Javnost mora da zna da poništavanjem odluke o izboru generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore Borisa Raonića moraju da se ponište i svi pravni akti koji su proistekli iz te odluke, a RTCG od 6. avgusta 2021. nije više u zakonitom statusu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši kandidat za generalnog direktora RTCG Srđan Čović.
Sudstvo je, kako navodi, postalo malo agilnije, te je za nepunu godinu riješilo slučaj po tužbi Andrijane Kadije, Žarka Božovića i Slavena Knezovića, kolega koji su bili kandidati na prošlogodišnjim izborima za generalnog direktora RTCG.
- Sud je prvostepeno odlučio da je Raonić i po treći put nelegalno izabran, to je jedna stvar. Druga stvar je što je sredinom septembra takođe sud, još nepravosnažno, osudio članove Savjeta RTCG na sedam mjeseci uslovno zbog zloupotrebe službenog položaja i to zbog nezakonitog izbora Raonića 1. juna 2023.godine, odmah po prijemu odluke Višeg suda da je Raonić i prvi put nelegalno izabran. Da u svemu ovome i pohvalimo sud, koji ne može tako brzo da procesuira nezakonitosti koliko ih Drljević i Raonić proizvode, tako da je najnoviji primjer u Radio Televiziji Crne Gore podjela stanova, vrijednih građevinski tri i po milona, mislim da je to po statistici i po upisu u Poreskoj upravi i Katastru tržišna vrijednost veća od 7 - 8 miliona eura &nbsp;- rekao je Čović.
Smatra da je 70 ljudi u podjeli od njih 90 potpuno zasluženo dobilo stanove, jer su to, prema njegovim riječima ljudi koji su svoj radni vijek proveli u RTCG-u, a neki imaju i više od 40 godina radnog staza.
- Problem je što su stanove dobili i osobe koje je nelegalno zaposlio nelegalni generalni direktor Raonić. Upravo zbog toga Drljević i nekoliko članova Savjeta ne rade ništa drugo osim što nelegalno biraju Raonića i mislim da proceduralno zakonski krše mnoge odredbe kako bi njemu dali neograničenu vlast koju on očigledno zloupotrebljava - zaključio je Čović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNctkHxW7HV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čović: Sud ne može tako brzo da procesuira nezakonitosti koliko ih Drljević i Raonić proizvode

Još jednom vam skrećem pažnju na drastična kršenja procedura i zakona u koje se zabasalo podjelom stanova čija je vrijednost preko 3,5 miliona eura.
Jedino tako se učesnici na konkursu mogu žaliti na eventualne nepravde u raspodjeli stanova, jer rang lista podrazumijeva pravo prvenstva, а izvršnost sparivanje sa raspoloživim stanovima.
Dakle, niko ne može argumentovano da se žali na rješenje koje dobije ako se ono ne sagleda u sistemu raspodjele.
Apsurd je i da osobe koje su bile na prvoj rang listi, ne mogu da se žale , jer kao što je poznato - izvršne rang liste nema u hodnicima na oglasnim tablama, poslednja na Portalu je iz maja 2025, a u međuvremenu je Savjet zasijedao i rješenja se donosila van predviđenog roka - 60 dana od završetka konkursa.
Tako smo došli u apsurdnu situaciju da Komisija nalazi kreativna rješenja za raspodjelu stanova, umjesto da djeluje po jasnim pravilima. I to mnogo vremena poslije roka predviđenog za konačno odlučivanje.
Naravno, jasno je i da jasna pravila ne odgovaraju sadašnjem menadžmentu, jer bi ozbiljna kontrola rješenja po kojima su članovi nelegalnog menadžmenta
-nelegalnog Raonića - dobijali stanove, bjelodano objasnila da MK, GR, MJ, DD, MV i MR ne mogu dobiti stanove jer ih je neregularno zaposlio višestrukim presudama sudova nezakoniti generalni Raonić, te da oni zbirno nemaju u RTCG ni20 godina radnog staža ( svi karijeru u RTCG započeli 2021i 2022).
Odluka o Poništavanju odluke o imenovanju generalnog direktora od 1. juna 2023. poništava i sve pravne akte nastale zbog te odluke.
Logično, jer bi u protivnom, a zbog besmislica u Pravilniku koji je napravila Pravna služba i tada izuzetno suradljiva čelnica jedinog reprezentativnog sindikata (nakon što je drugi sindikat “volšebnim” ispisivanjem članova ostao bez reprezentativnosti, a sve u cilju planiranih smutnji i kombinacija) bilo moguće da te zaposli nelegalni direktor, proglasi te direktorom, urednikom, rukovodiocem, senatorom ili ....(zadržaću, ipak, misao za sebe, a vi nastavite rečenicu) sa visokim koeficijentom, dobiješ rješenje za stan....i odeš iz RTCG, zajedno sa Raonićem. Jer je neko namjerno zaboravio da se dobijeni stan otplaćuje radom u RTCG, tj. da se mora u RTCG provesti pristojno vrijeme prije i poslije dodjela stanova.
Ili grabeža...
Ovaj plan je moguć, ali u bajci , ili kriminalnom okruženju... Što RTCG pod ovim menadžmentom nepobitno postaje.
Očigledna je namjera da se planirani plijen podijeli a parnice oduže kako to inače biva. Dakle, jasno je da predmet procesuiranja postupaka ovog menadžmenta ne može biti materija parničnog zakona, već KZCG.
Zato, kako god završili ovaj bijedno i glupo planirani posao, namjeravam(o) napisati krivičnu prijavu protiv svih učesnika u procesu, od već (uslovno) osuđenih članova Savjeta, nelegalnog direktora,rukovodioca Pravne službe koja nije odradila svoj posao i skrenula pažnju na posljedice poništavanja Odluke o imenovanju generalnog direktora,do NN članova Komisije koji nemaju pojma o procedurama i pravilima i koje je direktor namjerno kupio sa koca i konopca, da bi njima maskirao svoje manipulacije.
Ovo je ujedno i moj odgovor na uručeno rješenje na žalbu , napisano copy paste metodom od strane advokata ( honorar nepoznat i skriven) šarlatana, sa potpisom tzv. predsjednika Savjeta (uslovno osuđenog).
P.S.
Neobjavljene prepiske
Ovo, kao i sva druga službena obraćanja koja su sadržala utemeljene argumente zbog kojih je Raonić proglašen nelegalnim, a članovi Savjeta uslovno osuđeni, nikad nijesu došla na dnevni red sjednica Savjeta.
,,Doktor" Drljević je uvijek pažljivo selektovao što može uznemiriti javnost. Čak se i transkript zasijedanja SAVJETA RTCG iz jula 2021. ne može dobiti ni poslije 4 godine i pored nekoliko upozorenja AZLP.
Zato Raonić govori da ga nema u objavljenim prepiskama. Ali bi bilo od interesa za javnost, građane i institucije kad bi se objavile njegove prepiske počevši od perioda prije sastavljanja Savjeta na Administrativnom odboru, u aprilu2021, lobiranja za izbor i obraćanja partijama i ambasadama, uz skrivanje činjenice da nema zakonskih uslova za imenovanje; potom- telefonskog cimanja kandidata u julu 2021, pa upozorenja, preko urednika, što se može desiti sa kandidatima koji se žale na nelegalan izbor, u septembru 2021.
Izmišljeni meci sa Belvedera i ustoličenje popa Metodija na Parlamentarnom već su opjevani a nerazjašnjeni događaji, koji prosto ištu prepiske triput nelegalnog.
Priprema pobjedničke pjesme za Evroviziju 2022, sve sa BIH i Makedonija produkcijskim putešestvijem , su takođe vrijedni pažnje javnosti.
Kako su se otpuštali, proganjali i kažnjavali profesionalci, a zapošljavali đuturum nacrtani ,uz preporuku i insistiranje spikera parlamenta i posluživanje korumpiranih pravnika i bijednih fiškala - bilo bi poslastica, za region i medijsku zajednicu.
Urednik privatnog Raonićevog portala, stanodobitnik sa izuzetnim zaslugama za Raonićev lik i djelo, ,, za muštuluk bi pozlatio" ako bi sesve ovo ekskluzivno objavilo na Portalu RTCG.
Da čita raja, zaposleni, otpušteni, proganjani, novinarke ,oduševljene radijatorima, koje su mogle biti smrznute i suspendovane, pratioci Instagrama i FB RTCG u Indiji, Kini, diljem svijeta.....njih stotinjak hiljada.
I naravno, Tužilaštvo.

Srđan Čović

1250x600

1084x550

Podjela stanova u Raonićevom servisu: Još jedan slučaj za tužilaštvo

Za danas je zakazan kraj sudjenja grupi osoba koji i dalje djeluju kao Savjet RTCG, a koji su nezakonito, 1.juna 2023, po drugi put izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG . Ako se nezakonitosti koje proizvode osobe delegirane za čuvanje javnog interesa utvrđuju godinama i pored neospornih sudskih presuda, onda postoji opravdana zabrinutost kako dokazati kriminalne procese sa višemilionskom štetom koji su uobičajeno pod velom tajnovitosti. Tim više što je pomenuta grupa osoba od nezakonitog čina dva puta usvajala budžet od 20 miliona eura koji crnogorski građani izdvajaju za RTCG i usmjeravaju ga, pokazalo se, nelegalnom direktoru.
<h2>Svijest, savjest, Zakon</h2>
Različita su mišljenja o samoj svrsishodnosti i moralnosti komentarisanja sudskih procesa koji su u toku. Ipak, docent Drljević, osoba koja predsjedava Savjetom koji ne poznaje zakone po kojima djeluje, rekao je da mu presuda Višeg suda nije bila dovoljno uvjerljiva, te je samim tim unio u našu pravosudnu praksu novi institut- neuvjerljive pravosnažne presude. Otud ovaj gradjansko odgovorni pokušaj da se iznošenjem argumenata proces koji je u toku napravi kredibilnim .
Drljevićeva je ,dakle, namjera bila da mu neko prepriča pravosnažnu odluku na način koji mu omogućava da on sprovede u djelo - ponovni izbor Raonića. Zato je članovima Savjeta ponudio niz nedoumica koje su napravile pravni i logički galimatijas. Da bi predstava izgledala uvjerljivija Drljević se poštapa pravnim ekspertima. Koji za istu situaciju imaju različita mišljenja, ali uvijek u korist onog koji ih honoriše.Namece se zaključak da se nedoumice Savjeta uvijek rješavaju - izborom Raonića.
Mada, Drljeviceva oslanjanja na tudje mišljenje u pitanjima od javnog značaja jesu opravdana, jer se on ne može sjetiti ni detalja o sopstvenom doktoratu. Koji je, usput budi rečeno, na čitanju kod tužioca, već više od 10 mjeseci.Drljevic se ne sjeća , niti je ikad demantovao, kako je podizao honorare saradnika u dnevnoj novini u kojoj je radio. Ovo su usmeni propusti, dok u prijavi ASK nema pismenih objašnjenja od koje institucije docent Drljević prima osnovnu platu. I kako tamo tretiraju njegov učinak, jer on svakodnevno izgara u RTCG na rješavanju nedoumica. Istina, neuspješno.
Optimizmom zadojeni advokati nemaju sumnje da će njihovi klijenti biti oslobođeni, navodeći svijest i savjest i slobodu glasanja.Slučaj predstavljaju kao agoniju, ali ne pominju da je u parnicama donešena bjelodana odluka – Raonić je dva puta nezakonito izabran. Iz toga slijedi da su članovi Savjeta kršili zakon. TO JEST, da nijesu imali svijest o suštini zakona. Ili nijesu imali savjest. Jedno i drugo ne može zajedno.
Dakle, da bi stvari bile jasne, ne smijemo se osloniti na samosokoljenje advokata optuženih. Osim retoričke tehnike neuvjerljivog nastupa u pokušaju prikazivanja nekrivice sopstvenih klijenata treba malo vidjeti i što kaže logika.
<h2>Znakovite činjenice</h2>
RAONIĆ je i 1.juna 2023.nelegalno izabran jer u tom momentu nije imao 10 godina radnog iskustva koje je propisivao Zakon o nacionalnom javnom emiteru. Konkurs iz juna 2021, reaktiviran od Savjeta , ne može da barata sa činjenicom iz 2023. da on više nije u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM.Sve i da je tako i dalje nema10 godina iskustva jer je Pravni fakultet završio 2018. poslije 25 godina studiranja. Ova činjenica na neki način daje na važnosti profesorima Pravnog fakulteta koji su vidjeli da RAONIĆ odista nije spreman i talentovan za aktivnosti dje se zakoni poštuju -čemu smo svjedoci već najmanje 4 godine , a s druge strane možda i njemu treba odati priznanje jer je jedan od rijetkih koji je ovako briljantno skenirao -da li rupe u zakonu ili rupe u sistemu koji ga sprovodi -to je već pitanje.&nbsp;
Nevjerovatno &nbsp;je da niko od onih što ih Drljević zove pravnim ekspertima, tokom sjednica Savjeta, nije naveo članove zakona kojim se razrješava generalni direktor. To je namjerno prećutano jer član 53 Zakona o nacionalnom javnom emiteru predvidja proceduru za razrješenje generalnog direktora ukoliko se ne poštuje zakon. A to jedino može da utvrdi sud, što je odlukom Višeg suda iz maja 2023. &nbsp;urađeno. U tom članu piše i da razriješeni kandidat ne može da učestvuje na novom konkursu .
Zato se žurilo i Raonicu i Drljevicu. U Odluci o ponistenju odluke o imenovanju gendir. na portalu piše da je to Odluka o razrješenju generalnog direktora. Što znači da u junu 2023. razrješeni RAONIĆ nije mogao da učestvuje na konkursu uz jula 2024.
<h2>Mogući ishodi&nbsp;</h2>
Razumljiva je i zabrinutost Drljevica da može doći do promjene optužnog predloga iz novembra 2024. U medjuvremenu je jedan od kandidata priznao da je ubacio nevažeći listić . Valjalo bi da članovi Savjeta objasne zašto su prije ovog čina ćutanjem kod tužioca branili svoj izbor, svijest i savjest. Bivši rektor očigledno nije kršio zakon, ali se nije ni potrudio da ga čuva na primjeren način.
Pravosnažna, a neizvršena &nbsp;presuda Višeg suda iz septembra 2024, jasno govori da je prekršen zakon. Pitanje je samo da li su to uradili četvorica članova Savjeta u odsustvu svijesti ili savjesti. I jedna i druga situacija ne abolira ih u odnosu na činjenicu da nijesu poštovali Sud, ne u smislu instrukcija za biranje pojedinih kandidata, već na zakonu zasnovanog izbora. Ovako je RTCG zarobljenik njihovih nedoumica i ,, pravne nepismenosti ,, kako je priznao organizator vajarskih radova Zorić.&nbsp;
To što su u svojim odlukama najvjerovatnije imali podršku političkih krugova koji su pažljivo, ali i prozirno naivno, uz najave nekih ministara i lero poslanika, spremali lex Raonić, sa poraznim efektima, ne bi trebalo da ih ohrabri u daljim ponavljanjima grešaka.
Jer , u redu kod tužilaca čeka još par krivičnih prijava čiji sadržaj koji ukazuje na moguće djelovanje OKG uvijek može biti proširen I NA NEODGOVORNE POLITIČARE, koji su uvijek gladni sticanja ekonomske, medijske i finansijske moći - svim sredstvima.&nbsp;
&nbsp;Kad već imamo presedane možda ovaj bude – agonija sa happy endom.

Sudjenje članovima Savjeta RTCG: Depresivni optimizam odvjetnika

Bivši kandidat za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Srđan Čović uputio je otvoreno pismo Savjetu RTCG – drugostepenoj komisiji za dodjelu stanove.&nbsp;
Otvoreno pismo prenosimo integralno:
"Izgleda da nam se stavovi približavaju. Istina, do kraja će trebati još desetak pisama, a možda i ročišta da nekim članovima Savjeta dokažem da su zalutali u RTCG i da je njihovo djelovanje ne samo toksično, već radioaktivno, a nezakonito - svakako.
Prvi signal konstruktivnog prilaza korekciji ponašanja, razmišljanja i kardinalnih grešaka je što ste konačno odgovorili na moje obraćanje. Dobro znate, a i javnost zna da sam vas bar deset puta zvanično upozorio na Raonićeve obmane, lažne informacije i kršenje zakona koje je i laicima bilo jasno. Predsjednik Savjeta je redovno ta obraćanja držao dalje od redovnih sjednica. Njemu nikad ništa smisleno nije dovoljno uvjerljivo.
Zato sad držite sesije i prekovremeno se okupljate, bez prisustva cijenjene koleginice Marijane Camović-Veličković, ali sa advokatima koji vade fleke i ubjeđuju vas da ste na sudu odista krivično gonjeni, što vama izgleda još nije jasno. Nijesam siguran da je baš profesionalno da se okupljate u službenim prostorijama kad ste već pojedinačno tuženi.
<h2>I dalje neuvjereni Savjet</h2>
Nego, krenimo naslovom iz prvog prigovora, iz februara 2025. ( Savjet RTCG – većina članova pod krivičnom prijavom), koje u odgovoru jedino ne sporite.
To je odista notorna istina koja se ne može poreći ni jezičkim kalamburima.
Kažete da sam maliciozan sa lapidarnim propagandnim diskursima i tvrdjenjima o nelegalnom (generalnom) direktoru, koji nemaju nikakav relevantan značaj. Lapidarno znači jasno, a valjda nijeste očekivali da budem blagorodno dobroželateljan prema okrivljenima koji učestvuju u progonu mojih kolega i familije saslužujući Raoniću. Po odlukama Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda - nelegalnom Raoniću.
Jasno mi je da vas to najviše žulja ,jer nelegalno birati tri puta (dva puta plus VD plus treći put, što je u sudskom sporu) , blago rečeno je "korisni idiotizam".
Frazu neću objašnjavati nadugo, tek vama je Raonić što i zapadnoevropskoj ljevici pedesetih - Staljin.
U svome odgovoru ste prepričali moje tvrdnje, pod tačnim citiranjem i navodnicima nijeste vezali ni tri riječi i uobičajeno,od lošeg prepričavanja, uz dodatne konfabulacije, izveli ste pogrešne zaključke a mene optužili za maliciozni diskurs.
Nelegalnost menadžera koje je instalirao Raonić, u toku svog nelegalnog mandata, je notorna jer sa poništavanjem odluke o imenovanju generalnog direktora prestaje i djelovanje svih pravnih posljedica te odluke. Ako vam ovo zvuči poznato , to je manevar kojim se koristila advokatica RTCG kad je dokazivala da se Raonić u stvari prvi put ukazao Savjetu u avgustu 2024 kad je biran treći put, a da se ono prethodno ne važi.Jer je sud opovrgao glavne teze advokatice koja nije uspjela da dokaže da je Raonić ikad legalno imenovan.
<h2>Pravilnik mačku o rep</h2>
Uz to, članovi Savjeta pod krivičnom, prekršili ste sopstveni pravilnik o raspodjeli sredstava za rešavanje stambenih pitanja. On u članu tri predviđa plan koji se donosi najmanje 60 dana poslije usvajanja finansijskog plana. Vi nijeste uopšte vodili računa o tome već ste iz već obrazovanih komisija izbacili članove Sindikata koji se nikako nije slagao sa Raonićevim bezakonjem. Sve uz pomoć podobne vrhuške drugog Sindikata (zaposlenih) koji je nametnuo pitanje reprezentativnosti kolega. Uz to je išla i akcija nuđenja štampanih ispisnica koje su raznosili osobe iz Raonićevog kabineta. Popuniš i dobiješ milost pri podjeli, kroz suptilne sugestije Komisiji. Koja uzgred budi rečeno ima više godina robije nego prava.
Da je to baš tako govore i vaši odgovori na žalbe na rang listu iz februara. Ja sam maliciozan, iako sam vam naveo osobe nelegalno zapošljene koje su u vrhu rang liste.
Druga koleginica, po vašem zaključku, nije bila konkretna sa navođenjem imena. Trećem kolegi ste napisali "bez obzira što Savjet nije ovlašćen da vrši procjenu i ocjenu zakonske dužnosti…u konkretnom slučaju pitanje materijalne istine je preovladajuće".
Materijalizujete istinu! Okrivljeni – Mesije u pokušaju? Juhu i aleluja zajedno!
<h2>Pažljivo po privatnom životu i okašnjeli odgovori</h2>
Interesantno, po upitima komisije išli ste ciljano na kolege koje se nijesu uklapale u unaprijed sklopljene projekcije podjele stanova, pa ste tumačili suštinske porodične, bračne i razvodne relacije, minuciozno ponirući u privatan život.
Da ste tako čitali zakone o radu i zakon o nacionalnom javnom emiteru đe bi vam bio kraj. Istina, i da je sudstvo i tužilaštvo malo agilnije već bi vam bio kraj članstva u Savjetu (barem), ali neko dozvoljava da vi procesne radnje u parnicama odugovlačite po dvije-tri godine, a onda i da odlukama Višeg suda pometete pod. O odlukama Vrhovnog nijeste htjeli ni da raspravljate jer ste čekali naručeni zakon za Raonića. Sreća što su ga opet diletantski pisali mediokriteti slični vama koji zauzimaju poslaničke klupe.
Sada vam ja žalbu pišem o rang listi koja jest-nije izvršna, a vi ste mi tek poslije 60 dana dali odgovor na prethodnu listu koja više nije važeća, još me upućujete na nadležni sud.
Vjerovatno mislite da će se radnici uhvatiti na vaše standardne šibicarske fore, dje procesi traju po dvije godine, a kad se približimo izvršnoj presudi Višeg suda, vi zajedno sa Raonićem poništavate odluke. Ta sprdnja sa pravosudnim sistemom ići će do neke ure, ali poslije nemojte da vam upozorenja nijesu bila uvjerljiva.
<h2>Đe fejsbuči, tu je plitko</h2>
Dakle, da rezimiramo, Savjet pod krivičnom raspisuje konkurs, bez plana, uz učešće nelegalnog generalnog i na konkursu stanove dobijaju Raonićevi kadrovi postavljeni tokom njegovog nelegalnog mandata, medju njima i jedan svježi pripravnik. Ovdje je za kontekst važno da Raonić fejsbuči o tome da je smanjio broj radnika, što je bezočna neistina. Istina je da ih je zaposlio, postavio i podijelio im stanove.
O vjerodostojnosti čitavog procesa najbolje govori potpisnik rješenja na žalbe. Gradjanima i medijima se mora objasniti kome i đe predaje docent Drljević. Ova osoba je poprimila akademsko obličje nepoznato Etičkom odboru Univerziteta i Etičkom odboru Ministarstva obrazovanja pa je njegovo posezanje za intelektualnom svojinom moralo biti procesuirano krivičnom prijavom. To bi u ovom slučaju (drugostepenosti) moglo da se tretira kao prethodno pravno pitanje, baš kao i Pravilnik o rješenju stambenih pitanja koji je na Ustavnom sudu. Možda Drljević sa svojim kvazititulama želi da zadivi intelektualnu prostotu koja mu glasa, ne talasa i odobrava stupidne serijale.
Da li, prvoptuženi – drugostepeni dio Savjeta, stvarno mislite da ćemo mi vjerovati vašim administrativnim brljotinama , punim izvrtanja činjenica, manipulacije i zamjena teza, a ne sopstvenim očima. Pri tom se pozivate na evropsku konvenciju o ljudskim pravima . Kao da ona podrazumijeva uzimanje zdravo za gotovo svega što potpiše ćaci docent i ostali mediokriteti kojima diriguje Raonić. Koji ih polako i sigurno usmjerava ka rješenju stambenog pitanja ....Pod Veljim Brdom.
Možda je ovo maliciozni diskurs i subjektivni pogled. Uglavnom, zbog kvaliteta podastrtih činjenica surovo je objektivan.
Zbog svega toga predlažem vam da na ovo obraćanje - prigovor reagujete poništavanjem konkursa, smjenom Raonića i podnošenjem ostavke. Da imate sa čim izać' pred sudiju u junu.
<h2>Predpraznično jutro – u maju ruže cvjetaju</h2>
Dosta je tema nametnuto u predprazničnom danu. Siguran sam da i do ponedjeljka članovi Savjeta neće ništa raščivijati.
Možda ih od ovih fakata zaboli duša i ugrozi im se čast pa kane iskati hiljade eura da bi se smirili, baš kao njihova odvjetnica sa skoro nula učinkom u četiri godine.
O nelegalnom Raoniću, nezakonito izglasanom od Savjeta pod krivičnom - poslije praznika....."

Otvoreno pismo Savjetu RTCG: Stambena politika optuženih

Velika sudnica Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;biće &nbsp;taman da primi sve zainteresovane za proces koji &nbsp;će sigurno biti presedan u crnogorskim javnim servisima, ali i u sudstvu.
Pet okrivljenih, sedam advokata i svi crnogorski mediji okupiće se da vide kako tužilac zastupa, poslije duge ćutnje i promjena zakona, &nbsp;konačno kreiranu optužnicu a kako to razumiju sudije.
Okrivljeni su članovi Savjeta RTCG koji su &nbsp;1.juna 2023. ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, bez obzira na presudu o nezakonitosti prvog izbora i rješenja suda koje je naložilo izbor između kandidata koji zadovoljavaju uslove.
U opisu obaveza članova Savjeta je da štite javni interes i dužnost obavljaju po sopstvenom znanju i savjesti, &nbsp;poštujući zakone.
Iole ozbiljan uvid u djelovanje članova Savjeta RTCG zabilježen u zapisnicima i u medijskim izvještajima upućuje da su oni van navedenih &nbsp;kategorija. &nbsp;
- Glasalo je pet članova Savjeta...imamo četiri ispravna listića na kojima je zaokruženo ime Borisa Raonića....Pravno je valjano da kažem , a vi me propratite da ne pogriješim da je Raonić izabran za generalnog direktora RTCG - tolkovao je docent (Veselin) Drljević 1. juna 2023. &nbsp;
Članovi Savjeta RTCG - &nbsp;barem četvoro njih - su propratili Veselina Drljevića, jer im je pravna služba Raonića tako prepričala odluku Višeg suda. Znanje za ovakve situacije nemaju. Svijest i savjest o posledicama nelegalnog izbora je proradila na saslušanju kod tužioca kada su se, po riječima gospode Radonjića i Novovića, branili ćutanjem.
Dakle, savjest javnog djelatnika koji svoje odluke brani ćutanjem je krajnje sumnjiva rabota. Ili neko zaista misli da se javni interes može efikasno braniti ćutnjom, kolutanjem očiju ...ili &nbsp;snenim treptajima i uzdasima kao što zna dramiti jedan od angažovanih advokata.
Interesantno je - dok su ćutali kod tužioca, članovi Savjeta istovremeno su angažovali advokate RTCG da brane njihovu odluku o nelegalnom izboru, jer je ona žalbama dva kandidata bila osporena na sudu. To su u pravu konkludentne radnje koje dovoljno govore o željama, namjerama, dogovorima i učincima članova Savjeta koji su se latili glasačkih listića. Na kraju, dvije pravosnažne odluke Višeg suda potvrdile su da su oni nelegalno izabrali Raonića 1. juna 2023.
<h2>Zatvorenikova dilema</h2>
U teoriji igara koja se koristi u raznim poslovnim strategijama razvijena je teorema o zatvorenikovoj dilemi. Dva prekršioca pravila (ili zakona) u slučaju da budu procesuirani imaju razne mogućnosti izbora - najbolje je ako obojica negiraju devijantno ponašanje jer tako sigurno prolaze bez kazne. Pretpostavlja se da ne mogu da komuniciraju i da ishod zavisi i od međusobnog povjerenja, prošlih nagodbi i budućih lukrativnih dogovora.
Raonićevi dizači ruku i ispunjavači listića su mogli da se dogovaraju i dok je sve išlo po Raonićevom planu gotovo su sa egzaltacijom pozdravljali njegove ideje, planove, proglase. Već se počelo sumnjati da je u pitanju sekta.
I onda , kod tužioca – muk. Neko polupametan je dao savjet da je krivica individualna i da oni mogu kolektivno da se sprdaju sa RTCG i javnošću. Savjet RTCG ne može da služi kaznu. Još ako ga Raonić, najsporiji student prava otkad se ono &nbsp;izučava u Crnoj Gori, proglasi elitom.
&nbsp;In dubio pro reo.....U slučaju sumnje presuditi u korist okrivljenog. Međutim....
<h2>Sudsko tužilačka trilema</h2>
Međutim, bivši dvostruki rektor se, deset dana poslije podizanja optužnice, ipak prisjetio da nije ispunio listić, tj. da je njegov glas bio nevažeći. Tako &nbsp;je odmah definisao one koji su glasali, ali se toga kod tužioca ne mogu prisjetiti. Odmah je njegov elitizam ispario u očima i rečenicama Raonića koji je u naručenim emisijama izjavio da mu je Miranović prvi čestitao , a da su državni tužioci povezani sa kriminalcima. Što valjda upućuje na to da je Drljević sigurno doktor, a glasači Raonića anđeli na vrhu – glasačke kutije.
Tako sudiji i tužiocu , poslije priznanja Miranovića, ostaje da pitaju ostale članove "elite":&nbsp;
Da li ste glasali za izbor Raonića?
Da li ste glasali protiv?
I konačno...
Da li ste ubacili važeći listić?
Ako ni toga ne mogu da se sjete, onda njihova svijest o postupcima i odgovornosti nije ni za kakav javni rad, pa se advokatima toplo preporučuje da ih brane na račun - neuračunljivosti. Zakon o zaštiti na radu koji za rukovodeća mjesta predviđa određene psiho-fizičke sposobnosti daje za pravo radnicima RTCG da budu zaštićeni.
Ako članovi Savjeta RTCG budu negirali ubacivanje važećih listića, onda komisija koju je delegirao Drljević, a u kojoj su bili Lazović i Murić, mora da odgovara zbog falsifikovanja jer su izmislili važeće listiće.
<h2>Šibicari i institucije</h2>
Jasno je da je ova skupina pod kontrolom i vođstvom Raonića i Drljevića, a oni očigledno uslužni visokoj adresi koja je zainteresovana za kadrovsku i uređivačku politiku RTCG. Javnost, sud i tužilaštvo moraju da znaju da su Raonić i Drljević do sada imali odnose sa institucijama &nbsp;i građanima koji se tretiraju kao obmana.
Raonić se u Savjetu Evrope 2010. predstavio kao diplomirani pravnik ...iako je diplomirao 2018. u 44. godini. Bilo je to sporo, &nbsp;naporno studiranje, a Raonić, očigledno, &nbsp;ni do danas nije spoznao suštinu prava. Mada, &nbsp;sudeći po nastupima nekih evropskih emisara, oni su prosto srećni što ih je Raonić obmanuo.
Drljević je, ne znajući, prepisao trideset i šest stranica doktorata. Rekao je da to niko ne bi uradio namjerno. Jedan ugledni građanin je medijima proslijedio pismo (nikad demantovano) o tome da je Drljević redovno uzimao njegov honorar u vrijeme kad uopšte nijesu sarađivali. Istina, valjda mu ga je kao sportski urednik i pisao. Opet, nesvjesno i nenamjerno.
Kad šibicari i primitivci zauzmu institucije oni ne postaju odgovorni javni djelatnici i ugledni građani, već institucija postaje popljuvani pločnik. Ovo nijedan advokat ne može sporiti.
A šibicarima darivat javni medijski servis grehota je – štaviše, to je kriminal. &nbsp;

Savjet RTCG pred sudom

Radi se o presedanu da se nekom članu Savjeta Radio Televizije Crne Gore sudi, uz dodatni presedan da oni nastavljaju da obavljaju svoje funkcije - kazala je potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore i članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković u podkastu Centra za građansko obrazovanje "Proudcast".
Ona je, kako se navodi u saopštenju ove nevladine organizacije, i svjedokinja u postupku koji se pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi protiv predsjednika i četiri člana Savjeta RTCG.
- Do postupka je došlo jer su njih petoro nezakonito ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora 2023. godine. Umjesto da se poništi odluka iz avgusta 2021. godine, za koju je donijeta pravosnažna presuda da je taj izbor bio nezakonit, oni su ga ponovo izabrali… Ti članovi Savjeta se ne uključuju u to o čemu glasaju, oni ispunjavaju svoj zadatak, rade ono što se od njih traži i to po bilo koju cijenu - čak i po cijenu svoje slobode, jer im prijeti zatvorska kazna - ističe Camović-Veličković.
Ocjenjuje da je očigledna namjera da se sudski proces prolongira i da to ide na ruku Raoniću.&nbsp;
- Njemu je u interesu da mandat tim članovima Savjeta traje što duže, sve dok mu služe, i da za to vrijeme ne stigne presuda - pojasnila je Camović Veličković.
Ukazuje i na to da jednom broju ovih članova Savjeta mandat ističe ove, a drugima u junu sljedeće godine. &nbsp;
Izrazila je i čuđenje nepripremljenošću sutkinje za veliko interesovanje javnosti za ovaj slučaj, čije je prvo ročište odgođeno jer nije bilo slobodne sudnice odgovarajuće veličine.&nbsp;
Na pitanje kakvu presudu očekuje, Camović Veličković je decidna: “Presuda ne može biti drugačija osim osuđujuća.”
Srđan Čović, koji je u RTCG-u profesionalno angažovan decenijama u sektoru Tehničkog vođstva, a bio je i jedan kandidat za generalnog direktora, smatra da je “u RTCG na sceni revanšizam i da ljudi koji nemaju kapaciteta, znanja, a ni morala &nbsp;vode tu kuću, a šikaniraju kolega i podnose tužbe protiv svjih radnika”.
Čović je podsjetio da je aktuelni Savjet RTCG izabrao Raonića kada je ispred sebe imao četiri odluke Osnovnog suda, zatim odluku Višeg suda koja potvrđuje Raonićev konflikta interesa, kao i potvrdu Vrhovnog suda i mišljenje ASK-a da je u izboru Raonića bio očigledan konflikt interesa.&nbsp;
Napomenuo je i da je tadašnje rukovodstvo ASK-a najavilo da će se obratiti i Administrativom odboru, koji je nadležan za izbor članova Savjeta, ali i alarmirati državnog tužioca.
- Nezabilježena je situacija da se ovako ignorišu odluke suda. Apsurd je i da radnici RTCG plaćaju advokate koji ne brane interse RTCG-a već Raonića i njemu lojalne članove Savjeta - tvrdi Čović.
&nbsp;Podsjetio je i da su se svi kandidati za generalnog direktora RTCG, na posljednjem konkursu, obratili javnosti zajedničkim pismom, upozorivši da ako je Raonić obavljao dužnost nezakonito, nije mogao da stekne radno iskustvo, pa time ni da ispuni uslove tražene konkursom.&nbsp;
- Najveći je apsurd što su advokati RTCG-a branili izbor Raonića pozivajući se na odluke suda po kojima su izgubili - dodaje Čović.
&nbsp;Na pitanje kakva je atmosfera u RTCG-u, Čović je rekao da profesionalci u javnom servisu željno iščekuju ishod procesa, dok neki ljudi strahuju za svoje pozicije, a neki očekuju i da u aktuelnoj podjeli stanova dobiju nešto, prenebregavajući činjenicu da bi u tom slučaju svi akti bili nelegalni.
- Budžet od 24 miliona eura (od čega 20,8 miliona izdvajaju građani i građanke Crne Gore), može da drži RTCG u dobroj poziciji. Ali, nažalost, nikada više administracije nije bilo u RTCG, svi rukovodioci imaju zamjenike i savjetnike i njima je data veća važnost od direktora Radija i Televizije - naveo je Čović.
&nbsp;Komentarišući rukovođenje finansijama, Marijana Camović-Veličković je ocijenila da je 24 miliona eura „vrtoglava“ suma i da najmanje 16 crnogorskih opština ima manji budžet od budžeta RTCG.&nbsp;
- Svake godine je budžet sve veći, svake godine ostaje novca, jer je nemoguće smisleno potrošiti novac za nešto što ne kreće od nule svake godine, a nikada ništa ne vrate u budžet - rekla je Camović Veličković.
Naglašava da bi trebalo ispitati šta se dešava sa nepotrošenim i nevraćenim novcem.&nbsp;
- Indikativno je ponašanje Ministarstva finansija. Na primjer, 2021. godine kada je izašao prvi izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju RTCG, Ministarstvo finansija nije dalo nijedan odgovor DRI. Da je dalo odgovore, taj izvještaj bi bio mnogo drugačiji - kazala je Camović-Veličković.&nbsp;
Ističe da se u finansijskom planu vide samo cifre, ali ne i objašnjenje zašto su tolike, navodeći primjer da je za ovu godinu predvidjeno 55.000 eura za advokatske usluge, a do prije godinu 30.000 eura.&nbsp;
- Ne vidimo zašto je ta cifra skoro duplo veća, koji je to obim posla, kako se advokati biraju i zašto oni, a sporovi se samo gube. Makar za tri godine znamo da tim silnim milionima upravlja čovjek koji je nelegalno izabran... - navela je Camović Veličković.
Dodaje i da se nekontrolisano kupuje oprema.
&nbsp;- Javni servis su zarobile političke partije kojima je Boris Raonić na usluzi - smatra Camović Veličković i navodi primjere neprofesionalizma, neprovjerenih informacija i cenzure poput nedavno „povučene“ izjave portparola Evropske komisije jer nije odgovarala političkim partijama kojima Raonić služi.
&nbsp;U svom osvrtu na cenzuru i selektivan izbor informacija, Čović je ukazao na bezmalo kampanju RTCG protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, kada je on upozoravao da se Zakon o RTCG ne smije krojiti po jednom čovjeku. Ocijenio besmislenim tadašnje objašnjenje vlasti da se spušta kriterijum za izbor generalnog direktora da bi se došlo do veće konkurencije.
- Zanimljivo, 1. septembra je bilo osam kandidata sa oko 300 godina iskustva u RTCG, a članovi Savjeta su izabali ponovo Raonića. Oni su dobili novu krivičnu prijavu koja još nije procesuirana. Svih osam kandidata je podnijelo tužbu protiv organizovane kriminalne grupe, pa će ovo suđenje od 7. marta imati svoj nastavak - procjenjuje Čović.
&nbsp;Na pitanje da li RTCG može da postane ogledalo našeg društva, a ne dnevnik jedne vlasti, Čović je rekao da je javni servis RTCG imao svoje uzlete krajem 90-ih, zatim je poslije 2006. godine ušao u neku vrstu letargije i spuštanje kriterijuma, da bi za vrijeme Andrijane Kadije i Vladana Mićunovića opet vratio povjerenje, a sada RTCG najveći dio svojih emisija, različitog žanra kreira po potrebi političara.&nbsp;
- Ne mislim da RTCG &nbsp;treba da bude ogledno polje političara - jasan je Čović.&nbsp;
On je stava da se taj sistem ne može popravlljati ako je na čelu RTCG čovjek koji je nezakonito izabran, a na čelu Savjeta doktor koji je, to će se utvrditi, &nbsp;prepisao 36 strana doktorata.
&nbsp;- Teško je argumentovano braniti zašto je javni servis potreban, jer ih već u većini evropskih zemalja smatraju parazitima društva. Mislim da javni servis treba da postoji, ali više u sferi onoga što nije u polju interesovanja komercijalnih televizija – treba da ima manje informativnog programa, a što više obrazovnih, kulturnih, naučnih i dječjih programa - zaključila je Camović-Veličković.

Camović Veličković: Presedan da se nekom članu Savjeta RTCG sudi, dodatni presedan da i dalje obavljaju funkcije; Čović: Nezabilježeno da se ovako ignorišu odluke suda

U saopštenju kojim nam je počelo &nbsp;novosedmično jutro, citiranjem Inspekcije rada, omakla se i jedna tačna konstatacija.
U dijelu rečenice :
"U cilju pojašnjenja člana 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru a tiče se imenovanja postupajući inspektor konstatuje da imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa u dijelu posebnih i opštih. Zakonom o radu, ni sistematizacijom radnih mjesta RTCG-a, kao ni u samom konkursu u dijelu posebnih uslova ne navodi se da je imenovanje poseban uslov’’
Tačno je samo da imenovanje nije zaseban uslov za zasnivanje radnog odnosa kod Zakona o radu. . To važi za domara, novinara, konobara…… Možda i za neku višu adresu koja generalnog zamišlja kao potrčka sa kojim može pričati o kadrovskoj i programskoj politici.
MANDATOM TE IMENUJEM
Međutim, član 19 Zakona o nacionalnom javnom emiteru pod obavezama Savjeta RTCG , &nbsp;pod tačkom
3) imenuje i razrješava generalnog direktora, nakon sprovedenog javnog konkursa i sa njim zaključuje ugovor o radu
Dakle, prvo konkurs…pretpostavlja se i &nbsp;profesionalni rad komisije bez sufliranja advokata, a onda imenovanje.
A član 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru &nbsp;surovo precizno kaže da
Mandat generalnog direktora traje četiri godine.
Isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta.
Neko je valjda od zakonodavaca ipak uspio da ovim stavovima obesmisli pokušaje Raonića i neodgovornog &nbsp;Savjeta RTCG da ga beskonačni broj puta biraju na mandate manji od četiri godine. Naravno, ako budu suradljivi &nbsp;oko uređivačke i kadrovske politike. &nbsp;
Nenadležnost na pet strana
Inspekcija rada piše:
,, Boris Raonić je imenovan prvi put odlukom za Generalnog direktora RTCG broj 01-5582 dana 06. 08.2021, drugi put odlukom broj 01-3576 dana 01.06.2023. godine &nbsp;i treći put odlukom broj 01-5984 dana 02.09.2024. ‘’
Ovdje je , konstatovanjem faktičkog stanja ( ,, treći put Odlukom,, ), osnaženog odlukama Višeg suda o Raonićevim nezakonitim imenovanjima , rad Inspekcije rada trebao biti završen…..ali oni uslijed okolnosti koje će biti rasvijetljene nastavljaju sa,, imamo predmetnu situaciju definisanu na sledeći način ,,.
Strašno je čudno predmetnu situaciju definisati na 5 strana, što je duže i od sudskih presuda, a &nbsp;na kraju konstatovati da ,, je postupak ispitivanja imenovanja tj. donošenja odluke o izboru kandidata u nadležnosti suda ‘’. Ali, valjda I privremeni alibi može da posluži za gromopucateljnu naslovnicu uredništava RTCG. Koji uobičajeno konstatuju da sudske odluke nemaju pravno dejstvo.
Uz to, na završnoj strani , u dijelu konstatacije , Inspekcija rada , &nbsp;pogrešno citira član 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru :
U dijelu navoda kao poseban uslov navodi se da za generalnog direktora može biti ( preskočena riječ) &nbsp;lice koje je državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Crnoj Gori , koje ima najmanje VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja I najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa ( novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istoriaj, paravo, ekonomija I dr. ) .
Sve je ovo lijepo, ali je poslije ,, može biti ,, izostavljena riječ IMENOVANO.
Ovdje se već počinje sumnjati u način razmišljanja koji bi da tumači zakon koji ciljno pogrešno navodi na zaključak da je Raonić cakum pakum regularan. &nbsp;
Inače, ne bi baš tako olako prešli da ne tumače Zakon u dijelu Raonićevog neiskustva , koje kažu da je on nezakonito biran 6. avgusta 2021. &nbsp;i 1.juna 2023. Kako u opisu posla generalnog direktora koji su valjda pročitali iz dostavljene &nbsp;Tabele sistematizacije &nbsp;piše da je,, &nbsp;generalni direktor odgovoran za poslovanje I zakonitost rada RTCG,,, postavlja se pitanje kako je on mogao da vodi &nbsp;poslovanje zakonito, ako je i sam nezakonito izabran, što je notorna činjenica poznata javnosti, potvrđena dvijema odlukama Višeg suda.&nbsp;
NEKE FORME……RADA
Uz to Inspekcija rada nije dobila mišljenje Raonićevih, tj, RTCG, advokata , koje je zatraženo specijalno od &nbsp;doktora &nbsp;Drljevića I gospođe Murić, u svrhu promidžbe Raonićevog izbora. &nbsp;&nbsp;Mišljenje je traženo i &nbsp;u okviru inicijative za inspekciju , a I &nbsp;po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Ni do danas nije dobijeno, kao &nbsp;I &nbsp;većina dokumenata &nbsp;koja otkriva stvarnu djelatnost Raonića I Drljevića.
U prvom pokušaju ( 29.08.2024) &nbsp;poništenja prvog mandata da bi treći bio prvi ( izvini Sveto ) mudri advokati kažu &nbsp;&nbsp;,, da se poništajem Odluke 01-5582 od 06.08.2021. godine Presudom Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;P.br. 3110/21 od 04.01. 2023. godine , zbog retroaktivnog dejstva poništaja, smatra da ista nikad nije donijeta …. &nbsp;A svi pravni odnosi se vraćaju u stanje koje je prethodilo donošenju Odluke. Ovo opšteprihvaćeno značenje svoje osnove pronalazi u važećoj legislative &nbsp;koja propisuje da se poništenjem akta poništavaju I pravne posldice koje je taj akt proizveo ‘’.
Tako je, &nbsp;gospodo Raonićevi advokati, plaćeni od RTCG novca, ali onda i Raonićevo radno iskustvo više ne postoji. A radno iskustvo, shodno članu 5 Zakona o radu, &nbsp;&nbsp;podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu I &nbsp;stručnom osposobljavanju &nbsp;U SKLADU SA ZAKONOM u kvalifikaciji nivoa obrazovanja , odnosno u stručnoj kvalifikaciji.
Tako piše u Zakonu, međutim oni koji su bajpasovali svoju namjeru kroz inspekciju rada prepričavaju član zakona kao - vrijeme koje neko lice proveo u nekoj formi rada, kvalifikaciji obrazovanja odnosno stručnoj kvalifikaciji , pa se konstatuje da je Boris Raonić imao ostvaren faktički rad po osnovu ugovora za koji je izdata I potvrda o radnom iskustvu.
Ugovora koji je rezultat odluke koja je proglašena ništavnom od strane Višeg suda , a I Savjeta RTCG , samim tim i pravne posljedice ( ugovor) koji je uslijedio poslije Odluke.&nbsp;
I još nešto- Zakon o radu u 220 članova nigdje ne pominje faktički rad , pa je očigledno da se osim izbjegavanja pominjanja imenovanja &nbsp;kao pojma iz nekoliko članova Zakona o nacionalnom &nbsp;javnom emiteru , a uvođenje ,, neke forme rada,, I ,, faktičkog rada,, pokušalo dodati Raoniću nešto što za vrijeme nezakonitih mandata nikako nije &nbsp;mogao da stekne.
Kretanje Borisa Raonića po RTCG, od 06.08.2021, shodno dvijema &nbsp;Odlukama Višeg suda nije zakonito radno iskustvo, tj. njegov mandat je klasičan primjer &nbsp;nezakonitog radnOg iskustva. Ne sumnjamo da će se uz ostale poduhvate koje je sprovodio sa Savjetom proučavati kao pravni presedan.
INSTITUCIJE I BERKOVIĆI
Stiče se utisak da je tekst pisan u Inspekciji rada koncipiran u istoj pravničkoj manufakturi koja je prepričavala Odluke Višeg suda 01.juna 2023 i &nbsp;garantovala validnost Raonićevog izbora uprkos već tada &nbsp;donijetoj Odluci Višeg &nbsp;suda. Ko od &nbsp;njih radi kontra interesa RTCG, koja ih plaća, a ko iz drugih institucija, ostaje da se vidi. Uostalom, ako je nekome bilo bitno da dokaže Raonićevo pravno, akademsko, visokostručno iskustvo , trebali su sa SAJTA SAVJETA EVROPE da preuzmu dio njegove biografije sa ,, degree in law,, Iz 2010.
Šalimo se, ali smo i dalje za oktavu ozbiljniji od socijalnih predatora i RTCG &nbsp;fiškala.
Izgleda da se vraćamo u devedesete, ne samo ideološki. Tada su se sistemski ,, prali,, papiri auta iz Berkovića.
Sad se ,, peru,, biografije .
Crn obraz- sivi CV- bjelodana funkcija…u ihahaha mandata.

Raonićev nezakonski faktički rad

,,vještačenje, nalaz i mišljenje o nekoj važnoj činjenici koje se daje sudu ili drugomu tijelu pred kojim se vodi postupak, a temelji se na stručnome znanju kojim tijelo pred kojim se vodi postupak ne raspolaže (npr. iz sudske medicine, sudske psihijatrije, knjigovodstva, prometa, balistike)…. Ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka koji se ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem, zatražit će se mišljenje drugih vještaka (»nadvještačenje«),,
&nbsp;Zaista je šteta što se predsjednik Milatović odmah nije izvinio koleginici iz RTCG &nbsp;koja je pitala &nbsp;za &nbsp;detalje o spotu kojeg nije gledala. Mogao je Predsjednik &nbsp;pitanje hendlovati daleko suptilnije. Ali sigurno nije bio svjestan kakva spontana kreativnost obitava u RTCG od dolaska Raonića. Tako da novinari mogu da pitaju i o onome što nijesu gledali. Ili mogu na portalu i u emisijama RTCG uzastopno šest &nbsp;dana, od 30. maja do 4. juna da optužuju Predsjednika da je svojim pitanjima i čudjenjem o Raonićevim Ibar – via Vlada- EK amandmanima napravio kratki spoj na &nbsp;našem dugom putovanju u Evropu.
Da bi poslije sve utihnulo, kao jaganjci ( čeda od ovce ), i više niko kritički da se zapita da li se i taj amandmanski dotjeran Zakon poštuje. Ili je pod lupom i odlukom doktora Drljevića.
<h2>FORENZIKA DIGITALIS</h2>
Dakle, izvinjenje bi impliciralo Raonićev pristanak na vještačenje. A vještak, tj. više njih bi mogli da pitaju…..
Recimo, vještak iz administracije Savjeta Evrope pita da li je Raonić namjerno obmanuo Savjet Evrope kad im je 2010.poslao biografiju sa degree in law ( DIPLOMIRANI PRAVNIK) naznakom, a diplomirao je 8 godina kasnije.
Vještak za korupciju bi mogao da pita da li je 13.AVGUSTA 2021. &nbsp;Raonić potpisao Ugovor sa Drljevićem na najveću platu u Crnoj Gori iako je taj dan još bio član Savjeta AEM.
Vještak za telekomunikacije bi mogao da vidi da li je neko pozvao &nbsp;kandidata za generalnog &nbsp;krajem jula 2021. ( 26.srpanj ubilježen na mobilnom), &nbsp;da bi pregovarao sa Raonićem . Poslije objašnjenja pozvanog kandidata &nbsp;da se od kandidature neće odustati, Raonić, tada član Savjeta AEM, javni funkcioner koji ne smije da lobira, nije bio zainteresovan za razgovor.
Vještak za nezakonito lobiranje i politički uticaj bi mogao da porazgovara sa vojv...., ups, visokim javnim funkcionerom koji je zvao Nikolu Markovića na razgovor, ali je dobio saradnju o programu i kadrovima sa Raonićem.
23. septembra 2021. u Beogradu se desio interesantan susret dje je novopromovisani &nbsp;urednik programa zabrinuto predvidjao što se može desiti, ako se ne odustane od tužbe zbog nelegalnog izbora Raonića. Urednik više nije na funkciji. Čim je počeo da razmišlja svojom, a ne Raonićevom glavom, otišao je u banku. Zabrinutost je bila opravdana - podnosilac tužbe je trpio šikanu, &nbsp;a i &nbsp;članovi njegovi familije profesionalno su &nbsp;degradirani mišljenjem ,, eksternog evaluatora,, &nbsp;što je eufemizam koji Raonić koristi kad svoju osvetu i šibicarstvo &nbsp;umotava u &nbsp;visokoparnu besmislenost..
Vještak za poligraf i suočavanje bi mogao da pita potpisnika ovih redova, a i Raonića lično da li je 14. marta 2022. ponudio avanzovanje za Srdjana Čovića i njegovu prethodno degradiranu &nbsp;suprugu , ukoliko se odustane od tužbe. Pri tom se pohvalio da ima podršku &nbsp;svih partija i ambasada ( volio bih da to danas potvrde i uskliknu s ljubavlju četvrtom mandatu) za pregalaštvo i &nbsp;izbalansirano izvještavanje.
Vještak za granične prelaze i evropsku muziku trebalo bi da utvrdi da li je u novembru 2021. Boris Raonić pohodio Skoplje i učestvovao u kreaciji kompozicije koja će na njegovo ,,iznenadjenje,, (januar 2022) &nbsp;trijumfovati uz nepoznat broj glasova članova Komisije koju je sastavio &nbsp;lično - &nbsp;Raonić. Mada je to, po pravilniku, &nbsp;bilo zaduženje direktorice TVCG, Marije Tomašević.
Da li će vještak statističke struke utvrditi kao pouzdane rezultate gledanosti, tj. SHR koji Raonić plasira na privatizovanom portalu tako što samo broji domaće televizije. Neki političari se jadaju da i njima šalje te podatke za dobro jutro. &nbsp;Što nas navodi na zaključak da odista političari ne utiču na Raonića – on ih sam zove……prije nego ga se sete.
Da li će vještak za radno pravo konstatovati da je ,,ne svojom voljom,, &nbsp;Raonić otpuštio kolege u decembru 2022, kako je izjavio pred tužiteljkom Majom Janković 23. aprila 2023. godine, prebacujući odluku o ukidanju radnih mjesta na Savjet RTCG koji takodje pod Drljevićem obuzme kretaivna spontanost, pa odlučuju o radnim mjestima o kojima ništa ne znaju. Takvo što će se desiti I ovih dana , ali se ne zna da li je raspored po Tabeli iz 2017. sa 750 radnika ili po novoj racionalisanoj od 815 radnika, koja se čuva kao tajna kod zavjetnika doktora Drljevića.
Istina, sve je ovo pisanje &nbsp;zbog grijeha kojeg Raonić odista nema. Nije on napisao pitanje novinarki RTCG, to je on došapnuo svom dodirektoru i uredniku. Isto kao što ovih dana on ne ispisuje iz sindikata već to rade ljudi iz njegovog kabineta, sa pričom o odmazdi ili visokoj poziciji na rang listi za stanove.
Umalo da zaboravimo vještake ekonomske struke i produkcije koji bi trebalo da vide koji je genijalac smislio da se za studio kupuju pedestali vrijedni skoro milion eura. Ili nekog vještaka &nbsp;koji &nbsp;mjeri termičko naprezanje žica na violini na CETINJU NA 18 STEPENI kad pola diplomatskog kora odbije da prisustvuje proslavi rodjendana RTCG 70 dana prije jubileja, &nbsp;zamišljenoj &nbsp;kao inauguracija novog, starog,vd, vječito nezakonitog &nbsp;Raonića.
Ili da neki vještak vidi da li je advokatski etički kodeks slomljen kad izgubljene slučajeve i forsiranu nezakonitost, tj. trogodišnje zamajavanje suda o legalnosti Raonića njegovi advokati finansirani od gradjana predlože &nbsp;kao argument za novi izbor .
Neki vještak za kurikulum Pravnog fakulteta bi trebalo da vidi da li su naši supertužioci i sudije pohadjali iste predmete kao Raonić do 44. godine i da li onaj kojem pravo strašno slabo ide može da blokira čuvare pravde tek onako, tako lako – tri &nbsp;godine.
<h2>Diletantu darivat &nbsp;evropski javni servis &nbsp;– grehota je o tom i misliti</h2>
Dok se priprema Zakon o Vladi , možda neki vještak da predloži &nbsp;ministarstvo volonterskog kreiranja &nbsp;amandmana koji će se &nbsp;prilagođavati – kako kome drago i ko prvi email Briselu. &nbsp;Jer o ukusima i iskustvima ne valja raspravljati.
Dok nastaju ovi redovi i formalno je ovaploćena i pečatirana lucidna misao docenta Drljevića i savjetničkih sudruga koja Raonićeve menadžerske, amandmanske i ine kvalitete cijeni na 3400 EUR. Drljević, Naod , Milica, Filip i gospodja Murić su odista &nbsp;&nbsp;ubijedjeni da je Raonić spontano ( u njima samima) &nbsp;&nbsp;pronašao vještačku inteligenciju čuvajući ljudska prava &nbsp;20 godina. &nbsp;
Ako je premijerova plata paf, ovo je zasigurno dva pafa. Ali nezakonita.
Tragovi su mnogi do pećine ...... za dobre se vještake ne pripravlja.
Sve je jasno.
Raonić i njemu slični moraju da dobiju lekciju da se mogu svi &nbsp;ljudi varati neko vrijeme, neki ljudi &nbsp;svo vrijeme, ali se ne mogu svi ljudi varati svo vrijeme. Tamo dje se odlučuje o javnom interesu - Raoniću, Drljeviću i sadašnjem sastavu Savjeta treba da je zabranjen prilaz. Za početak.
A poslije može da dodje i vještak koji ovdje nije pominjan.
Pa kad se ugovor raskine, voljom institucija &nbsp;Države, da se građanima vrate naše pare.

Vještačenje po Raoniću

Svi članovi Savjeta RTCG, izuzimajući gospođu Marijanu Camović Veličković kaja se pokazala kao vrsni pravnik, novinar i sindikalni vođa, ne posjeduju dovoljno znanja i integriteta da brane javni interes u RTCG - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, kandidat za generalnog direktora RTCG Srđan Čović.
- Bilo je potpuno očekivano da bude ovakav ishod biranja generalnog direktora, s tim što su moje kolege i ja, vidjele da u tom procesu treba učestvovati da bi se stekla neka legitimacija, pravna i moralna, i profesionalna, da osim što smo znali da će taj proces tako da se završi, na nezakonit način, da vidimo kakvi su detalji tog nezakonitog procesa. Mislim da smo, za sad, na pravom putu da dokažemo, da je proces trećeg izbora Borisa Raonića, za generalnog direktora, bio pun loših procedura, koje stvari predstavljaju drastično kršenje zakona - rekao je Čović.
Izlaganje Marijane Camović Veličković, nakon konstitutivne sjednice 29.avgusta, mnogo je pomoglo ostalim kandidatima za generalnog direktora RTCG, poručuje Čović, jer je ona iznijela neke čudne detalje, poput činjenice ponovnog aktiviranja advokatskog tima,koji je, kako kaže on, po ugovoru angažovan da brani interese Crne Gore.
- Kad god se oni ( advokatski tim) pojave, traže se razlozi za kandidaturu Borisa Raonića. To je bilo sada, a tako je bilo i 1.juna 2023.godine. Moram da podsjetim gledaoce da su se i tada dešavale veoma čudne stvari gdje se pravosnažna odluka Višeg suda, koja je bila potvrda odluke Osnovnog suda, gdje je kolega Nikola Marković dobio spor, odnosno, potvrdu na svoju tužbu da je Raonić nezakonito izabran; dakle i tog 1.juna su nastupili advokati sa tumačenjem da Raonić zadovoljava uslove ponovnog konkursa i da u slučaju da on ne bude kandidat, može da dođe do preinačenja odluke na Vrhovnom sudu, a zatim i do velikih odšteta za RTCG. Iz ove pozicije ja mislim da je to obmanjivanje javnosti, i da su advokati apsolutno nelojalno postupili prema RTCG, jer oni su tu da zastupaju njihove interese a ne da ističu pojedine kandidate - naglasio je Čović.
Sagovornik Televizije E je kazao da osoba koja u tom momentu ima četiri presude Osnovnog suda, dvije odluke Višeg suda, jednu odluku Vrhovnog suda, jedno mišljenje ASK-a koje kaže da u njegovim izborima ima elemenata korupcije, jednu odluku Upravnog suda, je osoba koja ne poštuje odluke suda i, naglašava Čović, koja ima ekskluzivno pravo da piše amandmane i da ih šalje Vladi na dalju proceduru.
- Jedna osoba je uspela da sa jednim mailom derogira dvogodišnji rad nevladinih organizacija, Ministarstva i direktorata. To je strašno čudno kako je to prošlo, međutim, izgleda da obijest ide zajedno sa glupošću pa da se i tu napravila greška u koracima, odnosno greška u članovima. Naime, izgleda da su svi bili skoncentrisani, čak i oni koji su daleko od toga da su zagovarači Raonićevog trećeg, četvrtog ili koliko bi to moglo biti mandata u RTCG; i da je stvoren utisak u javnosti da je njemu utrt put do novog mandata…Radno iskustvo, ono koje se stiče u traženom stepenu stručne spreme, u ovom slučaju generalnog direktora, i veoma važno u skladu sa zakonom, i sad imate situaciju da Boris Raonić nije u skladu sa zakonom od 6.avgusta 2021.godine. Ako je to tako, a već imamo odluke Osnovnog, Višeg, Vrhovnog suda, onda je njegovo sticanje radnog iskustva završeno 6.avgusta 2021.godine. Pošto je on diplomirao 2018.godine, to znači da on ima svega tri godine radnog iskustva - zaključio je Čović.

Čović: Dokazaćemo da je i najnoviji izbor Raonića drastično kršenje zakona

Jedan od kandidata za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) na minulom konkursu Srđan Čović uputio je toj medijskoj kući pismo sa prijavom protiv direktora Javnog servisa Borisa Raonića koja se odnosi na lakše i teže povrede radnih obaveza.
U tom pismu Čović je, između ostalog, objelodanio da mu je Raonić svojevremeno nudio da odustane od tužbe u parničnom procesu koji je protiv njega vodio zbog nelegalnog izbora na čelo RTCG - a da zauzvrat bude nagrađen.
- Raonić mi je ponudio da odustanem od tužbe u parničnom procesu koji sam vodio protiv njegovog nelegalnog izbora, a da zauzvrat biram mjesto, a da moja supruga dobije uredničko mjesto - saopštio je Čović.
To, kako je konstatovao, nije dozvoljeno zakonima.
On je Raonića prijavio za neuredno ili nesavjesno čuvanje službenih spisa, podataka, video i audio zapisa, koji nemaju karakter povjerljivosti.&nbsp;
- Raonić ni poslije tri &nbsp;godine nije dostavio audio zapis sjednice Savjeta od 23.07.2021. i pored nekoliko rješenja AZLP da se na osnovu zahtjeva ostvari uvid i slušanje tog zapisa koji bi trebalo da sadrži izrečeno mišljenje Pravne službe da u toku izbora za generalnog direktora RTCG, on nije imao 10 godina radnog iskustva, a bio je i u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM - precizirao je Čović u pismu.
<h2>MOBING</h2>
Prijavljuje ga, kaže, i zbog &nbsp;ometanja i otežavanja zaposlenom da izvršava svoje radne obaveze i konkretnih slučajeva Duške Stanić i Željka Žugića.
- Boris Raonić je poslije prvih uspjeha Službe statistike i planiranja I kvalitetnog izvještaja na koji AEM nije imala primjedbi, ukinuo radno mjesto Duški Stanić, bez konsultacija sa njenim neposrednim rukovodiocem, Pravnom službom i HR službom. Željka Žugića je dislocirao na mjesto inženjera Održavanja a dužio ga zadacima obrade statističkih podataka što on iz te pozicije nije mogao da obavlja u punom kapacitetu. Pokušao je i da pošalje u Održavanje doma RTCG i staranje o vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi i inženjera Srđana Čovića i pored njegovog ogromnog iskustva u Tehnici i Produkciji RTCG. Čitavo to vrijeme se držao kompulsivne ideje da iseli ljude iz njihovog ionako skromnog kancelarijskog prostora. Ovih dana je dao otkaz kolegi Žugiću na osnovu bizarnih razloga koje je vjerovatno izmislio Raonić a potpisao neko od renta advokata - istakao je Čović.
Čović smatra da se sve ovo može računati i kao psihičko zlostavljanje ili ponižavanje drugog zaposlenog sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta - mobing.
- Taj tretman su imali i neki ljudi iz Arhive RTCG u momentu kad su procurili nelegalni ugovori Raonićevih najbližih saradnika - saopštio je Čović.
<h2>BELVEDER</h2>
On je Raonića prijavio i za iznošenje netačnih informacija i neistinito obavještavanje javnosti kojim se narušava kredibilitet poslodavca. U tom kontekstu je ukazao i na neistinito iznošenje informacija tokom ustoličenja Mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra prije tri godine, kada je ta medijska kuća objavila da su građani pucali na policiju.&nbsp;
- Boris Raonić je direktno odgovoran za neistinito iznošenje informacija u vezi sa događajima na Belvederu, a dugo vremena obmanjuje javnost sa rezultatima gledanosti, tako što netačno interpretira SHR kao osnovni parametar gledanosti televizija - ukazao je Čović.
<h2>SPORNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI</h2>
Čović je naveo da u finansijskim izvještajima nema podataka o broju zaposlenih i angažovanih po ugovoru o radu, kao i da Raonić sa paušalno iznešenim brojkama takođe obmanjuje javnost.
- Podsjećam, akt Poslodavca , Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, pod obavezama generalnog direktora RTCG podrazumijeva staranje da RTCG radi po zakonu. Osim nelegalnih izbora koje su obilježje Raonićevog djelovanja on je u slučajevima kad je profesionalno degradirao i otpuštao naše kolege kršio ičlan 224 KZCG (Ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora...) - naveo je Čović.
<h2>NEPROCESUIRANA PRIJAVA</h2>
Podsjetio je da je i ranije interno i javno reagovao na ove neprofesionalne i nezakonske postupke, te da je većinu reagovanja sublimirao u: prijavi protiv ugrožavanja javnog interesa – korupcije, naslovljenu licu za prijem i postupanje po obavještenjima o sumnjama na nepravilnosti i prevare, 29.12.2023.&nbsp;
Tu prijavu je prilažio kao dodatak ovom obraćanju - a ona do danas nije procesuirana.
- Niti sam dobio bilo kakav odgovor, što najbolje govori o vladavini zakona u RTCG - ukazao je Čović.&nbsp;
U međuvremenu je sa kolegama inicirao još jednu krivičnu prijavu.
- Pretpostavljam da ćete podržati da se prijavljeno lice sprovede kroz disciplinski postupak - zaključio je Čović.

Anja Ivanović

Čović: Raonić mi je ponudio da odustanem od tužbe i zauzvrat biram mjesto, a da moja supruga bude urednica

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore, kazao je za Pobjedu Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, koji je ujedno i autor dokumenta o kome će se uskoro izjašnjavati Skupština Crne Gore.
Riječ je o aktu koji je prvi put najavio 26. septembra, a u kome se potcrtavaju zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika, posebno u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa, te uključivanje nevladinog sektora i medija.
Vuković je za Pobjedu potvrdio da će se o sadržaju buduće rezolucije govoriti u drugom dijelu 23. sjednice Odbora kojim predsjedava, a koja je zakazana za sjutra u 15 sati.
- Osim članova i članica Odbora, poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru – kazao je on za Pobjedu.
Osim Vukovića, u ovom radnom tijelu su i potpredsjednici Skupštine Boris Pejović iz vladajućeg Pokreta Evropa sad i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Od poslanika PES-a, član je i Jovan Subotić, koji je ujedno i zamjenik predsjednika ovog odbora, te Miloš Pižurica, dok DPS zastupa još i Mihailo Anđušić. Iz redova vladajuće koalicije, u Odboru su Milica Rondović i Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, Anđela Vojinović iz Demokrata i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke. Predstavnici opozicije su Miloš Konatar iz Građanskog pokreta Ura i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, a članica je i Jevrosima Pejović u ime Posebnog kluba poslanika.
S obzirom na poziv Vukovića, sjutrašnjoj sjednici trebalo bi da prisustvuju i poslanici iz redova vladajuće Socijalističke narodne partije i Demokratske narodne partije, te opozicionih Socijaldemokrata Crne Gore.
- Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore – optimistično je najavio Vuković.
Podsjećamo, krajem septembra je prvi put ozvaničeno da bi crnogorska skupština, nakon više od 12 godina, konačno trebalo da izglasa novi akt kojim se potvrđuje njena opredijeljenost euro-integracijama. Predsjednik Odbora za evropske integracije je rekao da se naša zemlja nalazi „u ključnoj fazi procesa integracija“.
Predloženi tekst rezolucije u koji je Pobjeda imala uvid, tretira pristupanje Crne Gore EU kao centralnu strategiju i državni cilj, a Skupštinu Crne Gore kao ključnog pokretača i učesnika procesa. Rezolucija pretpostavlja tijesnu saradnju Skupštine sa Vladom i Predsjednikom Crne Gore kako bi se obaveze iz pristupnih pregovora sa EU završile što prije i na što kvalitetniji način. Dodaje se i da posebnu ulogu u ovim procesima i aktivnostima ima upravo Odbor za evropske integracije.
Krajem ove sedmice biće poznat zvanični stav evropskih institucija povodom najave zatvaranja još pet pregovaračkih poglavlja na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, otvorila bi se vrata za početak rada na ugovoru kojim bi se definisali odnosi između naše zemlje i EU.&nbsp;

Vuković: Nadam se konačnom dogovoru o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije

Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting, odgovarajući na Non pejper šest crnogorskih medija u kome se ističe da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kazala je da prate ovaj slučaj i uopšte stanje slobode medija u Crnoj Gori.
Crnogorski mediji – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, Portal ETV, Antena M i M portal, su, pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, informisali međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona SDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.9342%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftargetiranjem-kritickih-medija-sdt-krsi-clan-10-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lanting je, u odgovoru ovim medijima, istakla da tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava bilježe napredak kada je riječ o slobodi medija, ali i da izražavaju zabrinutosti i upućuju preporuke Crnoj Gori u tom pogledu.&nbsp;
- Kao i prethodnih godina, i u 2025. godini Komitet UN za ljudska prava objavio je izvještaj u martu, a isto je učinio i visoki komesar UN za ljudska prava u svojoj završnoj izjavi 19. maja. Volker Turk je pohvalio napredak Crne Gore, ali izrazio zabrinutost zbog govora mržnje i podjela | Ujedinjene nacije u Crnoj Gori - podjsetila je Lanting u odgovoru.
Ona je podsjetila da je povodom Dana slobode medija, 3. maja ove godine, takođe istakla značaj slobode izražavanja i bezbjednosti novinara u intervjuu za TVCG.
- Nastavićemo da pratimo ovaj slučaj, kao i druge incidente i trendove u vezi sa slobodom medija - poručila je Lanting.
U Non pejperu upućenom međunarodnoj javnosti se kontatuje da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti.&nbsp;
Uredništvo tih medija u dokumentu ističe da, iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, u praksi, u posljednjih pet godina sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo.
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što je detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;

Lanting o Non pejperu šest crnogorskih glasila: Pratimo ovaj slučaj i druge trendove u vezi sa slobodom medija

Što Beograd dublje tone u „sivu zonu“ između sankcija i preživljavanja, to će Srbiji biti teže da ponovo stekne stvarni suverenitet u energetskoj sferi.
Višemjesečno oklijevanje Aleksandra Vučića, uz svakodnevno dramatizovanje, očekivano nije odvelo ni Srbiju ni NIS nikuda. Još krajem prošle sedmice rasplamsavala se nada da bi Sjedinjene Države mogle da izdaju licencu za rad Naftnoj industriji Srbije. Nije poznata osnova te nade, a ispostavilo se i da je neutemeljena. Već u nedjelju Vučić je govorio o „teškoj situaciji“, da bi u ponedjeljak izjavio kako „ne razumije“ američku logiku. Nakon takvog lutanja, u utorak je uslijedio očekivani hladan tuš: pančevačka rafinerija obustavila je rad jer više nema dovoljno sirove nafte. Dakle, dogodilo se upravo ono što je još prije dva mjeseca naznačeno kao scenario koji se mora izbjeći po svaku cijenu.
Očekivano, „prijatelji Mađari“ odmah su najavili pomoć bratskom režimu u Beogradu. Nije tajna da ovakav razvoj događaja odgovara mnogima i u Mađarskoj i u Srbiji. Kada određene robe nestane u legalnim tokovima, pojave se šverceri i oni koji će iskoristiti priliku za brzu zaradu. Baš takav scenario mogao bi se desiti Srbiji nakon Nove godine.
Iako su Rusi prije dvije nedjelje najavili spremnost da prodaju većinski udio u NIS-u, čini se da stvarne volje za tim nema. Nezvanično, najveći favorit za novog vlasnika NIS-a jeste kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To i ne iznenađuje, s obzirom na dobre odnose Emirata i sa ruskom i sa američkom administracijom, kao i prijateljske veze sa režimom Aleksandra Vučića. Abu Dabijeva nacionalna naftna kompanija ADNOC, osnovana 1971. godine, dvanaesta je najveća naftna kompanija na svijetu po proizvodnji, sa oko 4,85 miliona barela nafte dnevno iz rafinerija Ruvejs i Um el Nar. Može se čuti i da je mađarski MOL zainteresovan, kao i neke neimenovane zapadne kompanije.
No, postavlja se pitanje: kako kupiti nešto što se zapravo ne prodaje? I, važnije – zašto se ne prodaje? Iako se već neko vrijeme govori o prodaji ruskog udjela u NIS-u, što je i bio povod za uvođenje sankcija, ozbiljnog napretka nije bilo. To ne bi trebalo da čudi, imajući u vidu da bi – kako je ovih dana rekao za N1 bivši šef OFAC-a Džon I. Smit – Amerika zahtijevala da se novac za prodaju uplati na zamrznute ruske račune, kako ga Moskva ne bi mogla iskoristiti za finansiranje rata. Dakle, Rusi bi bili primorani da prodaju, a da za to praktično ne dobiju novac. Takav scenario teško ćemo vidjeti.
Američki zvaničnici više puta su naglašavali da je cilj sankcija potkopavanje finansiranja ruskog rata preko energetske industrije. Namjera je bila oslabljenje ruske kontrole, ali je u praksi pogođen čitav srpski energetski sistem. Kompanija koja je snabdijevala do 90 odsto tržišta goriva ostala je odsječena od međunarodnih finansija i nabavke. To je pokazalo stvarnu cijenu „bratske pomoći“: Srbija je dobijala jeftinu naftu, ali je izgubila slobodu odlučivanja u energetici.
Beograd je prikliješten. S jedne strane Vašington i Brisel zahtijevaju smanjenje ruskog prisustva; s druge strane Moskva prijeti obustavom snabdijevanja energentima, uključujući i gas. Izlaz iz te zamke još nije pronađen.
Nakon što su sankcije uvedene, NIS je pokušao da spasi snabdijevanje pod ruskom kontrolom, izbjegavajući potpunu američku blokadu. Srpska vlada i ruski vlasnici pribjegli su nizu manevara kako bi stvorili privid restrukturiranja bez stvarne promjene kontrole. Prvi korak bio je razvodnjavanje udjela Gaspromnjefta: u septembru 2025. oko 11,3 odsto akcija preneseno je na malo poznatu firmu iz Sankt Peterburga, formalno nepovezanu sa energetikom. U stvarnosti, vlasnik te firme i dalje je Gasprom. Na papiru – manje ruskog uticaja; u praksi – sve po starom. Pokušaj skrivanja ruskih tragova bio je providan, a OFAC je to jasno razumio.
Istovremeno, NIS je tražio alternativne izvore sirove nafte. Međutim, nakon blokade Janafa, ključnog pravca za uvoz, Beograd se okrenuo transportu duž Dunava. Prevoz baržama pokazao se tehnički težak i ekonomski neisplativ: za potrebe NIS-a bilo bi potrebno najmanje 145 barži mjesečno, uz problem nizakog vodostaja, nedostatka lučkih kapaciteta i visokih troškova pretovara.
Drugi projekat odnosio se na izgradnju naftovoda od Mađarske do Pančeva, kojim bi se transportovala ruska nafta pristigla naftovodom Družba. Iako su Srbija i Mađarska, uz pomoć Moskve, potpisale sporazum o gradnji, a Kina izrazila interes za finansiranje, sama budućnost Družbe je neizvjesna zbog stalnog širenja zapadnih sankcija ruskoj naftnoj industriji.
Analitičari primjećuju da ruska nespremnost da izgubi kontrolu nad NIS-om nije samo finansijske prirode: izbjegavanje nezavisne revizije vjerovatno skriva transakcije preko posredničkih firmi, kao i projekte povezane sa Rosotrudničestvom, mrežama „entuzijasta ruske kulture“ ili finansiranjem antiukrajinske propagande u regionu.
Srbija je tako upala u dvostruku zavisnost: formalno pokušava da izbjegne konflikt sa Zapadom, ali faktički održava ruske šeme. Što Beograd dublje tone u ovu „sivu zonu“, to će teže povratiti energetsku suverenost.
Američke mjere bile su udar ne samo na ruski kapital, već i na samu ideju srpske „neutralnosti“. Jer kada vaša nafta prolazi kroz Janaf, vaše transakcije kroz strane banke, a vaše vlasništvo kroz Gasprom – nijeste nezavisni. Vašington je Beogradu dao dovoljno vremena da izabere. Produžavanja rokova, prelazne dozvole – sve je to bilo vrijeme za odluku, a ne za spas.
Početkom novembra Viktor Orban ponovo je zaigrao ulogu posrednika. Nakon susreta sa Donaldom Trampom na Floridi, izjavio je da je obezbijedio „potpuno izuzeće Mađarske od sankcija“ na ruske energente. Međutim, Vašington je brzo naglasio da je riječ samo o jednogodišnjoj odgodi. Uz to, Mađarska je pristala na kupovinu američkog LNG-a i Vestinghausovog nuklearnog goriva za elektranu Pakš. Iza priče o „diplomatskoj pobjedi“ stajala je klasična razmjena – politička lojalnost za godinu dana energetske stabilnosti.
Ohrabren Orbanovim prividnim uspjehom, Aleksandar Vučić počeo je da priprema svoj pristup Vašingtonu u nadi da će dobiti sličnu indulgenciju – ovoga puta za NIS. No, za razliku od mađarskog premijera, Vučić se distancirao od direktnih pregovora, prepuštajući ih Rusima, koji bi, prema njegovim riječima, „trebalo da pregovaraju sa Amerikancima“.
Ruski menadžment svjestan je da kontrola nad NIS-om nije samo ekonomski, već i politički adut. Iako se tvrdi da se traži „neutralan investitor“, ostaje sumnja da bi kupac mogao biti struktura lojalna Kremlju.
Ova priča je od velike važnosti i za Hrvatsku. Nije tajna da su čak i advokati angažovani od hrvatske strane i Janafa, na neki način „navijali“ za Srbiju – tačnije, za prihode iz Srbije. NIS je najveći klijent Janafa, a Janaf je do nedavno ostvarivao čak 30% prihoda od transporta nafte za Pančevo. Ugovor važi do 31. decembra 2026, a u ovim okolnostima teško će biti ispunjen.
A Srbija? Problemi sa Rusijom nastaviće se i na drugom frontu – gasnom. Ako Rusija do kraja sedmice ne pošalje novi ugovor o isporukama gasa, Srbija, kako je najavio Vučić, već u ponedjeljak počinje pregovore sa alternativnim dobavljačima.

Energetski slom Srbije: Vučićevo oklijevanje, rezultat nula

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: srdan-covic