Skupština opštine Bijelo Polje na današnjoj sjednici usvojila je Odluku o izmjenama i dopunama odluke o dodjeli subvencija za troškove prevoza učenika srednjih škola, kojom je iznos subvencije povećan sa 50 na 80 odsto cijene mjesečne karte.
Novom odlukom, pravo na subvencionisanje imaju svi srednjoškolci sa teritorije opštine Bijelo Polje, bez obzira na to da li putuju iz gradskog ili seoskog područja. Subvencija obuhvata i učenike koji pohađaju srednju školu u susjednoj opštini Berane. Kako će Opština Bijelo Polje pokrivati 80 odsto troškova, a preostalih 20 odsto Ministarstvo prosvjete, sva djeca koja pohađaju srednju školu sa teritorije opštine Bijelo Polje u potpunosti su oslobođena plaćanja mjesečne karte.
Ova odluka ima za cilj da se dodatno unaprijedi dostupnost obrazovanja, smanje troškovi roditelja i podstakne obrazovna jednakost svih učenika, bez obzira na mjesto stanovanja.
Za sprovođenje programa subvencionisanja učenika u 2025. godini u budžetu Opštine Bijelo Polje opredijeljeno je 180.000 eura, na budžetskoj poziciji „Podsticaj razvoja“.

Arnela Hajdarpašić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Srednjoškolci sa teritorije opštine Bijelo Polje u potpunosti oslobođeni plaćanja mjesečne karte

Lijepa, topla priča stiže iz barske Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Učenici I-2 odjeljenja, zajedno sa njihovom razrednom Marinom Stamatović i nastavnicom Denisom Halimić, danas su posjetili gospođu Gospavu, koja ima 68 godina i preživljava bez primanja jer joj status još uvijek nije riješen i uručili joj značajnu donaciju. Kako navode iz NVU Žene Bara, ova Baranka sakuplja gvožđe koje prodaje kako bi sebi obezbijedila osnovna sredstva. - Posljednji put kada smo bili da joj donesemo namirnice, ispratila nas je sa suzama i rečenicom: ,,Umorne su mi ruke, još umornije noge, ali ne odustajem.“ Baš u tom trenutku javila nam se profesorica Marina sa idejom da probudi empatiju kod djece i obezbijedi pomoć. To nam je po ko zna koji put bio pokazatelj da radimo pravu stvar i da postoji neko iznad nas ko spaja dobre ljude i brine o nemoćnima - navode iz ove NVU. Ideja profesorice Stamatović odmah je naišla na razumijevanje i podršku Učeničkog parlamenta, te je ove sedmice organizovan i humanitarni turnir u odbojci i košarci. - U vremenu kada su učenici izloženi brojnim negativnim informacijama i izazovima, posebno u trenutku kada prelaze iz osnovne u srednju skolu, od ključne je važnosti da u njima probudimo empatiju i humanost. Upravo iz tog razloga, odjeljenje 1-2 pokrenulo je humanitarnu akciju, s namjerom da usmjeravanja ka plemenitim vrijednostima i pomaganja onima kojima je pomoć potrebna. Ova inicijativa dobila je snažnu podršku đačkog parlamenta, učenika i profesora, čime smo zajedno pokazali koliko nam je solidarnost važna. Takođe, s ponosom mogu da kažem da će i ubuduće u našoj školi oktobar mjesec biti posvećen humanitarnim aktivnostima, kako bismo trajno njegovali empatiju kod učenika, i pružali pomoć onima kojima je potrebna - kaže profesorica Stamatović. Iz NVU Žene Bara ističu da su posebno oduševljenje izazvala djeca. - Vjerujemo da će ovo dobro djelo biti početak svih ostalih. Hvala svima na podršci - kažu iz ove NVU i ističu da je dio prikupljene pomoći odvojen u cilju podjele drugim korisnicima Narodne kuhinje. Posebnu zahvalnost Žene Bara iskazuju učeničkom parlamentu i svim đacima. Zadovoljstvo rezultatom akcije ne kriju ni srednjoškolci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025091016_c83feab7f0d4e3da648420b0f9efc1496dd91004398e4be2192adda7d077c00d.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025091016_c83feab7f0d4e3da648420b0f9efc1496dd91004398e4be2192adda7d077c00d" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="sa uručenja donacije"> </figure>  - Pomogli smo gospođi Gospavi kako bi smo joj uljepšali uslove za život, i zato što je njoj to najpotrebnije. Naš doprinos pokazuje koliko je važno ujedinjenje jer bez toga ovo divno djelo ne bi bilo moguće.Osjećaj da smo pomogli nekome kome je pomoć neophodna ispunio nas je ponosom i zadovoljstvom - kažu Anja Ulićević i Luka Jovković. Učenik Luka Vučićević ističe da je predivan osjećaj znati da mogu nekome barem malo da uljepšaju život. - Posebno kada znamo koliko joj naša pomoć zaista znači - kazao je on. Filip Radonjić pojašnjava da je u odjeljenju I2 pokrenuta inicijativa za pomoć sugrađanki koja živi u teškim uslovima. - &nbsp;Samim saznanjem da ću biti dio toga obuzeo me osjećaj ponosa i topline u srcu. Srećan sam što mogu nekome pomoći i što smo kao razred uspjeli da učinimo dobro djelo. Kada mogu nekome da pomognem to ne shvatam kao obavezu već kao dar od kojeg se osjećam dobro. Dar koji mijenja na bolje i onoga ko prima, a podjednako i onoga što pruža pomoć. Dobro se uvijek dobrim vrati - smatra Radonjić. Učenik Andrija Janković kaže da je ova akcija potvrdila njegovo saznanje koliko je važno pomoći drugima, jer osjećaj kad znaš da si nekom olakšao život — nema cijenu. - Od malena volim da pomažem pa sam nekoliko puta prodavao nakit na korzu i novac iskoristio da kupim školski pribor djeci. Uzor mi je tetka Jovana koja volontira u udruženju pa se trudim da idem njenim stopama. Osjećam ogroman ponos i zahvalnost što smo kao škola pokazali da i male stvari, kad se rade od srca, mogu donijeti veliko dobro - zaključio je Andrija Janković.

Portal ETV

Veliko srce barskih srednjoškolaca

Srednjoškolci i srednjoškolke danas često nijesu dovoljno upoznati sa kontekstom tragičnih događaja iz devedesetih, a njihovo interesovanje je ograničeno. Zato je važno da im se odgovori kroz naučni pristup, činjenice i duh tolerancije, kako bi se spriječila opasnost od pogrešnih tumačenja.
To je, pored ostalog, ocijenjeno na trodnevnoj edukativnoj radionici “Muzej 90-ih - nov pristup učenju”, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Podgorici i na Cetinju, od 4. do 6. septembra 2025. godine, okupljajući devet istoričara iz Crne Gore i Srbije.
U oviru programa, čas sa oko 30 učenika i učenica Gimnazije “Slobodan Škerović” iz Pogorice na temu Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa održao je Igor Radulović, profesor istorije u Gimnaziji Podgorica, koji naglašava značaj predavanja skorije istorije na prostoru bivše Jugoslavije.
- Događaji iz devedesetih godina prošlog vijeka direktno i indirektno utiču na njihovu svakodnevnicu i oblikuju stavove. Stoga, ukoliko se nastavni kadar istorije ne uhvati u koštac sa ovom temom i na odgovoran i multiperspektivan način ne pristupi istoj, generacije naših mladih će biti uskraćene za neke od najvažnijih životnih lekcija i biće prepušteni malignim uticajima - poručio je Radulović.
Da su razgovori na teme bliske i, nažalost, tragične prošlosti, izazov i nužnost smatra i direktor Gimnazije “Slobodan Škerović”, Zoran Pejović.
- Srednjoškolci su prilično nezainteresovani i ne poznaju kontekst. Ali se sa naučne strane i faktima, u duhu razuma i tolerancije, mora odgovoriti, zbog rizika od tumačenja sa drugih pozicija. Moraju se ubijediti da zločini nijesu reciprocitet, da se ne opravdavaju i da je snaga u prihvatanju. Djeluje teško, traži vrijeme, zato je potrebno hrabrije i konkretnije adresiranje tih tema - istakao je Pejović.
Profesor istorije OŠ “Vadimir Nazor” u Podgorici Miloš Mrvaljević ocijenio je da ovaj program o novim pristupima učenju pruža mogućnost profesorima da osjetljive teme devedesetih sagledaju iz drugih uglova i primjene ih u obrazovanju.
- Posebno je zanimljiv izbor tema i sadržaja, a bitno je da o svim ovim i dalje aktuelnim i osjetljivim temama govorimo, te da ih i predajemo jezikom provjerenih činjenica tj. istorijskih izvora sa kojima smo imali priliku da se susretnemo - rekao je on.
Da su teme 90- tih još uvijek kontroverzne na našim prostorima zbog čega se u nastavi izbjegava njihova obrada smatra Duško Rakić, profesor istorije u Tehničkoj školi Valjevo.
- Ipak, postoji potreba suočavanja sa prošlošću i sticanje znanja o ovom periodu, o kojem se znanje sada uglavnom stiče po medijima i ličnim utiscima, a najmanje kroz sistem obrazovanja. Jedan od privlačnijih načina pristupanju ovoj temi su muzejske postavke, poput “Lavirinta 90ih”, koja je predstavljena u Crnoj Gori i koju smo posjetili, kao i radionice sa učenicima/cama koje otvaraju mogućnost razmjene informacija i njihovog neposrednog učestvovanja u cilju sticanja znjanja o ovom periodu - kazao je Rakić, koji je saglasan sa kolegama da mladim o mnogim dešavanjima iz 90-ih nemaju skoro nikakva saznanja.
Program je zaokružen posjetom Cetinju, gdje je održana diskusija o suočavanju sa prošlošću i obrazovnim izazovima, kao i razmjena iskustava i ideja među nastavnicima i nastavnicama, koju je vodio dr Adnan Prekić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Akademska zajednica i civilni sektor imaju ključnu ulogu u dekonstrukciji narativa 90-ih i to je veoma važno, jer manipulativni narativi o 90-im otežavaju proces pomirenja i tranzicione pravde, osnažuju regionalnu nestabilnost, izazivaju tenzije a isto tako afirmišu identitetske podjele i konstantno stvaraju konflikte i radikalizam - kazao je Prekić.
Radionica "Muzej devedesetih – nov pristup učenju" dio je projekta “Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju”, koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program, kao i Shared Horizons projekta koji finansira Republika Francuska i sprovodi Expertise France AFD.

Manipulativni narativi o devedesetim otežavaju proces pomirenja i tranzicione pravde

Devet učenika iz Crne Gore će ovu školsku godinu provesti pohađajući američke srednje škole i živeći u američkim porodicama, u okviru FLEX (Future Leaders Exchange) programa koji finansira Vlada SAD-a.
Hana Balić iz Gimnazije „Miloje Dobrašinović“ Bijelo Polje, pohađaće West Florence High School u Južnoj Karolini, Anastasija Bjelanović iz OŠ „Jugoslavija“ Bar ide u Lincoln East High School u Nebraski, dok Danilo Škerović iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ Podgorica, nastavlja školovanje u Huntsville High School u Teksasu, a Anja Vujnović iz OŠ „Vladimir Nazor“ &nbsp;Podgorica u Jay County Jr-Sr High School u Indijani. Matea Spaić iz Gimnazije „Stojan Cerović“ Nikšić, pohađaće Timberline High School u Ajdahu, Dušan Stojanović iz JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica ide u DeKalb High School u Indijani, Hana Sutović iz Gimnazije „30. septembar“ Rožaje, boraviće u Elkhorn Area High School u Viskonsinu, Dunja Vlahović iz SMŠ „Braća Selić“ Kolašin u Fort Jennings High School u Ohaju, a Danilo Vulanović iz Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ Podgorica u Earlham High School u Ajovi.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uskoro će im se pridružiti Dina Musić iz Gimnazije „30. septembar“ u Rožajama koja ide u Cottonwood High School u Juti i Daris Kasumović iz JU „Srednja elektro-ekonomska škola“ Bijelo Polje koji još čeka konačnu odluku o školi koju će pohađati.
Tokom boravka, učenici će učiti o američkom društvu i kulturi, živjeti u američkim porodicama i djelovati kao mladi ambasadori Crne Gore.&nbsp;
FLEX program u Crnoj Gori postoji od 2006. godine, a do sada ga je završilo više od 265 učenika, od kojih su mnogi danas uspješni profesionalci i lideri u različitim oblastima.

Crnogorski srednjoškolci na FLEX programu razmjene u SAD

Dragan Mijušković, v.d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i mr Miloš Trivić, direktor Ispitnog centra, ispratili su jutros ekipu koja će predstavljati Crnu Goru na 57. Međunarodnoj olimpijadi iz hemije (IChO 2025), koja će biti održana u periodu od 5. do 14. jula u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Crnogorskom timu u sastavu: Aleksa Damjanović i Lana Backović (Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Isidora Mrdak (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad) i Janko Orbović (Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), kao i liderima dr Željku Jaćimoviću sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i dr Miljanu Bigoviću sa Prirodno-matematičkog fakulteta, želimo uspjeh na ovom takmičenju.
- Svima njima želimo puno uspjeha i dobre rezultate na ovom prestižnom takmičenju - poručeno je iz Ministarstva prosvjete, neuke i inovacija.

1250x600

1084x550

Srednjoškolci otputovali na 57. Međunarodnu olimpijadu iz hemije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je u Vili Gorica prijem i nagradio najbolje učenike srednjih škola generacije 2024/2025, i tom prilikom kazao da su oni slika crnogorskog društva koju želi da gledaju svi građani naše zemlje.
Kako su naveli u saopštenju, Milatović je istakao da ga raduje što se svečanost posvećena đacima generacije svih srednjih škola u Crnoj Gori organizuje već treću godinu zaredom, poručivši da društvo koje počiva na obrazovanju, radu i znanju predstavlja temelj napretka Crne Gore.
- Vrijedan rad i postignuti rezultati naših đaka okupili su nas ovdje, nastavljajući tradiciju koju sam započeo u prvoj godini svog mandata, a koja ima za cilj institucionalno prepoznavanje najboljih. Drago mi je što nisam sam u tom poduhvatu, pa bih istakao zahvalnost ICT Cortex-u, u kome od samog početka imamo partnera kada je u pitanju prepoznavanje najboljih - kazao je Milatović.
On je, kako su dodali, iskazao uvjerenje da će ustanovljena saradnja, na obostrano zadovoljstvo, biti nastavljena i u narednim godinama u tonu zdravog partnerstva poslovne zajednice i predsjednika države.
- Drage učenice i učenici, vjerujem da znate da svaki korak i dostignuće koje ostvarite znači mnogo na polju vašeg ličnog razvoja kao budućih intelektualaca, ali i obezbjeđuje našem društvu prosperitet i svijetlu budućnost. Ono što vas izdvaja i zbog čega ste, već tako mladi, na ovom mjestu nisu samo odlične ocjene i primjerno vladanje. To je i činjenica da ste na vrijeme prepoznali da je svaki kontrolni, pismeni i domaći zadatak bio djelić slagalice kojoj ste prišli odgovorno i uz radne navike neophodne za uspjeh - poručio je predsjednik Crne Gore..
On je naglasio da je upravo sada njihovo vrijeme.
- Ali, ne samo sada. Već je svima jasno da ste, radom i trudom, predodredili svoj dalji put na kom tek treba da nižete uspjehe. Budite ponosni na ostvareno, skromni u pobjedama i neumorno težite ka novim visinama. Svijet, sa svim svojim izazovima i prilikama, je pred vama, a ja sam siguran da ćete na najbolji način iskoristiti stečeno obrazovanje i u potpunosti se ostvariti u svojim izabranim profesijama - naveo je Milatović.
Kako piše u saopštenju, Milatović je sa učenicima podijelio i viziju crnogoroskog društva za koju se, kako je istakao, zalaže od početka svog manadata.
- To je društvo koje počiva na radu i na znanju. Ono u kom se broji koliko vrijediš i znaš, a ne koliko imaš i koga poznaješ. Ono u kom su diplome zarađene trudom, a ne kupljene i olako izdate na sumnjivim fakultetima. Vjerujem da uspješno društvo gradi zdrava i obrazovana mladost, a vi ste slika crnogorskog društva koju jasno vidim i koju želim da gledaju svi građani naše zemlje - istakao je.
Zato je, kako je pojasnio, pokrenuo niz aktivnosti, počev od nagrađivanja najboljih srednjoškolaca, dodjele stipendija najboljima koji planiraju školovanje na najprestižnijim svjetskim univerzitetima, preko savjeta omladinskih inicijativa i mnogih drugih koje imaju za cilj da se prepoznaju i nagrade rad i znanje.
- Dragi učenici i učenice, vama koji odlučite da obrazovanje nastavite u Crnoj Gori, želim da na najbolji način iskoristite mogućnosti koje naši univerziteti nude, ali i da budete proaktivni i kritički nastrojeni — da ukazujete na manjkavosti koje primijetite, jer se upravo na taj način osigurava kontinuiran napredak našeg obrazovanja i društva. Vama koji planirate svoje obrazovanje nastaviti u inostranstvu želim da izvučete ono najbolje iz evropskih i svjetskih univerziteta, te da budete svjesni da ste tamo ujedno i ambasadori Crne Gore - kazao je predsjednik.
Prema njegovim riječima, to nije samo velika privilegija, već i odgovornost.
- Vjerujem u vaš uspjeh i nadam se da ćete, kuda god vas životni putevi budu vodili, u srcu uvijek nositi Crnu Goru. Nećete mi zamjeriti što ću ovo naglas reći, ali uzdam se i u vaš povratak, u vaš ostanaj — jer samo okupljanjem najboljih, Crna Gora može na različitim poljima stati rame uz rame sa vodećim zemljama - mišljenja je Milatović.
On je poručio da mladost i znanje grade ne samo dobre ljude, već i one koji čine dobro drugima.
- Ne samo dobre ljekare, već i bolji zdravstveni sistem, ne samo dobre inženjere, već i dobru instrastrukturu i ne samo dobre pravnike već i vladavinu prava i snažne institucije. To važi za svako polje društvenog djelovanja, želim da to imate na umu. Na vama je da budete najbolja verzija sebe, a na nama da vam omogućimo da ostanete ovdje ili da se nakon studija vratite, u vašu Crnu Goru - zaključio je Milatović.
Kako se dodaje u saopštenju, izvršna direktorica klastera ICT Cortex, Maja Laušević Odalović je poručila da za sve u ICT Cortex-u, ovo je više od dodjele priznanja – ovo je potvrda da Crna Gora ima mladost u koju vrijedi ulagati.
- Ponosni smo što, zajedno sa Kabinetom predsjednika Crne Gore i našim kompanijama članicama, možemo podržati najbolje srednjoškolce iz cijele zemlje. Naše članice su kroz ovu inicijativu pokazale da vjeruju u mlade, obrazovanje i budućnost Crne Gore. Vjerujemo da se upravo među ovim učenicima nalaze budući inženjeri, inovatori, lideri i preduzetnici, a nadamo se da će mnogi od njih svoje profesionalne korake započeti upravo u jednoj od naših kompanija. ICT Cortex je tu da povezuje, podržava i gradi zajednicu u kojoj znanje i talenat ostaju i razvijaju se ovdje, u Crnoj Gori. Ovo je naša zajednička investicija u bolju budućnost - kazala je Laušević Odalović.
Predsjednik Milatović je, kako su naveli, kao znak priznanja za ostvarene rezultate, najuspješnijim srednjoškolcima uručio tablet uređaje.
- Uređaji su donacija ICT Cortex klastera za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore, uz podršku kompanija: Čikom, Codelab, Data Design, POS4.me, Profit App, SKY SAT, Payten, Fleka i Telemont - zaključili su.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDOE5z4EZzTg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Milatović nagradio najbolje srednjoškolce: Vi ste slika crnogorskog društva

Nevladino udruženje "Korak sa naukom" ove godine organizuje šestu Inženjersku školu nauke koja će biti održana od 21. do 28. jula u Pljevljima.&nbsp;
Tokom sedmodnevnog druženja, polaznici će imati priliku da prisustvuju predavanjima profesora i inženjera iz Crne Gore, ali i inostranstva iz oblasti vještačke inteligencije, programiranja, fizike, hemije, medicine, mašinstva, građevine, arhitekture, energetike, telekomunikacija.
Takođe, imaće priluku da steknu praktična znanja iz oblasti koju pokrivaju programiranje, hemija, Internet stvari (IoT), elektronika, konstruisanje, modelovanje i još mnogo toga.&nbsp;
Kamp je namijenjen svim srednjoškolcima i brucošima iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, uzrasta od 15 do 20 godina.&nbsp;
Broj učesnika ograničen je na 30.
Kamp je besplatan,što znači da su bezbijeđeni smještaj i hrana za sve učesnike.
Prijave za kamp se mogu vršiti do 27. juna, a potrebno je pravilno ispuniti prijavni formular i priložiti motivaciono pismo.
Svi detalje o školi moguće je pronaći na sajtu www.ksan.me
Obavještenje o selekciji biće objavljeno najkasnije do 7. jula, a primljeni kandidati će dobiti povratni e-mail sa svim neophodnim informacijama.

Srednjoškolci i brucoši iz Crne Gore i regiona sticaće znanja iz oblasti vještačke inteligencije, programiranja, hemije, arhitekture...

U Beogradu je, na uglu ulica Kneza Miloša i Kralja Milana, u 19 sati počeo je skup na koji je pozvala neformalna organizacija beogradskih srednjih škola PULS.
Protest je počeo 17-ominutnom tišinom, čime je odata pošta žrtvama pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu i poginulima u požaru u Sjevernoj Makedoniji. Učesnici skupa su tokom odavanja pošte stradalima držali upaljene sijalice mobilnih telefona i stajali okrenuti ka Slaviji.
Oni su držali crteže na kojima su mete po kojima je ispisano ljubav, pravda, dostojanstvo i znanje.
Na skup kod „Londona“ predstavnici te neformalne organizacije došli su iz četiri pravca – sa Terazija, Slavije, iz pravca Ministarstva prosvjete i Ustavnog suda.

Održan protest PULS u Beogradu: Blokirane dvije ulice, održano 17 minuta za nastradale

Tri kolone srednjoškolaca iz raznih djelova Beograda su danas oko 16 sati stigle na Trgu Republike, u znak podrške studentskim zahtjevima povodom pogibije 15 ljudi i teškog povređivanja dvoje u Novom Sadu, 1. novembra.
Uz brojnu redarsku služu srednjoškolaca, sve tri kolone je obezbjeđivala uniformisana i saobraćajna policija, zaustavljajući vozila da bi prošle.
Iz pravca opštine Zvedara kolona srednjoškolaca kojoj su se priključi i građani, prošla je Trgom Nikole Pašića i Dečanskom ulicom, dok su druge dvije stigle iz Zemuna i sa Dedinja.
Duvajući u pištaljke i trubice na Trgu Republike su skandirali: "Hoćemo pravdu!" i "Hoćemo istinu!", javio je reporter agencije Beta.
Srednjoškolci sa Zvedare su nosili transparente: "Računajte na nas", "Pravda korpucija, blokada", "Naše vreme stiže", a oni iz Zemuna: "Pukao nam je film".
Na čelu kolone s Dedinja bio je veliki transaprent: "Čistimo Beli grad, Četvra beogradska gimnazija" i niz transparenata, s izrazima podrške zahtjevima studenata.
Studenti koji su blokirali fakultete, zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji novosadske Željeznićke stanice čija se nadstrešnica ulaza srušila i pobila ljude, za to traže krivičnu i političku odgovornost, da budu procesuirani svi koji su tokom protesta napadali studente i građane, da studenti koji su protestovali budu oslobođeni gonjenja i da se finansiranje visokog školstva poveća za 20 odsto.
Studenti smatraju da nijedan od tih zahtjeva nije ispunjen u potpunosti, a vlast tvrdi suprotno.

Srednjoškolci i građani u tri kolone došli na Trg Republike u Beogradu: "Hoćemo istinu i pravdu"

Više stotina studenata i građana Niša blokiralo je danas oko 13 sati naplatnu rampu „Niš-sever“ na auto-putu Niš-Beograd.
Studenti i građani su se prije toga okupili na Bulevaru Nikole Tesle i Bulevaru 12. februara i petnaestominutnim ćutanjem odali poštu nastradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Studenti su najavili da će blokirati naplatnu rampu do 21 sat, ali postoji mogućnost produžetka blokade za još tri sata ukoliko se takva odluka izglasa na građanskom plenumu, koji će u toku dana biti održan.
Niški visokoškolci došli su na naplatnu rampu kompletno opremljeni za višesatnu blokadu. Postavili su šatore i prostirke za sjedjenje, a imaju i rezerve hrane, sokova i vode.
Blokada rampe i protest organizovani su pod nazivom „Došlo je na naplat(n)u“.

„Došlo je na naplat(n)u“: Studeni i građani blokirali naplatnu rampu na autoputu Niš - Beograd

Austrijske vlasti identifikovale su 33-godišnju Kerstin Gurtner kao ženu koja je preminula od smrzavanja tokom uspona na Grosglokner, najvišu planinu u Austriji. Njen partner, 39-godišnji Tomas Plamberger, optužen je za ubistvo iz nehata, pošto je partnerku ostavio iznemoglu i samu na planini na -20 stepeni Celzijusa.
Gurtner je sebe na društvenim mrežama opisivala kao zaljubljenicu u planine i zimu, ali je i pored toga bila je neiskusna planinarka. S druge strane, Plamberger je bio iskusni alpinista koji ju je poveo na zahtjevan noćni uspon na 3.657 metara, pri temperaturama daleko ispod nule.
Par je na uspon krenuo iako mlada žena nije bila adekvatno pripremljena za takve uslove, a njeno tijelo je pronađeno svega 45 metara ispod vrha grebena.
Javno tužilaštvo u Insbruku tvrdi da je Plamberger bio odgovoran za bezbjednost svoje partnerke jer je upravo on organizovao uspon.
- Oko dva sata ujutro optuženi je ostavio svoju djevojku nezaštićenu, iscrpljenu, hipotermičnu i dezorijentisanu, oko 50 metara ispod Grosgloknera. Žena se smrzla do smrti - navodi se u saopštenju tužilaštva.
Dodaje se da je Plamberger, kao iskusan alpinista koji je poznavao rutu i uslove, faktički bio “vodič” u tom usponu.
Prema optužnici, tokom dramatičnog uspona temperature su se spuštale i do –20 stepeni Celzijusa. Tužioci tvrde da Plamberger nije potražio pomoć ni kada je u 22:50 sati u blizini video policijski helikopter. Hitni poziv uputio je tek u 1:35 ujutro, a ubrzo poslije toga je isključio zvuk na telefonu.
Samo pola sata kasnije ostavio je Gurtner na zaleđenoj padini, iako su imali ćebad za hitne slučajeve koje je mogao da iskoristi. Nadzorna kamera ga je snimila kako se sam spušta s planine u 2:30 sati, daleko od mjesta gde je ostavio partnerku. Ponovni poziv spasilačkim službama uputio je tek oko 3:30 sati.
Plambergerov advokat je odbacio optužbe i tvrdi da je riječ o tragičnoj nesreći, a ne o krivičnoj odgovornosti.
Suđenje bi trebalo početi u februaru. Ako bude proglašen krivim za ubistvo iz nehata, Plambergeru prijeti kazna do tri godine zatvora.

Austrija: Suđenje alpinisti koji je ostavio devojku na -20 stepeni

Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni ni priuštivi modeli, već komercijalni projekti koji neposredno odstupaju od obaveza iz važeće državne Strategije socijalnog stanovanja, saopštili su iz Udruženje podstanara Moj Dom.
- Udruženje upozorava da se stambena politika u Crnoj Gori sprovodi u potpunoj suprotnosti sa državnom Strategijom socijalnog stanovanja i evropskim principima, iako se u javnosti stalno govori o evropskim praksama, a delegacije putuju u Beč i druge evropske gradove kako bi ih navodno proučavale - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dok se institucije predstavljaju kao promoteri savremenih modela socijalnog stanovanja, u praksi donose i sprovode projekte koji sa evropskim standardima nemaju nikakve veze.
- Umjesto stvaranja javnog fonda stanova za priuštivi zakup, što je osnovni evropski standard koji je Beč razvio još prije 100 godina, kod nas se nude projekti koji se zasnivaju na prodaji stanova, bez trajnih rješenja i bez sistemske brige o najugroženijim grupama. U isto vrijeme, oni koji putuju u evropske gradove i javno govore o „evropskim modelima“, kada se vrate – ćute, drže se „pametno neutralni“ i time ostaju potpuno beskorisni u procesu unapređenja stambene politike - dodali su iz Udruženja.
Udruženje podstanara je zato pokrenulo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, predatu Skupštini, Ombudsmanu i Ministarstvu.
- Pozdravljamo činjenicu da je inicijativa evidentirana u skupštinskoj proceduri i očekujemo da će poslanici i nadležni organi konačno otvoriti institucionalni dijalog o položaju preko 100 hiljada podstanara u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
U narednim danima, kako su najavili, uputiće i zvanične zahtjeve Ministarstvu, Glavnom gradu i svim akterima koji su učestvovali u evropskim studijskim posjetama, tražeći javno objašnjenje o tome zašto se zvanična Strategija ne poštuje, zašto se evropski modeli selektivno koriste samo u promotivne svrhe i zašto se uporno izbjegava razvoj sistema socijalnog i priuštivog stanovanja, iako je to jedini održivi evropski put.
- Udruženje ostaje posvećeno cilju da Crna Gora napokon dobije pravedan, održiv i evropski model stanovanja, i zakon koji će prvi put u istoriji zaštititi prava podstanara - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Opština Bar raspisala je ove sedmice javni poziv za raspodjelu subvencija na putarinu za upotrebu tunela Sozina za narednu godinu.
Subvencije se raspodjeljuju korisnicima na način što se vlasnicima automobila sa evidentiranim registarskim oznakama kvartalno uplaćuju finansijska sredstva odobrena Odlukom o raspodjeli subvencija za prolazak kroz tunel Sozina, shodno broju odobrenih prolaza.
Subvencija važi za putnička vozila korisnika subvencije.
Rok za dostavljanje prijava sa potrebnom dokumentacijom je do 18. decembra.
Finansijska sredstva namijenjena za raspodjelu po ovom javnom pozivu obezbijedjena su iz budžeta Opštine Bar i Monteputa.
Subvencije se raspodjeljuju do utroška ukupnog iznosa opredijeljenih sredstava.
Pravo da se prijave na javni poziv imaju fizička lica sa prebivalištem u Opštini Bar kojа pripadaju nekoj od navedenih kategorija u pozivu.
Prijava se podnosi u formi zahtjeva na propisanom obrascu, koji se u elektronskoj formi može preuzeti sa sajta Opštine Bar, a u štampanoj formi u kancelariji MZ Crmnica.
Uz obrazac zahtjeva kandidat dostavlja i dokaznu dokumentaciju, u zavisnosti od kategorije za koju se prijavljuje.
Na javni poziv nijesu obavezni da se javljaju korisnici subvencije, koji su to pravo ostvarili po nekom od prethodnih javnih poziva.

Javni poziv za subvencije za prolazak kroz Sozinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: srednjoskolci