Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin komentarisao je zahtjeve DNP-a koje će ova partija postaviti Vladi Crne Gore kao ultimatum ostanka u vlasti, a koji se tiču statusa srpskog jezika i poručio da je dijalog prvi korak koji ruši zidove.
U objavi na mreži Fejsbuk Rovčanin navodi da su prethodne političke elite svjesno ostavljale otvorena pitanja kao nasljeđe, vodeći računa o izbornim koristima, a ne o interesima budućih generacija.
- Prethodnim političkim elitama bilo je u interesu da nam u naslijeđe ostave otvorena pitanja koja dijele građane. Vodili su računa o tome šta će steći na izborima, a ne o tome šta će ostaviti novim generacijama- istakao je Rovčanin.
On navodi da je fokus tih politika bio na razdvajanju građana, sa posebnim akcentom na Srbe i Crnogorce, te da su mehanizmi tog razdvajanja bili jednostrano nametanje, diskriminacija i stigmatizacija.
Govoreći o jeziku, Rovčanin navodi da je srpski jezik ostavljen kao tačka razdvajanja, umjesto da bude faktor povezivanja.
- Samo četiri godine nakon rušenja tog sistema, građani su na prvom slobodnom popisu potvrdili da srpskim jezikom ne govore samo Srbi, već i više od 60.000 Crnogoraca i pripadnika drugih naroda. Dakle, srpski jezik, pored istorijskog utemeljenja i pravne tradicije, ima i nadnacionalni karakter- kazao je on, dodajući da srpski jezik u Crnoj Gori ne može biti politički projekat, već, kako navodi, životna i pravna činjenica.
Rovčanin se osvrnuo i na pitanje istorijskih simbola, ističući da oni treba da imaju kulturnu, istorijsku i protokolarnu ulogu, bez dovođenja u pitanje ustavnog poretka ili stvaranja paralelnih ambicija.
- I krstaš-barjak i trobojka Kraljevine i Knjaževine Crne Gore istorijski su simboli i Srba i Crnogoraca. Oni nijesu uvezeni, donijeti ili nametnuti – nastali su u ovim brdima i u ovom kamenu i ostavljeni su nam od naših predaka- naveo je Rovčanin.
Kazao je da simboli koje su nosili preci ne mogu biti prijetnja njihovim potomcima.
Govoreći o pitanju državljanstva, Rovčanin je ocijenio da je ostavljeno rješenje koje dijeli porodice i da je neophodno dosljedno primijeniti Evropsku konvenciju o državljanstvu.
- Ne bi smjelo postojati sporenje oko toga da supružnici i djeca državljana Crne Gore mogu steći državljanstvo bez otpusta iz drugog državljanstva. Država ne smije tjerati ljude da biraju između braka i domovine, između roditelja i papira- poručio je on.
Rovčanin naglašava da sve što je ostavljeno u naslijeđe treba da posluži kao pouka, jer, kako navodi, ono što se nameće silom traje kratko i proizvodi nove probleme.
- Ono što se postigne dijalogom – ostaje, čak i kada se promijene vlasti i okolnosti. Zato je dijalog snaga onih koji vjeruju u pravdu- rekao je Rovčanin.
On je zaključio da je važno voditi računa o tome šta se ostavlja budućim generacijama, a ne o izbornim rezultatima.
- Potomci se neće pitati koliko je ko osvojio, već šta je ostavio. Razgovor ruši zidove, dijalog liječi podjele, a razumijevanje vraća povjerenje- poručio je Rovčanin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rovčanin: Srpski jezik, pored istorijskog utemeljenja i pravne tradicije, ima i nadnacionalni karakter u Crnoj Gori

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će srpski narod u Crnoj Gori uvijek imati podršku Srbije u borbi za zaštitu svog jezika i da srpski jezik, koji je dominantni u Crnoj Gori, bude službeni jezik.
Vučić je rekao da je potpuno legitimna borba srpskog naroda za srpski jezik.
- Tu imate dvije škole, jednu koja to smatra stvarnim i suštinskim ciljem i drugu koja se za to formalno zalaže, a uvijek će da bude u vladi, pa makar ništa ne uradili. Svejedno, kako god, to je njihova stvar i oni neka o tome odlučuju, a srpski narod koji želi zaštitu svog jezika i koji želi da srpski jezik bude službeni jezik, koji je dominantniji jezik u Crnoj Gori, uvijek će imati podršku Srbije za to- rekao je Vučić novinarima u Abu Dabiju.&nbsp;
Vučić je rekao da se vlastima u Podgorici očigledno nije dopalo ponašanje Vladislava Dajkovića i da ga zato sklanjaju.
- Vidio sam saopštenje DNP Milana Kneževića, koji je rekao da želi da srpski jezik, pismo i trobojka budu glavne teme razgovora. Vidjećemo kakav će odgovor da bude vlasti u Crnoj Gori. Pretpostavljam isti kao i prethodne vlasti Mila Đukanovića, samo što će da se igraju toga, mi smo za, mi smo protiv, ali većinu nemam- orekao je Vučić.

Vučić: Srpski narod u Crnoj Gori uvijek ima podršku Srbije, Knežević i Dajković smetaju tamošnjim vlastima

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ocijenio je da inicijativa da srpski jezik dobije status službenog ne bi nanijela štetu evropskim integracijama Crne Gore.
– Bilo bi dobro da Crna Gora, prilikom pristupanja Evropskoj uniji, uvede i taj jezik kao službeni. Dakle, da i srpski postane službeni jezik u EU, uz onaj koji bi već bio prihvaćen – rekao je Mandić u izjavi za RTCG.
Podsjetimo, iz koalicije Za budućnost Crne Gore prethodnih sedmica ponovo je otvoreno pitanje izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na službeni jezik.
Mandić je, takođe, izrazio uvjerenje da će aktuelna parlamentarna većina, ukoliko uspješno realizuje zacrtane politike, ostati na vlasti i nakon 2027. godine.

Mandić: Bilo bi dobro da Crna Gora prilikom pristupanja EU uvede srpski jezik kao službeni

Aktuelna većina očito smatra da je politička moć koju imaju iznad svakog Ustava - ocijenili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju povodom sve češćih zahtjeva da se srpski uvede u Ustav kao službeni jezik.
Oni cijene da bi većina potezom klika da u aktuelni Ustav unesu jezik druge države.
- Baš kao što su nedavno, na obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, “upodobili” Ustav iz 1905. godine tako što su izbrisali član 40 koji definiše autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve - dodali su oni.
Budući da rezultati popisa stanovništva iz 2023. godine govore da je razlika između onih koji govore srpskim i onih drugih, koji govore crnogorskim jezikom nepunih devet odsto, u Crnogorskoj stranci ističu da je ista tolika razlika između onih koji su se izjasnili kao Crnogorci, u odnosu na one koji su Srbi.
- Dakle, sa istim argumentom - da ih je više - nacionalni Crnogorci mogu tražiti da se Crna Gora u Ustavu definiše kao “država crnogorskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive” - naveli su oni.
Decidni su da takav potez ne bi samo ukazao na apsurdnost projekta “građanske države”, nego i potvrdio ono što su zaboravili autori Ustava iz 2007. godine.
- Podsjetimo da prethodni Ustav, onaj iz 1992. godine, iako su ga pisali lideri stranaka velikosrpske orijentacije, još u preambuli govori da se donosi “na osnovu istorijskog prava crnogorskog naroda na sopstvenu državu stečenog u vjekovnim borbama za slobodu”. Bez namjere da sada otvaramo pitanje regularnosti popisa i činjenice da bi bez stranih državljana i “gostiju” iz Srbije i BiH, Crnogorci bili apsolutna većina, poručujemo da crnogorski Ustav zaista treba upodobiti vremenu u kome živimo. Stoga, neka u budućem Ustavu stoji da je: “Crna Gora država crnogorskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive”. U tom slučaju, nemamo ništa protiv da se srpski jezik, uz crnogorski, definiše kao službeni. Ali, samo u tom slučaju - zaključili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.

Crnogorska stranka: Aktuelna većina smatra da je politička moć iznad svakog Ustava

Ne treba bježati od pitanja koja su politički legitimna, ali moje mišljenje je da u ovom trenutku fokus treba da bude na članstvu u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Novu M komentarišući izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da treba promijeniti ustavni status srpskog jezika.
- U Crnoj Gori po posljednjem popisu najveći broj ljudi govori sprskim jezikom, veliki broj govori crnogorskim.Treba napraviti dobronamjeran dogovor i ići naprijed- kazao je predsjednik Crne Gore i istakao da, po ovom pitanju, ne želi da staje na ovu ili onu stranu.
Milatović je naglasio da pitanje jezika jeste legitimno, ali trenutno fokus treba da bude na onom što nam je zajednički imenitelj, a to je članstvo u EU.
Ponovio je da on ne stavlja ove teme na sto, već da je to pitanje parlamentarne većine, te da &nbsp;možda nakon članstva u EU treba pristupiti &nbsp;jednom inkluzivnom dijalogu i govoriti o ovim pitanjima.
- Pitao sam da li iko u Crnoj Gori zna u čemu je razlika između službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, i ja ne vidim na koji način to mene čini manje Crnogorcem- kazao je Milatović.
Smatra da za ustavnu izmjenu službenog jezika u ovom trenutku nema dovoljno podrške.&nbsp;
- Ustav je tu jasan, potrebna je kvalifikovana većina u Skupštini i tri petine građana na referendumu da se izjasni tako da bi se Ustav promijenio u odnosu na trenutno stanje- podsjetio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore, osvrćući se na politiički program dijela skupštinske većine, kazao je da se može legitimno reći da su naredni parlamentarni izbori ustvari izbori za skupštinu koja će promijeniti Ustav, te da će se onda vidjeti mišljenje glasača o tom pitanju.
Na kraju je još jednom naglasio da, bez obzira na političku legitimnost pitanja koja je postavio Mandić oko statusa jezika, on smatra da članstvo u EU ipak u ovom trenutku treba da je u fokusu.

1250x600

1084x550

Milatović: Pitanje jezika legitimno, ali fokus treba da bude članstvo u EU

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Miraš Dušević

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Samo dan nakon što je Crna Gora dobila podršku da zatvori još pet poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predsjednik Skupštine pokreće pitanje ustavnih promjena - kontraverznih i duboko podjeljujućih, usmjerenih na stvaranje političkih tenzija upravo u trenutku kada sebi takvo nešto ne možemo priuštiti.
To je ustvrdio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što je Andrija Mandić, na svečanosti povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, pozvao da se aktuelni najviši pravni akt „upodobi sadašnjosti“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Mandić je ocijenio da veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost - a među njima je posebno naglasio status srpskog jezika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000632146751623237&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

Sadašnji Ustav, donijet od strane jedne parlamentarne većine, ne oslikava stvarno stanje u našoj zemlji. Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, a među kojima je i status srpskog jezika - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
Istinski mu je, kaže, žao što „pojedini nedobronamjerni ljudi pokušavaju da negativno predstave namjeru da se Ustav upodobi tako da u cjelosti preslikava ono što je stvarnost“.
- Građani Crne Gore ne traže čuda već samo da sadašnji najviši pravni akt predstavlja stvarnost ove zemlje. Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu mijenja, ali vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda stvorena od strane ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao naši preci koje danas ovdje pominjemo - rekao je Mandić.
U tome, kaže, uloga Skupštine ostaje od presudnog značajna.
- Parlament je mjesto dijaloga i sučeljavanja ideja. On mora biti ogledalo društva, ali i njegov korektiv - naveo je Mandić.
120 godina kasnije, kaže on, Crna Gora stoji pred istorijskim izazovima.&nbsp;
- I danas je ključ u snazi institucija i povjerenja građana u njihovu zemlju - dodao je Mandić.
Nikoljdanski ustav, kaže on, nije samo jedan akt i podsjećanje na pravi dokument i okvir.
- Već susret sa trenutkom u kojem je Crna Gora kao slobodna država zakoračila u krug modernih evropskih ustavnih poredaka - naveo je Mandić.

Anja Ivanović

Mandić: Veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost, među njima i status srpskog jezika

Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade Milun Zogović.
Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."
- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.
- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.
Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.
- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

Vas pitanje prava govornika srpskim jezikom ne zanima, osim kad od njih očekujete glasove - poručila je portparolka Demokratske narodne partije Jovana Todorović nakon što je poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović da to pitanje mora biti mora riješeno u skladu sa Ustavom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdragovic-pitanje-srpskog-jezika-mora-biti-rijeseno-u-skladu-sa-ustavom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Koliko god se trudili da Vas razumijemo, posle svakog Vašeg novog saopštenja, ide nam sve teže i teže. Jedino što smo uspjeli da shvatimo jeste da Vi govorite srpskim jezikom i da ste za to da bude normiran kao službeni i izjednačen sa crnogorskim u Ustavu. Ali da povodom toga nemate namjeru ništa da učinite, jer smatrate da ste se lingvističkoj većini odužili sa jednim saopštenjem za javnost koje bi se moglo svesti pod naziv serije: „ I ja volim nerandže no trpim" - navela je Todorović u reagovanju.
Ona je istakla da bi Dragović kao pravnik trebalo da znate da osim izmjena, postoje i dopune Ustava koje ne bi podrazumijevale nikakve referendume i plebiscite.
- Naravno, Vama je to apstraktna kategorija, jer Vas pitanje prava govornika srpskim jezikom ne zanima, osim kad od njih očekujete glasove. A pošto nam objašnjavate procedure glasanja, onda ne bi loše bilo da čitavoj crnogorskoj javnosti pojasnite zbog čega ste i protiv izmjena i dopuna zakona o državljanstvu za koje je dovoljno da glasa 41 poslanik &nbsp;bez ikakvih ustavnih promjena i referenduma? Ili podržavate i to, ali nećete glasati kao ni za srpski jezik. Ili da preformulišemo pitanje, postoji li išta što se tiče prava srpskog naroda da ste spremni da glasate u Skupštini? - navela je Todorović.
Zaslužili su, kaže, odgovor.
- Zaslužili smo, bez obzira na našu skromu snagu, da dobijemo odgovor, a ne moramo ništa potpisivati, ipak su vaši sporazumi i potpisi rezervisani za DPS. I ne pridajite sebi previše na značaju porukom da Vam se javimo kad prikupimo dovoljan broj poslanika - navela je Todorović.
Postoji, cijeni ona, dovoljan broj poslanika - ali ne i petlja za to.
- Jer umjesto petlje sad su kod nekih ugrađene kriptovalute što će Vam pokazati i izbori u Nikšiću. A Vama se u najboljem ili najgorem slučaju možemo javiti kad budemo željeli da dobijemo savjet kakouspješno prodati zemljište &nbsp;na periferiji Danilovgrada, i za dobijeni novac kupiti dva stana u Budvi i Kotoru - zaključila je Todorović.

Todorović: Pitanje prava govornika srpskog jezika Dragovića ne zanima osim kad od njih očekuje glasove

U Nacionalnom parku „Lovćen“ nesavjesni pojedinci kvadovima su probili i srušili zaštitnu ogradu, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).
Ne tako lijep prizor dočekao nas je danas u NP Lovćen. Pokazuje nebrigu, nepoštovanje i nesavjesnost pojedinaca tokom boravka u ovom zaštićenom području – navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici NPCG.
Prema saopštenju zaposleni parka brzo su intervenisali, te je ograda je u kratkom roku sanirana.
Uprava NP „Lovćen”, naglašavaju u objavi, preduzima sve neophodne mjere i radnje u vezi sa ovim slučajem.
Podsjećajući na pravila parka, ističu da je korišćenje ATV vozila, kvadova i kros motora van kategorizovanih puteva strogo zabranjeno, jer narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora.
Apeluje se na posjetioce da se ponašaju odgovorno i koriste vozila isključivo na predviđenim stazama.

Incident u NP „Lovćen“: Kvadovi probili zaštitnu ogradu

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

"Budilnik": Obrazovne promjene, zdravstvo i ljudska prava, neradna nedjelja pred sudom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim predjelima, uglavnom u jutarnjim i večernjim časovima.
Vjetar u jutarnjim satima još ponegdje umjeren, pretežno južni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, kiša mjestimično

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.

Tag: srpski-jezik