Srebrna medalja sa Svjetskog prvenstva u džudou 2011. godine u Parizu ubjedljivo je najveći rezultat crnogorskog, pojedinačnog olimpijskog sporta i vrijeme je pokazalo njegovu pravu vrijednost, kazao je džudista Srđan Mrvaljević.&nbsp;
Govoreći o tom uspjehu i odluci da se nakon nedavno osvojene zlatne medalje na šampionatu svijeta &nbsp;za veterane povuče iz takmičarskog džudoa, on je kazao da je to bila prilika da na lijep način, u gradu najvećeg uspjeha, završi uspešnu sportsku karijeru.
- Sada je stvarno kraj. Džudo je moja velika ljubav, borba je moja ogromna strast. Dosta puta sam se lomio, pitao da li da završim, kada i koji je to trenutak kada treba donijeti odluku - rekao je Mrvaljević Agenciji Mina.
On je istakao da se nekako to takmičenje u Parizu namjestilo kao idealna prilika da na najvećoj svjetskoj smotri još jednom pokaže svoj kvalitet i klasu.&nbsp;
- Imao sam sreće da budem zdrav, da nema povreda i bolesti. Taj dan sam odradio vrhunski i veoma sam srećan, zadovoljan i ponosan osvajanjem zlatne medalje. Borio sam se u kategoriji boraca od 39 do 44 godina, to su još uvijek ljudi koji su u odličnoj snazi. Strast svih tih boraca, da se dočepaju svjetske medalje, je ogroman. Velik je ulog - kazao je Mrvaljević.
Govoreći o svjetskom srebru prije 14 godina, on je kazao da niko tada nije bio svjestan veličine ostvarenog rezultata.
- Sa ove tačke gledišta niko nije bio svjestan šta smo napravili i koliki je to rezultat. Ni javnost nije bila svjesna, a vrijeme je pokazalo koliko je to bio nedostižen rezultat za mnoge. I evo, prošlo je koliko godina i još se niko nažalost nije ni primakao tom rezultatu &nbsp;- naveo je Mrvaljević.
Prema njegovim riječima, trebaće puno rada i sreće da se taj rezultat ponovi ili prevaziđe.&nbsp;
- Vjerujem da će se to desiti i volio bih da se to desi što prije, jer to onda znači da pravimo progres i da svi idemo naprijed. Kada pogledam kakve sam uslove imao, koji su bili dosta inferiorni od onih koji su imali moji konkurenti u Evropi i svijetu, mogu da kažem da sam napravio pravi podvig time što sam ušao u finale Prvenstva svijeta 2011. godine - rekao je Mrvaljević.&nbsp;
On je podsjetio da su Olimpijske igre u Pekingu bile prva šansa da se osvoji velika medalja.
- Peking je propuštena šansa, ali se iz tog takmičenja izvuklo i više od maksimuma. Na olimpijski turnir otišao sam bez prednjih ukrštenih ligamenata lijevog koljena. Ljudi koji se bave sportom, pogotovo borilačkim, znaju šta znače prednji ukršteni ligamenti. Nije bila ruptura, nego potpuni prekid. Sa takvim koljenom sam se spremao u trenažnom procesu sa svojim trenerom i ocem Srećko Mravljevićem - istakao je Mrvaljević.
On je naglasio da kada imate takvu povredu vaš džudo je potpuno limitiran.
- Morate da mijenjate stvari, da vodite računa o pokretima i &nbsp;rotacijama. I onda to što imate morate da dovedete na savršen nivo da bi imali uopšte šanse da nekog pobijedite. U prvom meču mi se desilo da mi je pukla metatarzalna kost desnog stopala. Opet ljudi koji se bave sportom znaju šta je to - kazao je Mrvaljević.
On je naglasio da je bez obzira na sve probleme sa tri pobjede stigao do četvrtfinala, gdje ga je u produžetku zaustavio prvak svijeta.
- Izgubio sam četvrtfinalnu borbu od prvaka svijeta na golden score, veoma sumnjivom odlukom. Nikad ne komentarišem to, ali zaista jednom sumnjivom odlukom nijesam prošao polufinale. Da sam prošao imao bih dvije šanse za medalju - naglasio je Mrvaljević.
Prema njegovim riječima, Peking je sa jedne strane bio jedno nevjerovatno iskustvo i takmičanje na koje je ponosan kako ga je odradio i koliko mečeva je dobio.&nbsp;
- S druge strane, jedna ogromna tuga. Jednostavno nijesam mogao da vjerujem da me je toliko malo dijelilo od pobjede i šanse da se dva puta borim za medalju. Ali opet kažem, sigurno da je bio bolan poraz i jedna šansa koja je propuštena u mojoj karijeri - kazao je Mrvaljević.
Komentarišući ostvareno na tatamiju, on je naglasio da nema nikakvu gorčinu da je ostao neostvaren u karijeri.&nbsp;
- Mislim da sam veoma ostvaren, a da li sam mogao da napravim veći rezultat, u mom slučaju to je prvak svijeta ili finalista olimpijskih igara. Vjerovatno to nijesam mogao da napravim, ali sam mogao da imam više medalja, četiri-pet velikih. Mislim i da sam mogao da imam još više medalja sa Grend slemova i Gran prijeva - rekao je Mrvaljević
On je istakao da su na to uticali uslovi u kojima je radio, česte opstrukcije od ljudi koji su trebali da budu uz njega i česte povrede.
- Imao četiri-pet teških operacija. Proveo sam četiri godine samo u uporavku, a to je čitav jedan olimpijski ciklus. Vjerovatno da nije bilo svega toga da bi bilo još nekih medalja. Sport je egzaktan, uvijek volim da kažem da sam napravio tačno onoliko koliko sam vrijedio. Ni manje, ni više. Jednostavno, za sav trud koji sam uložio i život koji &nbsp;sam ostavio na strunjači, mislim da sam adekvatno nagrađen - naveo je Mrvaljević.&nbsp;
On je, na pitanje kada je bio najponosniji u karijeri, kazao da je bilo nekoliko trenutaka koje nikada neće zaboraviti.
- Morao bih da izvojim nekoliko momenta. Prvi je 2002. godine, još je bila zajednička država, kada sam osvojio prvu evropsku juniorsku medalju - bronzanu. To je godinu prije nego što ću postati juniorski prvak Evrope - rekao je Mrvaljević.&nbsp;
On je istakao da je ta evropska bronza bila nešto nestvarno i prvi znak da ima neke šanse da u nekom doglednom periodu u seniorskoj konkurenciji može napraviti rezultat.&nbsp;
- Naravno, srebro sa Prvenstva svijeta kao kruna moje karijere, isto je bilo veoma upečatljivo i ostavilo je veoma jak, snažan utisak na mene. Moram da izvojim i 2006. i &nbsp;Evropsku medalju do 23 godine, jer je ona bila prva medalja uopšte u svim sportovima za nezavisnu Crnu Goru. I ona sama po sebi je imala jednu ogromnu težinu i pozitivan uticaj na dalji razvoj sporta i džudoa u Crnoj Gori - ocijenio je Mrvaljević.
On je naglasio da je nezaboravn trenutak i kada je nosio crnogorsku zastavu na defileu svečanog otvaranja Olimpijskih igara 2012. godine u Londonu.
- To nije rezultat, ali to je ogromno priznanje i jedno poverenje koje ti na neki način ukaže tvoja država. Zaista to sam više puta rekao, pamtiću svaki korak na Olimpijskom stadionu gdje sam onako ponosan podigao crnovorsku zastavu i naravno sa svojim kolegama iz drugih sportova bili smo najponosni i prošetili taj počasni krug - rekao je Mrvaljević.
On je govoreći o nastavku karijere u džudou, ovoga puta pored tatamija, kazao da osjeća veliki dug prema džudou i svojoj državi i da će kroz rad sa mladim džudistima pokušati da se na neki način oduži.
- Bio sam dugo takmičar, znam šta mi je falilo, gdje sam griješio i koje su zamke vrhunskog sporta. Trudiću se da ih koliko toliko sprovedem kroz taj put i poštedim nekih stvari koje sam morao da prolazim. Zaista nema ništa ljepše i iskrenije nego raditi sa djecom, oblikovati ih i pratiti tu svu njihovu želju i njihov napredak na putu da postanu šampioni - kazao je Mrvaljević.
On je istakao da vjeruje u potencijal crnogorskog džudoa i da će neko u narednom periodu prevaziće njegove rezultate.
- Volio bih da ih bude više i da se to desi što prije. Prva dvojica koja će imati tu šansu su Andrija Martinović i Petar Goranović - naveo je Mrvaljević.
Kruna Mrvaljevićeve karijere bilo je svjetsko srebro 2011. godine u Parizu.
Ima juniorsko evropsko zlato i bronzu, bio je srebrni na Evropskom prvenstvu u konkurenciji mlađih seniora. Osvajao je zlatne medalje na pet Svjetskih kupova i bronzane na tri Grend slem turnira.
Bio je &nbsp;meditiranski prvak i osvajač zlatnih odličanih igra na malih zemlja Evrope, tri puta učestvovao je na Olimpijskim &nbsp;igrama.
U oproštajnom nastupu, nedavno u Parizu, bio je zlatni na Svjetskom prvenstvu za veterane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mrvaljević: Srebrna medalja sa SP u Parizu najveći rezultat crnogorskog pojedinačnog olimpijskog sporta

Srđan Mrvaljević, džudista, ponovo je ispisao istoriju - ovog puta kao svjetski prvak među veteranima.
A u emisiji Budilnik vikendom govorio je o tome da medalje koje mu mnogo znače posvećuje ljudima koji su bili uz njega, jer vjeruje da uspjeh ima najveću vrijednost kada se dijeli sa onima koji mu pružaju najveću podršku na tom putu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQy_fUDjB1w%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: Uspjeh ima najveću vrijednost kada se dijeli sa onima koji pružaju podršku

Sve čestitke proslavljenom crnogorskom sportisti Srđanu Mrvaljeviću. Naš višestruki olimpijac i svjetski vicešampion u džudou, obradovao je svoju zemlju i na kraju svoje blistave karijere zlatnom medaljom na Svjetskom prvenstvu za veterane u Parizu - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Uz podsjećanje na brojne rezultate koje je ostvarivao tokom svoje duge sportske karijere, i radovao ljubitelje ovog viteškog sporta, prava je, kaže Đukanović, prilika za zahvalnost Srđanu za dostojno predstavljanje Crne Gore u reprezentativnom dresu širom svijeta.
- S najboljim željama za dalje lične i profesionalne uspjehe u trenerskoj ulozi, sa uvjerenjem da će svojim velikim znanjem i iskustvom osposobiti mnoge buduće crnogorske šampione koji će nastaviti njegovo veliko sportsko djelo - naveo je Đukanović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

500x500

Đukanović čestitao Mrvaljeviću: Obradovao je svoju zemlju i na kraju blistave karijere

Crnogorski džudista Srđan Mrvaljević osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu za veterane u Parizu.
On je večeras u finalnom meču kategorije do 90 kilograma, u konkurenciji džudista do 45 godina, pobijedio Japanca Naokija Nakatu.
Dugogodišnji crnogorski reprezentativac na putu do finala eliminisao je Francuze Gregorija Teresa, Tijerija Bailea i Žakea Linažea, Brazilca Rafaela Sampaja i u polufinalu njegovog sunarodnika Robsona Žotu.
- Zaista sjajan uspjeh, prezadovoljan sam. Ostvario sam šest pobjeda na veteranskom prvenstvu svijeta, osvojio zlatnu medalju, prvu u istoriji za Crnu Goru sa veteranskih šampionata svijeta - rekao je Mrvaljević agenciji MINA.
On je kazao da se u Parizu i zvanično kao takmičar oprostio od džudoa. 
- Bio je to moj posljednji meč kao takmičar i sigurno me više nećete vidjeti kao takmičara. Bilo je to veoma emotivno za mene, jedno dugo putovanje je završeno. Nadam se da sam dao svoj skroman doprinos pozitivnoj promociji Crne Gore - rekao je Mrvaljević.
On je kazao da sve što je uradio tokom karijere i svaka njegova borba bila je usmjerena ka promociji svoje države.
- Medalju posvećujem mojoj djeci iz Džudo kluba Ippon. Naravno i rukovodstvu kluba i roditeljima, ali prije svega djeci. Oni me inspirišu i zahvaljujući njima sam svakog dana u kimonu. Nadam se da će ih medalja inspirisati da što duže ostanu u džudou, a siguran sam da će prevazići svog trenera - rekao je Mrvaljević. 
Pariz je grad najvećeg uspjeha Mrvaljevića u karijeri, u kojem se nakon 14 godina ponovo vratio na pobjedničko postolje.
On je 25. avgusta 2011. godine bio finalista Svjetskog prvenstva u kategoriji do 81 kilogram.
U velikom finalu tada je uspješniji bio Jo Bum Kim iz Južne Kore.
U karijeri bio je juniorski prvak Evrope 2003, ima evropsko mlađe seniorsko srebro 2006. i zlato sa pet svjetskih kupova. 
Ima i bronze sa tri grend slema, bio je mediteranski pobjednik 2013. i osvajač zlatnih odličja na Igrama malih zemalja Evrope, a tri puta bio je učesnik Olimpijskih igara. 
Od početka februara ove godine i zvanično pokrenuo je novu priču - Džudo klub Ippon.

Mrvaljeviću zlatna medalja na SP za veterane u Parizu

Džudo je sport momenta, a jedan trenutak nepažnje dovoljan ja da se meč završi, da odu svi napori, sve pripreme i treninzi, zato su psihička priprema i mentalna snaga kod boraca veoma važni - rekao je u večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, džudista Srđan Mrvaljević.
Njegov najveći sportski uspjeh je, kaže proslavljeni crnogorski dzudista i trener Srđan Mrvaljević, srebrna medalja na Svjetskom prvenstvu u Parizu 2011.godine, a kad je šira slika u pitanju najveći uspjeh je to što je izabrao da mu džudo bude životni poziv.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmrvaljevic-bemax-je-znacajan-za-citavo-drustvo-i-drzavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ukoliko uspije da pozitivno utiče bar na jedno dijete, onda će to za njega biti uspjeh. Zato mu je, kaže, drago što pozitivno utiče na mlađe generacije.
- Mogu samo da kažem da se radi o sjajnim mladim ljudima, koji dolaze iz sjajnih porodica, koji imaju veoma snažan motiv, koji iskreno vole džudo i koji zaista rade i daju na svakom treningu sve ono što mogu, i ja nekako vjerujem da se svaki rad uvijek isplati. Siguran sam da će oni ispuniti svoje sportske snove i da će izrasti u velike šampione. Oni su već sada prvaci države i već su u tim nekim crnogorskim okvirima veoma dominantni i konkurentni, međutim njihove želje I snovi su veliki i ja ću ih maksimalno podržati da oni postanu stvarnost - poručio je Mrvaljević.
Da se imaju na koga ugledati smatra i mladi džudista Andrija Martinović, koji kaze da su ponosni na to što trener misli da i oni mogu napraviti velike rezultate.
- Najbitnija stvar u pojedinačnom sportu je da imate trenera koji vjeruje u vas. Potrebna je vjera u sebe, težak rad i mnogo odricanja. Ja ću dati sve od sebe da napravim iole slične rezultate kao moj trener, I nada prelijep događaj i par odličnih mečeva zajedno sa tim finalom koje je dosta trajalo i bilo jako teško i iscrpno, koje sam izgubio, ali ne važno da sam osjetio taj olimpijski duh i daću sve od sebe da se plasiram na Olimpijske igre 2028.godine - poručio je Martinović.
Mladi džudista Petar Goranović je takođe krenuo stopama proslavljenog trenera, pa se već može pohvaliti uspjesima i medaljama. Razmišljao je da zauvijek napusti tatami, jer je osjećao da ne može biti konkurentan u sportu u kome je konkurencija jeziva.
- Svaki dan se zahvaljujem što je tu sa mnom, što mi pomaže, što mi je dao neku novu nadu u ovom sportu. Prije njegovog dolaska htio sam da prestanem da se bavim ovim sportom, to malo ko zna, a on mi je rekao da to ne radim i da ćemo zajedno da gradimo put i hvala mu na tome. Džudo je sport u kome je konkurencija jeziva, u najmanju ruku, a ja se nijesam osjećao konkurentim, a on je pokazao da mogu i da moram da nastavim - istakao je Goranović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D25eCdvo5Wwk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: Maksimalno ću se truditi da snovi džudista koji sanjaju sportski uspjeh postanu stvarnost

Imao sam tu sreću da sam od početka karijere imao kompaniju Bemax iza sebe. Bez njihove pdorške sigurno ne bi bilo ovih rezultata - poručio je Srđan Mrvaljević tokom gostovanja na TV E.
On je govorio o brojnim temama vezanim za svoju karijeru, rad, uspjehe i nagrade, a posebno je izdvojio kompaniju Bemax, koja mu pruža stalnu podršku, naglašavajući njen značaj ne samo za njega lično, već i za čitavo društvo i državu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNQlNXkoe2N%2F%3Figsh%3DMTEzNm41MW52Z3FjcQ%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Često ga je, kaže, boljelo što neki kratki politički epizodisti sebi daju za pravo da - zato što su došli na poziciju nekom političkom trgovinom - jednu kompaniju kao što je Bemax, na jedan jako negativan ružan i neprovjeren način, prozivaju u medijima.
- Da tim ljudima nanose ogroman problem. Mislim da je to jako ružno i da nije korektno. Ne govorim to samo jer je Bemax moj sponzor. Kompanija Bemax je neko ko je izgradio mnogo stvari i čija društvena odgovornost često prevazilazi odgovornost nekih državnih institucija: neko ko je napravio školu, ko ulaže u medicinu, sport kulturu... To mi je nekako to dugo na srcu i htio sam to javno da kažem - rekao je Mrvaljević.

1084x550

Mrvaljević: Bemax je značajan za čitavo društvo i državu

U večernjoj emisiji Ljetnjeg programa o profesionlanom životu sportista, izazovima, uspjesima i padovima, samoći, bliskosti među ljudima…
Naši gosti su džudisti Srđan Mrvaljević, Andrija Martinović i Petar Goranović.
U fokusu i tema - Sami, a umreženi - što znači bliskost danas?&nbsp;
O tome ćemo sa Milicom Pušonjić psihološkinjom, Tanjom Bokan odbojkašicom i Bobanom Stanićem aikido majstorom. Gledajte nas od 21 do 23 sata, na Televiziji E.&nbsp;

1250x600

Ljetnje veče na TV E: Profesionalni život sportista, što danas znači bliskost...

Kroz džudo se usvajaju univerzalne ljudske vrijednosti, pa sve društvene anomalije koje danas prate odrastanje djece mogu, kroz sport, da se isprave. Svako dijete zaslužuje šansu – rekao je u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E proslavljeni džudista i trener Srđan Mrvaljević.
Džudo je, kaže Mrvaljević, najbolja moguća aplikacija za razvoj uma i tijela djece.
- Više puta sam rekao da je džudo jedna odlična platforma za razvoj djece u budućnosti. Živimo u 21. vijeku i suočavamo se sa svim negativnim uticajima poput vršnjačkog nasilja, diskriminacije, društvenih mreža, elektronskog nasilja, i mislim da je sport odličan alat i odlična brana ka svim tim negativnim uticajima - rekao je Mrvaljević.
Kaže da su opštepoznati uticaji sporta na fizičko zdravlje, ali, ističe on, kroz džudo se uče i usvajaju neke od osnovnih univerzalnih vrijednosti čovječanstva.
- Uče se disciplini, prijateljstvu, skromnosti, hrabrosti i još mnogim vrijednostima koje će im u životu pomoći da, ako ne budu željeli da se profesionalno bave sportom ili ne budu išli ka nekim visokim međunarodnim rezultatima, ako ne izaberu da im to bude životna profesija, sigurno će im džudo kasnije pomoći u tranziciji na bilo koju oblast. Siguran sam da će biti odlični doktori, advokati, inženjeri – šta god izaberu, mislim da će im džudo pomoći u tome, da će im izgraditi snažan karakter, da će ih naučiti da u svakom trenutku imaju mogućnost da se odbrane od bilo kakvog nasilja, ali će ih isto tako džudo naučiti mudrosti da to svoje znanje nikada ne zloupotrebe - poručio je Mrvaljević.
Kroz rad sa djecom nije prepoznao problematične oblike ponašanja u svom klubu, podsjeća on, ali dodaje da bi, ukoliko bi se susreo sa takvim ponašanjima, učinio sve da to dijete dobije šansu i popravi se.
- Ako budem imao takvu djecu, trudiću se da se maksimalno borim za svako dijete. Mislim da su to sve stvari koje kroz sport mogu da se isprave i gdje možemo da doprinesemo. Svako dijete zaslužuje šansu i ja ću se apsolutno boriti, bez obzira iz kakve porodice dolaze. Boriću se za svako dijete, boriću se da ostane u sportu, boriću se da, ako se profesionalno ne bude bavio, džudo zauvijek bude njegov stil života i da ga kroz džudo naučim svim tim pozitivnim univerzalnim vrijednostima koje će mu pomoći u životu - zaključio je Mrvaljević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuLO_cvOnCB4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Mrvaljević: Svako dijete zaslužuje šansu, boriću se za svako dijete

Judo klub “Ippon” iz Nikšića dobio je vrijednu donaciju kimona od Svjetske judo federacije (IJF) i kompanije Adidas, što predstavlja značajan podstrek za dalje djelovanje i razvoj ovog mladog sportskog kolektiva. Predsjednik kluba, proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević, izrazio je zahvalnost i zadovoljstvo zbog ove međunarodne podrške: – Judo klub “Ippon” postoji svega šest mjeseci, ali smo za tako kratak period napravili mnogo dobrih stvari za našu djecu, za Nikšić i Crnu Goru. Posvećenim radom, rezultatima i odnosom prema djeci i sportu skrenuli smo pažnju Svjetske judo federacije. U ime kluba, zahvaljujem IJF-u i predsjedniku Mariusu Vizeru na velikodušnoj donaciji, koja za nas ne predstavlja samo pomoć, već i priznanje da smo na pravom putu razvoja i širenja judo sporta u Crnoj Gori – poručio je Mrvaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806130856_e7a54a6f52f1e55649e5e7c8cfde2acf2bf4da952e9f659fb873c9e07c2945ed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806130856_e7a54a6f52f1e55649e5e7c8cfde2acf2bf4da952e9f659fb873c9e07c2945ed" data-rendition-name="original" width="1080" height="907" loading="lazy" alt="mrvaljević"> </figure>  On je dodao da klub ni tokom ljeta nije pravio pauzu, te da će se kontinuitet u radu sigurno odraziti na rezultate u nastavku sezone. – Prvo takmičenje koje nas očekuje je Evropski kup u mađarskom Đeru, od 15. do 17. jula. Posebno želim da zahvalim našim sponzorima – kompanijama “Bemax”, “Adriatic bank”, “Capital Invest” i “Imlek” – koji su omogućili da svi troškovi za učešće naših takmičara budu pokriveni – istakao je Mrvaljević. Ova podrška dolazi kao potvrda da Judo klub “Ippon” u vrlo kratkom roku postaje važan akter u domaćem i regionalnom sportskom okruženju, s ambicijom da nastavi da gradi snažnu i uspješnu judo priču iz Nikšića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806130856_561e10aafa7abbdc17f43d11f9c24d757e2ed9c9241bf77a3e52b8a9302ad3b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806130856_561e10aafa7abbdc17f43d11f9c24d757e2ed9c9241bf77a3e52b8a9302ad3b5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1287" loading="lazy" alt="kimono"> </figure>  &nbsp;

Podrška za Judo klub “Ippon”: Donacija kimona od Svjetske judo federacije i Adidasa

Proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević kazao je da je šokiran nacrtom izmjena Zakona o sportu, kojim se predlaže da se vrhunskim sportistima ukine pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ukoliko imaju druga primanja. Poručuje da sportisti neće dozvoliti ponižavanje, te da će adekvatno odgovoruti ukoliko Vlada ne povuče ovaj prijedlog.
- Šokiran sam da je neko mogao uopšte da predloži ovakvo zakonsko rješenje. Doživotne sportske nagrade za vrhunske sportiste predstavljaju odavanje priznanja države svojim sportistima. To nije socijalna pomoć, a čini mi se da neko ovdje to svrstava u tu kategoriju. Sportisti nijesu socijalni slučajevi i nije nikakav problem ako misle da naknade treba da ukinu. Ali na ovakav vid poniženja &nbsp;sigurno nećemo pristati. Ne možete onoga ko je čitav život radio, znojio se i krvario za ovu državu, postigao sportske rezultate i zaslužio stečeno pravo, uslovljavati da zabranom drugih primanja. Kakvu onda poruku šaljemo? Da sportisti sa 35 godina ne treba više ni sa čim u životu da se bave, da nijedan vrhunski sportista sjutra ne može da bude trener, selektor, da nastavi da razvija sport bilo kroz sudijsku, kroz međunarodne organizacije - kazao je Mrvaljević za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn2jO_9J1J6Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Želi da vjeruje da je ovo, kako ga je nazvao, katastrofalno i nebulozno rješenje rezultat neznanja, a ne namjera jer, ističe, ono nije zakonski, a pogotovo ne moralno održivo.&nbsp;
- Ali, ukoliko se sjutra na javnoj raspravi prijedlog ne povuče, već se stavi u razmatranje - biću siguran da je ovo veoma loša namjera prema sportistima i gospoda iz Ministarstva sporta moraju da znaju da će dobiti adekvatan odgovor od svih sportista - naglasio je Mrvaljević.
On, sa druge strane, naglašava da crnogorski sport ima brojne probleme koje treba da rješava rušenjem raznih zakonskih barijera. Nužno je, ističe on, unapređivati sport, razvijati infrastrukturu i motivisati ljude da ostaju u ovoj oblasti.
- Kako mislite da razvijate sport, ako najbolje sportiste sa 35 godine istjerate? Time u potpunosti osakaćujete crnogorski sport. Ovo mi djeluje kao da neko kreće na trku od 200 metara i puca sam sebi u nogu. Da li je interes države da najbolji sportisti ostanu i da razvijaju sport ili da ih otjera i potpuno ga uništi? U svim normalnim državama vlade se trude da najbolje sportiste na raznorazne načine stimulišu da ostanu u svojim zemljama i razvijaju sport, a ovakvim rješenjima vlada pokušava da otjera sportiste ili da postanu pasivni - zaključio je Mrvaljević.
T.K.

Mrvaljević: Sportisti neće dozvoliti ponižavanje, Vlada da povuče katastrofalne izmjene Zakona o sportu

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: srdan-mrvaljevic