Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić danas je u Sremskoj Mitrovici gdje državni vrh Srbije proslavlja Dan državnosti te zemlje, a među ljudima koji se okupili spazio ga je novinar KTV-a Nemanja Šarović, koji posjećuje kontramitinge Srpske narodne stranke prethodnih mjeseci koji se organizuju paralelno sa masovnim studentskim protestima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu. Milačić je Šarovića pokušao izbjeći izmišljenim telefonskim pozivom u trenutku dok mu je prilazio sa pitanjem: "Možemo li nešto sa Vama".
Inače, novinar Nemanja Šarović svojim jednostavnim, ali pronicljivim pitanjima razotkriva način razmišljanja pristalica SNS-a, a njegovi ulični intervjui postali su viralni na društvenim mrežama u posljednjim mjesecima. Možda ga je zato Milačić pokušao izbjeći izgovorom da mu zvoni telefon.
- Samo trenutak da se javim na telefon, samo da nađem prijatelje - odgovorio mu je Milačić na pitanje mogu li sa njim razgovarati.
Šarović je konstatovao kako mu ne zvoni telefon, te rekao da će ići s njim da traže njegove prijatelje ako treba.
Potom je ustanovio da je njegov sagovornik Marko Milačić, političar iz Crne Gore, te ga upitao zbog čega je on danas ovdje.
Milačić je odgovorio zbog toga što je želio da obilježi Sretenje.
- Sretenje se obilježava i u Kragujevcu, tamo ga obilježava srpska mladost - konstatovao je Šarović, misleći na tamošnje okupljanje studenata sa svih fakulteta u blokadi.
Milačić je izbjegao da odgovori na tu konstataciju i fokusirao se na događaj koji organizuje SNS, te da su kao političari iz Crne Gore dobili poziv da obilježe državni praznik Srbije.
- Mislim da kao srpski narod iz Crne Gore treba da budemo uz srpski narod u Srbiji na obilježavanju ovog praznika - naveo je Milačić.
Šarović ga je upitao da li mu je čudno što je prvobitno najavljeno obilježavanja Dana državnosti Srbije u Novom Sadu, a onda je pomjereno za Sremsku Mitrovicu, koji je jako mali grad. Dodao je i da je dosta ljudi došlo autobusima iz bh. entiteta Republika Srpska i Crne Gore. Upitao je Milačića da li to pokazuje raspoloženje naroda u Srbiji i da li mu je možda neprijatno da bude u Sremskoj Mitrovici među ljudima koji su plaćeni, koji su dobili dnevnice i sendviče, a da s druge strane ima stotine hiljada ljudi širom Srbije koji protestuju dobrovoljno.
Milačić je kazao da mu nije uopšte neprijatno.
- Došao sam da kao znak bratske ljubavi obilježim jedan veliki praznik za srpski narod iz Crne Gore i Srbije i Republike Srpske. Ovo je prvi put da se obilježava sa Republikom Srpskom. Pitanje je da li je problem što je u Sremskoj Mitrovici - upitao je Milačić.
Šarović je ponovio pitanje - da li mu je čudno što je pomjereno iz Novog Sada, te dodao da je odlazeći premijer Miloš Vučević rekao da će biti tamo, a onda je pomjereno za Sremsku Mitrovicu.
Milačić je kazao da ne zna te detalje.
- Došao sam ovdje gdje je obilježavanje. Ne vidim nikakav problem, naprotiv - rekao je on.
Šarović ga je potom pitao da li podržava studentske zahtjeve, na šta je Milačić odgovorio pitanjem: "Koje?".
Šarović je kazao da zna koji su - da prorade institucije, da odgovaraju ljudi.
- Naravno, uvijek smatram da treba raditi na demokratizaciji društva, svaka konstruktivna kritika je dobra, ali takođe smatram i vidim da se ovdje iz nekih struktura forsiraju neke teme koje uopšte nemaju za cilj ovo što sam rekao - odgovorio je Milačić.
Na pitanje na koje teme misli kazao je da mu je neprijatno kad vidi "tu jednu ultra liberalnu, autošovnističku Srbiju, koja se ozbiljno nakačila na takozvane studentske proteste u Srbiji".
- Vidim mnoge ljude koji podržavaju to, iz Crne Gore to podržava Milo Đukanović, čitava kriminalna organizacija, Radoje Zvicer, svi se raduju tim studentskim protestima - kazao je Milačić.
Šarović mu je rekao da ne zna da li je čuo, ali da su se studenti ogradili od svih političkih partija, proglasa, od Dinka Gruhonjića i svih koji bi mogli da se etiketiraju kao antisprske.
- Tim protestima dominiraju srpske zastave, ima mnogo zastava sa vjerskim simbolima, pjeva se svetom Savi, ta omladina je apsolutno patriotski nastrojena i to ne može niko da ospori - istakao je Šarović.
Milačić je kazao da je vrlo važno ko nešto podržava. Na pitanje Šarovića može li nekoliko pojedinaca biti važniji od stotina hiljada ljudi Milačić je pitao da li je njemu čudno i indikativno da proteste u Crnoj Gori, odnosno "sav taj pokret zdrušno podržavaju čitave strukture, uključujući sa Đukanovićem, koje su radile sve samo da ruše litije".
Šarović je rekao da je bilo dosta pomena o skajp prepiskama u Crnoj Gori, bilo je dosta i hapšenja. Pitao je da li je upoznat sa skaj prepiskama u kojima se pominje Andrej Vučić, Miloš Vučević, gdje se govori o kriminalu, načinu na koji su namještani i dijeljeni poslovi u Novom Sadu.
Milačić je upitao o čemu oni pričaju.
- Ja sam iz Crne Gore. Ne želim da se miješam u unutrašnje stvari druge države - naveo je on.
Šarović je odgovorio da to nisu unutrašnje stvari, kao što su i oni upoznati sa skaj prepiskama u Crnoj Gori, te da tako on mora biti upoznat sa takvim sadržajem u Srbiji.
Milačić je kazao da poštuje svaku izabranu vlast u Srbiji.
Šarović je pitao da li su izbori dok ih je organizovao Milo Đukanović, na šta je Milačić odgovorio odrično. Potom ga je pitao zbog čega smatra da su izbori u Srbiji pošteni.
- Vi imate pravo, svaki građanin Srbije, da ovdje rješava pitanja svoje zemlje. Ja ovdje, među ovim narodom, ne vidim one strukture koje podržavaju kriminalci, uzimam taj ugao čitave priče, one soroševske, đukanovićevske, komitsko ideološke strukture - rekao je Milačić.
Šarović je primijetio da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nebrojano puta sastajao sa Aleksandrom Sorošem.
Milačić je odgovorio da do sjutra mogu da polemišu na ove teme.
- Ovdje sam došao da sa svojim narodom obilježim Sretenje, uopšte ne želim da ulazim u unutrašnje političke procese u Srbiji, došao sam ovdje na poziv prijatelja - braće - naveo je Milačić.
Dodaje da misli da veliki dio struktura koje promovišu te proteste, oni koji se kriju iza toga, misli da imaju motive koji nisu vezani za osnovne zahtjeve koji postoje, a koji bi svaki normalan čovjek podržao u smislu transparentnosti i demokratizacije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadosaWrbica%2Fstatus%2F1890806358020178030&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milačić pokušao izbjeći intervju izmišljenim pozivom: Uopšte mi nije neprijatno što sam u Sremskoj Mitrovici, došao sam na poziv braće

Nismo se ovdje okupili da sačuvamo vlast bilo čiju, nismo se mi ovdje skupili da čuvamo nečiju fotelju, nismo došli ni da govorimo o tome koliko ne žele izbore, referendume ili bio šta gdje se narod pita, došli smo zato što znamo da nam je Srbija ugrožena - poručio je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa skupa u Sremskoj Mitrovici koji je organizovan povodom obilježavanja Sretenja. - Znamo da je Srbija spolja napadnuta, a da joj pomažu mnogi iznutra koji bi da manipulišu našom djecu, da ih zloupotrebljavaju u najpokvaranije političke svrhe i osvoje nešto što ima narod na izborima nije dao - rekao je Vučić. Istakao je da nije onima spolja koji su sve organizovali protiv Srbije cilj srušiti Vučiča i dovesti nekog drugog, već im je, kako je rekao, cilj srušiti Srbiju. - Cilj je srušiti Srbiju zato što oni hoće da Srbija ne bude ekonomski napredna, oni hoće da Srbija bude slaba u regionu, oni hoće da Srbija ne može da pomogne Republici Srpskoj, oni hoće Srbiju koja će da kleči i izvinjava se i za zločine koji su nad njenim narodom počinili - rekao je večeras Vučić. Prema njegovim riječima, Srbija je do prije 12 godina izvinjavala Hrvatima za Oluju, kao i Albancima što pokušavaju da otmu dio naše teritorije. Dodao je i da do prije 12 godina prosječna plata u Srbjii bila 330 eura, a danas 930 eura, kao i da je tada bilo nezaposleno 1,8 miliona nezaposlenih, dok je 2,3 miliona zaposlenih iako je u Srbiji manje ljudi zbog manjeg rađanja djece. - A onda je došlo vrijeme za njihov pokušaj da Srbiju sruše i pitao sam se koja je argumentacija, odakle toliki gnijev i bijes kod nekih ljudi, a onda sam čitajući udžbenike o obojenim revolucijama kako se proizvode u svijetu dobro razumio. Ne treba mi da krivimo te koji sa mnogo bijesa i mrže govore o nama, posebno o meni. Naš je posao da svim tim ljudima pružimo ruku i pokušamo da razgovaramo sa njima - rekao je Vučić. Naveo je da koliko god druga strana odbijala da čuje argumente druge strane, i koliko god ne bude željela da razgovara sa njima, oni će nastaviti da traže dijalog. - Mi taj dijalog nudimo uvijek, i ne zato što smo slabi i zato što smo manjina, jer je jasno ko je većinska, a koj manjinska Srbija, već zato što smo dio istog naroda i zemlje, moramo da živimo zajedno - poručio je Vučić. <h2>Tri razloga pokušaja obojene revolucije</h2> Vučić je naveo i tri razloga zašto je u toku pokušaj obojene revolucije. Prvi je, kako je naveo, taj što Srbija nije pristala na kapitulaciju, već da Kosovo doživljava kao dio svoje teritorije, i dodao da će tako uvijek biti. Drugi razlog je, dodao je Vučić, taj da pokušavaju da smanje ekonomsku snagu Srbije i da vrate poslušnike na vlast. Posljednji razlog, prema Vučićevim riječima, jeste „vojvođanski separatizam“ i da je zato važna Delkaracija o Vojvodini. <h2>"Ja nisam isti čovjek“</h2> Vučić je večeras rekao i da on nije isti čovjek od pada nadstrešnice na stanici Željezničke stanice u Novom Sadu i upada u novosadsku Gradsku kuću. - Ja nisam isti čovjek kao prije tih sto i deset dana. Od onog rušenja i upada u Gradsku skupštinu Novog Sada 3. novembra i svega što su radili u posljednjih stotinu deset dana. Ja sam drugačiji, nisam isti. Kod mene više nema ni smijeha, ni osmjeha. Ne postoji šta nisu uradili protiv ove države. Ja ne mogu sve ni da vam kažem. Zastrašujući je napad na našu zemlju. Ogromnim sredstvima i ogromnom snagom - rekao je Vučić. <h2>Poručio je i da neće kriviti djecu i studente zbog blokada škola i fakulteta, ali da ne razumije nastavnike i profesore koij se, kako je rekao, prave da ne znaju o čemu je riječ.</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215180252_652c7a5c3395e87eaaf6692c8c8cddca8cb7dbb19d2c34f1889a1dde54b2685c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215180252_652c7a5c3395e87eaaf6692c8c8cddca8cb7dbb19d2c34f1889a1dde54b2685c" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Sa skupa u Sremskoj Mitrovici"> <figcaption>Sa skupa u Sremskoj Mitrovici(Photo: A. Latas/Danas)</figcaption> </figure>  Govorio je o napadima na njega i njegovu porodicu, i dodao da su ti napadi kod njega napravili „odbrambene mehanizme“. - Za našu Srbiju koju volim više od života boriću se kako sanjali nisu, većom snagom nego ikada, daću sve od sebe, propala ima je obojena revolucija, javite im. Svuda im javite, pobijedila je Srbija i nikada Srbiju pobediti nećete - poručio je Vučić i dodao da će shvatiti da im je revolucija propala za nekoliko nedjelja. Dodao je da će nakon toga Srbiji biti potrebno i do godinu da se oporavi od „katastrofe i štete koju su zemlji nanijeli“. <h2>Poziv studentima da razmisle o svojoj budućnosti i proglase pobjedu</h2> Vučić je poručio da su zahtjevi studenata ispunjeni i pozvao ih da još jednom da razmisle o svojoj budućnosti. - Pozivam još jednom studente da razmisle o svojoj budućnosti, moje povjerenje u njih je mnogo veće nego u one koji su ih na ovo natjerali, proglasite pobjedu, dobili ste sve zahtjeve ispunjene, vratite se u klupe, ovoj zemlji je potrebno znanje - poručio je Vučić. Govorio je i o novoj vladi, rekavši da nova vlada neće biti onakva kakvu žele oni koji bi „da provode obojenu revoluciju“. To će, kako je dodao, biti srpska vlada, štitiće interese Srbije i imaće najmanje 50 odsto novih ministara. <h2>Usvojena Deklaracija o Vojvodini</h2> Na poziv Vučića, Deklaracija o Vojvodini usvojena je aklamacijom. Nakon Vučićevog obraćanja uslijedio je vatromet.

Vučić sa skupa u Sremskoj Mitrovici: Cilj obojene revolucije je da Srbija bude slabija, javite im da je propala

Nisam bila dio tima koji je radio na izradi Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, niti sam bila dio tima koji se bavio pregovaranjem, kazala je večeras u emisiji “Minula neđelja” ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Bila sam upoznata samo sa Nacrtom sporazuma. Bilo mi je jako značajno da je jedan član u skladu sa EU putem i da neće biti u suprotnosti sa sporazumom o pridruživanju Evropskoj uniji. To je član sporazuma koji je dostupan javnosti. Potpisali su ga premijer Milojko Spajić i članovi sporazuma iz UAE. Oni su svjesno potpisali taj član, znajući da nije u suprotnosti sa EU putem i da neće naštetiti naš evropski put”, rekla je Gorčević.
Gorčević razumije da kod dijela građana postoji strah zbog dovođenja stranih investitora.
- Postoje istrage koje bi mogle utvrditi tačnost za sve što se dešava - rekla je ministarka.
Gorčević je tokom gostovanja na Aplus televiziji kazala da je u javnosti bilo raznih tumačenja pisma evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
- Dio NVO sektora i opozicija su podvlačili jedne rečenice, a parlamentarna većina druge. Bilo je raznih spekulacija o investitoru, pa i oko lokacije - rekla je Gorčević.
Istakla je da je oko sporazuma bio problem oko komunikacije.
- Komunikacija je trebala da bude pravovremena. Ali, sigurno nije bilo loše namjere nije bilo ni za Ulcinj, ni za bilo koju drugu opštinu. Vodilo se računa i o tome da bude ravnomjeran raspored investicija i na sjeveru, gdje realno postoji manja zainteresovanost investitora - poručila je Gorčević.
<h2>Za imenovanje Krivokapića sam saznala iz medija</h2>
Gorčević je u emisiji prokomentarisala to što je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimovića bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića imenovao na poziciju ambasadora savjetnika.
- Za imenovanje Ranka Krivokapića saznala sam iz medija. Spajić je rekao da će razgovarati sa Ibrahimovićem. Stav Pokreta Evropa sad je da je kontradiktorno da neko ko je opozicija i počasni predsjednik opozicione partije bude savjetnik resoru iz parlamentarne većine - rekla je ministarka.
Gorčević tvrdi da nema saznanja da li je Spajić razgovarao sa Ibrahimovićem oko Krivokapića.
- Samim tim, ne bih mogla to da komentarišem - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Nisam bila dio pregovaračkog tima oko sporazuma sa UAE, loše namjere nije bilo za Ulcinj

Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
- Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi - naveo je arapski investitor.
Alabar je pojasnio da je nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
- Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite. Na osnovu onoga što sam vidio i pročitao shvatio sam da ljudi ne žele investicije na tom prostoru i mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima - kazao je Alabar.
Pojasnio je da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih ali i sjevernih crnogorskih opština.
- Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija - kazao je Alabar.
Dodao je da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
- Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju - rekao je on.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
- Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera - dodao je Alabar.
Nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
- Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje - zaključio je Alabar.&nbsp;

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

Advokat Zoran Piperović je kazao da će slučaj Zorana Lazovića biti završen isto kao i slučaj "Stanovi".&nbsp;
Podjećamo, svi optuženi u slučaju koji je u javnosti poznat kao "Stanovi" oslobođeni su optužbi da su kao &nbsp;članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine zloupotrijebili službeni položaj.
- Pritvor je produžen 9. maja i što je zanimljivo u rješenju produženju pritvora navode se sva rješenja kad je pritvor određen i kad je produžavan, i za divno čudo nigdje se ne pominje odluka Apelacionog suda - kazao je Piperović za Televiziju E.&nbsp;
Navode se, kako ističe Piperović, sve odluke Višeg suda, navode se odluke o produženju Vrhovnog suda, ali nigdje nema odluke Apelacionog suda zbog koje je Lazović, samo zbog te odluke, i dalje u pritvoru.&nbsp;
Dakle, dodaje, oni su na pravosnažno rješenje Kri s 43/24 dodali tačku četiri.&nbsp;
Piperović je podsjetio na izjavu iz jednog intervjua predsjednice Apelacionog suda da su ustrojili novo odjeljenje sudske prakse u Apelacionom sudu, te predložio da prva odluka uokvirena u tom odjeljenju za sudsku praksu bude odluka kojom taj sud na pravosnažno rješenje Višeg suda o određivanju pritvora dodaje tačku četiri iz EKP-a.&nbsp;
- Neka to bude prva odluka koja će da pospiješi odjeljenje sudske prakse i neka se na tu praksu toga rješenja oni o budućem radu pozivaju - dodao je Piperović.&nbsp;
On dodaje da se takvo rješenje i takva odluka nikad više neće donijeti.&nbsp;
Piperović je kazao ii da je rješenje donio bio predsjednik vijeća sudija koji je parničar, parekelans krivičnog predmeta
Krivićni predmet mora da određuje krivičar, ističe advokat, visokoobrazovan sa visokim iskustvom, znaven za krivicu.&nbsp;
- Imate produženje gdje Zoran Radović, predsjednik Višeg suda donosi rješenje, pobraja sve odluke o određivanju pritvora i odluke o produženju pritvora, pominje sve pritvore, samo ne pominje Apelacioni sud. Ja znam zašto ga nije pomenuo, on zna da je to bolna tačka u ovom predmetu. To je nešto što nije smjelo da se desi, nije trebalo, desilo se nezakonito, i sad je ta odluka nestala jer prosto ako je stavimo onda bi morao da obrazlaže što se to desilo sa odlukom Apelacionom sudu, odakle odedanput tačka 4, gdje piše da to može, da li to može - naglašava Piperović.&nbsp;
Ustavni sud po ustavnoj žalbi je reagovao tako što ni pročitali nijesu žalbu, a odbili su je.&nbsp;
Piperović kaže da je to očekivao, te da bi ponovo odbili, isto bi napravio Apelacioni sud po ovom predmetu.&nbsp;
Ističe i da sudije krivičare Apelacionog suda cijeni izuzetno, ali ono čega nema je donio sudija apelacionog suda koji nije krivičar.&nbsp;
- Neću da se žalim na ovo rješenje jer znam ishod žalbe. Pritvor će biti problematizovan u predmetu Zorana Lazovića, kada o pritvoru bude odlučivalo vijeće koje sada sudi o predmetu, vijeće sudije Radovanović - istakao je Piperovič.&nbsp;
On je kazao da će da problematizuje tačku 4 jer je samo zbog nje Lazović u Zatvoru.&nbsp;
Navodi dio u kojem sud kaže da je odnos Lazovića i Petra i Zorana sa Katnićem posebmo prisan i prijateljski.
- Čekajte je li Lazović šef Katniću i svome sinu, ili se sve to radilo a oni ga slušali zbog toga što je to porodica Lazovića za Katnićem prisna i prijateljska. Znate li što ovo asocira da oni nijesu trebali da navedu da se poznaju... nijednog trenutka nije krio prijateljski odnos sa Katnićem Zoran Lazović, čak je naveo da se poznaju iz studentskih dana. Petar Lazović čestita Vaskrs Katniću, on njemu odgovara "Dragi moji Lazovići neka je sretan i vama" i to je razlog zbog čega je Petar Lazović nešto radio u vezi Saše Čađenovića, ovim se porukama utvrđuje osnovana sumnja za Čađenovića, a taj fakat se dokazuje prepiskama i čestitkama za Uskrs. Da li postoji sudija koji makar stotinama ili hiljadama ljudi nije čestitao Vaskr i Bajram, da li to znači da kome god za vjerski praznik uputiš čestitku da ne možeš da mu sudiš jer si ti s njim u prijateljskom odnosu.&nbsp;
Ovdje je svako s pola Crne Gore prijatelj, dodaje Piperović.&nbsp;
On je rekao da neće da izjavi žalbu, jer joj zna ishod, a uostalom sada je sve u rukama sudećeg vijeća pa će s tim vijećem da problematizuje da li pritvor treba ili ne treba da se ukine.&nbsp;
- A ja kažem da je Zoran Lazović nezakonito u pritvoru, da je na silu u pritvoru, snagom države - jer je nekome stalo da Zoran Lazović bude u zatvoru ili pritvoru. Još im je nešto više stalo, a to je da ako postoji mogućnost da nikada ne izađe iz zatvora, a ja kažem da će da izađe jer je već trebao da izađe - zaključio je Piperović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-VW-3JM1oRo%3Fsi%3DZ_B-MIe1tw-X6aVz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Piperović: Slučaj Zorana Lazovića će biti završen kao i slučaj "Stanovi"

Svi normalni građani koji sa mnom komuniciraju nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju, poručio je direktor podgoričke Čistoće Denis Hot.&nbsp;
Logikom onoga što je kazao, oni građani koji su protiv poskupljenja usluga Čistoće, a vjerovatno i ne komuniciraju sa njim, valjda nijesu normalni, ili, eto blaže, stoje nasuprot ovima koje Hot naziva normalnima.&nbsp;
Portal ETV je Hota pitao da li je prenaglio, odnosno, da li izjava upućuje da građani koji se protive poskupljenju nijesu normalni?&nbsp;
Odgovor je izostao, ali poruka ostaje jasna, pa i najglasnija kada se odgovor izbjegne i prećuti. Javna funkcija nosi odgovornost, a izgovorena riječ je svjedočanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUsRC6yxjHgA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Direktor podgoričke Čistoće u epizodi - normalni vole poskupljenja, a ovi drugi…

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?