Vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard, Jasmina Muminović, gostovala je u emisiji “24 sata” na TV E, gdje je govorila o sve snažnijem pritisku koji političke strukture iz vlasti sprovode preko Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) protiv slobodnih i kritički nastrojenih medija. Muminović je upozorila da se stvara atmosfera linča prema slobodnim i kritičkim medijima, te da su danas meta novinari, a da to sjutra mogu biti svi građani koji misle svojom glavom.
Muminović je istakla da je ona jedina urednica portala Standard, ali i vlasnica portala, i isključivo je ona odgovorna za uređivačku politiku.
- Tokom dana dobijamo mnoštvo informacija koje provjeravamo, analiziramo, šaljemo upite institucijama, jer je to naš posao. Znamo šta je profesionalni kodeks i kako novinari treba da postupaju. Redakcija portala Standard apsolutno postupa u skladu sa svim pravilima struke - &nbsp;naglasila je Muminović.
Prema njenim riječima, posljednjih dana svjedočimo stvaranju “atmosfere linča” prema slobodnim i kritički orijentisanim medijima.
- Mi nismo protivnici vlasti. Mi smo kritičari, jer je to naša profesionalna obaveza. Analiziramo rad javnih funkcionera i dolazimo do podataka koji ukazuju na brojna nepočinstva. Istraživačko novinarstvo je jedan od stubova svakog demokratskog društva. Zato nije jasno kako se neko usuđuje da napada čitavu mrežu slobodnih medija bez ikakve argumentacije - poručila je Muminović.
KAKO POVJERLJIVE INFORMACIJE CURE U POJEDINE MEDIJE?
Glavna i odgovorna urednica portal Standard je podsjetila da je u jednom dnevnom listu objavljen tekst u kojem su određeni mediji targetirani, i postavila pitanje — kako tajne informacije dospijevaju u javnost.
- Postupak o kojem se ovih dana govori nosio je oznaku tajnosti, a nas niko nije pozvao ni na informativni razgovor. Ako smo targetirani, a nismo obaviješteni ni o čemu, kako je moguće da jedan medij objavljuje podatke iz tajnih postupaka? Taj medij je postao bilten specijalnog policijskog odjeljenja i SDT-a. Kako te informacije cure, a da niko za to ne odgovara? - upitala je ona.
Muminović je podsjetila i na document koji se tiče nacionalne bezbjednosti &nbsp;SOKTA, koji je &nbsp;objavljen u istom tom mediju, a da niko nije pozvan na odgovornost.”
- Poznato je da je svega deset osoba, visokih funkcionera iz sektora bezbjednosti, imalo pristup tom dokumentu. Takođe, u istom mediju su objavljivane privatne prepiske bivše vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice i drugih javnih funkcionera, a niko iz sistema nije odgovarao. Zato se pitam – kako to da su baš slobodni mediji danas meta? - kazala je Muminović.
OTVORENE PRIJETNJE NOVINARIMA
Govoreći o pritiscima na redakciju portala Standard, Muminović je navela da je “u posljednje vrijeme bilo otvorenih prijetnji i targetiranja” od strane pojedinih članova Vlade.
- Ministar Krapović je novinarki portala Standard javno prijetio na pres-konferenciji, rekavši da će se ‘obračunati’ s nama. Novinarka je samo postavila profesionalno pitanje i ispunila svoj radni zadatak. Ako ministar tako reaguje na jedno novinarsko pitanje, možete zamisliti na šta su sve spremni da odgovore na istraživanja koja vodimo posljednjih dana - saopštila je Muminović.
Prema njenim riječima, Standardtrenutno &nbsp;istražuje jednu veliku aferu “koju upravo ministri iz redova Demokrata pokušavaju da zataškaju”.
- To istraživanje će uskoro biti objavljeno i javnost će biti upoznata sa svim detaljima - najavila je urednica Muminović.
ATMOSFERA LINČA PREMA SLOBODNIM GRAĐANIMA
Muminović je upozorila da se ovakvim napadima vlasti ne targetiraju samo novinari, već i svi građani koji kritički razmišljaju.
- Kreira se atmosfera linča prema slobodnim medijima, novinarima i građanima. Građani treba da znaju da smo danas mi meta – sjutra mogu biti oni. Svi koji imaju kritičku svijest i misao postaju meta &nbsp;-kazala je Mumnoović.
Poručila je i onima koji, kako je rekla, “učestvuju u kreiranju afere i pokušavaju da novinare predstave kao dio tzv. mafijaško-medijske hobotnice”, da su funkcije prolazne.
- Mi smo već ispratili mnoge od onih koji su pokušavali da nas ućutkaju. Vjerujte mi, doći će vrijeme kad će i za ovo što danas rade morati da odgovaraju. Vrijeme je najbolji pokazatelj - poručila je Muminović.
SEKTOR BEZBJEDNOSTI U KATASTROFALNOM STANJU
Govoreći o motivima napada na pojedine medije, Glavni i odgovorna urednica portala Standard je podsjetila da su upravo oni koji su sada meta, posljednjih mjeseci izvještavali o brojnim nezakonitostima u sektoru bezbjednosti.
- Već 23 godine se bavim istraživačkim novinarstvom i vrlo dobro poznajem bezbjednosni sektor. Stanje je katastrofalno. Dok se oni bave izmišljanjem ‘hobotnica’ i pokušajem da kriminalizuju novinare, na ulicama se dešavaju ubistva i masakri za koja niko nije preuzeo odgovornost - &nbsp;kazala je Muminović.
Podsjetila je na “nedavne mafijaške likvidacije i dva masakra”, navodeći da “nijedna ostavka nije podnijeta zbog loše bezbjednosne situacije”.
- Vidjeli smo slučajeve gdje je policija imala saznanja da se likvidacija sprema, ali nije preduzela ništa da je spriječi. Onda se hvale procentom rasvijetljenosti slučajeva, umjesto da spriječe zločine. To pokazuje da sistem ne funkcioniše &nbsp;- &nbsp;kazala je glavna i odgovorna urednica Standarda.
NE MOGU ME ZASTRAŠITI
Na pitanje da li se zbog hajke koja se vodi protiv medija i portala Standard, osjeća ugroženo, Muminović je poručila je da se osjeća kao politička meta, ali da se ne plaši i da neće odustati.
- Apsolutno se osjećam kao meta ovog režima, i to ne bez razloga. Godinama pokušavaju da me zastraše – i mene i članove moje porodice. O tome su obaviješteni i vrhovni državni tužilac i drugi javni funkcioneri. Ali, poručujem im: ne mogu me uplašiti. Neće me zaustaviti, kao ni moje kolege iz drugih redakcija - poručila je urednica Standarda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Muminović: Kreira se atmosfera linča prema slobodnim medijima, ali se ne plašimo i neće nas ućutkati

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Dok premijer Milojko Spajić uvjerava da građani Crne Gore “nikada nisu bolje živjeli”, stvarnost na ulicama, pijacama i u marketima govori upravo suprotno — narod ovo “bolje” debelo plaća.
Cijene osnovnih životnih namirnica divljaju, a ljetnja sezona ih dodatno pogoršava. Voće je za mnoge postalo luksuzna roba, a Milka čokolada od 10,15 eura zbunila bi i potrošače u Njemačkoj, a ne samo u zemlji čiji prosječni građanin živi od plate do plate. Dok se životni standard urušava, Vlada ćuti — ili je, preciznije, preokupirana putovanjima o trošku upravo tih istih građana.
<h2>Ni mjera, ni objašnjenja</h2>
Podsjetimo, iz Ministarstva ekonomskog razvoja još u aprilu je najavljeno da će nakon isteka akcije “Limitirane cijene” 15. maja biti uvedene nove mjere za zaštitu potrošača, posebno najugroženijih. Danas je kraj juna — mjera nema, a nema ni objašnjenja.
- Ova linija podrške obuhvatiće određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna proizvodnja, uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu - poručio je tada potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Od te izjave do danas — muk.
I dok vrijeme curi, sve više djeluje da vlast svjesno okreće leđa građanima. Veće cijene znače i veći prihod od PDV-a, što kratkoročno puni državnu kasu, ali dugoročno urušava životni standard. Tako se iz novca građana finansira glomazan državni aparat, gomilaju se kadrovi po opštinama i ministarstvima, dok kapitalnih investicija — koje bi pokrenule ekonomiju — nema.
Građani ne žive bolje”, ali nikada nisu ni skuplje plaćali ovakve političke “bisere”.

Miraš Dušević

Milka za 10 eura, voće za elitu – dobrodošli u Spajićevu “nikad se bolje nije živjelo” Crnu Goru

Crna Gora ulazi u još jednu požarnu sezonu nedovoljno spremna, uprkos prošlogodišnjem obećanju premijera Milojka Spajića da će država kupiti kanader – specijalizovani avion za gašenje požara. Iako je tada poručeno da će ”zaštita građana i imovine” biti jedan od prioriteta Vlade, od te najavljene nabavke nije ostalo ništa osim još jednog u nizu neispunjenih obećanja.
Kako je za medije potvrdio direktor Direktorata za vanredne situacije Miodrag Bešović, Crna Gora i ovog ljeta raspolaže sa samo jednim operativnim protivpožarnim avionom. Prema njegovim riječima cijena tog aviona je oko 50 miliona eura, a isporuka bi trajala najmanje četiri do pet godina.
Umjesto toga, Crna Gora je aplicirala za višenamjenski helikopter kroz mehanizam civilne zaštite EU, koji bi mogao nositi do četiri tone vode.
Bešović je upozorio da najveći izazov nije nedostatak novca, već komplikovane javne nabavke koje usporavaju održavanje vazduhoplova.
- Nadam se da će neko i od donosilaca odluka čuti, jer sam već nekoliko puta u razgovoru sa ministrom koji će inicirati neke izmjene tog zakona o javnim nabavkama, nama omogućiti da u skraćenim postupcima nabavljamo dijelove i održavamo vazduhoplove. Ono što nam je i u prethodnom periodu napravilo jedan pomak u rešavanju tih pitanja, to je kašnjenje i usvajanje budžeta - kazao je Bešović gostujući u jednoj TV emisiji.
No i tu nastaje novi problem jer zbog procedure moraju da čekaju mehaničare iz inostranstva koji treba da izvrše obuku mehaničarima za korišćenje vedra za izbacivanje vode.
Iako se nada da bi to moglo da se desi u narednih desetak dana, jasno je da Crna Gora dočekuje požarnu sezonu bez adekvatne pomoći iz vazduha, pa jedino vatrogasci mogu da se nadaju da neki požar većih razmjera neće buknuti u narednom periodu.
Premijer Milojko Spajić je u više navrata tokom 2024. godine obećavao da će Crna Gora nabaviti kanader kako bi, kako je tada govorio, „konačno stala rame uz rame sa zemljama regiona u borbi protiv požara“.
I ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pridružio se bio obećanjima premijera da će Crna Gora ovu godinu dočekati sa novim avionom, ali od toga takođe nije bilo ništa.
&nbsp;Obećanja su dočekana sa odobravanjem javnosti, ali i dozom sumnje kod stručnjaka koji su upozoravali da nema vidljivih institucionalnih koraka i da nabavka takvog avona nije laka kao što je premijer predstavlja.
Sada, godinu dana kasnije, Vlada nije pokrenula nijednu javnu nabavku, nije obezbijedila budžetska sredstva za tu svrhu, niti je donijela strateški dokument o modernizaciji protivpožarne flote.
Jedan avion naprosto nije dovoljan da odgovori na više paralelnih požara, što je scenario koji se svake godine ponavlja.
Nadležni svake godine iznova samo apeluju na građane da budu izuzetno oprezni, jer resursi države ne mogu da odgovore na sve izazove, što vrlo često ostane neuslišeno zbog neodgovornog pristupa građana i namjernih podmetanja požara.
Tako lokalni komandiri vatrogasnih jedinica sada mogu „računaju samo na sebe i svoje kolege“, dok se nadaju da će sezona proći bez katastrofalnih požara, kakvim je Crna Gora svjedočila prethodnih godina.
Izostanak konkretnih poteza po pitanju nabavke kanadera još jednom otvara pitanje političke odgovornosti i iskrenosti obećanja koja se iznose pred javnošću. No, obećanje premijera Spajića o nabavci aviona za gašenje požara ostaje zabilježeno – ali samo u arhivama saopštenja i govora.
Populistička obećanja koja služe za ubiranje političkih poena i namicanje glasov, sada više nijesu samo politički alat, već postaju direktna opasnost po ljude i okolinu.

Od Spajićevog obećanja do goruće stvarnosti: Ušli smo u sezonu požara, a od najavljenog ”kanadera” ni traga ni glasa

Učešće javnog duga u projektovanom bruto domaćem proizvodu (BDP) za 2024. godinu je bilo nešto veće od 62 odsto, a neto javni dug blizu 54 odsto učešće BDP, što kratkoročno neće značajno uticati na ekonomski rast, dok će za dugoročno dodatno zaduživanje imati znatne posljedice - kazao je za 24 sata istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije doc.dr Milika Mirković.
- Kad govorimo o zahtjevima Evropske komisije u vezi sa ispunjavanjem te granice, da se javni dug, odnosno procenat BDP-a drži ispod 60 odsto, mi na taj indikator jedino možemo uticati ukoliko smanjimo javni dug ili povećamo bruto domaći proizvod (BDP). Prema ekonomskim procjenama to se neće desiti. I prema Fiskalnoj strategiji do 2027. godine predviđeno je dodatno zaduživanje, čime će se u apsolutnom iznosu uvećavati javni dug. Sa druge strane, projektovan je bruto domaći proizvod, gdje je u Fiskalnoj strategiji dat taj osnovni scenario po kojem će javni dug 2027. biti oko 64 odsto projektovanog BDP-a - rekao je Mirković.
Svaki rebalans budžeta predstavlja posljedicu loše projektovanog budžeta ili je podstaknut potrebom revidiranja zbog zaduživanja, objašnjava Mirković. Podsjeća da se to dešavalo i u prethodnom periodu, pa je finansiranje tekuće potrošnje umjesto od kapitalnih investicija, dolazilo od zaduživanja.
Visoka stopa inflacije, kaže Mirković, za prvih sedam mjeseci ove godine, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,6 odsto, a najveći doprinos inflaciji su rast cijena obuće, odjeće, prehrambenih proizvoda, goriva, ali i cijene usluga.
- Uticaj cijena usluga u ugostiteljstvu i smještaju naročito je evidentan u mjesečnoj inflaciji u julu. S obzirom na to da nemamo još zvanične podatke za avgust, može se očekivati dodatni pritisak na cijene u toj oblasti. Počeo je program limitiranja cijena, a upitno je koliko to ima efekta i na životni standard i na ekonomiju. Trebalo bi da se uradi jedno sveobuhvatno istraživanje, analiza i tačno kvantifikovati uticaj na životni standard, jer svako limitiranje cijena može na dugi rok proizvesti i neke dodatne efekte, koji će uticati na remećenje ravnoteže između ponude i potražnje. Upravo se u takvim politikama, i u takvim programima, zanemaruju oni indirektni efekti koji su u početku nevidljivi, a kasnije imaju značajne efekte na cijelu ekonomiju - naglasio je Mirković.
Crnogorska ekonomija je mala, uvozno zavisna, objašnjava Mirković, tako da sve što se dešava na međunarodnom tržištu ima efekta i na tržištu u Crnoj Gori.
- Međutim, imamo i one untrašnje faktore, koji su potaknuti prije svega rastom zarada, uvođenjem poreske reforme, odnosno programa iz 2022. godine koji je imao pritisak na cijene i rast cijena. Programom Evropa sad 1 povećane su zarade, ali to nije proisteklo iz produktivnosti, privrede, realne ekonomije, već su zarade porasle administrativno, tim što su ukinuti doprinosi na zdravstvo i tako dalje - istakao je Mirković.
Kreditna zaduženost znači da smo se zbog finansiranja tekuće potrošnje odrekli nekih budućih dohodaka, podsjeća Mirković.
- Svako zaduživanje znači da će u budućnosti i građani i privreda morati da mijenjaju strukturu potrošnje, u čemu će otplata kredita zauzimati prvo mjesto. Od ostalog raspoloživog dohotka će se finansirati druge potrebe, odnosno potrošnja, što će se odraziti i na životni standard - naglasio je Mirković.
Crna Gora ima značajno veći uvoz roba u odnosu na izvoz, kaže Mirković i napominje da to ima značajnog uticaja na BDP.
- Uvijek treba voditi računa o proizvodnim mogućnostima koje zemlja ima, odnosno, komparativnim prednostima zemlje. Stoga se postavlja pitanje da li je jeftinije da uvozimo određene proizvode, ili da ih proizvodimo, uzimajući u obzir raspoložive resurse i proizvodne kapacitete - zaključio je Mirković.

Mirković: Upitno koliko limitiranje cijena daje efekte na životni standard

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: standard