<p>Portal N1 provjerio je koliko se trenutno kreću cijene kirije i kvadrata u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu, kao i koje su to atraktivne lokacije na kojima su nekretnine najskuplje.</p>
<h2>Ljubljana</h2>
<p>Prosječna cijena kvadratnog metra stana za iznajmljivanje u Ljubljani iznosi 18,94 eura, pokazuju podaci sa sajta nepremicnine.net.</p>
<p>Tako jednosobni stanovi u prosjeku koštaju između 600 i 800 eura, dvosobni između 800 i 1.200 eura, a cijene trosobnih stanova kreću se između 1.000 i 1.400 eura.</p>
<p>Kvadratni metar pri kupovini stana u glavnom gradu Slovenije iznosi 4.370 eura (srednja vrijednost za 54 m2), navodi Gurs (Geodetska uprava Slovenije).</p>
<p>Indikativne cijene za kupovinu stana u Ljubljani iznose za jednosobni od 180.000 do 220.000 eura, dvosobni od 200.000 do 300.000 eura i trosobni od 250.000 do 400.000 eura.</p>
<p>Atraktivne lokacije za kupovinu u Ljubljani su centar grada, Trnovo i Rožna dolina.</p>
<h2>Sarajevo</h2>
<p>Prema pisanju Forbes, u Sarajevu ne može da se pronađe jednosoban stan za iznajmljlivanje jeftiniji od 180 eura.</p>
<p>Prosječna cijena za iznajmljivanje dvosobnog stana iznosi 230 do 1.000 eura.</p>
<p>Cijene kirije u Istočnom Sarajevu su porasle, pa je tako teško naći stan jeftiniji od 200 eura.</p>
<p>Cijene kvadrata za kupovinu stana u Sarajevu variraju u zavisnosti od toga da li je riječ o novogradnji, ali je odlučujuća lokacija.</p>
<p>Prosječna cena po kvadratu u novogradnji iznosi 1.750 eura.</p>
<p>Forbes je pisao o tome kako je stan u novogradnji od 40 kvadrata prodat za 3.500 eura po kvadratu u centru grada, dok je u starogradnji cijena kvadrata 1.500 eura po krvadratu.</p>
<p>Atraktivne lokacije u Sarajevu su centar grada, zatim opštine Novi Grad i Novo Sarajevo.</p>
<h2>Podgorica</h2>
<p>Cijene nekretnina za iznajmljivanje u glavnom gradu Crne Gore kreću se od 270 do 400 eura zavisno od veličine i dijela grada.</p>
<p>Najtraženije nekretnine su Preko Morače, u Central Pointu, Master kvartu, Siti kvartu. Tu su cijene uglavnom od 350 do 400 eura.</p>
<p>Forbes navodi da su cijene kirije jednosobnih stanovima od 350 do 450 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na više atraktivnim od 450 pa čak i do 700 eura.</p>
<p>Najam dvosobnih stanova se kreće se od 550 do 800 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na boljim od 700 do 2.000 eura.</p>
<p>Cijene rentiranja trosobnih stanova idu i do 3.500 eura.</p>
<p>Forbes navodi da je prema riječima predsjednika Udruženja agencija za nekretnine prosječna cijena kvadrata, po Monstatovoj statistici, iznosi 1.800 eura.</p>
<p>Kako prenose, prosječna cijena kvadrata ne odgovara realnom stanju na primorju jer u tom dijelu Crne Gore, osim u Ulcinju, nema jeftinijeg kvadrata od 2.000 eura.</p>
<p>Mnogo su traženiji veći stanovi na boljim lokacijama kao što su Gorica C, Preko Morače gdje je kvadrat generalno skuplji.</p>
<h2>Zagreb </h2>
<p>Forbes navodi da je prosječna cijena kvadrata u glavnom gradu Hrvatske 3.310 eura.</p>
<p>Kada je riječ o iznajmljivanju, stanovi od 50 kvadrata kreću se od 500 do 1.000 eura u zavisnosti od lokacije.</p>
<p>Stanovi u Gornjoj Dubravi, Pešcanici, Trešnjevki, Črnomercu kreću se od 500 do 750 eura, u Novom Zagrebu od 500 do 800 eura, dok se cijena mjesečne krije od 600 pa do 1.000 eura plaća na lokacijama kao što su Maksimir, Trešnjevka, Trnje, Gornji grad, Donji grad.</p>
<h2>Beograd</h2>
<p>Prema podacima agencije "4zida" prosječno oglašena cijena garsonjere u Beogradu iznosi oko 300 eura, za jednosoban stan je u prosjeku potrebno izdvojiti 390 eura, jednoiposoban 470 eura, a za stanove većih struktura cijene se kreću od 680 do više od 1.500 eura.</p>
<p>U Beogradu rijetko ne može da se kupi stan ispod cijene od 2.000 eura po kvadratu, a cijene idu do 10.000 eura. Prosječna cijena kvadrata stana koji se oglašava na portalu "4zida" trenutno iznosi 2.640 eura.</p>
<p>Cijene kvadrata najviše su skočile u Mirijevu i Jakovu u odnosu na prosječnu cijenu.</p>
<p>U Starom gradu prosječna cijena stanova je između 4.000 i 5.000 eura, u Mirijevu je kvadrat bio oko 1.800 eura, a sad je 2.500 eura.</p>
<p>Prosječna cijena u novogradnji je oko 3.000 eura po kvadratu, dok je prosječna starogradnja 2.300 do 2.400 eura.</p>
<p>U starogradnji najskuplji su mali stanovi (oko 35 kvadrata), jer ih ima malo u ponudi, a nalaze se u samom centru Beograda, pa kvadrat košta od 3.500 do 5.000 eura.</p>
<p>Atraktivne lokacije su Savski venac, Vračar, Novi Beograd, Stari grad.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cijene stanova u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani: Evo gdje su najskuplji kirija i kvadrat

<p>Cijene nekretnina u Podgorici, kako vrijeme odmiče, u konstantnom su porastu, a ta je konstatacija naročito mjerodavna kada su u pitanju stanovi.</p>
<p>Nezavisno od toga da li su u gradskom središtu ili periferiji, da li je riječ o starijim zgradama ili novogradnji, cijene kvadrata nastavljaju da skaču, o čemu svjedoče i podaci koji su dostupni kod niza agencija za nekretnine.</p>
<p>Teško je danas u Podgorici naći kvadrat po cijeni ispod 1.600 eura, a u ponudi dominiraju oni koji se nude u iznosu od 2.000 do 3.000.</p>
<h2>Ispod Gorice kvadrat jači od 5.000 eura, u ostatku centra od 4.000</h2>
<p>Pritom, vrijednost najskupljih stanova u Podgorici danas je veća od 4.000 eura po kvadratu. Zapravo, rekordan iznos, makar za sad, treba izdvojiti za stanove u novogradnji ispod Gorice. Tamo se više stambenih jedinica prodaje po iznosu od 5.000 eura po kvadratu, a rekord je – 5.150.</p>
<p>Uz lokaciju, moderna rješenja koja podrazumijeva koncept smart stanovanja, kao jedna od prednosti ističe se i okruženost zelenilom i mir koji nudi brdo u središtu grada.</p>
<p>Što se ostalih stanova u strogom centru Podgorice tiče, nema ih ispod 2.000 eura po kvadratu. No, preovladavaju cijene od 3.000 pa naviše – u jednoj od centralnih gradskih ulica stan se prodaje za 4.000 eura po kvadratu, a nešto dalje odatle i za 4.700.</p>
<p>Na Gorici “C” se stanovi mogu naći po cijeni od 1.600 eura po kvadratu u starogradnji do 3.800 u novogradnji, a u novogradnji oko Vezirovog mosta od 2.300 do 3.200 eura.</p>
<p>Zavisno od lokacije i starosti objekta, u Zagoriču cijene variraju – stanova ima i za 1.650 eura po kvadratu ali to je rijetkost. Cijene su uglavnom 2.200 i veće – idu i do 3.000 eura u zgradama na samom početku naselja, u pravcu centra.</p>
<h2>U Momišićima od 2.000 do 3.000, preko Morače i do 3.800</h2>
<p>U Momišićima se cijene kreću od 2.000 do 3.000 eura, a na Malom brdu od 1.800 do 2.100.</p>
<p>Preko Morače, odnosno na području Kruševca i Novog grada, cijene kvadrata kreću se rjeđe oko 2.200 eura, a znatno češće iznad 3.000 – ima ih i po cijeni od 3.800 eura, dok nadomak Kapital plaze ta vrijednost iznosi oko 3.500.</p>
<p>U kvartovima kod Delte nema kvadrata ispod 2.000, kod Tološke šume i do 4.300</p>
<p>Master kvart, Siti kvart, Central point i Nju siti i dalje su lokacije na kojima se nudi pregršt stanova. Najjeftiniji se prodaju po cijeni od 2.100 eura, dominiraju oni u ravni od 2.500 do 3.000 eura, a mogu se naći i u visini od 3.600.</p>
<p>Znatno su veće cijene stanova u novogradnji kod Tološke šume. Najjeftiniji kvadrat prodaje se za 2.400 eura, a najskuplji za 4.300.</p>
<h2>Blokovi, Dalmatinska, Tološi, Gornja i Donja Gorica…</h2>
<p>U Bloku pet cijena kvadrata varira od 1.800 do 2.800, u Bloku šest od 1.600 do 2.600, a u Bloku devet novogradnja se prodaje od 1.700 do 3.100 eura po kvadratu.</p>
<p>U Dalmatnskoj i Novoj dalmatinskoj, cijene se kreću od 1.600 u udaljenijim djelovima do 3.600 eura, koliko košta kvadrat u zgradama nedaleko od Moskovske ulice.</p>
<p>U novije vrijeme, ekspanzija novogradnje dešava se i u Tološima – cijene kvadrata u tamošnjim zgradama kreću se od 1.700 do 2.200 eura. U zgradama na području Gornje Gorice kvadrat se može naći po dijenama od 1.600 do 2.400 eura, a u Donjoj Gorici, uključujući i kompleks u izgradnji Verde vilidž – zavisno od lokacije – od 1.300 do 2.500.</p>
<h2>Lijeva obala: Najveća ponuda na Zabjelu i na Starom aerodromu</h2>
<p>Kada je u pitanju lijeva obala Morače mimo centra, u Staroj varoši i na Draču kvadrat stana može se naći po cijeni od 1.800 do 3.000 eura.</p>
<p>U stambenim zgradama na Pobrežju, oko autobuske stanice, u Lepoj kati, Bloku sedam, Pejtonu i oko Gintaša, cijene se kreću od 1.500 do 2.300 eura.a na Tuškom putu od 1.600 do 2.500 eura.</p>
<p>Veliki broj stanova u ponudi je na Zabjelu. Ima svega – od novogradnje do starih objekata, od dijela naselja uz Moraču sve do podnožja Dajbabske gore, a cijene variraju. Tamo se stan može naći i za 1.300 eura po kvadratu, ali i za 2.600. Prosječna vrijednost kvadrata na Zabjelu, ipak, kreće se u ravni od 1.700 do 2.000 eura.</p>
<p>U zgradama oko Ljubovića cijene kvadrata kreću se od 1.400 do 2.000 eura.</p>
<p>Novogradnja cvjeta i na Starom aerodromu, koji se polako širi i ka Ćemovskom polju, a gdje se kvadrat uglavnom može naći po cijeni od 2.000 do 2.500 eura. Uporniji će naići i na niže cijene – pojedini stanovi prodaju se u vrijednosti od 1.600 ili 1.800 eura po kvadratu.</p>
<p>U ponudi su i stanovi u Maslinama, a cijena kvadrata kreće se od 1.400 do 2.000 eura.</p>

Kvadrat stana u Podgorici i do 5.000 eura

<p>Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta <b>Jovan Rabrenović</b>.</p>
<p>- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.</p>
<p>Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.</p>
<p>- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.</p>
<p>Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.</p>
<p>- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.</p>
<p>I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.</p>
<p>- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.</p>
<p>Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.</p>
<p>- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

<p>Planiramo potpuno novi grad u Podgorici, poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b> na predstavljanju projekta radnog naziva “Velje brdo” kojim je predviđeno rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima. Prvi stanovi, kako je najavljeno, trebalo bi da budu dostupni građanima do sredine 2026, a kvadrat će iznosti 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto.</p> <p>Radunović i premijer <b>Milojko Spajić </b>kazali su da je ovaj projekat namijenjen isključivo građanima Crne Gore i tvrde da on nema nikakve veze sa predizbornom kampanjom u Podgorici. Najavili su i da će Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada biti vraćen na javnu raspravu kako bi se u njega uvrstio i ovaj projekat, a očekuju da bude usvojen do kraja godine u Skupštini.</p> <h2>Lakše do stana</h2> <p>- Ovo će biti najveći urbanistički projekat otkad pamtim. Planiramo potpuno novi grad u dijelu Podgorice koji se zove Velje brdo. Ovo će biti mjesto gdje ćemo pokušati da realizujemo plan kako da građani Crne Gore, posebno oni na početku životnog puta dođu lakše do stana. Mogu da tvrdim da će Velje brdo biti naselje za prezentaciju - rekao je Radunović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921150928_24bf29a30908d24029a0ad8abdc331f2db176c82d2d1a18376f18887221b2306.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240921150928_24bf29a30908d24029a0ad8abdc331f2db176c82d2d1a18376f18887221b2306" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović<span>(Photo: Vlada Crne Gore)</span><span>Djordje Cmiljanic</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovo je, kako je rekao, jedan veliki zahvat.</p> <p>- Ukupno 9.226.000 metara kvadratnih, uključujući od nikšićke raskrsnice do mosta Milenijum, kompletno do dijela preko Morače. Sve ono što su ljudi doživljavali Podgoricom staje u devet kilometara. Ovo je prostor za još jedan grad - naveo je Radunović, dodajući da su planirane i velike zelene površine.</p> <p>Prema njegovim riječima, kod tvrđave koja je zaštićena zakonom biće sportsko-rekreativna zona, a, kako je rekao, biće valorizovana i tamošnja pećina.</p> <p>- Postojaće parcele za gradnju individualnih kuća - dodao je, pored ostalog, Radunović.</p> <p>Prema njegovim riječima, sve što se bude radilo biće po najstrožim ekološkim standardima.</p> <p>- Apsolutno očekujte moderan grad u kom se očekuje sve od hipermarketa, podzemnih garaža, postojaće adekavatan broj vrtića, srednjih škola i domova zdravlja. Stvorićemo prostor gdje će djeca moći bezbjednije da se igraju - rekao je Radunović, dodajući da bi se oko jezera na vrhu Veljeg brda mogao napraviti i park prirode sa brojnim životinjskim vrstama.</p> <h2>"Grad" za 41.000 ljudi</h2> <p>Procjenjuje se da će u ovom dijelu grada živjeti 41.000 ljudi, a da će biti zapošljeno skoro 25.000 ljudi na Veljem brdu.</p> <p>- Ukupna površina pod obejktima će biti skoro milion kvadrata - naglasio je Radunović.</p> <p>Idejno rješenje za ovaj projekat, kako je istakao, tek treba da se radi.</p> <p>- Svi su pozvani da učestvuju u ovom konceptu na najbolji mogući način - rekao je Radunović.</p> <p>On je najavio i da će se zbog ovog projekta pristupiti promjeni Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada PUP koji još nije usvojen.</p> <p>- Vratićemo ga na javnu raspravu 15 dana kako bi relizovali ove promjene koje planiramo. Ako bog da taj plan će biti usvojen do Nove godine u Skupštini Crne Gore - poručio je Radunović.</p> <h2>"Crnogorski san"</h2> <p>Premijer Milojko Spajić rekao je da se radi o impresivnom projektu do detalja razrađenom od strane Ministarstva urbanizma.</p> <p>- Amerika ima američki san, Crna Gora će dobiti svoj san. Rim je izgrađen na sedam brda, Podgorica je zaslužila makar jedno - istakao je Spajić.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1837446914087772211&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>On je rekao da će ljudi dobijati stanove kako se budu gradili - po fazama.</p> <p>- Podstanari, mladi bračni parovi, osobe sa invaliditetom, stariji... tim redom će dobijati stanove - naveo je Spajić.</p> <p>Metar kvadratni stana biće hiljadu eura, a izvedena kamata je 1,2 odsto. Biće, kako je rekao, formisan poseban fond za dodatnu podršku.</p> <p>- Za 100 kvadrata, odnosno stanove sa tri spavaće sobe imaćemo mjesečnu ratu koja će iznositi 390 eura. Ovaj plan otplate će biti ponuđen bez učešća i košštaće 390 eura mjesečno na 30 godina otplate. Za stan od 60 kvadrata mjesečno će se izdvajati 290 eura - istakao je Spajić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921150928_df7fd49ee41a660dd5dc152f591b2c55ff0281666ca850769bdcd3aa6a4090bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240921150928_df7fd49ee41a660dd5dc152f591b2c55ff0281666ca850769bdcd3aa6a4090bc" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Milojko Spajić<span>(Photo: Vlada Crne Gore)</span><span>Djordje Cmiljanic</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovakav projekat, kako kaže, okrenut je građanima, a ne profitu. Preporodaja stanova biće jedino moguće državi.</p> <p>Spajić je najavio i da će do kraja godine će biti otvoren sajt gddje će građani moći da šalju prijave za stanove.</p> <p>- Očekujemo da prvi stanovi budu disperzovani građanima do sredine 2026. godine - naglasio je Spajić.</p> <h2>Projekat nema veze sa kampanjom?</h2> <p>Odgovarajući na pitanje da li ima zloupotrebe državnih resursa u preiuborne svrhe, remijer ne odgovara konkretno.</p> <p>- Nažalost imamo sistem gdje su izbori svaka tri mjeseca. Da li to znači da treba da zaustavimo državu da se svi lokalni izbori dese, a da mi gledamo u nebo, ili da radimo? Mislim da treba da radimo - poručio je Spajić.</p> <p>Radunović takođe tvrdi da projekat nema nikakve veze sa podgoričkim izborima.</p> <p>- I premijer i ja smo to raskrstili sa strankama. Ovo niko neće pomenuti u kampanji baš iz razloga da neko ko je zlurad ne bi pomislio da mi ovo želimo da zloupotrijebimo. Ovo je velika stvar i molim da svi učstvujemo u tome da ovaj projekat uspije - poručio je Radunović.</p>

Tamara Klikovac

Radunović: Planiramo potpuno novi grad na Veljem brdu; Spajić: Kvadrat 1.000, rata za trosobni stan 390 eura

<p>Protiv bivšeg zamjenika ministra u Rusiji vodi se istraga zbog sumnje da je falsifikovao dokumentaciju i obezbijedio sebi trosoban stan u Moskvi, saopštio je savezni istražni komitet zemlje.</p>
<p><b>Pavel Barišev</b>, koji je bio zamjenik ministra za prirodne resurse, optužen je za „prevaru posebno velikih razmjera“, saopštio je Istražni komitet na Telegramu u četvrtak, piše Biznis Insajder.&nbsp;</p>
<p>Istražitelji su rekli da je Barišev (65) predočio falsifikovana dokumenta o svojim pravima na stanovanje od 2017. do 2019. godine.</p>
<p>Koristeći ta dokumenta, on je „ukrao“ trosoban stan u Podmoskovlju vrijedan oko 20 miliona rubalja, odnosno 223.000 dolara, rekli su istražitelji.</p>
<p>Komitet nije saopštio da li je Barišev priveden, ali potencijalna optužba protiv njega predviđa maksimalnu kaznu od 10 godina zatvora.</p>
<p>U pitanju su godine neposredno nakon što je Barišev 2017. postao zamjenik ministra za civilnu odbranu. Na toj funkciji je bio do 2021. godine, kada ga je ruski lider <b>Vladimir Putin</b> razriješio.</p>
<p>Nakon razrješenja, Barišev je u martu 2023. postao zamjenik ministra za prirodne resurse, ali je potom smijenjen sa funkcije 19. juna 2024. godine, a ruska vlada je navela da je razlog njegovo penzionisanje.</p>
<p>Njegov krivični slučaj dolazi u trenu kada je Rusija najavila istrage i hapšenja nekoliko bivših visokih zvaničnika zbog optužbi za prevaru, mito i druge oblike korupcije.</p>
<p>Vjeruje se da su mnogi od njih radili pod sekretarom Saveta bezbjednosti Sergejem Šojguom, koji je prethodno bio ministar odbrane od 2012. do početka 2024. i ministar civilne odbrane od 1991. do 2012. godine.</p>
<p>Šojgu je smijenjen na mjestu ministra odbrane u maju usred rata u Ukrajini, pošto ga je ruska javnost u velikoj mjeri okrivila za neuspjehe i gubitke.</p>
<p>Ruska vlada niti je javno okrivila Šojgua, niti je priznala bilo kakvu zajedničku vezu između njega i optuženih zvaničnika.</p>

Bivši zamjenik ruskog ministra optužen da je „ukrao“ trosoban stan u Moskvi

<p>Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova <b>Marija Zaharova.</b> </p>
<p>- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.</p>
<p>Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.</p>

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

<p>Predsjednik Ukrajine <b>Volodimir Zelenski </b>reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina </b>o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.</p>
<p>- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.</p>
<p>On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.</p>

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

<p>Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) <b>Ervin Ibrahimović </b>kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti.<br/>
<br/>
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali.<br/>
<br/>
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU).<br/>
<br/>
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.<br/>
<br/>
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu.<br/>
<br/>
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu.<br/>
<br/>
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića </b>koji je <b>Aliju Balijagića </b>osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom.<br/>
<br/>
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer <b>Milojko Spajić</b>.<br/>
<br/>
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav.<br/>
<br/>
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu.<br/>
<br/>
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore <b>Milom Đukanovićem</b> "skoro kao ranije".<br/>
<br/>
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje <b>Rahmanom Husovićem</b>.<br/>
<br/>
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje.<br/>
<br/>
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.</p>

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

<p>Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;</p>
<p>Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.</p>
<p>Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće <b>Nikola Marković</b>, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem <b>Đorđijem Tatićem</b>. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja <b>Senada Šahmanovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Naša gošća biće i kustoskinja <b>Milica Bezmarević </b>sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici <b>Kiki Smit</b>, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.</p>

Jutro na Televiziji E

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: stanovi