<p>Konsultanska kuća Fidelity consulting zaključuje da Vlada kroz projekat Velje brdo želi da gradi 20.000 stanova iako već postoji 170.000 praznih.</p>
<p>- Prema podacima iz Strategije stambene politike do 2034. godine, u Crnoj Gori ima ukupno 396.000 stanova od čega je 170.000 ili 43 odsto - prazno. Što se veli - imamo suficit praznih stanova. E zamislite sad da država oće da gradi novih 20.000 stanova na Veljem brdu iako već imamo 170.000 praznih stanova - navedeno je u objavi Fidelity consultinga na mreži X.</p>
<p>Zato ironično predlažu da se projektu Veljeg brda doda i izgradnja kosmodroma, što bi, kako kažu u toj konsultantskoj kući, "dovelo do pojave jedinstvene retro vizije, koja u kombinaciji sa strastvenim naduvanim ambicijama predviđa elegantan sunovrat investicionih promašaja".  </p>
<p>- Zato, podignimo šašave čaše i nazdravimo budalastom projektu Velje brdo - poručili su objavi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1936674544292348048%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936674544292348048%7Ctwgr%5E77a31a466300117ae4374a0859571048532e6090%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Fidelity consulting: Imamo suficit praznih stanova, a na Veljem brdu bi da grade 20.000 novih

<p>Zaposleni u RTCG-u <b>Časlav Vujotić</b> uputio je prigovor Savjetu te medijske kuće i Komisiji za rješavanje stambenih pitanja povodom najnovije „Izvršne liste“ za raspodjelu stanova u tom kolektivu, ocjenjujući da Pravilnik po kojem se ta lista sastavljena privileguje članove menadžmenta, a diskriminiše radnike sa dugogodišnjim iskustvom u Javnom servisu.</p>
<p>U prigovoru koje je proslijeđen i medijima, Vujotić navodi da su visoki koeficijenti plata rukovodilaca ključni faktor u rangiranju kandidata, što im, iako su kratko zapošljeni u RTCG, omogućava da se nađu na vrhu liste za dodjelu stanova.</p>
<p>- Njihov koeficijent za platu, iako su kratko u firmi, favorizuje se u odnosu na ljude koji dugu karijeru provedoše u RTCG. Dovedeni za šefove predvode listu umjesto da su na njenom začelju. Kreirali ste sistem da par godina bliske saradnje sa Raonićem više znače nego cijelog života čekati stan – navodi Vujotić u prigovoru uz ocjenu da Pravilnik nije pravilnik nego namještaljka za rješavanje stambenih problema dovedenih.</p>
<p>On navodi da Komisija nije demantovala ni ključne sumnje koje je iznio, među kojima i to da su na listi i oni koji su već koristili stambene kredite, što dodatno narušava povjerenje u proces.</p>
<p>- Nijeste demantovali, uz finese, da mogu ugrabiti stan i dobitnici kredita za stambenu izgradnju ili renovaciju. Uzaludno pitah ‘Zašto su onda dobili kredit ako nemaju stan?’ Umjesto odgovora ističete kako je pravilnik ‘svima dostupan’. Niđe veze! – navodi Vujotić.</p>
<p>On iznosi i konkretan slučaj koji, kako navodi, pokazuje ignorisanje socijalnih prilika koleginice koja živi sa višečlanom porodicom u jednoj kući, a dobila je nula bodova.</p>
<p>- Mogao je neko iz komisije tražit’ info i o koleginici koja živi u istoj kući sa majkom, dva brata, njihovim ženama i đecom, a dobila 0 bodova – piše u prigovoru.</p>
<p>Vujotić kritikuje i način na koji je proces ubrzan kako bi se, prema njegovim riječima, stvorio utisak svršenog čina.</p>
<p>Posebno je skrenuo pažnju načinu na koji su odbijeni prigovori, ocjenjujući da su odgovori Komisije lišen konkretnih argumenata i puni birokratskih formulacija.</p>
<p>- Umjesto preciznih kontra argumenata, čitam na kakvim ste mukama bili: ‘temeljito ste i pažljivo pristupili’ neumjesnim navodima podnosioca prigovora... Cijenili ‘savjesno i brižljivo’ pa – nema što raspravljati – piše Vujotić u prigovoru.</p>
<p>Podsjeća da je pravo na obrazloženu odluku garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ironično komentarišući da se u RTCG ljudsko pravo tumači tako da „listu za dobijanje stana predvodi čovjek postavljen za direktora u vašem mandatu, a ne doajen kolektiva”.</p>
<p>On podsjeća i da su protiv Pravilnika kojim se rukovodila Komisija već podnijete prijave Upravnom i Ustavnom sudu, te poziva Savjet RTCG da poništi postojeći dokument i izradi novi, uz učešće pravnika i predstavnika radnika čije su žalbe odbijene.</p>
<p>- Protiv Pravilnika po kojem neumoljivo postupate podnešene su prijave i Ustavnom i Upravnom sudu - pa razmislite smijete li pod tom anatemom činiti što činite, makar moralno. Ukoliko se savjest aktivira, očekujem da poništite nakaradni pravilnik i sačinite novi uz komisiju koju čine pravnici i svi čije ste žalbe odbili. Lukavo, a vi to jeste, plus ostaćete čisti pred narodom. Za Boga ne znam, nijesam stručan, a nije izgleda učestvovao na konkursu – zaključio je Vujotić.</p>

1250x600

Vujotić Savjetu RTCG: Stanove dijelite privilegovanima

<p>Sindikat prave i pravosuđa održače danas protest ispred zgrade Vlade tražeći ispunjenje zahtjeva, među kojima su početak izgradnje stanova za zaposlene, uvećanje koeficijenata, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, hitna smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga <b>Naide Nišić</b>...</p>
<p>Iz Sindikata su premijeru Milojku Spajiću 7. februara uputili odluku, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva. Kako nijesu dobili pozitivan odgovor na njih, odlučili su se na izlazak ispred Vlade. Protest će početi u 15:30 sati.</p>
<p>Kako su više puta naznačili iz Sindikata, njihov zahtjev je hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i otpočinjanje rada, kako bi zaposleni konačno dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja.</p>
<p>- Sindikat uprave i pravosuđa je potpisao sa Vladom Ugovor o osnivanju Stambene zadruge Odgovornost, potpisan je Sporazum o godišnjem finansiranju Stambene zadruge, gdje se njen način budućeg funkcionisanja u potpunosti razlikuje od modela rada postojećih stambenih zadruga. Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore - navedeno je u jednom od saopštenja Sindikata.</p>
<p>Traže i pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u 2025. godini.&nbsp;</p>
<p>U Sindikatu podsjećaju da su sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora uvećani koeficijenti zaposlenima u obrazovanju.</p>
<p>Jedan od zahtjeva je povlačenje Prijedloga zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe, uz punu transparentnost i eliminaciju autokratskog pristupa u donošenju odluka.</p>
<p>Takođe, u Sindikatu traže dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana, ali i izmjenu Zakona o štrajku kako bi se zaposlenima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno.</p>
<p>Jedan od zahtjeva je i smjena ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja, nepotizma i niza drugih nepravilnosti u radu.</p>
<p>Sindikat uprave i pravosuđa traži i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem.</p>
<p>Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore <b>Nenad Vučković </b>nedavno je na protest, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.</p>
<p>- Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice - kazao je Vučković.</p>
<p>Ukoliko ni danas na protestu ne bude pozitivnog odgovora, iz Sindikata uprave i pravosuđa su najavili novo okupljanje na istom mjestu u ponedeljak, 17. marta u 15:30 sati.</p>

Danas protest Sindikata uprave i pravosuđa: Traže veće plate, stanove za zaposlene, smjenu Nišić...

<p>Cijene stanova u Evropskoj uniji (EU) su u trećem kvartalu prošle godine porasle 3,8 odsto međugodišnje, dok su stanarine u istom periodu u prosjeku skočile 3,2 odsto, objavio je Eurostat.</p>
<p>U poređenju sa drugim kvartalom prošle godine, cijene stanova su porasle 1,4 odsto, a zakupnine 0,9 odsto, prenosi Tanjug.</p>
<p>Kako se navodi u izvještaju, godišnji rast cijena stambenih nekretnina u trećem kvartalu prošle godine je zabilježen u 22 države članice EU, pad cijena u četiri zemlje, dok u jednom slučaju podaci još nijesu poznati.</p>
<p>Najveće godišnje poskupljenje stanova je zabilježeno u Bugarskoj 16,5 odsto, Poljskoj 14,4 odsto, Mađarskoj 13,4 odsto, Hrvatskoj 12,3 odsto i Holandiji 10,3 odsto, a najveći pad u Francuskoj 3,5 odsto, Finskoj 2,8 odsto i Luksemburgu 1,7 odsto.</p>
<p>Gledano dugoročno, cijene stanova u EU su od 2010. godine do trećeg prošlogodišnjeg kvartala porasle 54,1 odsto, a zakupnine 26 odsto.</p>
<p>U pomenutom periodu su se cijene stanova više nego utrostručile u Mađarskoj i Estoniji, porastavši po 230 odsto, dok su one više nego udvostručene u Litvaniji - rast od 181 odsto, Letoniji 154 odsto, Češkoj 135 odsto, Austriji 114 odsto, Portugaliji 113 odsto, Bugarskoj 110 odsto i Luksemburgu 103 odsto.</p>

Cijene stanova u EU porasle do 3,8 odsto

<p>Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici Informaciju o zaključivanju Sporazuma o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu i prihvatila Sporazum između Ministarstva zdravlja i Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“, u cilju unapređenja stambene politike i realizacije i rješavanja stambenih potreba zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja je, kako je saopšteno iz tog resora, u proteklom periodu intenzivno sprovodilo aktivnosti na obezbjeđivanju parcela oslobođenih od plaćanja za komunalno opremanje zemljišta, u saradnji sa opštinama gdje je za to postojalo interesovanje zdravstvenih radnika. </p>
<p>- U tom smislu, u toku je realizacija aktivnosti za gradnju stambenog objekta od 209 stanova u Podgorici, kao i za objekat sa 55 stambenih jedinica u Pljevljima, 20 do 25 stambenih jedinica u Beranama, objekta na Cetinju, dok se u Kotoru već izvode radovi na izgradnji objekta sa 57 stambenih jedinica - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja će u koordinaciji sa resornim Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Glavnim gradom i ostalim lokalnim zajednicama, identifikovati lokacije koje su na raspolaganju, a koje su urbanističkim planovima predviđene za izgradnju objekata za kolektivno stanovanje, provjeriti vlasništvo parcela i u zavisnosti od toga sprovoditi dalje aktivnosti prema Ministarstvu finansija i pojedinačno lokalnim zajednicama, sa molbom dodjeljivanja istih Stambenoj zadruzi. </p>
<p>- Takođe, zbog velikog interesovanja zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore, Ministarstvo zdravlja će inicirati sprovođenje još jednog konkursa za dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uslova stanovanja, kao i nastaviti učešće u aktivnostima sa izgradnjom stambenih objekata za opštine koje su u postupku izrade glavnog projekta, kao i one koje su u postupku dobijanja saglasnosti na idejno rješenje, glavni projekat i reviziju glavnog projekta - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Kako dodaju, osim ovih i u drugim opštinama se povećava broj zadrugara zainteresovanih za rješavanje problema stanovanja, a posebno na sjeveru Crne Gore, bilo dodjelom stambene jedinice ili finansijskih sredstava za individualno rješavanje stambenog pitanja - izgradnja, rekonstrukcija ili kupovina stambenog objekta, po povoljnim uslovima.</p>
<p>- Stoga je od velikog značaja nastavak saradnje sa Stambenom zadrugom zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“, posebno imajući u vidu trend raseljavanja stanovništva naročito iz sjevernog regiona Crne Gore i migracije prema Glavnom gradu i južnom regionu - poručuju iz Ministarstva zdravlja.</p>

Gradiće stambene objekte za zdravtsvene radnike u Podgorici, Pljevljima, Beranama i Cetinju

<p>Prosječna cijena stambenog kvadrata u novogradnji u Podgorici u trećem kvartalu ove godine iznosila je 1.824 eura, što je čak 65,8 odsto više nego prije samo pet godina u istom periodu, pokazuju uporedni podaci Monstata koje je analizirao portal Investitor.</p>
<p>U novcu, kvadratni metar novog stana u Podgorici bio je čak 724 eura skuplji nego prije tačno pet godina.</p>
<p>Uporednu 2020. godinu obilježila je pandemija korona virusa, koja je uzdrmala crnogorsku ekonomiju. Crnogorski BDP tada je pao više od 15 odsto, što se nesumnjivo odrazilo i na tržište nekretnina.</p>
<p>Cijene stanova su u stalnom rastu od 2020. U odnosu na treći kvartal prije dvije godine, 2022, cijene stanova su sada veće 24,7 odsto, ili 362 eura po kvadratu. U odnosu na isti period prošle godine, kvadrat stana skuplji je 7,3 odsto, ili za 124 eura.</p>
<p>Iz Monstata pojašnjavaju da prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.</p>
<p>– Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti znatno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća – objasnili su iz Monstata.</p>
<p>Podaci Monstata se razlikuju od tržišnih cijena stanova. Analitičar tržišta iz Agencije Adriatic advisors<b> Darko Đikanović</b> nedavno je kazao da su cijene stanova u prosjeku porasle za 2,5 odsto u proteklom tromjesečju i 10 odsto u prošloj godini. </p>
<p>– U Podgorici su cijene zabilježile kvartalni rast od 2,5 odsto, pri čemu je prosječna jedinična cijena iznosila 2.050 eura po metru kvadratnom – rekao je Đikanović.</p>

Kvadrat stana u Podgorici skuplji 724 eura

<p>Portal N1 provjerio je koliko se trenutno kreću cijene kirije i kvadrata u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu, kao i koje su to atraktivne lokacije na kojima su nekretnine najskuplje.</p>
<h2>Ljubljana</h2>
<p>Prosječna cijena kvadratnog metra stana za iznajmljivanje u Ljubljani iznosi 18,94 eura, pokazuju podaci sa sajta nepremicnine.net.</p>
<p>Tako jednosobni stanovi u prosjeku koštaju između 600 i 800 eura, dvosobni između 800 i 1.200 eura, a cijene trosobnih stanova kreću se između 1.000 i 1.400 eura.</p>
<p>Kvadratni metar pri kupovini stana u glavnom gradu Slovenije iznosi 4.370 eura (srednja vrijednost za 54 m2), navodi Gurs (Geodetska uprava Slovenije).</p>
<p>Indikativne cijene za kupovinu stana u Ljubljani iznose za jednosobni od 180.000 do 220.000 eura, dvosobni od 200.000 do 300.000 eura i trosobni od 250.000 do 400.000 eura.</p>
<p>Atraktivne lokacije za kupovinu u Ljubljani su centar grada, Trnovo i Rožna dolina.</p>
<h2>Sarajevo</h2>
<p>Prema pisanju Forbes, u Sarajevu ne može da se pronađe jednosoban stan za iznajmljlivanje jeftiniji od 180 eura.</p>
<p>Prosječna cijena za iznajmljivanje dvosobnog stana iznosi 230 do 1.000 eura.</p>
<p>Cijene kirije u Istočnom Sarajevu su porasle, pa je tako teško naći stan jeftiniji od 200 eura.</p>
<p>Cijene kvadrata za kupovinu stana u Sarajevu variraju u zavisnosti od toga da li je riječ o novogradnji, ali je odlučujuća lokacija.</p>
<p>Prosječna cena po kvadratu u novogradnji iznosi 1.750 eura.</p>
<p>Forbes je pisao o tome kako je stan u novogradnji od 40 kvadrata prodat za 3.500 eura po kvadratu u centru grada, dok je u starogradnji cijena kvadrata 1.500 eura po krvadratu.</p>
<p>Atraktivne lokacije u Sarajevu su centar grada, zatim opštine Novi Grad i Novo Sarajevo.</p>
<h2>Podgorica</h2>
<p>Cijene nekretnina za iznajmljivanje u glavnom gradu Crne Gore kreću se od 270 do 400 eura zavisno od veličine i dijela grada.</p>
<p>Najtraženije nekretnine su Preko Morače, u Central Pointu, Master kvartu, Siti kvartu. Tu su cijene uglavnom od 350 do 400 eura.</p>
<p>Forbes navodi da su cijene kirije jednosobnih stanovima od 350 do 450 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na više atraktivnim od 450 pa čak i do 700 eura.</p>
<p>Najam dvosobnih stanova se kreće se od 550 do 800 eura na manje atraktivnim lokacijama, a na boljim od 700 do 2.000 eura.</p>
<p>Cijene rentiranja trosobnih stanova idu i do 3.500 eura.</p>
<p>Forbes navodi da je prema riječima predsjednika Udruženja agencija za nekretnine prosječna cijena kvadrata, po Monstatovoj statistici, iznosi 1.800 eura.</p>
<p>Kako prenose, prosječna cijena kvadrata ne odgovara realnom stanju na primorju jer u tom dijelu Crne Gore, osim u Ulcinju, nema jeftinijeg kvadrata od 2.000 eura.</p>
<p>Mnogo su traženiji veći stanovi na boljim lokacijama kao što su Gorica C, Preko Morače gdje je kvadrat generalno skuplji.</p>
<h2>Zagreb </h2>
<p>Forbes navodi da je prosječna cijena kvadrata u glavnom gradu Hrvatske 3.310 eura.</p>
<p>Kada je riječ o iznajmljivanju, stanovi od 50 kvadrata kreću se od 500 do 1.000 eura u zavisnosti od lokacije.</p>
<p>Stanovi u Gornjoj Dubravi, Pešcanici, Trešnjevki, Črnomercu kreću se od 500 do 750 eura, u Novom Zagrebu od 500 do 800 eura, dok se cijena mjesečne krije od 600 pa do 1.000 eura plaća na lokacijama kao što su Maksimir, Trešnjevka, Trnje, Gornji grad, Donji grad.</p>
<h2>Beograd</h2>
<p>Prema podacima agencije "4zida" prosječno oglašena cijena garsonjere u Beogradu iznosi oko 300 eura, za jednosoban stan je u prosjeku potrebno izdvojiti 390 eura, jednoiposoban 470 eura, a za stanove većih struktura cijene se kreću od 680 do više od 1.500 eura.</p>
<p>U Beogradu rijetko ne može da se kupi stan ispod cijene od 2.000 eura po kvadratu, a cijene idu do 10.000 eura. Prosječna cijena kvadrata stana koji se oglašava na portalu "4zida" trenutno iznosi 2.640 eura.</p>
<p>Cijene kvadrata najviše su skočile u Mirijevu i Jakovu u odnosu na prosječnu cijenu.</p>
<p>U Starom gradu prosječna cijena stanova je između 4.000 i 5.000 eura, u Mirijevu je kvadrat bio oko 1.800 eura, a sad je 2.500 eura.</p>
<p>Prosječna cijena u novogradnji je oko 3.000 eura po kvadratu, dok je prosječna starogradnja 2.300 do 2.400 eura.</p>
<p>U starogradnji najskuplji su mali stanovi (oko 35 kvadrata), jer ih ima malo u ponudi, a nalaze se u samom centru Beograda, pa kvadrat košta od 3.500 do 5.000 eura.</p>
<p>Atraktivne lokacije su Savski venac, Vračar, Novi Beograd, Stari grad.</p>

Cijene stanova u Podgorici, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani: Evo gdje su najskuplji kirija i kvadrat

<p>Cijene nekretnina u Podgorici, kako vrijeme odmiče, u konstantnom su porastu, a ta je konstatacija naročito mjerodavna kada su u pitanju stanovi.</p>
<p>Nezavisno od toga da li su u gradskom središtu ili periferiji, da li je riječ o starijim zgradama ili novogradnji, cijene kvadrata nastavljaju da skaču, o čemu svjedoče i podaci koji su dostupni kod niza agencija za nekretnine.</p>
<p>Teško je danas u Podgorici naći kvadrat po cijeni ispod 1.600 eura, a u ponudi dominiraju oni koji se nude u iznosu od 2.000 do 3.000.</p>
<h2>Ispod Gorice kvadrat jači od 5.000 eura, u ostatku centra od 4.000</h2>
<p>Pritom, vrijednost najskupljih stanova u Podgorici danas je veća od 4.000 eura po kvadratu. Zapravo, rekordan iznos, makar za sad, treba izdvojiti za stanove u novogradnji ispod Gorice. Tamo se više stambenih jedinica prodaje po iznosu od 5.000 eura po kvadratu, a rekord je – 5.150.</p>
<p>Uz lokaciju, moderna rješenja koja podrazumijeva koncept smart stanovanja, kao jedna od prednosti ističe se i okruženost zelenilom i mir koji nudi brdo u središtu grada.</p>
<p>Što se ostalih stanova u strogom centru Podgorice tiče, nema ih ispod 2.000 eura po kvadratu. No, preovladavaju cijene od 3.000 pa naviše – u jednoj od centralnih gradskih ulica stan se prodaje za 4.000 eura po kvadratu, a nešto dalje odatle i za 4.700.</p>
<p>Na Gorici “C” se stanovi mogu naći po cijeni od 1.600 eura po kvadratu u starogradnji do 3.800 u novogradnji, a u novogradnji oko Vezirovog mosta od 2.300 do 3.200 eura.</p>
<p>Zavisno od lokacije i starosti objekta, u Zagoriču cijene variraju – stanova ima i za 1.650 eura po kvadratu ali to je rijetkost. Cijene su uglavnom 2.200 i veće – idu i do 3.000 eura u zgradama na samom početku naselja, u pravcu centra.</p>
<h2>U Momišićima od 2.000 do 3.000, preko Morače i do 3.800</h2>
<p>U Momišićima se cijene kreću od 2.000 do 3.000 eura, a na Malom brdu od 1.800 do 2.100.</p>
<p>Preko Morače, odnosno na području Kruševca i Novog grada, cijene kvadrata kreću se rjeđe oko 2.200 eura, a znatno češće iznad 3.000 – ima ih i po cijeni od 3.800 eura, dok nadomak Kapital plaze ta vrijednost iznosi oko 3.500.</p>
<p>U kvartovima kod Delte nema kvadrata ispod 2.000, kod Tološke šume i do 4.300</p>
<p>Master kvart, Siti kvart, Central point i Nju siti i dalje su lokacije na kojima se nudi pregršt stanova. Najjeftiniji se prodaju po cijeni od 2.100 eura, dominiraju oni u ravni od 2.500 do 3.000 eura, a mogu se naći i u visini od 3.600.</p>
<p>Znatno su veće cijene stanova u novogradnji kod Tološke šume. Najjeftiniji kvadrat prodaje se za 2.400 eura, a najskuplji za 4.300.</p>
<h2>Blokovi, Dalmatinska, Tološi, Gornja i Donja Gorica…</h2>
<p>U Bloku pet cijena kvadrata varira od 1.800 do 2.800, u Bloku šest od 1.600 do 2.600, a u Bloku devet novogradnja se prodaje od 1.700 do 3.100 eura po kvadratu.</p>
<p>U Dalmatnskoj i Novoj dalmatinskoj, cijene se kreću od 1.600 u udaljenijim djelovima do 3.600 eura, koliko košta kvadrat u zgradama nedaleko od Moskovske ulice.</p>
<p>U novije vrijeme, ekspanzija novogradnje dešava se i u Tološima – cijene kvadrata u tamošnjim zgradama kreću se od 1.700 do 2.200 eura. U zgradama na području Gornje Gorice kvadrat se može naći po dijenama od 1.600 do 2.400 eura, a u Donjoj Gorici, uključujući i kompleks u izgradnji Verde vilidž – zavisno od lokacije – od 1.300 do 2.500.</p>
<h2>Lijeva obala: Najveća ponuda na Zabjelu i na Starom aerodromu</h2>
<p>Kada je u pitanju lijeva obala Morače mimo centra, u Staroj varoši i na Draču kvadrat stana može se naći po cijeni od 1.800 do 3.000 eura.</p>
<p>U stambenim zgradama na Pobrežju, oko autobuske stanice, u Lepoj kati, Bloku sedam, Pejtonu i oko Gintaša, cijene se kreću od 1.500 do 2.300 eura.a na Tuškom putu od 1.600 do 2.500 eura.</p>
<p>Veliki broj stanova u ponudi je na Zabjelu. Ima svega – od novogradnje do starih objekata, od dijela naselja uz Moraču sve do podnožja Dajbabske gore, a cijene variraju. Tamo se stan može naći i za 1.300 eura po kvadratu, ali i za 2.600. Prosječna vrijednost kvadrata na Zabjelu, ipak, kreće se u ravni od 1.700 do 2.000 eura.</p>
<p>U zgradama oko Ljubovića cijene kvadrata kreću se od 1.400 do 2.000 eura.</p>
<p>Novogradnja cvjeta i na Starom aerodromu, koji se polako širi i ka Ćemovskom polju, a gdje se kvadrat uglavnom može naći po cijeni od 2.000 do 2.500 eura. Uporniji će naići i na niže cijene – pojedini stanovi prodaju se u vrijednosti od 1.600 ili 1.800 eura po kvadratu.</p>
<p>U ponudi su i stanovi u Maslinama, a cijena kvadrata kreće se od 1.400 do 2.000 eura.</p>

Kvadrat stana u Podgorici i do 5.000 eura

<p>Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta <b>Jovan Rabrenović</b>.</p>
<p>- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.</p>
<p>Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.</p>
<p>- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.</p>
<p>Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.</p>
<p>- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.</p>
<p>I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.</p>
<p>- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.</p>
<p>Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.</p>
<p>- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

<p>Planiramo potpuno novi grad u Podgorici, poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b> na predstavljanju projekta radnog naziva “Velje brdo” kojim je predviđeno rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima. Prvi stanovi, kako je najavljeno, trebalo bi da budu dostupni građanima do sredine 2026, a kvadrat će iznosti 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto.</p> <p>Radunović i premijer <b>Milojko Spajić </b>kazali su da je ovaj projekat namijenjen isključivo građanima Crne Gore i tvrde da on nema nikakve veze sa predizbornom kampanjom u Podgorici. Najavili su i da će Prostorno-urbanistički plan Glavnog grada biti vraćen na javnu raspravu kako bi se u njega uvrstio i ovaj projekat, a očekuju da bude usvojen do kraja godine u Skupštini.</p> <h2>Lakše do stana</h2> <p>- Ovo će biti najveći urbanistički projekat otkad pamtim. Planiramo potpuno novi grad u dijelu Podgorice koji se zove Velje brdo. Ovo će biti mjesto gdje ćemo pokušati da realizujemo plan kako da građani Crne Gore, posebno oni na početku životnog puta dođu lakše do stana. Mogu da tvrdim da će Velje brdo biti naselje za prezentaciju - rekao je Radunović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921150928_24bf29a30908d24029a0ad8abdc331f2db176c82d2d1a18376f18887221b2306.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240921150928_24bf29a30908d24029a0ad8abdc331f2db176c82d2d1a18376f18887221b2306" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović<span>(Photo: Vlada Crne Gore)</span><span>Djordje Cmiljanic</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovo je, kako je rekao, jedan veliki zahvat.</p> <p>- Ukupno 9.226.000 metara kvadratnih, uključujući od nikšićke raskrsnice do mosta Milenijum, kompletno do dijela preko Morače. Sve ono što su ljudi doživljavali Podgoricom staje u devet kilometara. Ovo je prostor za još jedan grad - naveo je Radunović, dodajući da su planirane i velike zelene površine.</p> <p>Prema njegovim riječima, kod tvrđave koja je zaštićena zakonom biće sportsko-rekreativna zona, a, kako je rekao, biće valorizovana i tamošnja pećina.</p> <p>- Postojaće parcele za gradnju individualnih kuća - dodao je, pored ostalog, Radunović.</p> <p>Prema njegovim riječima, sve što se bude radilo biće po najstrožim ekološkim standardima.</p> <p>- Apsolutno očekujte moderan grad u kom se očekuje sve od hipermarketa, podzemnih garaža, postojaće adekavatan broj vrtića, srednjih škola i domova zdravlja. Stvorićemo prostor gdje će djeca moći bezbjednije da se igraju - rekao je Radunović, dodajući da bi se oko jezera na vrhu Veljeg brda mogao napraviti i park prirode sa brojnim životinjskim vrstama.</p> <h2>"Grad" za 41.000 ljudi</h2> <p>Procjenjuje se da će u ovom dijelu grada živjeti 41.000 ljudi, a da će biti zapošljeno skoro 25.000 ljudi na Veljem brdu.</p> <p>- Ukupna površina pod obejktima će biti skoro milion kvadrata - naglasio je Radunović.</p> <p>Idejno rješenje za ovaj projekat, kako je istakao, tek treba da se radi.</p> <p>- Svi su pozvani da učestvuju u ovom konceptu na najbolji mogući način - rekao je Radunović.</p> <p>On je najavio i da će se zbog ovog projekta pristupiti promjeni Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada PUP koji još nije usvojen.</p> <p>- Vratićemo ga na javnu raspravu 15 dana kako bi relizovali ove promjene koje planiramo. Ako bog da taj plan će biti usvojen do Nove godine u Skupštini Crne Gore - poručio je Radunović.</p> <h2>"Crnogorski san"</h2> <p>Premijer Milojko Spajić rekao je da se radi o impresivnom projektu do detalja razrađenom od strane Ministarstva urbanizma.</p> <p>- Amerika ima američki san, Crna Gora će dobiti svoj san. Rim je izgrađen na sedam brda, Podgorica je zaslužila makar jedno - istakao je Spajić.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1837446914087772211&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>On je rekao da će ljudi dobijati stanove kako se budu gradili - po fazama.</p> <p>- Podstanari, mladi bračni parovi, osobe sa invaliditetom, stariji... tim redom će dobijati stanove - naveo je Spajić.</p> <p>Metar kvadratni stana biće hiljadu eura, a izvedena kamata je 1,2 odsto. Biće, kako je rekao, formisan poseban fond za dodatnu podršku.</p> <p>- Za 100 kvadrata, odnosno stanove sa tri spavaće sobe imaćemo mjesečnu ratu koja će iznositi 390 eura. Ovaj plan otplate će biti ponuđen bez učešća i košštaće 390 eura mjesečno na 30 godina otplate. Za stan od 60 kvadrata mjesečno će se izdvajati 290 eura - istakao je Spajić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921150928_df7fd49ee41a660dd5dc152f591b2c55ff0281666ca850769bdcd3aa6a4090bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240921150928_df7fd49ee41a660dd5dc152f591b2c55ff0281666ca850769bdcd3aa6a4090bc" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Milojko Spajić<span>(Photo: Vlada Crne Gore)</span><span>Djordje Cmiljanic</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ovakav projekat, kako kaže, okrenut je građanima, a ne profitu. Preporodaja stanova biće jedino moguće državi.</p> <p>Spajić je najavio i da će do kraja godine će biti otvoren sajt gddje će građani moći da šalju prijave za stanove.</p> <p>- Očekujemo da prvi stanovi budu disperzovani građanima do sredine 2026. godine - naglasio je Spajić.</p> <h2>Projekat nema veze sa kampanjom?</h2> <p>Odgovarajući na pitanje da li ima zloupotrebe državnih resursa u preiuborne svrhe, remijer ne odgovara konkretno.</p> <p>- Nažalost imamo sistem gdje su izbori svaka tri mjeseca. Da li to znači da treba da zaustavimo državu da se svi lokalni izbori dese, a da mi gledamo u nebo, ili da radimo? Mislim da treba da radimo - poručio je Spajić.</p> <p>Radunović takođe tvrdi da projekat nema nikakve veze sa podgoričkim izborima.</p> <p>- I premijer i ja smo to raskrstili sa strankama. Ovo niko neće pomenuti u kampanji baš iz razloga da neko ko je zlurad ne bi pomislio da mi ovo želimo da zloupotrijebimo. Ovo je velika stvar i molim da svi učstvujemo u tome da ovaj projekat uspije - poručio je Radunović.</p>

Tamara Klikovac

Radunović: Planiramo potpuno novi grad na Veljem brdu; Spajić: Kvadrat 1.000, rata za trosobni stan 390 eura

<p>Iran je pokrenuo napad na američku bazu Al Udeid u Kataru, potvrdili su izvori iz Izraela za Axios.</p>
<p>Kako je rečeno za ovaj američki medij, na bazu Al Udeid je ispaljeno najmanje šest raketa, a zasad nema informacija o šteti ili povrijeđenim osobama.</p>
<p>Napad je ubrzo potvrdila i iranska državna televizija, ali nije objavljeno više informacija.</p>
<p>Prema snimcima objavljenim na društvenim mrežama, u bazi su aktivirane sirene za uzbunu, a aktivirana je i protuzračna odbrana.</p>
<p>Prije pokretanja napada, američki zvaničnici su za više medija u SAD-u nagovijestili da postoji "trenutna prijetnja" protiv ove baze, najveće američke u regiji.</p>
<p>Treba još dodati da, prema tvrdnjama lista Times of Israel, je jedna raketa ispaljena i prema američkoj bazi u Iraku.</p>
<p>Riječ je o bazi Al-Asad, koju je Iran gađao i 2020. godine, u odmazdi za ubistvo Qasema Soleimanija.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1937189896961286639%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1937189896961286639%7Ctwgr%5E45ea33ddf0db4ba5a3315b62b2a62fc129d93f94%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Iran napao američku bazu Al Udeid u Kataru, ispaljeno najmanje šest raketa

<p>Košarkaši Oklahome postali su prvi put šampioni NBA lige, pošto su na svom terenu savladali Indijanu rezultatom 103:91 u sedmom meču finala plej-ofa i tako sa 4:3 u pobjedama trijumfovali u seriji.</p>
<p>Za najkorisnijeg igrača (MVP) finalne serije proglašen je košarkaš <b>Oklahome Šej Gildžes-Aleksander</b> koji je na sedam utakmica prosječno biljeležio 30,3 poena, 5,8 asistencija i 4,8 asistencija.</p>
<p>On je ranije tokom sezone bio i MVP ligaškog dijela takmičenja.</p>
<p>NBA prsten osvojio je i srpski košarkaš<b> Nikola Topić</b>, koji je zbog povrede koljena cijele sezone bio van tima.</p>
<p>U redovima Indijane istakao se <b>Benedikt Maturin</b> sa 24 poena i 13 skokova, dok su <b>Ti-Džej Mekonel </b>i <b>Paskal Sijakam </b>postigli po 16 poena.</p>
<p>Na početku meča povrijdio se jedan od najboljih igrača Indijane<b> Tajris Halibarton.</b></p>
<p>Utakmica je bila neizvjesna u prvom poluvremenu kada su se ekipe smjenjivale u vođstvu. Oklahoma je od kraja treće četvrtine održavala dvocifrenu prednost i tako došla do pobjede i šampionskog prstena.</p>

Oklahoma prvi put postala šampion NBA lige

<p>Zbog ekstremno visokih temperatura i povećanog rizika od požara, Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a upozorava građane da je strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom, a nadležne službe će svakodnevno sprovoditi pojačane kontrole sve do 1. oktobra – kraja požarne sezone.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno, visoke temperature koje su ovih dana evidentirane na području cijele Crne Gore predstavljaju realnu opasnost od požara na otvorenom prostoru.</p>
<p>- Imajući u vidu rizik od požara i potencijalne opasnosti po životnu sredinu, ukupan biodiverzitet i ljudske živote, Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a i ostali subjekti u sistemu zaštite i spašavanja preduzimaju sve neophodne mjere i radnje kako bi se požarni rizik sveo na najmanju moguću mjeru. Pomenute aktivnosti će biti svakodnevne i trajaće do kraja požarne sezone, odnosno do 1. oktobra ove. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>U tom kontekstu obavještavaju građane da je strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom prostoru, neophodno dodatno urediti i pokositi privatna imanja, naročito na seoskom području i oko objekata koji su napušteni ili se rijetko boravi u njima, zabranjena upotreba pirotehničkih sredstava (petardi,vatrometa i sl.) bez prethodno pribavljene saglasnosti nadležnog organa, u skladu sa važećim zakonskim propisima, potrebno poštovati naredbe o zabrani loženja vatre na otvorenom, donesene od strane lokalnih samouprava.</p>
<p>Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova će, kako su saopštili, permanentno pratiti situaciju na terenu i zajedno sa ostalim subjektima sistema reagovati u skladu sa raspoloživim sredstvima i propisanim procedurama.</p>
<p>- Pozivamo građane da kroz partnerski odnos doprinesemo misiji očuvanja naših šuma, da u slučaju da primijete požar, pozovu jedinstven evropski broj za hitne situacije 112 ili broj opštinskih službi za zaštitu i spašavanje 123, jer je pravovremena informacija osnov za efikasan i brz odgovor nadležnih službi. Budimo odgovorni i ne dozvolimo da nepažnjom uništimo naše prirodno bogatstvo - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

MUP: Strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom

<p>I pored činjenice što Crna Gora ima možda i najbolju vodu u Evropi, često je u marketima ne možemo ni pronaći. Mnogo više su zastupljene strane vode, i to baš u državi koja važi za jednu od evropskih zemalja najbogatijih resursima pitke vode po glavi stanovnika.</p>
<p>Osim što domaću vodu ne možemo pronaći u svojoj državi, anketa koju smo sproveli je otvorila novo značajno pitanje: Znamo li uopšte koje su to crnogorske vode? A ako ne znamo, ko je za to kriv i zbog čega je takvo stanje.&nbsp;</p>
<p>Portal ETV nastavlja sa pisanjem o ovom pitanju u pokušaju da se pronađe rješenje da crnogorske vode budu vidljive i prepoznate u zemlji u kojoj i izviru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDLP_HSyIQJ_%2F%3Figsh%3DMnBuOTFiNmUzMDBz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzemlja-izvora-a-pije-tudu-vodu-apsurd-trzista-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(Anketa) Pijemo tuđe, a znamo li koje su naše vode!?

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: stanovi