Najoštrije osuđujemo emitovanje skaradne dokumentarno-informativne emisije "Srebrenica - anatomija obmane" koja je emitovana 27. novembra u 20 sati, prajm tajmu, na televiziji Adria - kazali su iz Bošnjačke stranke.
Kako ističu u saopštenju, Klub poslanika Bošnjačke stranke je o ovom slučaju obavijestio Vrhovno državno tužilaštvo, Agenciju za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore i zaštitnika ljudskih prava i sloboda. To su učinili, kako dodaju, kako bi se utvrdila krivična i druga odgovornost uredništva TV Adria i eventualno drugih aktera koji su učestvovali u kreiranju ovog sadržaja i donošenju odluke da se emituje emisija sa ovakvim sadržajem.
- Radi se o izuzetno problematičnom sadržaju sa eklatantnim negiranjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici. Već u samom nazivu te emisije "Srebrenica - anatomija obmane" ugrađeno je direktno negiranje genocida u Srebrenici. Sam sadržaj emisije predstavlja brutalno prekrajanje istine, uz jasno negiranje činjenice da se u Srebrenici desio genocid, te iznošenje niza podataka, neistina i obmana u vezi sa ovim zločinom, relativizujući i mijenjajući bit samog zločina - ističu u saopštenju.
​Dodaju da, polazeći od činjenice da su poricanje i relativizacija genocida krajnji stadijum genocida, upozoravaju javnost i institucije Crne Gore da ovakve emisije, pored nedvosmislenog obmanjivanja javnosti, mogu značiti pripremu za ponavljanje sličnih zločina.
- Neophodna je snažna društvena i institucionalna reakcija na ovakve pojave. Rezolucijom o genocidu u Srebrenici, koju je usvojila Skupština Crne Gore 2021. godine, te Rezolucijom Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Generalna Skupština UN 2023. godine i drugim pravnim aktima zabranjeno je, između ostalog, i svako javno negiranje i relativizovanje genocida u Srebrenici - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Klub poslanika BS: Najoštrije osuđujemo emitovanje skaradne emisije "Srebrenica - anatomija obmane", obavijestili VDT, AMU i ombudsmana

Danas će u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku biti svečano otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, podignut povodom 30. godišnjice genocida i kao trajni podsjetnik na 8.372 nevinih žrtava.
Iz Delegacije BiH pri Ujedinjenim nacijama podsećaju da je postavljanje spomenika rezultat procesa koji traje godinama, a posebno aktivnosti koje su započele nakon što je Generalna skupština UN-a u maju 2024. usvojila rezoluciju A/RES/78/282. Tom rezolucijom 11. jul je proglašen "Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine", a od Generalnog sekretara zatraženo je uspostavljanje Programa informisanja javnosti "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", prenosi N1 Sarajevo.
Temelji spomenika postavljeni su pod zemlju i čine konstrukciju tešku oko pet tona, dok se iznad površine nalazi dio izrađen od kamena i čelika, težak oko tri tone. Spomenik je oblikovan kao Cvijet Srebrenice – simbol boli, nade, otpornosti i istine.
Jedanaest latica cvijeta predstavlja datum početka genocida – 11. jul, dok bijela boja simbolizuje nevinost žrtava, a zelena obnovu i nadu. Boje i forme cvijeta asociraju i na mezare žrtava koje se svake godine ukopavaju u Potočarima.
Obilježavanje i samo otkrivanje organizuju Organizacija za genocid u Srebrenici i Program UN-a za informisanje javnosti, kao dio globalnih aktivnosti posvećenih 30. godišnjici genocida.
Program informisanja javnosti o genocidu u Srebrenici, kojim upravljaju Odeljenje za globalne komunikacije (DGC) i Kancelarija za prevenciju genocida (OSAPG), uključuje:
– obilježavanje Međunarodnog dana 11. jula,
– razvoj obrazovnih i informativnih programa koji čuvaju utvrđene činjenice,
– prikupljanje svjedočanstava preživjelih,
– borbu protiv poricanja i iskrivljavanja istorijskih činjenica,
– pripreme za obilježavanje 30. godišnjice 2025. godine.
Iz Delegacije BiH pri UN-u naglašavaju da je trajni spomenik fizički izraz poruke sadržane u rezoluciji: "da Srebrenica nikada ne smije biti potisnuta na marginu istorije te da se očuva sećanje na žrtve, kao i na odgovornost međunarodne zajednice".
- Postavljanjem ovog spomenika u Ujedinjenim nacijama odajemo počast jednom bolnom poglavlju istorije UN-a, ali i stvaramo trajni podsetnik s jasnom porukom – da se ovakvi užasi nikada više ne smeju ponoviti - poručili su iz Delegacije BiH.

1250x600

1084x550

UN otkriva spomenika žrtvama genocida u Srebrenici: "Cvijet koji će čuvati istinu"

Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) pokrenula je interaktivnu mapu "Geografija genocida", koja donosi podatke o primarnim masovnim grobnicama, u koje su bile ukopane žrtve genocida u Srebrenici, te o grobnicama u koje su kasnije premještene u pokušaju prikrivanja genocida.
U prosjeku, posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na najmanje pet različitih lokacija masovnih grobnica, često udaljenih i do 50 kilometara, saopštio je ICMP.
- Porodice mogu pretraživati imena kako bi pratile pronalazak i identifikaciju svojih nestalih članova - kazala je generalna direktorica ICMP-a Katrin Bomberger.
Podaci koje je prikupio ICMP korišteni su u više od 30 krivičnih postupaka pred Haškim tribunalom (ICTY), kao i u domaćim sudovima, kao neoborivi dokaz identiteta žrtava, čime je potvrđen zločin genocida i pokušaj njegovog prikrivanja, navodi se u saopštenju.
Mapa "Geografija genocida" pokrenuta je u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira, uz finansijsku podršku Evropske unije, a predstavlja važan korak ka očuvanju istine i odavanju počasti žrtvama.
U genocidu u Srebenici, koji je u julu 1995. počinila Vojska Republike Srpske (RS), ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Kako navode iz ICMP-a, do danas je identifikovano više od 90 odsto žrtava.
Prema zvaničnim podacima, u proteklom ratu u BiH nestalo je oko 32.000 osoba. Do danas ih je pronađeno gotovo 80 odsto, u ekshumacijama 1.000 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Najveći broj žrtava identifikovan je na osnovu usporedbe DNK uzoraka iz kostiju i krvi njihovih srodnika.

"Geografija genocida" otkriva lokacije masovnih grobnica u Srebrenici

Otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici biće održano danas, s početkom u 10:30 sati, u Memorijalnom kompleksu Pjer Laše u Parizu.
Događaju će prisustvovati preživjeli i članovi porodica žrtava, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, gradonačelnica Pariza An Hidalgo i veliki broj zvaničnika Francuske, saopšteno je iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Navode da je zbog simbolike, uprkos logističkim izazovima, inicijator projekta udruženje Solidarité Internationale Bosnie-Herzégovine-France (SIBH-France) odlučilo da spomen-kamen bude dopremljen iz Bosne i Hercegovine. Kamen od sivog granita u obliku monolita potiče iz Travnika. Na spomen-obilježlju se nalazi mapa Bosne i Hercegovine i natpis: "U julu 1995. godine, 8.372 Bošnjaka bili su žrtve genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Nećemo ih zaboraviti".
Mapa Bosne i Hercegovine predstavlja i simboličnu poruku negatorima međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.
Spomen-obilježje, koje je izgrađeno u junu ove godine u Kladnju, djelo je vajara Ademira Ade Halilovića. Halilović je poznat po radu na brojnim spomen-obilježjima. Do sada je napravio više od 5.000 nadgrobnih spomenika i nišana za šehide, umrle branitelje i njihove roditelje širom Bosne i Hercegovine, kao i u dijaspori.
Spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici postavljen je u aleji memorijalnih spomenika, neposredno pored spomenika posvećenog žrtvama genocida nad Tutsijima u Ruandi (1994.), kao i spomenika francuskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu.
Projekat je pokrenut 2020. godine na inicijativu nevladine organizacije Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France), koja okuplja bosanskohercegovačka udruženja i prijatelje Bosne i Hercegovine u Francuskoj.
Spomen-obilježje ima za cilj da oda počast žtvama zločina koje su počinile srpske snage nad Bošnjacima u julu 1995, te da postane simbolično mjesto sjećanja na sve civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine - više od 100.000 ubijenih i dva miliona raseljenih.
Nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koju je podržala i Francuska, stvoreni su uslovi da Grad Pariz odobri postavljanje Memorijala. Proces je bio dugotrajan i suočen s brojnim preprekama.
Od perioda Fransoa Miteranda, uloga Francuske tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva bolna sjećanja, kada je francuska politika odbijala osuditi velikosrpsku ratnu strategiju i politiku Slobodana Miloševića.&nbsp;
U 2025. godini mnogi francuski mediji, intelektualci i političari i dalje izbjegavaju jasnu terminologiju, zanemarujući presude međunarodnih sudova koje su jasno okarakterisale događaje kao genocid i ratne zločine inspirisane velikosrpskom ideologijom.&nbsp;
U Francuskoj je genocid u Srebrenici za većinu stanovništva i dalje nepoznata istorijska činjenica, a u školskim udžbenicima rat u Bosni i Hercegovini se svodi na nekoliko riječi, najčešće na opsadu Sarajeva.
- Poricanje genocida prisutno je i u Francuskoj. U Parizu je 2020. godine vandalski oskrnavljena ulica Srebrenica, dok francuska krajnja desnica otvoreno podržava obilježavanje 9. januara u bh. entitetu Republika Srpska, datuma kojeg međunarodni sudovi povezuju s diskriminacijom i negiranjem države Bosne i Hercegovine - podsjećaju iz Udruženja.&nbsp;
UN rezolucija poziva države članice da obilježavaju godišnjicu genocida i uvrste u svoje obrazovne programe učenje o Srebrenici.
- Ovim spomen-obilježjem genocid u Srebrenici će trajno ući u kolektivnu memoriju Pariza i Francuske. Dan sjećanja i spomenik pomoći će budućim generacijama da razumiju razmjere zločina i čuvaju uspomenu na žrtve, kako se zlo više nikada ne bi ponovilo - istakli su iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Udruženja održavaju sjećanje, rade za pravdu i pružaju podršku preživjelima genocida i drugih masovnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine.

U Parizu danas otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici

Nemamo kome što da objašnjavamo, Bošnjačka stranka će promovisati vrijednosti Evropske unije - poručio je šef crnogorske diplomatije i lider te partije Ervin Ibrahimović odgovarajući na pitanje šalju li svojim prisustvojm u Vladi, uz objašnjenje ulaska u EU kao najvišeg interesa, poruku da je jedino saradnjom sa onima koji negiraju genocid u Srebrenici i slave Ratka Mladića kao heroja moguće ostvariti taj cilj.
Ibrahimović je, tokom konferencije sa ministarkom za evropske i međunarodne poslove Austrije Beate Majnl-Rajzinger, rekao i da Bošnjačka stranka manje priča - a više radi, te da vjeruju da ne možemo biti dio EU bez njih. Imaju, dodao je Ibrahimović odgovarajući na pitanje Antena M, poruke da se moramo suočiti sa prošlošću.
Njegovu koleginicu iz Austrije pitali su da li EU sebe stvarno vidi kao zajednicu vrijednosti, imajući u vidu da u najmanju ruku zbunjuju crnogorsku javnost ćutanjem na dramatično ugrožen sekularni i građanski karakter Crne Gore i činjenicu da dio parlamentarne većine sve otvorenije govori o uvlačenju Crne Gore u zajednicu sa Srbijom i RS.
Ona je na to rekla da EU podržava da dođe do zatvaranja poglavlja.
- Ali mnoge reforme kada se govori o demokratiji su reforme koje zemlja mora sama da završi. Primijetili smo da je razvoj demokratije na dobrom putu i mi to podržavamo - navela je ona.
Pitanje demokratije i antikorupcije su, kako je podvukla, od velike važnost.
- I na tom putu podržavamo Crnu Goru - dodala je Majnl-Rajzinger.
Ibrahimovića su novinari pitali i za odnose sa Hrvatskom, ali i Prevlaku.
- Put Crne Gore određuju građani i niko drugi ono što je važno je brže stići do tog cilja. Hrvatska je prijateljska država i vidim ih kao snažnog partnera - rekao je on.
Obje države, kako je istakao, žele iskren dijalog.
- Važno je da unapređujemo dobre prijateljske odnose. Vjerujem da ćemo biti pozitivan primjer kako dvije države njeguju prijateljski odnos - naveo je on.

Ibrahimović o ulozi BS u Vladi sa onima koji negiraju genocid i slave Mladića: Nemamo kome što da objašnjavamo

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari počeo je proces reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparolka Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić.
Fazlić je kazala da će u narednih sedam dana biti reeksumirani posmrtni ostaci 89 žrtava kako bi im se pridodali posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identifikovani.
Reasocijaciji posmrtnih ostataka prisustvovaće porodice žrtava po čijem odobrenju se ova reekshumacija provodi.
- Ove godine se radi 18. reekshumacija. U dosadašnjih 17 reekshumacija izvršeno je 1.536 reasocijacija, a tom prilikom reekshumirane su ukupne 1.464 žrtve. Još 70 žrtava je reekshumirano po dva puta, dok su dvije žrtve reekshumirane, čak, tri puta - kazala je Fazlić.
Do danas je u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga.
Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora.
Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora.

Počela reekshumacija žrtava genocida u Srebrenici

Javnost u Crnoj Gori ostala je zatečena, a dio i šokiran činjenicom da se premijer Milojko Spajić juče, 11. jula, nije oglasio povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici – najmračnijeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Niti jedne riječi. Niti poruke podrške porodicama žrtava. Niti simbolične objave na društvenim mrežama. Ništa. Potpuna tišina. Na dan kada su oči svijeta bile uprte u Potočare, kada je civilizovani svijet stajao u tišini i sjećanju – iz kabineta premijera Crne Gore nije stigla nijedna poruka.
Za razliku od mukotrpne šutnje juče, danas se premijer oglasio na društvenoj mreži X, ali – povodom Sinjajevine.
– Pozdravljam sjajnu ekipu na Sinjajevini! Žao mi je što ove godine nisam u prilici da budem sa vama i da zajedno proslavimo veliku pobjedu! Zajedničkim snagama smo sačuvali ovaj prirodni dragulj – i zahvaljujući domaćinima, kao i svim ljubiteljima prirode, nastavićemo da uživamo u čarima ove predivne planine – napisao je Spajić.
Oglasio se i selfijem da kaže kako je letio avionom Air Montenegra. 
Dok je on slavio “pobjede” u planini, u Memorijalnom centru Potočari obilježavana je godišnjica zločina nad više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. U delegaciji Vlade Crne Gore, komemoraciji su prisustvovali ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je predvodio delegaciju, te ministarke i ministri: Naida Nišić, Majda Adžović, Maraš Dukaj, Admir Šahmanović, Damir Gutić, Mirsad Azemović, Fatmir Đeka i Milutin Butorović.
Njihovo prisustvo bilo je državni čin. Premijerovo ćutanje – lični izbor.
U zemlji čiji su građani direktno povezani sa tragedijom Srebrenice, odsustvo makar simbolične geste sa najvišeg političkog nivoa – nije samo propust. To je poruka. I to ona koja boli. Onda i pitanje za kraj - je li ovo premijer koji može Crnu Goru uvesti u EU.

Miraš Dušević

Tišina koja boli: Spajić prećutao 30 godina od genocida u Srebrenici, oglasio se dan kasnije – o Sinjajevini

Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i predstavnik Evropkog saveza Nikola Zirojević reagovao je na izjavu potpredsjednika Vlade i ministra Ervina Ibrahimovića povodom dokumentarne izložbe Memorijalnog centra Srebrenica koja je bila postavljena u Vladi Crne Gore.
- Je li drugi potpredsjednik Vlade, Budimir Aleksić, prisustvovao izložbi - pitao je Zirojević Ibrahimovića.
Zirojević je istakao da misli da bi to bila jedinstvena prilika da objasni one jezičke konstrukcije upućene muslimanima iz vremena kad je žario i palio medijskom scenom.
- A o onome za Crnogorce znam da ga ne biste ni pitali - dodao je Zirojević obraćajući se Ibrahimoviću.
Pita se i da li Ibrahimović može bilo kojeg Bošnjaka ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava.
- Zbilja se pitam da li Ibrahimović misli da bilo kojeg Bošnjaka, osim onih koje je konektovao na korito, moze ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava - naveo je Zirojević.
On je na kraju objave na mreži Iks (X) napsiao da se „koritu u zube ne gleda, čak i ako su za tom sofrom i negatori genocida”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1944038527068778522%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Da li je Ibrahimovićevoj izložbi u Vladi, povodom genocida, prisustvovao Budimir Aleksić

1.
Da krenemo od definicije. Hrvatska enciklopedija kaže: "Genocid (geno- + -cid), zločin usmjeren na uništavanje, u cijelosti ili dijelom, neke nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine ubijanjem njezinih članova, nanošenjem teških fizičkih ili psihičkih ozljeda, stavljanjem skupine u takve uvjete života koji mogu dovesti do njezina uništenja, nametanjem mjera što dovode do sprječavanja rađanja u skupini ili prisilnim odvođenjem djece u drugu skupinu. Navedena definicija genocida utvrđena je Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, koju je prihvatila Opća skupština UN-a 9. X. 1948."
Do termina genocid dugo se tragalo, prethodio mu je termin "varvarstvo", no taj baš i nije bio najpodesniji da odrazi razmjere uništenja koje genocid podrazumijeva. Ime mu je dao poljski advokat Rafael Lemkin.
2.
Jedini genocid u Evropi koji se desio poslije Holokausta bio je onaj u Bosni i Hercegovini sproveden nad Bošnjacima u Srebrenici jula 1995. godine. Jedna od najcitiranijih misli o logorima istrebljenja i genocidu pripada T. V. Adornu, koji je u svojoj "Minima Moralia" život poslije Aušvica nazvao "oštećenim". 
Na naše jezike još tokom bivše Jugoslavije to djelo je preveo filozof Aleksa Buha. Čovjek koji će samo nekoliko godina kasnije biti ministar vanjskih poslova genocidne tvorevine Republike Srpske, a potom i jedan od glavnih negatora genocida u Srebrenici. Kako to nazvati, maxima paradoxalia?
3.
S genocidom u Srebrenici često se manipulisalo u Crnoj Gori. Navešću samo jedan primjer, iako ih ima sijaset. Jer ovaj je posebno slikovit - slučaj Dritan.
- Dritan Abazović, 2020. godine u jeku svoje izdajničke i anticrnogorske politke (kad su ga ideolozi i promoteri velikosrpske ideje te osvjedočeni negatori genocida u Srebrenici slavili kao heroja jer je smijenio crnogorske partije s vlasti), lansirao je jednu ogavnu, staru i gotovo zaboravljenu, ali opasnu tezu izdinstanu još u eri Slobodana Miloševića: da je Milo Đukanović slao gorivo za tenkove Ratka Mladića u Srebrenici, baš tog zlokobnog jula 1995. godine. 
Srećom po planetu i Bosnu i Hercegovinu što Memorijalni centar u Potočarima ima genijalnog direktora, dr Emira Suljagića, koji je promptno odreagovao i kazao - da je u pitanju neistina, da je gotovo sva dokumenta koja se tiču genocida u Srebrenici, u svim svjetskim dostupnim arhivima pogledao i da niđe nije naišao na upletenost Mila Đukanovića.
Naravno, ova Abazovićeva budalaština i besprizorno olaka instrumentalizacija žrtava Srebrenice za jeftin politički spin nije samo pokazala monstruoznost ovog ulcinjskog đilkoša, već je svjedočila njegovom transformisanju u karikaturu Milorada Dodika. Jer śetimo se 2012. godine kad je mladi, poletni Dritan pregovarao oko lokalne vlasti u Nikšiću i kao jedan od preduslova koalicije postavio pitanje odnosa prema genocidu u Srebrenici, istakavši da s negatorima, njegova tada Pozitivna CG ne može. 
Osam godina kasnije, ne samo da je na državnom nivou napravio vlast s negatorima genocida, nego je doslovno bez riječi kritike 2021. godine propratio direktno negiranje genocida od strane tadašnjeg ministra Leposavića, kojemu je formalno bio šef. Nije mu to smetalo ni 2022. godine da formira svoju Vladu s negatorima genocida niti da svu crkovnu imovinu Crne Gore prepiše na vlasništvo srpske crkve, duhovnog inspiratora negacije genocida u Srebrenici.
Štoviše, čovjek je 11. jula 2022. godine u Potočarima nečovječno relativizovao ideju srpske vojske da agresijom u Srebrenici uništi Bošnjake da ih tu više nikad ne bude izjavivši: "Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima. Nisu ga počinile vojske, nego politike.”
Svaka sličnost s dodikizmom je slučajna.
4.
Ipak, i od Dritana postoji gori. I veća neznalica. Njegov nekadašnji partner za 21. vijek. Magistar bez originalnog magistarskog rada, beščasnik sa sloganom "časti mi", retorični promašaj, ali doktrinarni relativizator genocida u Srebrenici - Aleksa Bečić, zamjenik šefa Vlade koji je učestvovao u kampanji da Crna Gora nikad ne postane nezavisna i na papiru predśednik političke partije Demokrate.
Taj i takav Aleksa juče je na 30 godina od genocida u Srebrenici, prema riječima Antene M, izjavio: "Bečić je uz poruku da se Srebrenica, kao ni druga stradališta nikada više ne ponove, a da mir, sloga i dobro među ljudima uvijek pobjeđuju, apostrofirao i pitanje krivice za počinjeni zločin. "Podsjećajući na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je usvojila Skupština Crne Gore 2021. godine, kojom je najoštrije osuđen genocid u Srebrenici, ali i "osuđen svaki pokušaj pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački", danas na 30. godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici još jednom izražavamo pijetet prema nevinim žrtvama..."
- Prvo, od negatora genocida odvratniji je samo relativizator.
- Drugo, niko nikad nije izjavio da su Srbi genocidan narod.
- Treće, odakle u priči o počiniteljima genocida u Srebrenici Bošnjaci i Hrvati? Aham, tu su jer je Bečić citirao svoje amandmane iz Rezolucije, koji su totalno višak i u njoj i u ovoj nakaradnoj izjavi.
- Četvrto, ovakvim pristupom se izjednačavaju žrtve i dželati. I što je najgore, Bečić iz godine u godinu vrti jednu istu poruku za Srebrenicu. Provjerite njegove izjave od 2021. naovamo, čovjek stalno ponavlja jedno te isto - djelove iz Rezolucije koje je dodala njegova stranka. Vjerovatno je za Bečića i njemu ravne to mjera koju preko 8000 ubijenih zaslužuje.
- Peto, Aleksa Bečić bi bio sto puta moralniji i veći političar da je rekao da ne priznaje genocid. Ovakvo "priznavanje" genocida i usputno dodavanje "ostalih stratišta" nije ništa drugo do aposlutno vrijeđanje žrtava Srebrenice. Ima li ikoga u autoritarnoj stranci Demokrate, a ko je Bošnjak i musliman, da kaže ovim ljudima da prestanu s vrijeđanjem inteligencije građana?
5.
Aleksa Bečić i Demokrate su posebno opasni jer su Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, izglasanu u CG Parlamentu 2021. godine uslovili rezolucijom o izmišljenom genocidu u Velici koja je inače predstavljena kao zločin muslimana nad pravoslavcima (Srbima), iako je kontekst tog strašnog zločina potpuno drugačiji.
Time je želio umanjiti značaj i bolnu težinu svirepoga ubistva više od 8000 Bošnjaka s ciljem istrebljenja čitava naroda s te teritorije te pokazati kako Srebrenica nije jedini genocid u regionu, kreirajući o genocidu sliku jezivog ali gotovo uobičajenog čina u ratnim okolnostima. Zato su, kažem, negatori genocida za ljude poput Alekse persone.
6.
Da se nikad ne ponovi!

Sramotna izjava Alekse Bečića o Srebrenici

U petak, 11. jula, Srebrenica je ponovo bila u centru pažnje svijeta, dok je održana sahrana za sedam žrtava genocida, koje su 1995. godine brutalno ubili pripadnici Vojske RS, MUP-a RS-a i paravojnih formacija iz Srbije.
Ovaj dan, koji je obilježen s tugom i poštovanjem prema 8.372 nevino ubijenih, donio je trenutak sabranosti, a međunarodne delegacije, građani i porodice žrtava okupili su se kako bi odali počast onima koji su izgubili živote u najvećem zločinu na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, piše Klix.
Međutim, dok je svijet odavao počast žrtvama genocida, izašlo je na vidjelo nešto šokantno. Nakon što su se brojne delegacije povukle, a tišina se spustila na grad, ispred crkve u Srebrenici puštana je “muzika” koja je duboko uvrijedila Bošnjake i izazvala šok među onima koji su još uvijek u Srebrenici.
Na zvučnicima je odzvanjala pjesma Baje Malog Knindže, pjevača poznatog po kontroverznim stihovima koji slave zločine i šire mržnju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstragaB%2Fstatus%2F1943898293538369729%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1943898293538369729%7Ctwgr%5Ece854d606e791d28dc1759cf5d0b7fe93dc18e40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Pjesme ovog pjevača, koje su poznate po svom eksplicitnom vrijeđanju Bošnjaka, pozivima na protjerivanje, te veličanju zločina, ove godine, kao i prethodnih, ponovo su bile puštene pred crkvom u Srebrenici, na tragičan datum. Ovaj čin nije bio samo provokacija; bio je to jasni signal mržnje i pokušaj zastrašivanja lokalnih Bošnjaka, koji su i dalje prisutni u ovom gradu, simbolu stradanja.
Potpredsjednik RS, Ćamil Duraković, osudio je ovaj incident na društvenim mrežama, dijeleći snimak sa scena ispred crkve.
- "Živeće ovaj narod, i posle ustaša, jer i Bog je Srbin, nebesa su naša" - na tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici, naše komšije, večeras pred crkvom u gradu, po ko zna koji put nam pokazuju u kakvom civilizacijskom mulju se valjaju uz Baju Malog Knindžu. E gospodo, s ovim žive Bošnjaci Srebrenice 11. jula, pošto se delegacije pod rotacijama raziđu - rekao je Duraković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 80vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 124.6334%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcamild79%2Fvideos%2F1265615858405404%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Ovaj incident samo je jedan u nizu provokacija koje se ponavljaju svake godine, kada se odaje počast žrtvama genocida. Srebrenica, koja je simbol stradanja, žrtvovanja i nade, još uvijek se suočava s podjelama koje se ne liječe. I dok se u svijetu odaje počast nevinim žrtvama, na ovom malom prostoru bivše Jugoslavije, u srcu Balkana, mržnja i nasilje još uvijek pronalaze način da urode plodom, čineći rane koje nikada nisu zacijelile još dubljim.
Vrijeme je da se ovakvi činovi nasilja i mržnje konačno zaustave, kako bi se omogućilo istinsko pomirenje i izgradnja boljeg društva za sve ljude, bez obzira na vjeru, naciju ili prošlost.
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i takođe osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije. Genocid u Srebrenici nije samo istorijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova.

Provokacije u Srebrenici: Na dan godišnjice genocida odjekivala "muzika" Baje Malog Knindže

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Rožaje lišili su slobode D.K. iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima, na štetu svog maloljetnog djeteta starog 15 godina i ženske osobe stare 21 godinu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policija je, postupajući u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv trgovine ljudima, sprovela ciljanu akciju usmjerenu na suzbijanje organizovanog i prinudnog prosjačenja.
Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je D.K., zloupotrebom odnosa povjerenja i zavisnosti, koristio svoje maloljetno dijete i jednu punoljetnu žensku osobu radi prinudnog prosjačenja, primoravajući ih da mu predaju novac prikupljen na ovaj način.
Tokom realizacije policijske akcije, kod oštećenih lica pronađena je određena količina novca za koju se sumnja da potiče od prinudnog prosjačenja.
Osumnjičeni D.K. biće, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, radi daljeg postupanja.
Maloljetno oštećeno lice preuzeo je Centar za socijalni rad u Rožajama, kako bi mu bilo obezbijeđeno adekvatno zbrinjavanje i zaštita.
Iz Uprave policije poručuju da će policijski službenici nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela trgovine ljudima, procesuiranju odgovornih lica, kao i pružanju zaštite i podrške žrtvama ovih krivičnih djela.

Rožaje: Uhapšen osumnjičeni za trgovinu ljudima

Dio zaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme na poslu zbog ljekara iz Irana koji, prema njihovim riječima, ne govori dovoljno dobro hrvatski i insistira na komunikaciji sa pacijentima na engleskom jeziku. Ljekar je ovog mjeseca prebačen na hitnu pomoć u Drnišu, nakon što je prethodno radio u Šibeniku i Primoštenu, javlja RTL, prenosi Danas.
„Prevodim sve intervencije. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da ljekar koristi njegov jezik. Rekao mu je: ‘Možemo da komuniciramo na engleskom’, što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti potpuno“, rekao je za RTL izvor iz hitne pomoći u Drnišu, ogorčen situacijom sa svojim novim kolegom, prenio je Index.hr.
Medicinu je diplomirao u Splitu na engleskom jeziku
Prema više izvora, ljekar govori pomalo hrvatski, dovoljno za osnovnu komunikaciju, ali često insistira na engleskom jeziku kada komunicira sa pacijentima. To je, tvrde, ozbiljan problem u dinamičnom okruženju hitne pomoći, posebno u ruralnim područjima sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike.
„Zamislite da dođete u selo gdje živi jedna ili dvije osobe od devedeset godina i pitate ih nešto na engleskom“, rekao je izvor.
Kako RTL saznaje, ljekar je u Hrvatskoj oko deset godina. Diplomirao je medicinu u Splitu na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, odakle je zbog tegoba prebačen u Primošten, a početkom decembra je prebačen u Drniš.
„Niko ne može reći da nije imao vremena da nauči hrvatski. U međuvremenu se oženio hrvatskom ljekarkom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često obavljale njegov posao umjesto njega jer odbija da govori hrvatski. Ljudi su protestovali, pa je prebačen u Primošten“, rekao je za RTL izvor koji je želio da ostane anoniman, napominjuć da se obratio svojim pretpostavljenima povodom situacije.
Izvor: Ne mislim da je loš doktor
Navodi da se dešavalo da doktor radi smjenu sa medicinskom sestrom i vozačem koji nisu govorili engleski.
„Bio je to šou-program. On govori engleski, a ovo dvoje hrvatski. Pošto su se i ljudi u Primoštenu zasitili, završio je na hitnom prijemu u Drnišu“, tvrdi izvor.
Ističe da nema lični problem sa ljekarom, ali ima problem sa činjenicom da pored posla mora da prevodi i preuzima neke od medicinskih zadataka.
„Zanima me da li ima diplomu i sertifikat iz hrvatskog jezika. Ako ga ima, onda je to vjerovatno poklon. Ne mislim da je loš ljekar, ali ne možete sebi priuštiti ovako nešto kada radite u hitnoj pomoći“, rekao je izvor.
Dodaje da je jasno stavio do znanja da neće raditi kao ljekar.
„Neću biti simultani prevodilac. Ako se, ne daj Bože, nešto desi, krivica će pasti na mene. Ja nisam plaćeni ljekar, on jeste“, naglasio je, napominjući da pomaganje nije problem, ali da mora postojati granica.
Tvrdi i da ljekar ne nosi službenu Motorolu i da je za manje od dvije nedjelje nekoliko puta zakasnio na posao. Prema njegovim riječima, ljekar je takođe pohađao obaveznu ambulantnu obuku, ali navodno nije razumio hrvatski i njegova supruga je došla da mu prevodi, i uprkos tome, dobio je dozvolu za rad jer je manjak ljekara.
Medicinska sestra: I mi smo morali da radimo dio njegovog posla
Slična iskustva doživjeli su zaposleni u Šibeniku. Medicinska sestra iz Šibenika potvrdila je za RTL da su tamo morali da prevode za ljekara i da obavljaju dio njegovog posla. Ona kaže da to nije bio jedini takav slučaj i da je bilo i stranih ljekara koji nisu znali ni engleski.
„Kada dođete na saobraćajnu nesreću ili neku drugu veću nesreću, pacijentu je neprijatno vidjeti da ljekar ne zna jezik. Smatram da bi trebalo da imamo ljekare koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude prevodilac, medicinska sestra i ljekar“, rekla je.
Navodi da komunicira sa ljekarom na engleskom jeziku kako bi smanjila napetost, ali upozorava da on jedva može da sastavi dvije ili tri jednostavne rečenice na hrvatskom, što smatra nedovoljnim za rad u hitnoj pomoći.
Zavod za hitnu medicinu: Ima sertifikat škole stranih jezika
Direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, Tomislav Jukić, rekao je za RTL da ljekar posjeduje sertifikat o znanju hrvatskog jezika i da Zavod nije primio nikakve žalbe od pacijenata ili zaposlenih, osim jednog zaposlenog.
„Ako nam predoče sertifikat o znanju jezika i tokom razgovora vidimo da mogu da komuniciraju i razumiju struku, nema problema“, rekao je Jukić.
Na pitanje da li je lično razgovarao sa ljekarom na hrvatskom, odgovorio je da nije.
Nakon dodatnih upita, iz Zavoda su rekli da ljekar ima odobrenje Hrvatskog ljekarskog zbora i sertifikat škole stranih jezika NIKA za znanje hrvatskog jezika na nivou B2 prema Zajedničkom evropskom okviru za jezike.
Hrvatska se suočava sa manjkom ljekara
Ministarstvo zdravlja je takođe potvrdilo za RTL da je zatražilo izjavu od Instituta i da ljekar ispunjava sve uslove za obavljanje medicinske prakse, uključujući i poznavanje hrvatskog jezika, kao i da nisu primljene zvanične žalbe.
Istovremeno, Hrvatska se suočava sa velikim nedostatkom ljekara. Prema podacima Hrvatske ljekarske komore, Hrvatskoj nedostaju stotine ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a više od 1.200 ljekara je napustilo zemlju u periodu od 2013. do 2024. godine.
Stručne institucije naglašavaju da strani ljekari moraju poznavati hrvatski jezik na nivou koji omogućava bezbjednu i nesmetanu komunikaciju sa pacijentima. Iako Komora ne sprovodi dodatne jezičke testove nakon izdavanja sertifikata nivoa B2, poslodavci imaju mogućnost da upute ljekara na dodatno testiranje ako smatraju da jezičke vještine nisu dovoljne za posao koji obavlja.
<ul>
 <li>0sh</li>
</ul>

U Dalmaciji pobuna zbog ljekara iz Irana: Odbija da govori hrvatski

Ekološki aktivista Vuk Vujisić poručio je da se ne može saglasiti sa ocjenama da je Francuska kočničar evropskog puta Crne Gore, navodeći da je, naprotiv, francuska ambasada, uz Delegaciju Evropske unije (EU), jedan od najvećih podržavalaca reformskih procesa u zemlji.
„Francuska istinski podržava našu integraciju u Evropsku uniju i daje značajan doprinos reformama“, kazao je Vujisić.
On je, međutim, ocijenio da Crna Gora sa postojećim stanjem u poljoprivredi ne može dostići tražene evropske standarde.
„Sa ovako zaostalim sistemom poljoprivrede i ovakvom politikom u toj oblasti, nemoguće je ispuniti kriterijume koji se od nas očekuju“, istakao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, problemi u poljoprivredi i zaštiti životne sredine godinama se sistemski zanemaruju.
„Mi smo zemlja koja je donedavno uginulu i eutanaziranu stoku prevozila od grada do grada, tražeći gdje da je zakopa van očiju javnosti“, naveo je on.
Vujisić je podsjetio i na slučaj korupcije u sektoru poljoprivrede.
„Glavna inspektorka za poljoprivredu završila je u zatvoru zbog korupcije, zajedno sa još nekoliko službenika, i to je tek početak. Istovremeno, njena rješenja o navodnoj sanaciji poljoprivrednog zemljišta i dalje se koriste kao pokriće za devastaciju prostora, eksploataciju šljunka i deponovanje otpada“, rekao je Vujisić.
On je ukazao i na probleme u oblasti upravljanja šumama, navodeći da je u tom procesu prokockano povjerenje međunarodnih partnera.
„Nije nam niko kriv osim nas samih. Moramo da radimo više i bolje, da ispravimo nedostatke i povratimo povjerenje ključnih zemalja koje odlučuju o našem evropskom procesu“, poručio je Vujisić.
Na kraju, on je pozvao ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića da preuzme odgovornost.
„Za početak, ministar Joković treba da prihvati realnost i da dodatno ne provocira naš položaj, već da zasuče rukave ili da snosi odgovornost“, zaključio je Vujisić.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da je Francuska blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, ocjenjujući da je riječ o jednim od najkompleksnijih sektora u kojima država već gotovo četiri godine bilježi ozbiljne propuste.
„Ovim sektorima skoro četiri godine upravlja ministar Vladimir Joković, a stanje u njima dovelo je do blokade poglavlja 11 i 13“, naveo je Dragićević.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede ne blokira samo ta dva poglavlja, već posredno utiče i na zastoj u poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
„Ne dozvoljava se usvajanje Zakona o lovstvu, liste zaštićenih vrsta i strategije šumarstva, i to zbog neznanja i izbjegavanja sukoba sa lovačkim lobijem i šumarskom mafijom“, tvrdi Dragićević.
On je istakao da se na čelu direkcija zaduženih za lovstvo i šumarstvo još od 2003. godine nalaze isti ljudi, koji, kako kaže, zbog ličnih interesa blokiraju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
„Ministar Joković ih već četiri godine ne smjenjuje“, dodao je Dragićević.
Govoreći o poglavlju 27, Dragićević je ukazao i na problem prečišćavanja otpadnih voda.
„Ako blokiramo projekat koji je već finansiran i koji bi omogućio prečišćavanje oko 50 odsto otpadnih voda u Crnoj Gori, postavlja se pitanje da li uopšte možemo govoriti o ulasku u Evropsku uniju“, rekao je on.
Dragićević je ocijenio da Crna Gora nikada nije imala veću šansu za članstvo u EU.
„Otvoreni su nam i prozori i vrata za ulazak u Evropsku uniju. Od nas se traže najosnovnije stvari“, naveo je on.
Međutim, kako tvrdi, evropske integracije nijesu prioritet aktuelne vlasti.
„Premijera zanima isključivo rasprodaja crnogorskog tla stranim tajkunima i rasparčavanje države, dok ga ne interesuje kako ministri rade svoj posao“, rekao je Dragićević.
On je upozorio da je Crna Gora veoma blizu da prokocka istorijsku priliku.
„Vrlo smo blizu da izgubimo šansu koja se pružila ovoj generaciji, ne zato što smo je zaslužili, već zbog trenutnih geopolitičkih okolnosti“, poručio je Dragićević.
Na kraju, on je upozorio da bi susjedne zemlje mogle iskoristiti zastoj Crne Gore.
„Naše komšije iz Albanije samo čekaju priliku da nas preteknu, a sa ovakvom vlašću Crna Gora ide putem koji im to i omogućava“, zaključio je Dragićević.

Vujisić i Dragićević: Nije Francuska kočničar, već domaći propusti

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: srebrenica