Nema nijednoga prelomnoga društvenog trenutka u Crnoj Gori u kojemu je Sreten Perović bio na pogrešnoj strani istorije – poručio je prodekan za nastavu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić na omažu crnogorskom intelektualcu i jednom od potonjih utemeljivača crnogorske kulturne montenegristike koji je danas održan u okviru Cetinjskih filoloških dana. Čirgić je decidan da Perović, ni krajem osamdesetih i početkom devedesetih - kad je revizionistički talas zapljusnuo Crnu Goru, nije pokleknuo pred izazovom pred kojim su pali i padaju mnogi – da, koristeći se posrnućem društvenih vrijednosti, rehabilituje nepravdu iz svoje porodične prošlosti. - Naprotiv, bile su to godine u kojima je Sreten Perović uložio sebe u stvaranje organizacija koje su nadomještale nepostojanje institucija koje će zastupati Crnu Goru pred svijetom i pred sobom – ustvrdio je Čirgić. On je ukazao i da je zalaganje za pravo na postojanje crnogorske književnosti, jezika i kulture značilo osuditi sebe na izolaciju, progon iz svemoćne partije, ali i na žig nacionaliste, separatiste i sličnih titula koje je takvima dodjeljivala ondašnja „služba“. - Perović je za svoga dugoga vijeka, pune 93 godine, ostavio značajan i neizbrisiv trag. Ostavio je brojne tekstove, zbornike, antologije, prikaze, pjesme. Imao je bezbroj prilika da poklekne, no ni u jednoj se nije ni okliznuo – istakao je Čirgić.&nbsp; Perović je, prema njegovim riječima, bio rijetka pojava među Crnogorcima i na crnogorskoj javnoj sceni.&nbsp; - No, sedamdeset godina njegovog predanog emancipatorskog rada ništa bolje ne govori od institucionalne ćutnje u Crnoj Gori povodom smrti velikana. Ćutnja namjesničke vlasti, posrnulih kulturnih institucija, mrtvi san Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, izostanak makar i kurtoaznoga izraza saučešća ustanova s kojima je tokom sedamdeset godina rada Sreten Perović sarađivao, omaž su Sretenu Peroviću jednako kao i saborcima iz njegove generacije. Kao čovjek i kulturni stvaralac – on je bio sve ono što oni nikad neće biti – jasan je Čirgić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180920_2f98f505ced6c2a413a9cd03cf46ed8f41b8ae959cddecd098e32408d56d5bf1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250918180920_2f98f505ced6c2a413a9cd03cf46ed8f41b8ae959cddecd098e32408d56d5bf1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću "> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Kako je kazao dekan Aleksandar Radoman, odlaskom Perovića Crna Gora je igubila izuzetnoga kulturnog pregaoca i hrabroga intelektualca kojemu je i u najtežim vremenima bastalo braniti crnogorski identitet, kulturu i jezik, ali i vrijednosti građanskoga i multikulturnoga društva. - O brojnim pitanjima vezanim za crnogorski identitet, jezik i kulturu Perović se osobito često oglašavao tokom devedesetih godina 20. vijeka, bilo u ondašnjim opozicionim glasilima i kulturnim časopisima, bilo saopštenjima Crnogorskog PEN centra. I u tim njegovim apelima za očuvanje i afirmaciju crnogorskoga identiteta, kao i protiv rata na prostorima tadašnje Jugoslavije, nesumnjivo, povjesno svjedočaštvo kako zlim vremenima, tako i jedne istinski humane i emancipatorske misije – navodi Radoman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180924_58a5d801efeb0d389897fd218a6f982319ea427701c1d0f468cbe3ce59fda8d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250918180924_58a5d801efeb0d389897fd218a6f982319ea427701c1d0f468cbe3ce59fda8d7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću"> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Vladimir Vojinović je podsjetio na to da je Perović dobio nagradu „Risto Ratković“ za knjigu „Gladno oko“ iz 1976. godine, te da ju je vratio 1993. kada je Radovan Karadžić dobio tu nagradu. Perović je, kako je naglasio Vojinović, bio jedan od onih koji su čuvali obraz Crnoj Gori. - Sreten Perović je sa svojim koleginicama i kolegama – pjesnicima, prozaistima, dramskim piscima – devedesetih godina u Crnoj Gori, kada je bjesnio rat, stajao na strani onih koji su se suprotstavljali zlu – zaključio je Vojinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180924_502b85cb3832f1d4918c96be4d5c81deed7746e119e97c21e16f61d2dc19f8b8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250918180924_502b85cb3832f1d4918c96be4d5c81deed7746e119e97c21e16f61d2dc19f8b8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću"> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović imao bezbroj prilika da poklekne, a ni u jednoj se nije ni okliznuo

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića, jednog od najistaknutijih književnika, dvostrukog dobitnika Trinaestojulske nagrade, istaknutog kulturnog stvaraoca, počasnog člana i dugogodišnjeg predsjednika Savjeta Crnogorskog narodnog pozorišta, biće održana u utorak, 26. avgusta u Crnogorskom narodnom pozorištu s početkom u 11 sati.
Sreten Perović, jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, bio je pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike, preminuo je 17. avgusta u Podgorici u 94. godini.

Portal ETV

CNP: Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića u utorak

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića, jednog od najistaknutijih književnika, dvostrukog dobitnika Trinaestojulske nagrade, istaknutog kulturnog stvaraoca, počasnog člana i dugogodišnjeg predsjednika Savjeta Crnogorskog narodnog pozorišta, biće održana u utorak, 26. avgusta u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP) s početkom u 11 sati.
Sreten Perović, jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, bio je pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike.
Preminuo je 17.avgusta u Podgorici u 94. godini.

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića u CNP-u 26. avgusta

Crnogorsko narodno pozorište saopštilo je da je u Podgorici, u 94. godini života, preminuo književnik i intelektualac Sreten Perović, dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade, počasni član i dugogodišnji predsjednik Savjeta CNP-a.
Perović je bio pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, teatrolog i enciklopedista – jedan od vodećih crnogorskih stvaralaca i začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike. Njegov nemjerljiv doprinos crnogorskoj kulturi ogleda se u višedecenijskom radu na polju književnosti, pozorišne kritike i teatrologije.
Tokom bogate karijere bio je profesor, urednik časopisa i izdavačkih edicija, direktor Leksikografskog zavoda Crne Gore, generalni sekretar i predsjednik Crnogorskog PEN centra, član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Makedonske akademije nauka i umjetnosti. Autor je brojnih zbirki poezije, eseja, kritika, antologija i teatroloških studija, a njegova drama Ukradeno proljeće izvedena je 1958. na sceni CNP-a.
Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu, među kojima dvije Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade „19. decembar“ (1986), te prestižnih međunarodnih priznanja poput Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013).
Njegovo djelo, kako navode iz CNP-a, „ostaće trajno svjedočanstvo izuzetnog doprinosa književnosti, teatrologiji i afirmaciji crnogorskog identiteta i kulturnog nasljeđa“.

CNP: Odlazak velikana crnogorske književnosti i teatrologije

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, uputila je telegram saučešća povodom smrti akademika Sretena Perovića, istaknutog kulturnog stvaraoca.
- Sa dubokom tugom primila sam vijest o odlasku akademika Sretena Perovića, istaknutog kulturnog stvaraoca, koji je ovaj status stekao 2010. godine. Bio je pjesnik, kritičar, prevodilac, teatrolog, antologičar i enciklopedista, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u svim poljima kojima se bavio - navela je Vujović.
Ona je podsjetila da je Perović, kao urednik biblioteke „Luča“ i Enciklopedije Crne Gore, osnivač institucija koje su oblikovale kulturnu scenu, ali i pjesnik čija je riječ prevedena na više od trideset jezika, dao nemjerljiv doprinos očuvanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog identiteta.
- O značaju njegovog djela i zalaganja govori i činjenica da je bio predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti i počasni član Internacionalne akademije ‘Mihai Eminescu" - &nbsp;istakla je Vujović.
Dodala je da je njegovim odlaskom Crna Gora izgubila neumornog čuvara jezika i kulture.
&nbsp;Iza njega ostaju djela koja nas obavezuju i inspirišu. Porodici, prijateljima i saradnicima izražavam iskreno saučešće - zaključila je ministarka Vujović.

Vujović: Odlaskom Perovića, Crna Gora izgubila neumornog čuvara jezika i kulture

Sa naročitim pijetetom, duboko uvažavajući njegova izvanredna dostignuća, Demokratska partija socijalista oprašta se od našeg stvaraoca i istaknutog kulturnog djelatnika Sretena Perovića, saopštio je Aleksandar Bogdanović, generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;
Prema njegovim riječima, Perovićevo je ime jedan od simbola neumornog, gotovo osam decenija dugog, istrajnog i plodotvornog rada na brojnim poljima.
- Pamtimo ga i kao svestranog autora i kao čovjeka koji je iz različitih pozicija u velikoj mjeri doprinosio crnogorskoj umjetnosti i njenoj afirmaciji - dodao je Bogdanović.&nbsp;
Kako dodaje, vanvremenske antologije, koje su samo dio njegovog pregalaštva iz ranijih vremena, ostaju jedan od najznačajnijih poduhvata u istoriji crnogorske književnosti.&nbsp;
- Njegovo djelo, od Leksikografskog zavoda i Pobjede, preko Matice crnogorske, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika, sve do književnih zbornika i časopisa, ostaje trajan i nezaobilazan svjetionik za Crnu Goru i njenu kulturu i umjetnost. Jednako ćemo pamtiti i Perovića kao djelatnika koji je naročito bio posvećen Crnoj Gori, koji je neprekidno ukazivao na važnost samosvijesti, crnogorskog identiteta i bića - zaključuje Bogdanović.&nbsp;

Bogdanović: Perović iz različitih pozicija u velikoj mjeri doprinosio crnogorskoj umjetnosti i njenoj afirmaciji

Danas je, 18. avgusta, u prisustvu porodice, prijatelja i poštovalaca na vječni počinak ispraćen Sreten Perović (1932-2025), jedan od potonjih iz generacije utemeljivača savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike, saopšteno je iz Crnogorskoga PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).&nbsp;
Bio je, kako se navodi, uz brojne druge zasluge, jedan od utemeljivača Crnogorskoga PEN centra i privrženi saradnik Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
- Povodom njegove smrti Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar organizovaće omaž Sretenu Peroviću u okviru Cetinjskih filoloških dana 17-18. septembra. Slava mu! - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

FCJK i PEN centar: Omaž Sretenu Peroviću biće upriličen tokom Cetinjskih filoloških dana

Ispratili smo juče na posljednji počinak jednoga od potonjih iz generacije utemeljivača savremene kulturne montenegristike. Nema potrebe ponavljati biografske detalje - nijesu nepoznati, a internetski su dostupni na raznim stranama.&nbsp;
Sreten Perović (1932-2025) za svoga dugoga vijeka, za pune 93 godine, ostavio je značajan i neizbrisiv trag. Ostavio je uzornu familiju, koja mu je u vrijeme kad mu je to bilo najpotrebnije uzvratila pažnju kojom ih je obasipao. Ostavio je brojne tekstove, zbornike, antologije, prikaze, pjesme. Ugradio je sebe u temelje svih institucija i pokreta koji su za cilj imali emancipaciju Crne Gore. A cio je njegov rad bio emancipatorski.
Za svoga dugoga vijeka imao je bezbroj prilika da poklekne. No ni u jednoj se nije ni okliznuo. Bio je svjedok raznih društvenih prilika i neprilika. Rođen u doba kad Crna Gora nije uspjela sačuvati ni ime, silom i prije vakta odrastao u ratnim i poratnim uslovima, školovan u univerzitetskom centru đe se Crna Gora od njegova osnivanja tretira kao dio srpskoga etničkog prostora, ostvarivan u jugoslovenskoj Crnoj Gori koja je sva svoja prepoznatljiva obilježja položila na lažni oltar bratstva i jedinstva, Sreten Perović bio je sve ono što nije smio biti - jedan od utemeljivača nauke koja je kulturne fenomene u Crnoj Gori tretirala kao nacionalno crnogorske, uprkos onome što je oficijelna nauka očekivala.
Biti u društvu braće Radojevića - Radoja i Danila, Vojislava P. Nikčevića, Radoslava Rotkovića, Milorada Stojovića, Branka Banjevića, Dragoja Živkovića, zalagati se za pravo na postojanje crnogorske književnosti, crnogorskoga jezika, crnogorske kulture - značilo je osuditi sebe na društvenu izolaciju, na progon iz svemoćne partije, na žig nacionaliste, separatiste i sl. titula koje je ondašnja "služba" dodjeljivala rijetkima.
Nema nijednoga prelomnoga društvenog trenutka u Crnoj Gori u kojemu je Sreten Perović bio na pogrešnoj strani istorije. Ni krajem 80-ih i početkom 90-ih, kad je revizionistički talas zapljusnuo Crnu Goru, nije Perović pokleknuo pred izazovom pred kojim su pali i padaju mnogi da, koristeći se posrnućem društvenih vrijednosti, rehabilituje nepravedu iz svoje porodične prošlosti. Naprotiv, bile su to godine u kojima je Sreten Perović uložio sebe u stvaranje organizacija koje su nadomještale nepostojanje institucija koje će zastupati Crnu Goru pred svijetom i pred sobom: Crnogorski PEN centar, Crnogorska pravoslavna crkva, Matica crnogorska, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje...
Sedamdeset godina bio je prisutan na crnogorskoj javnoj sceni: kao pjesnik, kao književni kritičar, kao pozorišni djelatnik, kao esejist, kao prevodilac, kao kulturolog u najširem značenju te riječi. Bio je za sve to vrijeme i uzoran suprug, i brat, i otac, i đed, a bio je - bilo bi mu drago da se to spomene - i uzoran vinogradar za kojega nikad &nbsp;nijeste mogli znati je li mu milije kad mu pohvalite rakiju ili pjesmu. Bio je rijetka pojava među Crnogorcima jer je lako i brzo praštao svima - osim šovinistima.&nbsp;
Upoznao sam ga posredstvom Vojislava P. Nikčevića i mogu svjedočiti koliko su ga radovali uspjesi mlađih generacija. Ništa manje nije bio ponosan na uspjehe svoje generacije, o čemu svjedoče desetine tekstova o njegovim savremenicima.
Omaž o Sretenu Peroviću u okviru Cetinjskih filoloških dana sljedećega mjeseca, u organizaciji FCJK i Crnogorskoga PEN centra, biće prilika da se podrobnije priśetimo brojnih zasluga njegovih za ukupnu montenegristiku. No o sedamdeset godina njegova predanoga emancipatorskog rada ništa bolje ne govori od institucionalne ćutnje u Crnoj Gori povodom smrti velikana. Ćutnja namjesničke vlasti, ćutnja posrnulih kulturnih institucija, mrtvi san Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, izostanak makar i kurtoaznoga izraza saučešća Ministarstva kulture i drugih ustanova s kojima je tokom sedamdeset godina rada Sreten Perović sarađivao omaž su Sretenu Peroviću jednako kao i saborcima iz njegove generacije. Kao čovjek i kulturni stvaralac on je bio sve ono što oni nikad neće biti. &nbsp;
Slava mu!
Autor je prodekan na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić

Čirgić: Perović ostavio značajan i neizbrisiv trag

Matica crnogorska oprašta se od akademika, pjesnika, pozorišnog kritičara, dramskog pisca i prevodioca Sretena Perovića koji je preminuo juče u 94. godini.&nbsp;
Perović je, kako navode, bio ugledni i višestrani stvaralac, neumorni borac za afirmaciju crnogorske kulture, nacionalnog bića i zaštitnik od falsifikovanja, tuđeg prisvajanja i negiranja naše istorije i tradicije.&nbsp;
U svakoj prilici kad se branilo crnogorsko ime i dostojanstvo istupao je među prvima.
- Naš poštovani i dragi prijatelj Sreten bio je pokretač i rukovodilac mnogih crnogorskih institucija, organizacija i društava pa je bio i među osnivačima Matice crnogorske i član &nbsp;njenog Odbora za umjetnost i književnost. Njegovim odlaskom Crna Gora ostaje bez jednog sigurnog uporišta, a mi bez višedecenijskog saborca i dragog i pouzdanog prijatelja - ističu iz Matice.&nbsp;

Neumorni borac za afirmaciju crnogorske kulture i nacionalnog bića

Književnik i prevodilac Sreten Perović (1932–2025) preminuo je danas u 94. godini, saopšteno je iz Crnogorskog PEN centra.&nbsp;
„Pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, Sreten Perović bio je jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike, pokretač kapitalnih izdavačkih edicija, beskompromisni borac za afirmaciju crnogorskoga identiteta, a pripada i najužemu krugu utemeljitelja savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike“, saopštili su iz PEN centra.
Podsjećaju da je Perović bio dugogodišnji generalni sekretar i predśednik ove organizacije.
- Perović je rođen u Gornjoj Gorici 15. februara 1932. godine. Gimnaziju je završio u Titogradu, a Jugoslovensku i svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Za vrijeme studija jedan je od pokretača i urednika književne revije Vidici (1953) i predśednik Književnoga kluba studenata Beogradskog univerziteta (1954). Nakon okončanja studija radio je kao profesor književnosti u titogradskoj Srednjoj tehničkoj školi (1956–1961), a istovremeno je bio i glavni urednik časopisa Susreti (1957–1962) - navodi se u saopštenju PEN centra.
Napominju da je u titogradskom izdavačko-štamparskom preduzeću Grafički zavod od januara 1963. urednik više edicija i odgovorni urednik edicije „Luča“, antologijske biblioteke crnogorske književnosti, u okviru koje je od 1963. do 1987. godine publikovano 71 izdanje (od planiranih 100) najznačajnijih djela klasične i savremene crnogorske književnosti.&nbsp;
- Za koncipiranje edicije „Luča“ njeni urednici, Milorad Stojović, Branko Banjević i Sreten Perović dobili su 1970. godine Trinaestojulsku nagradu - ističe se u saopštenju PEN centra.
Navode da je od 1975. do 1981. odgovorni urednik i direktor Izdavačke djelatnosti NIO Pobjeda, a zatim glavni urednik, zamjenik direktora (1981–1983) i direktor (1983–1991) Leksikografskoga zavoda Crne Gore i glavni urednik za oblast Kultura i prosvjeta u projektu Enciklopedije Crne Gore.&nbsp;
- Od početka 90-ih godina XX vijeka jedan je od osnivača crnogorskih kulturnih i naučnih institucija koje su se oprle kolonijalnim i anticivilizacijskim pokušajima satiranja crnogorske kulture i identiteta – Crnogorskoga društva nezavisnih književnika, Matice crnogorske, Crnogorskoga PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je generalni sekretar, a potom i višegodišnji predśednik Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Bio je više od tri decenije pozorišni kritičar Susreta i Pobjede, a od velikoga je značaja i njegov rad na prevođenju i prepjevavanju makedonske poezije.Objavio je dvadesetak knjiga lirske poezije, četiri knjige iz domena književne istorije i kritike, četiri teatrološke knjige, priredio desetak, a uredio na stotine izdanja te objavio nekoliko desetina knjiga prijevoda i prepjeva. Kao pjesnik zastupljen je u brojnim antologijama i prevođen na tridesetak jezika. Preminuo je u Podgorici 17. avgusta 2025.
Dobitnik je brojnih nacionalnih i internacionalnih nagrada i priznanja, poput Prve nagrade Udruženja književnika Crne Gore (1958), Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade Željezare Sisak (1976), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade Udruženja književnika Crne Gore za knjigu godine (1977), Ordena rada sa zlatnim vijencem (1981), Decembarske nagrade Oslobođenja Titograda (1986), visokoga internacionalnog priznanje Književno žezlo s promocijom u zvanje Počasni građanin grada Skoplja (2004), Nagrade Udruženja prevodilaca Crne Gore (2005), Internacionalne nagrade za poeziju Evropskog fonda i Internacionalne akademije „Mihai Eminescu“ (2012), Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013), Povelje za poseban doprinos montenegristici Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (2019)...&nbsp;
Perović je bio jedan od utemeljivača i predśednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Mediteranske akademije „Braća Miladinovci“, počasni član Internacionalne akademije „Mihai Eminescu“ u Rumuniji, inostrani član Italijanske arheološke (istorijske) akademije i redovni član Evropske akademije nauka, umjetnosti i književnosti (Pariz). Moldavski Univerzitet evropskih studija političkih i ekonomskih nauka „Konstantin Stere“ iz Kišinjeva dodijelio mu je 2014. godine zvanje Doctor Honoris Causa.
Od osnivanja Crnogorskoga PEN centra Sreten Perović je bio jedna od njegovih pokretačkih snaga. Inicirao je brojne aktivnosti, pisao saopštenja i promemorije, organizovao naučne skupove i okrugle stolove, intenzivno komunicirao s predstavnicima Internacionalnoga PEN centra i drugih PEN centara, učestvovao na kongresima i skupovima PEN asocijacije, uvijek neumorno radeći na afirmaciji crnogorske književnosti te na odbrani prava na postojanje crnogorskoga jezika i kulture. Zajedno s Momirom Markovićem priredio je vrijednu publikaciju dokumenata Crnogorskoga PEN centra „Dosije 1993–1997“. Kad je 2020. godine – nakon što je poslije smrti Mladena Lompara pasiviziran rad ustanove – Crnogorski PEN centar obnovi svoje djelovanje, među onima koji su snažno podržali novu fazu u razvoju institucije bio je Sreten Perović.
Neka mu je vječna slava i hvala! - zaključuju u saopštenju.

Preminuo Sreten Perović

Crna Gora je, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, vodeća zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i nalazi se na dobrom putu da postane naredna članica EU, ocijenio je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler. Ipak, upozorava da predstoji odlučujuća godina i da posao još nije završen.
- 2028. godina &nbsp;je datum koji je postavila crnogorska Vlada. On je ambiciozan, ali se može dostići. Mislim da je ohrabrujuće ono što je postignuto ove godine. Ono što smo vidjeli i ono što je navedeno u izvještaju Evropske komisije govori da je Crna Gora na putu da postane prva naredna članica EU. To je, mislim, veoma ohrabrujuće, ali želim ovdje da pošaljem još jednu poruku - dogovor još nije postignut, još niste tamo i naravno naredna sedmica će biti važna, kada se održava Međuvladina konferencija. Neka poglavlja će biti zatvorena. To je dobra poruka zato što mi time potvrđujemo da je Crna Gora najnaprednija, ali naredna, 2026. godina će biti veoma odlučujuća kada će biti potrebno zatvoriti mnogo, mnogo poglavlja. Biće potrebno da se veliki broj zakona implementira u vašu legislativu. Imamo, takođe, mnogo predviđenih imenovanja u pojedinim važnim institucijama. Tako da sve će biti oči uprte u loptu koja je u vašim rukama, kako bi se završio ovaj veoma važan zadatak, kazao je ambasador Satler gostujući u Informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E.
Kao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori nije želio da komentariše izjave Aleksandra Vučića, ali je dodao da imamo ovaj veliki proces koji je dobio novi život posljednjih godina i &nbsp;te da je veoma zadovoljan da ima pozitivnih odgovora iz regiona na veliku otvorenost EU i veoma je zadovoljan što Crna Gora koristi tu ponudu i zapravo ubrzava svoju poziciju posljednjih godina.
- Imamo metodologiju i ona je zasnovana na zaslugama, tako da svako napreduje na bazi sopstvenih zasluga i zato imamo sve te izvještaje, poglavlja, mjerila, tako da postoji određena uporedivost. Evropska komisija dobija na stotine zakona od zemalja regiona i procjenjuje ih. Imali ste izvještaj koji je objavljen početkom prošlog mjeseca, u novembru, koji je pokazao da su neke zemlje napravile veoma dobar napredak. Druge imaju više internih problema i ne mogu da ostvare takav proces. Uvjeravam vas da mi želimo da što više zemalja regiona ostvari napredak i da na kraju postanu članice EU, da to bude konačna sudbina i ne vidim dobar plan B za bilo koju zemlju regiona. Bilo da je riječ o Sjevernoj Makedoniji, bilo da je riječ o Srbiji, ili o Bosni i Hercegovini. Ne smijemo ostaviti nijednu zemlju za sobom- kazao je ambasador Satler.
Smatra da, kada je riječ o Crnoj Gori i Albaniji, &nbsp;i njihovom mogućem zajedničkom ulasku u EU, to nije alternativni put.
- Ako pogledate činjenice, ove dvije zemlje su u regiji napravile najveći napredak, tako da su obije pomenute. Ali nismo time mislili da će ući samo te dvije zemlje. One su do danas najbrže napredovale i na kraju krajeva to je kompetetivni proces. Svi vide svoje zasluge, ali važno je da imamo taj zamah I da sve zemlje napreduju- istakao je ambasador Satler.
Ambasador Satler se osvrnuo i na izbor nedostajučih sudija Ustavnog suda, te je naglasio važnost vladavine prava, pravosuđa, poglavlja 23 i 24.
- I želimo da vidimo fokus države na ove oblasti. Mislim da je postalo jasno, nakon što sudije nisu izabrane, da je to bila propuštena prilika jer vjerujemo da je bilo kandidata, da je bilo dobrih razloga da sva tri kandidata dobiju neophodnu većinu glasova u Parlamentu. Sada je važno da nastavimo i ohrabren sam porukama koje dobijam da ćemo u narednim sedmicama imati preduzete korake kako bi se kompletirao broj neophodnih sudija. Dobrodošlo je to što i predsjednik države i predsjednik Skupštine djeluju brzo kada je riječ o raspisivanju poziva za nove kandidate i nadam se da ćemo narednih sedmica vidjeti napredak i izbor svih sudija Ustavnog suda- poručio je Satler.
Što se tiče situacije u Botunu, ambasador Satler je ohrabren i pozitiivan zbog dijaloga i činjenice da ljudi konačno pričaju jedni sa drugima.
- To je moja profesija, diplomatija, politika. Morate razgovarati, a ne vikati jedni na druge i morate se međusobno slušati. I raduje me što u ovom slučaju ima napretka. Gradonačelnik je imao sastanke sa mještanima, premijer se uključuje u rješavanje problema. Ovo je veoma važno. Takođe, veoma sam srećan što je na stolu dobra ponuda. Ne govorim samo o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, objektu koji će pomoći da se riješe veliki problemi koje imate. Vi njime ne stvarate nego rješavate problem koji nastaje kada nefiltrirana voda 250.000 građana Glavnog grada odlazi u Moraču i završi u Jadranskom moru. Ali sam takođe zadovoljan što je dobar paket ponuda na stolu koji adresira legitimne brige građana Zete koje su godinama zanemarivane. Problem bazena crvenog mulja nije riješen ni nakon trideset godina, to je skandal. Tako da sam srećan što je u okviru paketa koji je Vlada predložila predviđeno da se narednih godina uz budžet od 30 miliona eura taj problem riješi. Srećan sam i što postoje i druge garancije vezano za postrojenje i raduje me, takođe, što vidim da sada ima transparentnosti jer je to bio jedan od zahtjeva građana. Ugovor sada možemo vidjeti, možemo pročitati sve djelove ugovora. Sada je otvoren i na veb sajtu je i možete ga pročitati. Mislim da su ovo sve važne poruke koje će, nadam se, dovesti do dobrog rješenja za ovu situaciju- optimističan je Satler.
Kada je u pitanju zatvaranje poglavlja 27, o životnoj sredini:, ambasador Satler je ponovio da je ovo najveće i najteže poglavlje i da će se zato zatvarati na samom kraju procesa, na kraju 2026. godine.
- Ali ima još stvari da se uradi. Poglavlje 27 je životna baza: vazduh koji dišete, voda koju pijete, okolina u kojoj živite. To je veoma važno poglavlje i radujeme što ostvarujemo napredak. Trudimo se da dajemo doprinos sa naše strane da bismo uz pomoć Ministarstva ekologije, Ministarstva prosvjete i mnogih drugih institucija sproveli kampanju ''Čuvaj da te čuva'', kroz koju smo željeli da podstaknemo građane kako biste zaista ostvarili ono što stoji u vašem Ustavu - da ste ekološka država. Mislim da je sada vrijeme. Pravo je vrijeme jer se odlučno krećete ka Evropskoj uniji i moja poruka je uvijek: promjenite sve što je moguće i mijenjajte što je brže moguće- poručio je ambasador.
Naglasio je da Crnoj Gori nije potrebna smjena cijele generacije da bi promjenila stvari.&nbsp;
- Vidjeli smo samo u posljednjih pola godine da je to moguće: kada je u pitanju u smanjenje korišćenja plastičnih kesa, manje je plastike na deponijama, konačno se oslobađamo problema zvanog stare gume u Crnoj Gori, prepoznajemo problem nelegalnih deponija – to je zločin, to je eko kriminal. Bili smo u Kotoru I zatvorili smo nekoliko ilegalnih deponija, očistili I postavili kamere jer zločini moraju biti kažnjeni, a ekološki kriminal je kriminal. Raduje me što su mnoge institucije u zemlji angažovane, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju. Imamo sada jedinicu za eko kriminal u okviru policije koja se 24 sata dnevno bavi samo ovim problemom. Tako da vidim napredak sada na tom polju i ono što me inspiriše je da je ovo problem koji ujedinjuje zemlju. Ima mnogo problema koji dijele, ali ovaj problem zapravo ujedinjuje ljude. Jer svi bi voljeli da žive u lijepoj i čistoj okolini i svi bi željeli da to prenesu na buduće naraštaje. Tako da je ovo oblast u kojoj pravimo stvarni napredak i srećan sam što nam se tako veliki broj građana pridružio- zaključio je ambasador Satler.

Satler: Izvještaj EK ohrabruje ali dogovor još nije postignut, lopta je u vašim rukama

Očekivano je i ostvareno, Budućnost Voli je pobijedila Iliriju. Mnogo lakše nego št se očekivalo, Podgoričani su došli do bodova. Od starta su kontrolisali dešavanja na terenu iu domaćinu nisu ostavili ni minimum šansi.
- Prije svega, mislim da smo dobro reagovali. Malo sam se plašio reakcije usljed niza utakmica i visoke pobjede u Evrokupu, jer se poslije toga za vikend obično malo mučimo, ali mislim da je danas pristup bio pravi i to je najvažnije. Naravno, uz greške u pojedinim trenucima je pala koncentracija, ali mislim da smo tokom cijele utakmice imali kontrolu. Zato mi je drago zbog igrača, jer igraju sve samouvjerenije i to se vidi i na terenu. Ali ovo je samo jedna utakmica, za dva, tri dana već igramo novu u Evrokupu, tako da moramo dalje. Iliriji želim sve najbolje u Novoj godini i do kraja sezone- rekao je Andrej Žakelj, trener "plavih".

Žakelj: Pristup je bio pravi, održali smo kontrolu

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Danas su u Pljevljima, u periodu od 13-16 sati izmjerene veoma visoke koncentracije sumpor(IV)oksida SO2 na mjernoj stanici za praćenje kvaliteta vazduha koje su bile iznad dozvoljene granične vrijednosti za srednju satnu koncentraciju ovog polutanta. U 16h, koncentracija SO2 je bila i dalje visoka, ali ispod propisane granične vrijednosti. Kako je u Pljevljima maglovito, bez vjetra, došlo je do koncentrisanja zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere, pa se preporučuje građanima da u ovakvim okolnostima poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju u periodu od 13-15 časova prekoračena je granična vrijednost od 350 mikrograma po metru kubnom. TRi uzastopna sata koncentracije sumpor dioksida su bile iznad granične vrijednosti što predstavlja izuzetno visoku zagađenost vazduha opasnu po zdravlje ljudi. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Prema evropskim i međunarodnim standardima za kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) iznad 350 µg/m³ kao srednja satna vrijednost koja traje tri uzastopna sata smatra se pragom upozoravanja – tj. takav niz mjerenja ukazuje na ozbiljno zagađenje vazduha i predstavlja rizik po zdravlje ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9" data-rendition-name="original" width="720" height="473" loading="lazy" alt="kvalitet vazduha "> </figure>  Međutim Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, prag upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 µg/m3. Prekoračenja praga upozoravanja mjere se ili predviđaju u roku od tri uzastopna sata. Stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja je u praksi utvrđeno kao prekoračenje 80% vrijednosti praga upozoravanja (400 µg/m3) tokom tri uzastopna sata. POSTUPANJE U PERIODU U KOJEM POSTOJI OPASNOST OD PREKORAČENJA PRAGA UPOZORENJA ZA SUMPOR(IV)OKSID SO2 ILI JE PRAG UPOZORENJA PREKORAČEN: Prvi korak – stanje pripravnosti – obavještavanje mreže institucija za sprovođenje akcionog plana Drugi korak – Upozorenje (prekoračen prag) obavještavanje javnosti Treći korak – trajanje prekoračenja 3 h – prvi set mjera Četvrti korak – trajanje prekoračenja preko 12 h – drugi set mjera Peti korak – trajanje prekoračenja preko 24h – treći set mjera Šesti korak–Prestanak sprovođenja mjera, povratak na normalno stanje – 24h su srednje satne koncentracije ispod granične vrijednosti (350 µg/m3). Ovako visoke koncentracije sumpor dioksida svakako štetno utiču na zdravlje ljudi, pa treba izbjegavati kretanje na otvorenom kad je kvalitet vazduha izuzetno loš. Već nekoliko dana koncentracije sumpor dioksida su izuzetno visoke u vazduhu iznad grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e" data-rendition-name="original" width="768" height="745" loading="lazy" alt="mejrna stanica PV"> </figure>  Od juče od 10 časova nema ni podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju ni za praškaste PM čestice. Koliko su izuzetno visoke koncentracije sumpor dioksida u Pljevljima najbolje pokazuje uporedni primjer sa mjerne stanice u Nikšiću:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9" data-rendition-name="original" width="768" height="792" loading="lazy" alt="Pljevlja vazduh"> </figure>  Udisanjem malih koncentracija SO2 (0,02 mg/l) nadražuju se respiratorni putevi, najčešće gornji, dok kod asmatičara može da se smanji funkcija pluća. Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) &nbsp;javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima &nbsp;u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Naučno je dokazano da se organizam nakon dužeg vremena izlaganja povišenim koncentracijama SO2 navikne na njega, pa čovek ne oseća nikakve smetnje, ali trajne posledice ostaju. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava. Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima usljed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i obezbjeđivanje dostupnih alternativnih načina grijanja.

Pljevlja: Za sumpor dioksid danas prekoračena zakonom propisana granična vrijednost

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: sreten-perovic