Na putu Pljevlja-Bijelo Polje, na izlasku iz Vrulje vozač, koji se najvjerovatnije kretao neprilagođenom brzinom, zgazio je mladu srnu.
Čitalac PV portala, koji je bio zatečen prizorom, kazao je da ovim putem vozači često jure i žure do auto-puta, ali nije mogao da shvati da je neko mogao ostaviti srnu na putu.
Životinje koje baš i nisu karakteristična za naseljena mjesta, sve češće se sreću i u gradovima. Možda u potrazi za hranom ili u bijegu od mesoždera ili požara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pljevlja: Na izlasku iz Vrulje zgažena srna i ostavljena na putu

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović zahvalila se crnogorskim novinarkama i novinarima, urednicima i urednicama, koji su, izvještavajući o tragediji na Cetinju, pokazali visoku profesionalnost i poštovali etički Kodeks. 
Vujović kaže da su mediji, svojim odgovornim pristupom, spriječili širenje špekulacija i neprovjerenih informacija.
- Naši mediji su izbjegavajući senzacionalizam, pokazali svijest o važnosti zaštite porodica preminulih od dodatne boli i osigurali prostor za dostojanstven oproštaj od njihovih najmilijih. Posebno želim istaknuti medije koji su ukinuli mogućnost komentarisanja vijesti o ovom tragičnom događaju - ocijenila je Vujović.
Istovremeno, apelovala je na sve medije iz Crne Gore i regiona da u svojim izvještajima pokažu dodatni senzibilitet, posebno kada je riječ o osobi koja je počinila ovaj zločin.
- Odgovornim izvještavanjem možemo svi zajedno doprinijeti boljem razumijevanju razloga koji su doveli do ove tragedije, kako bismo izbjegli njihovo ponavljanje u budućnosti - dodala je Vujović.
Ona je zamolila crnogorske građane koji se ovim povodom oglašavaju na društvenim mrežama da budu svjesni svoje odgovornosti i težine svojih riječi. 
- Neprihvatljivo je događaj stavljati u nacionalni ili politički kontekst, jer to samo produbljuje podjele u našem društvu. Kao građani Crne Gore, moramo pokazati solidarnost i biti dio zajednice koja će zajedno prevazići ovu tugu. Zajedno, možemo pokazati snagu zajedništva u najtežim trenucima - poručila je Vujović.

Vujović: Mediji pokazali visoku profesionalnost i poštovali etički Kodeks

Vrlo smo svjesni ruskog uticaja u Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, Tomas Vajs.
Dodaje da se partije poput proruskog Demokratskog fronta, koje je Brisel ranije smatrao crvenom linijom za EU, od ulaska u vlast ponašaju konstruktivno u sprovođenju reformi iako provokativnim potezima koče proces pregovaranja.
Po mišljenju Vajsa, predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU i da su zato su ublažili svoj politički jezik.
On vjeruje i da se u Crnoj Gori ne može desiti gruzijski scenario, jer je zemlja mnogo dalje odmakla na putu ka EU, te da ima potrebne zaštitne mehanizme u zakonodavstvu i Ustavu.
RSE: Hrvatska je blokirala jedno do četiri pregovaračka poglavlja koja je Crna Gora očekivala da će zatvoriti do kraja godine, što je izazvalo osudu vladajućih prosrpskih i proruskih partija u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete potez Hrvatske i takve reakcije iz Crne Gore?
Vajs: “Jasenovačka rezolucija” je bila jasna provokacija koja je, ako mene pitate, svjesno donesena da provocira Hrvatsku, zbog čega izražavam žaljenje.
Mnogi od nas su uložili dosta vremena kako bismo uvjerili naše hrvatske kolege da ne blokiraju čitave pregovore. Takođe su neki signali i izjave, kao i one predsjednika Jakova Milatovića, pomogli da se situacija olakša.
Tako da ipak možemo reći da je uspjeh što su tri poglavlja zatvorena.
Da, žalim što poglavlje 31 o vanjskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici još nije zatvoreno, ali treba reći da je to rezultat navedene provokacije, i mi činimo sve što možemo da ponovo ublažimo situaciju.
<h2>O ruskom uticaju u Crnoj Gori</h2>
RSE: Prije godinu dana se od evropskih predstavnika moglo čuti da su proruske partije DF-a “crvena linija” za EU, no one su u međuvremenu ušle u vlast. Početkom novembra ste predvodili delegaciju Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici, sa koje ste poručili da “postoji gotovo jednoglasna podrška da Crna Gora postane buduća članica EU”. Da li Brisel potcjenjuje opasnost kada je riječ o ruskom uticaju u Crnoj Gori?
Vajs: Vrlo smo svjesni (ruskog uticaja u Crnoj Gori), a takođe dijelim zabrinutost oko određenih političara koji su uključeni u vladajuću većinu.
Dio sam ove delegacije od 2017. godine i vidio sam kako su kolege poput gospodina (Milana) Kneževića i drugih djelovali u Skupštini, što je bilo potpuno neprihvatljivo.
Mislim da su predstavnici srpskog dijela stanovništva shvatili da i veliki dio njihovih glasača želi u EU, i da su i zbog te činjenice ublažili svoj jezik.
I moram reći da ova vladajuća većina sarađuje kada je u pitanju odlučivanje o zakonodavstvu i reformama koje su bile potrebne da bi se postigao određeni napredak u pristupnim pregovorima.
Dakle, vidimo da se ponašaju konstruktivno, ali i da koče proces, po mom mišljenju, provokativnim akcijama.
Ali, znate, Crna Gora je nezavisna država, a ovo je trenutno vladajuća većina. I dok god vidimo da se ozbiljno odlučuje o reformama, da se popunjavaju nedostajuća mjesta u pravosudnom sistemu, ja prihvatam te rezultate.
Međutim, nismo naivni i svjesni smo da nije svaki poslanik većine u Skupštini u potpunosti usklađen sa veoma ambicioznim kursom.
Takođe, premijer Spajić predvodi proevropske pristupne poteze, i vidio sam njegovu inicijativu Barometar 26 (platforma o zajedničkim obavezama za okončanje pregovora sa EU), gde on poziva sve stranke, i one opozicione, da je potpišu.
Ali, mislim da je ona usmjerena i na njegove koalicione partnere, kako bi održao relevantne partije na pro-EU kursu. A da li će njegov eksperiment uključivanja srpskih snaga na kraju pokazati pozitivne rezultate ili ne, to sada ne mogu reći.
<h2>Je li moguć gruzijski scenario u Crnoj Gori</h2>
RSE: U Crnoj Gori, kao i Gruziji, istraživanja javnog mnjenja pokazuju visoku podršku evropskim integracijama. Ipak, u Gruziji je na izborima pobijedio proruski kandidat, a vlada je najavila zamrzavanje puta te zemlje ka EU. S obzirom da u Crnoj Gori već imamo dio vlasti sa proruskom agendom, može li se desiti sličan scenario onom u Gruziji?
Vajs: Prije svega moram reći da svaki političar koga bira srpski dio stanovništva nije automatski zagovornik ruskih interesa. Ali da, ponekad su srpski i ruski interesi veoma bliski, a to stvara poteškoće na putu Crne Gore u EU.
Mislim da situacija nije uporediva sa Gruzijom, jer je Crna Gora mnogo dalje odmakla u pristupnom procesu, kao i u primjeni pravne tekovine, zakonodavstva EU.
Postoji mnogo zaštitnih mehanizama kada je u pitanju vladavina prava. Crna Gora se nalazi u sasvim drugoj fazi tog procesa od Gruzije.
Stanovništvo je već u velikoj mjeri dio našeg evropskog društva, a postoji i mnogo ekonomskih veza, najveći donatori zemlje su one iz EU.
Dakle, mnogo je više, da tako kažemo, interesa kada su u pitanju poslovne prilike i svakodnevni život ljudi. Zemlja je već mnogo više povezana sa EU.
Izbori u Gruziji očigledno nisu bili u skladu sa bilo čime što je standard EU kada je u pitanju izborni zakon. Ovi izbori su pokradeni u Gruziji. A mislim da više ne bi bilo moguće da se to na takav način desi u Crnoj Gori.
Dakle, vidim opasnost od zlonamjernog uticaja, a ponekad i njegove ishode. Ali, mislim da je crnogorsko društvo dovoljno jako i da je zemlja mnogo dalje na putu ka EU kada su u pitanju zaštitne mjere u zakonodavstvu i crnogorskom Ustavu.
<h2>Pristupanje Crne Gore 2028. EU realan cilj</h2>
RSE: EU je bila vrlo fleksibilna po pitanju dobijanja IBAR-a za Crnu Goru (zakone je crnogorska vlast donijela na brzinu, bez konsultacija sa širom javnosti, naknadno trebaju da se dorađuju). Koliko će EU nadalje biti stroga po pitanju ispunjavanja standarda Crne Gore u zatvaraju poglavlja?
Vajs: Mora postojati jasna ispunjenost zahtjeva. Moram reći da su neki od zakona, doneseni u posljednjih nekoliko mjeseci, bili ubrzano usvojeni u Parlamentu, nedostajalo je uvida javnosti i učešća civilnog društva, opozicija nije imala dovoljno vremena da prouči zakone.
Shvatam veliku ambiciju aktuelne Vlade da isporuči rezultat što je prije moguće. Ali, ponekad imam utisak da je kvalitet žrtvovan zarad brzine, odnosno vremena.
A važno je imati dobru pravnu i opozicionu kontrolu pri donošenju zakona, tako da ne morate popravljati zakone samo nekoliko mjeseci kasnije.
Ali za pristupanje EU, na kraju krajeva, važnije je da zakonodavstvo ne postoji samo u teoriji, već i da se primjenjuje u praksi. To je ono što se na kraju računa – da se zakoni sprovode na terenu.
A to ćemo pažljivo držati na oku.
I to je ono ključno za pristupanje na kraju. Na primjer, nije dovoljno da samo imamo popunjena sudijska mjesta, već moramo vidjeti nezavisnost i efikasnost sistema.
Sjajno je imati zakone protiv korupcije, ali trebamo vidjeti da pravosudni sistem rezultira slučajevima i na visokom nivou.
Dakle, mislim da samo usvajanje zakona ne vodi do potpunog ispunjavanja kriterijuma. To je prvi, važan korak, ali ono što treba da vidimo je njihova stvarna primjena.
Želim brzi prijem Crne Gore u EU, pristupanje do 2028. je cilj i mislim da je on realističan. Ipak, moramo održati visoke standarde kako bismo izbjegli probleme u budućnosti.
RSE: Koliko se, po Vašem mišljenju, u Crnoj Gori i ostalim zemljama regiona radi na uspostavljanu standarda i vrijednosnog sistema EU, a koliko samo na “štrikiranju” obaveza i administrativnom usvajanju zakona? Da li zemlje regiona prvenstveno zanimaju isključivo ekonomski benefiti od evropskih integracija?
Vajs: Crnu Goru pratim više od 20 godina i vidim veliki napredak, ali još treba raditi na primjeni legislative, i to je jasno.
Ali, s druge strane, implementacija u nekim slučajevima takođe zahtijeva vrijeme, a u nekim su potrebni i dodatni napori od strane EU koji su u velikoj mjeri povezani sa ekonomskim prihodima.
Ako pogledate Plan rasta koji je usmjeren na podršku ekonomiji, BDP-u, koji podržava prihode zemlje, postoji osnovni uslov za Crnu Goru da pristupi tim sredstvima i kreditima.
To je novi izborni zakon, što EU traži već godinama.
Jer u Crnoj Gori svako malo imate izborne kampanje za lokalne izbore, i to treba mijenjati. A ponekad je potrebna i perspektiva “ekonomske nagrade” kako bi se motivisali političari da sprovedu potrebne demokratske promjene.
Znači radi se i o ekonomiji, ali u velikoj mjeri o demokratskim standardima na kojima je izgrađena EU, to je međusobno veoma povezano.
Možda veliki dio društva želi ulazak u EU prvenstveno zbog ekonomskih razloga, ali svima mora biti jasno da to uvijek ide zajedno s evropskim vrijednostima i glavnim demokratskim principima.
<h2>Za poglavlje o ekologiji presudan napredak na terenu</h2>
RSE: Kao poslaniku partije Zelenih u Evropskom parlamentu jedno pitanje o ekologiji. Crnoj Gori predstoji primjena poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promjene). Može li odgovoriti zahtjevima tog poglavlja ako je, na primjer, proklamovani cilj Vlade da se do 2030. reciklira 50 odsto otpada, a sada je taj procenat ispod jedan odsto?
Vajs: Prvi put sam posjetio Crnu Goru početkom 2000-ih kada smo shvatili da je status ekološke države upisan i u crnogorski Ustav. I vidjeli smo fantastičnu zemlju sa iznimnim prirodnim i kulturnim nasleđem, i veoma prijateljskim stanovništvom.
Ono što nismo vidjeli je bila ekološka država.
Ali isto tako mogu reći da se situacija od tada popravila, iako ne tako brzo kako bih želio.
Na primjer, ulcinjska Solana je sada zaštićeno područje i mislim da se ta priča odvija u dobrom smjeru.
Dakle, ima dobrih primjera, ali i još puno posla u oblasti tretmana otpadnih voda, otpada, puno divljih deponija, neke od njih stalno gore.
Još postoje ogromni problemi čistoće, što je prilično skupa oblast. Tako da će Crnoj Gori biti veoma teško da u potpunosti ispoštuje standarde do pristupanja. Mislim da je ambiciozan plan da se u tom periodu ispuni 50 odsto.
Ali, na kraju krajeva, a ovo je moja lična procjena, ako se uspostavi vladavina prava, ispune glavni demokratski standardi, ako funkcioniše podjela vlasti, ako postoje ekonomska pravila za zajedničko tržište, i ako postoji jaka ambicija za ekološku oblast, onda bi bilo moguće podržati pristupanje Crne Gore, iako možda još uvijek ne bude ispunjavala sve kriterijume u toj oblasti sto posto.
Samo da jedno bude jasno: sve zemlje EU moraju ispuniti ove kriterije i nisu sve na istom nivou u tome.
Biće posla koji treba uraditi i dan nakon pristupanja. Posao neće biti gotov.
To smo vidjeli u ranijim rundama pristupanja, uzmimo posljednji primjer, Hrvatsku.
Nisam potpuno siguran da li Hrvatska danas ispunjava sve kriterije, ali su na dobrom putu. Oni ulažu u tu oblast i možemo vidjeti velika poboljšanja.
Dakle, za pristupanje Crne Gore koje želimo da postignemo 2028. godine će biti veoma važno da li postoji velika ambicija zemlje i napredak u ovoj oblasti, a glavna tačka procjene za to biće da li se oni ostvaruju na terenu.

Vajs: Uložili smo mnogo vremena da ubijedimo Hrvatsku da ne blokira pregovore Crne Gore

V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je kao čovjek i roditelj i prvi među jednakima u Upravi policije njegove misli uz porodicu žrtava jučerašnjeg krvavog pita na Cetinju u kojem je ubijeno 12 osoba, a potom samoubistvo izvršio ubica Aco Martinović.
Motiv zločina, kako kaže Šćepanović, još se utvrđuje.
- Jučerašnji dan je jedan od najtežih u istoriji Crne Gore - rekao je Šćepanović na konferenciji za medije.
On je podsjetio da je juče u poslijepodnevnim satima desio tragični događaj u kojem je ubijeno 12 osoba, među kojima dvoje djece, a teške povrede je zadobilo četiri lica.
Šćepanović je rekao da je prvobirno prijavljena nepotpune informacija kojom prilikom je rečeno da se događaj desio u Bajicama.
- U 17:26 sati dežurna služba je obaviještena od strane građana da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da ima povrijeđenih. Ovom prijavom policija je poslata na pogrešnu lokaciju što je usporilo djelovanje policije. Na ovoj lokaciji ranio je još tri osobe. Sva lica su boravila u toku dana u kafani Velestovo i oni su se međusobno poznavali - rekao je Šćepanović.
Kako je rekao, djelovanje ubice je bilo oko 30 minuta, ako se posmatra period između prve i posljednje prijave događaja.
- Službenici specijalne jedinice policije su pozvani u 17:45 sati, na Cetinje su stigli u 18:22 sati. Pored njih, pripadnici Posebne jedinice policije su dislocirani sa primorja i oni su za dvadeset minuta došli na Cetinje - saopštio je Šćepanović.
Dodao je i da policiji nije prijavljeno da je Martinović pucao na dvije lokacije, već da su jednu žrtvu pronašli prilikom potjere za Martinovićem.&nbsp;
Ubica je pronađen u 23:35 sata, i kod njega je, nakon što je pucao sebi u glavu, pronađen jedan metak u cijevi pištolja, deset metara u okviru i jedna čaura pored njega. Pucao je iz pištolja kalibra 9 milimetara, u ilegalnom posjedu.
- U njegovoj garderobi su pronađena 64 metka i okvir u kom se nalazilo još 15 metara - naveo je Šćepanović.
Kako je rekao, na pet lokacija gdje je Martinović izvršio krvavi pir pronađeno je 37 čaura, 9 projektila i 11 djelovao od projektila - rekao je Šćepanović.
- Lišio je života rođenu sestru, sa kojom je bio u dobrim odnosima i sa njenom porodicom je čekao Novu godinu. Potom je lišio života četvoročlanu porodicu Martinović sa kojim je bio u kumovskim odnosima... Sa svim žrtvama je bio u rođačkim, kumovskim, prijateljskim vezama - istakao je Šćepanović.
Direktor policije je rekao i da nijesu imali obavezu mjere nadzora nad Acom Martinovićem. Kaže da je bio autolaker i nije prepoznat kao lice sklono vršenju krivičnih djela.
- Nijesmo dobili zvanično od Ministarstva zdravlje da je evidentiran kao potencijalni rizik, niti da je ovo lice upućeno na liječenje u neku zdravstvenu ustanovu - rekao je Šćepanović.
Tvrdi da policija nije mogla da predvidi i spriječi ovaj događaj.
Na pitanje osjećali moralnu i objektivnu odgovornost za ovaj zločin, Šćepanović je rekao da ovo krivično djelo nije planirano i neorganizovano, te ni kom kontekstu policija nije imala saznanja da je ovo lice u planiranju ovakvog krvavog pira.
- Da smo imali takva saznanja, pitanje bi bilo na mjestu. Osjećam društveni problem u odnosu na sami tragični događaj - odgovorio je Šćepanović.
On je pozvao građane da predaju oružje koje imaju u ilegalnom posjedu bez pravnih posljedica.
- Policija će nastaviti sa preventivno-represivnim aktivnostima u odnosu na lica koja posjeduju nelegalno oružje - poručio je Šćepanović i pozvao građane i da prijave devijanta ponašanja koja primjećuju u okolini.
Komandant Specijalne jedinice policije Miloš Rakonjac kazao je da je kod Martinovića nađeno 90 metaka, te da je planirao da nastavi krvavi pir.
- U 17:40 su naše jedinice su aktivirane veoma brzo, pripravne grupe su se okupile, uzeli opremu i veoma brzo se uputili ka Cetinju i za nekih desetak minuta su na Cetinju bili oko 18:20 - rekao je Rakonjac.
Uskoro opšrinije...

Šćepanović: Djelovanje ubice na Cetinju trajalo 30 minuta, policija po prvoj prijavi upućena na pogrešno mjesto

Više stotina građana okupilo se večeras ispred spomenika Lovćenska vila na Cetinju gdje pale svijeće za 12 ljudi, među kojima je i dvoje djece, koje je Aco Martinović juče ubio u tom gradu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_e587076b8b3d541b20147337da26db836b5892509f2df96a994fbc8de2f4fb1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102170136_e587076b8b3d541b20147337da26db836b5892509f2df96a994fbc8de2f4fb1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_3a4f7a08644ff1f94515d5b29e8c401f7faa8aaceec32429d6025a00ef81995f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250102170136_3a4f7a08644ff1f94515d5b29e8c401f7faa8aaceec32429d6025a00ef81995f" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8E2_tmveloQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Martinović je juče oduzeo i svoj život.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_1f076e34fe45c8b7a0a79238696c633a68117d38d69969d15d6e00f4f3063f06.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250102170136_1f076e34fe45c8b7a0a79238696c633a68117d38d69969d15d6e00f4f3063f06" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_9cf9325e3e5fba63309202b2fd3d55e0523be688c6985f5d967c2c2a3617f541.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250102170136_9cf9325e3e5fba63309202b2fd3d55e0523be688c6985f5d967c2c2a3617f541" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW-Hp537VvSA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRGNXFmk6FGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102170136_c54b941cf512565cfcc23788b4fef2f00427a3e27a2c13e97af64d0021cfa60d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250102170136_c54b941cf512565cfcc23788b4fef2f00427a3e27a2c13e97af64d0021cfa60d" data-rendition-name="original" width="1600" height="898" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća na Cetinju"> </figure>  Građani su počeli da se okupljaju na Cetinju nešto prije 17 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUJNLhZclWLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Paljenje svijeća za nevino stradale građane u jučerašnjem masakru na Cetinju biće organizovano u 17 sati kod spomenika Lovćenska vila, a u 19 sati na Trgu nezavisnosti u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102160156_b2da1c0bd4e9108039ad97855dc2dbc11ca83c8955fbd4ba26093281a2253057.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250102160156_b2da1c0bd4e9108039ad97855dc2dbc11ca83c8955fbd4ba26093281a2253057" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Cetinje, svijeće"> </figure>  - Zapalimo svijeće za svaki nevino stradali život. Za dvije i po godine izgubili smo 22 sugrađana, od kojih četvoro djece. Pitam vas kad je dosta? - navodi se u objavi Markov i Mašanov zakon na Instagramu. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da će večeras u 19 sati na Trgu nezavisnosti građani zapaliti svijeće stradalima u masakru na Cetinju. - Još jednom svjedočimo nepredvidivosti života i kako za tili čas sjaj i radost ustupaju mjesto bolu i žalosti. Podgorica je uvijek bila i biće uz Prijestonicu, rane našeg Cetinja i nas podjednako bole. Zato vas molim da danas u 19 sati na Trgu nezavisnosti, tamo gdje smo slavili, sada pokažemo bratsku ljubav i solidarnost i zapalimo svijeće za nastaradale u našem Cetinju - naveo je Mujović. Neka, kaže, naše zajedništvo, suze i molitva daju snagu onima kojima je u ovom teškom trenutku najpotrebnija.

Više stotina građana na Cetinju pali svijeće za stradale u jučerašnjoj tragediji

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima - ocijenio je u intervjuu za Portal ETV poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević.
On je ukazao da aktuelna vlast i dalje nije svjesna da su upravo oni ti koji bi trebalo da se reformišu i odviknu od loših praksi.
- I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa Evropskim savezom - recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom, nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu i ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu - da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo - podvukao je Zirojević u intervjuu za Portal ETV.
Izričit je da će njihovi politički protivnici to shvatiti na teži način.
- U onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle - dodao je Zirojević.
Sa njim smo razgovarali o kontroverznom formiranju vlasti u Podgorici, (ne)poštovanju „izborne volje“, političkim priscima i ucjenama, ustavnom puču, ali i o tome koliko blagi pristup Evrope prema unutrašnjim problemima u Crnoj Gori može biti poguban.
PORTAL ETV: Iako su odbornici Pokreta „Za bolju Podgoricu“, na čelu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, isprva napustili vladajući Pokret „Evropa sad“ i oburdali lokalnu vlast u Podgorici, ukazivali da vlast krši Ustav i zloupotrebljava poziciju moći – sa njima su, tek nakon dva sastanka, ponovo sastavili koaliciju i formirali novu-staru upravu. Smatrate li da je ovim potezom PzPG napravljem politički presedan, a izborni proces u potpunosti obesmišljen? Mislite li da je ovo rezultat ucjene ili političke korupcije?
ZIROJEVIĆ: Jedina mogućnost kako se ovaj potez PzPG može opisati jeste - vrhunac političke gluposti. Imali smo zaista jednu tragikomičnu situaciju u kojoj predstavnici PzPG, na čelu sa predsjednikom države Milatovićem, prvo fazno napuštaju Pokret Evropa sad insistirajući da partije tadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“ trebaju da budu dio državne vlasti u punom kapacitetu.
Sjećamo se tada brojnih opstrukcija koje su postojale kada se pokušavala formirati državna vlast u kojoj ne bi bili ni ZBCG, niti DPS, u sadejstvu sa Demokratama. Nakon toga, poslije nekog vremena, PES napušta i jedan od „lidera“ ovog pokreta, tada već izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Počinje sukob u Podgorici koji je, sada je već sasvim jasno, bio zasnovan isključivo na želji za foteljama, dok je interes građana Podgorice bio na posljednjem mjestu.
Sa pozicija vlasti na lokalnom nivou, PzPG, zajedno sa Građanskim pokretom URA i opozicionim političkim subjektima, ruši podgoričku vlast i bivaju raspisani vanredni lokalni izbori. Mislim da je suvišno govoriti u kakvom stanju je Podgorica ostavljena i kako su se, u tom periodu, ponašali lokalni funkcioneri, počev od gradonačelnice Injac, pa dalje. I kako su, u toku kampanje, sijevale najžešće uvrede i najoštrije optužbe među dojučerašnjim partijskim drugovima i saborcima, Jakov Milatović se, zajedno sa svojim pokretom, na lokalnom i na državnom nivou, približavao opoziciji.
Epizodu u kojoj su nekad koaliciji ZBCG bili bliskiji i od samog premijera Spajića, te činjenicu da su podržali izbor Andrije Mandića za predsjednika Parlamenta, nijesmo zaboravili.&nbsp;
Podsjetiću da su se dvije Milatoviću bliske nezavisne poslanice zajedno sa nama suprostavljale ustavnom puču u Parlamentu, da je poslanici Pejović nepravedno oduzeta riječ na sjednici, da su joj upućivane najgore psovke u plenarnoj sali - do dana nakon potpisivanja koalicionog sporazuma u Podgorici.
Nakon toga, kabinet predsjednika Skupštine se poslanici Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte.
U Podgorici, u međuvremenu, opozicioni politički subjekti osvajaju 60 odsto glasova, dok partije lokalne vlasti ostaju u manjini, sa osvojenih oko 40 procenata.
Da li je konačan rezultat pregovora za lokalnu vlast u Glavnom gradu rezultat ucjene ili političke korupcije, pokazaće vrijeme (a sklon sam da vjerujem da je rezultat i jednog i drugog), ali jedno je sigurno - konačan ishod pregovora i ponašanje PzPG jedna je od najvećih prevara birača u ovoj državi.
Uvjeren sam da će građani ovakvo obesmišljavanje izbora i ovakvu prevaru adekvatno kazniti i da Jakov Milatović, zajedno sa svojim saradnicima, u političkom smislu počinje da broji svoje posljednje dane.
PORTAL ETV: Je li izvjesno da se ovakvim postupcima stvara još jedna „generacija“ apstinenata u Crnoj Gori u kojoj izlaznost na izborima svakako nije na zavidno nivou? Zašto bi građani izlazili na izbore - glasali za promjene, postigli rezultat - ako do promjena uporno ne dolazi... Imaju li Socijaldemokrate i Evropski savez odgovor na ovu malignu pojavu - kako stati na kraj samovolji političkih frakcija?
ZIROJEVIĆ: Ne nužno. Upravo ovakvi postupci mogu dodatno motivisati jedan dio glasača u Crnoj Gori da se, uprkos tome što su generalno nezadovoljni političkom ponudom, suprotstave onima koji na ovaj način, klasičnom prevarom birača, obesmišljavaju izborni proces. Mislim i da je pitanje trenutka kada će se to dogoditi.
Ono što, nažalost, jeste trend kojem svjedočimo u posljednje nešto više od četiri godine jeste značajan pad izlaznosti na svim izborima - što je najbolji pokazatelj činjenice da velika većina građana nije zadovoljna učincima vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine. Pa ipak, jedan dio njih još nije spreman da pređe preko zamjerki koje su imali kada su u pitanju partije bivše vlasti (prije 30. avgusta), ili je jednostavno ideološki toliko daleko od nas da, uprkos nagomilanom nezadovoljstvu, prije bira da ostane kući.
Iz moje perspektive, rješenje je vrlo jednostavno: građani koji žele promjene u Crnoj Gori trebaju da glasaju provjerene opozicione, građanski opredijeljene, političke subjekte - kakav je upravo Evropski savez. Jer, svaki put do sad kada smo se uzdali u tzv. „tridesetoavgustovce“, pokazalo se, prije ili kasnije, da je riječ o nekoj velikoj prevari i da na kraju ceh plaćaju građani i država Crna Gora.
PORTAL ETV: Upravo su partije koje su nastavile vladavinu u Podgorici godinama unazad docirale o poštovanju „izborne volje“ - a sad ponovo uspostavile vlast - i to uprkos gorem izbornom rezultatu od opozicije. Kako tumačite to pozivanje na „izbornu volju“ - ako svoj pojedinačni učinak uporno zbrajaju, i i dalje se - poslije četiri godine od pada Demokratske partije socijalista - pozivaju na dobro poznatu mantru „samo da se DPS ne vrati“?
ZIROJEVIĆ: To je ironija njihove vlasti i politike koju sprovode. U vremenu kada su oni bili opozicija, konstantno su se pozivali na nekakvo poštovanje „izborne volje“.
Sjetimo se samo scena u Budvi kada je jedan odbornik vlasti promijenio mišljenje i podržao tamošnju opoziciju - taj čovjek je na najgori mogući način čak i fizički napadan, vrijeđan, svaku noć uznemiravan ispred kuće u kojoj stanuju on i njegova porodica i tome slično. Zašto? Jer je neko iz tadašnje opozicije na državnom nivou procijenio da nije ispoštovana „izborna volja“.
Danas, kada se dešavaju ovakve stvari kakve se dešavaju, kada se pojedini odbornici privode u kabinet predsjednika Skupštine, gdje se na njih vrši neprimjeren pritisak, i ko zna šta još, nemamo neku značajniju reakciju javnosti, osim opozicionih političkih subjekata.
Svi oni kojima su do 2020. godine bila puna usta demokratije, sada ćute. Čak se, izuzev rijetkih izuzetaka, ne čuje ni nevladin sektor - koji bi svojevremeno figurativno rečeno „zapalio Crnu Goru“ u ovakvim situacijama. Neko je upao u neko državno tijelo, neko je član nekog borda, neko je zaposlio nekog iz porodice i sada svi oni koji su bili najglasniji funkcionišu po principu - ćuti, dobro je to.
Rezultat ovog privođenja i raznih „ponuda koje se ne odbijaju“ je jasan - PzPG je, nakon svega izrečenog, formirao vlast sa partijama vlasti u Glavnom gradu.
Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima. I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa ES-om (recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom), nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu, odviknu od nekih loših praksi, ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu, da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo.
Shvatiće to na teži način, u onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle.
PORTAL ETV: Koliko su pritisci i ucjene „ko s kim može i smije“ uopšte utemeljeni na postulatima izborne demokratije? Treba li to da privuče pažnju nadležnih organa - a pogotovo uzevši u obzir linč, upozorenja i prijetnje pojedincima na društvenim mrežama - na primjer u slučaju predsjednika Jakova Milatovića kojem su prijetili litijama - za slučaj da se usudi da formira koaliciju sa opozicijom? Jesu li nadležni uopšte vispreni da reaguju u ovakvim slučajevima?
ZIROJEVIĆ: Nema to nikakve veze sa demokratijom. Radi se o primitivnom načinu funkcionisanja jednog režima koji, pokušajem totalne izolacije jednog političkog subjekta, pokušava da se održi uprkos sve češćim i sve intenzivnijim porukama građana da žele promjene. No, sve to nije dugog vijeka, imajući u vidu da što više oni govorili da se sa opozicijom „ne smije“, opozicija je sve jača.
Dakle, bliži se dan kada opoziciji neće trebati ama baš niko sa te strane za formiranje vlasti i kada će Crna Gora dobiti odgovornu, demokratsku, proevropsku Vladu.
Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast.
No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze.
PORTAL ETV: Kako tumačite činjenicu da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, i ujedno predvodnik PzPG, danima ne oglašava povodom formiranja vlasti u Podgorici? Što nam to govori o njegovom političkoj zrelosti? Mislite li da je ovim potezom afirmisao agendu neformalnog vođe parlamentarne većine (predsjednika Skupštine) Andrije Mandića koji istrajava u samovolji, ponižavanju Crne Gore i obesmišljavanju svega što ne ide na ruku napretku naše države u demokratskom pogledu?
ZIROJEVIĆ: Mi smo danas u potpunosti svjesni da imamo posla sa potpuno politički nezrelom ličnošću, sa političarom bez stava, hrabrosti i bez kičme da sve ono što je javno govorio i obećavao sprovede u djelo. Dakle, predsjednik Crne Gore je, nažalost, jedna najobičnija politička marioneta i igračka u rukama Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ga, u svakom trenutku kada procijene da se previše otrgao iz njihovih ruku, mogu vratiti tamo gdje mu je mjesto. Ili, kako to reče premijer Spajić, „otrgnuti iz zagrljaja opozicije“.
Dakle, i ako jeste postojao plan u određenoj situaciji da se u Parlamentu pokrene smjena predsjednika države ukoliko ne bude poslušan, Jakov Milatović nam je svima pokazao da bi tako nešto bilo u potpunosti nepotrebno. U suštini, potpuno je svejedno da li u fotelji predsjednika Crne Gore sjedi Jakov Milatović, ili tu funkciju, nakon njegove smjene obavlja Andrija Mandić - razlika ne postoji.
<blockquote>Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast. No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze</blockquote>
PORTAL ETV: Zajedno sa kolegama iz opozicije ne dozvoljavate održavanje sjednica parlamenta zbog ustavnog puča - kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović nezakonito i neustavno razriješena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke usvojio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Saopštili ste što konkretno tražite kako bi se zakonodavni dom vratio u redovno stanje. Ispunjenje Vaših zahtjeva se ne nazire. Imate li plan na duže staze?
ZIROJEVIĆ: Činjenice su jasne i neumoljive, a potvrdio ih je upravo Ustavni sud na posljednjoj sjednici poslavši, shodno jasno propisanoj proceduri, obavještenje da sudija Šćepanović ispunjava uslove za odlazak u penziju.
Time je ova institucija jasno stavila do znanja svima koja je jedino moguća procedura za penzionisanje sudija, kao i da na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore jeste, kako smo i kazali mi u opoziciji, sproveden klasičan ustavni puč.
Naši zahtjevi su sasvim jasno saopšteni, a na parlamentarnoj većini je, ako želi pozitivan ishod ove situacije, da se vrati k poznaniju prava i te uslove, koji ne podrazumijevaju ništa do poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, ispuni.
Ukoliko to ne urade, neka ne brinu - mi plan na duže staze imamo. Pravo pitanje je - što će onda oni?
<blockquote>Kabinet predsjednika Skupštine se poslanici (Jevrosimi) Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte</blockquote>
PORTAL ETV: Mislite li da je Evropa previše blaga prema Crnoj Gori u kojoj sami Ustavni sud krši Ustav - u kojoj se demonstrira sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u kojoj izborni rezultat ne znači ništa; u kojoj vlast udaljava državu od susjeda i koja u savezu sa klerikalnim snagama i crkvom mijenja politički pejzaž zemlje, namjerava da izmijeni Zakon o državljanstvu i čiji je kranji cilj izmjene identiteta Crne Gore, i čiji funkcioneri ne baštine antifašističke vrijednosti - već podržavaju režime poput Vučićevog i Putinovog? Je li dovoljno da samo usmjeravaju određene procese i poručuju da samo od nas zavisi kako ćemo iznutra definisati stanje u društvu?
ZIROJEVIĆ: Mislim da jeste i mislim da se odnos zvanične EU prema Crnoj Gori, čast izuzecima, sveo na formalno ispunjavanje nekih uslova i, kako to kolokvijalno kažemo, dobijanje štrikova. Međutim, djeluje kao da se odavno niko ne bavi suštinom.
Dakle, mi imamo sasvim jasnu situaciju u državi - parlamentarna većina vrši neviđene i krajnje neprimjerene pritiske na bilo koga ko bi se potencijalno otrgao i prešao na stranu opozicije, u međuvremenu se u izvršnoj vlasti i državnim preduzećima sprovodi brutalan kriminal, jasno je vidljiva sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, namjerno se narušavaju odnosi sa susjedima, među kojima i našim jedinim EU susjedom (Hrvatskom) itd, dok crnogorske političke elite (vladajuće) izvještaj podnose Vučićevom režimu u Beogradu.
Mi danas imamo državne funkcionere koji u Brisel, Berlin, Pariz i na druge evropske destinacije odlaze da prodaju šarene laže dok neko sve to tamo oduševljeno sluša i sačini pozitivan izvještaj, a oni se nakon toga vrate u Podgoricu gdje negiraju genocid, ne priznaju nezavisnost susjednih država, veličaju ratne zločince, razaraju institucije, uništavaju bezbjednosni sektor i sprovode u potpunosti antievropsku politiku.&nbsp;
Analizirajući ono što se u istoriji dešavalo na ovim prostorima, ne bi bio prvi put da međunarodna zajednica gleda kroz prste nekim retrogradnim političkim snagama, zanemarujući brojne aspekte njihove vladavine.
Posljednji put kad smo imali takvu situaciju, kada su se osvijestili, Balkan je gorio u plamenu rata i bilo je kasno.&nbsp;
Ne želim da vjerujem da danas, u 21. vijeku možemo da doživimo takvu sudbinu, ali se plašim da prećutno odobravanje onoga što danas u Crnoj Gori, ali i u regionu, rade nasljednici tih mračnih ideologija, može da izazove ozbiljne probleme, kako u Crnoj Gori, tako i na cijelom Balkanu.

Tag: srna

Pljevlja: Na izlasku iz Vrulje zgažena srna i ostavljena na putu

Vujović: Mediji pokazali visoku profesionalnost i poštovali etički Kodeks

Vajs: Uložili smo mnogo vremena da ubijedimo Hrvatsku da ne blokira pregovore Crne Gore

Šćepanović: Djelovanje ubice na Cetinju trajalo 30 minuta, policija po prvoj prijavi upućena na pogrešno mjesto

Više stotina građana na Cetinju pali svijeće za stradale u jučerašnjoj tragediji

PRATITE TVe UŽIVO