Velika sudnica Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;biće &nbsp;taman da primi sve zainteresovane za proces koji &nbsp;će sigurno biti presedan u crnogorskim javnim servisima, ali i u sudstvu.
Pet okrivljenih, sedam advokata i svi crnogorski mediji okupiće se da vide kako tužilac zastupa, poslije duge ćutnje i promjena zakona, &nbsp;konačno kreiranu optužnicu a kako to razumiju sudije.
Okrivljeni su članovi Savjeta RTCG koji su &nbsp;1.juna 2023. ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, bez obzira na presudu o nezakonitosti prvog izbora i rješenja suda koje je naložilo izbor između kandidata koji zadovoljavaju uslove.
U opisu obaveza članova Savjeta je da štite javni interes i dužnost obavljaju po sopstvenom znanju i savjesti, &nbsp;poštujući zakone.
Iole ozbiljan uvid u djelovanje članova Savjeta RTCG zabilježen u zapisnicima i u medijskim izvještajima upućuje da su oni van navedenih &nbsp;kategorija. &nbsp;
- Glasalo je pet članova Savjeta...imamo četiri ispravna listića na kojima je zaokruženo ime Borisa Raonića....Pravno je valjano da kažem , a vi me propratite da ne pogriješim da je Raonić izabran za generalnog direktora RTCG - tolkovao je docent (Veselin) Drljević 1. juna 2023. &nbsp;
Članovi Savjeta RTCG - &nbsp;barem četvoro njih - su propratili Veselina Drljevića, jer im je pravna služba Raonića tako prepričala odluku Višeg suda. Znanje za ovakve situacije nemaju. Svijest i savjest o posledicama nelegalnog izbora je proradila na saslušanju kod tužioca kada su se, po riječima gospode Radonjića i Novovića, branili ćutanjem.
Dakle, savjest javnog djelatnika koji svoje odluke brani ćutanjem je krajnje sumnjiva rabota. Ili neko zaista misli da se javni interes može efikasno braniti ćutnjom, kolutanjem očiju ...ili &nbsp;snenim treptajima i uzdasima kao što zna dramiti jedan od angažovanih advokata.
Interesantno je - dok su ćutali kod tužioca, članovi Savjeta istovremeno su angažovali advokate RTCG da brane njihovu odluku o nelegalnom izboru, jer je ona žalbama dva kandidata bila osporena na sudu. To su u pravu konkludentne radnje koje dovoljno govore o željama, namjerama, dogovorima i učincima članova Savjeta koji su se latili glasačkih listića. Na kraju, dvije pravosnažne odluke Višeg suda potvrdile su da su oni nelegalno izabrali Raonića 1. juna 2023.
<h2>Zatvorenikova dilema</h2>
U teoriji igara koja se koristi u raznim poslovnim strategijama razvijena je teorema o zatvorenikovoj dilemi. Dva prekršioca pravila (ili zakona) u slučaju da budu procesuirani imaju razne mogućnosti izbora - najbolje je ako obojica negiraju devijantno ponašanje jer tako sigurno prolaze bez kazne. Pretpostavlja se da ne mogu da komuniciraju i da ishod zavisi i od međusobnog povjerenja, prošlih nagodbi i budućih lukrativnih dogovora.
Raonićevi dizači ruku i ispunjavači listića su mogli da se dogovaraju i dok je sve išlo po Raonićevom planu gotovo su sa egzaltacijom pozdravljali njegove ideje, planove, proglase. Već se počelo sumnjati da je u pitanju sekta.
I onda , kod tužioca – muk. Neko polupametan je dao savjet da je krivica individualna i da oni mogu kolektivno da se sprdaju sa RTCG i javnošću. Savjet RTCG ne može da služi kaznu. Još ako ga Raonić, najsporiji student prava otkad se ono &nbsp;izučava u Crnoj Gori, proglasi elitom.
&nbsp;In dubio pro reo.....U slučaju sumnje presuditi u korist okrivljenog. Međutim....
<h2>Sudsko tužilačka trilema</h2>
Međutim, bivši dvostruki rektor se, deset dana poslije podizanja optužnice, ipak prisjetio da nije ispunio listić, tj. da je njegov glas bio nevažeći. Tako &nbsp;je odmah definisao one koji su glasali, ali se toga kod tužioca ne mogu prisjetiti. Odmah je njegov elitizam ispario u očima i rečenicama Raonića koji je u naručenim emisijama izjavio da mu je Miranović prvi čestitao , a da su državni tužioci povezani sa kriminalcima. Što valjda upućuje na to da je Drljević sigurno doktor, a glasači Raonića anđeli na vrhu – glasačke kutije.
Tako sudiji i tužiocu , poslije priznanja Miranovića, ostaje da pitaju ostale članove "elite":&nbsp;
Da li ste glasali za izbor Raonića?
Da li ste glasali protiv?
I konačno...
Da li ste ubacili važeći listić?
Ako ni toga ne mogu da se sjete, onda njihova svijest o postupcima i odgovornosti nije ni za kakav javni rad, pa se advokatima toplo preporučuje da ih brane na račun - neuračunljivosti. Zakon o zaštiti na radu koji za rukovodeća mjesta predviđa određene psiho-fizičke sposobnosti daje za pravo radnicima RTCG da budu zaštićeni.
Ako članovi Savjeta RTCG budu negirali ubacivanje važećih listića, onda komisija koju je delegirao Drljević, a u kojoj su bili Lazović i Murić, mora da odgovara zbog falsifikovanja jer su izmislili važeće listiće.
<h2>Šibicari i institucije</h2>
Jasno je da je ova skupina pod kontrolom i vođstvom Raonića i Drljevića, a oni očigledno uslužni visokoj adresi koja je zainteresovana za kadrovsku i uređivačku politiku RTCG. Javnost, sud i tužilaštvo moraju da znaju da su Raonić i Drljević do sada imali odnose sa institucijama &nbsp;i građanima koji se tretiraju kao obmana.
Raonić se u Savjetu Evrope 2010. predstavio kao diplomirani pravnik ...iako je diplomirao 2018. u 44. godini. Bilo je to sporo, &nbsp;naporno studiranje, a Raonić, očigledno, &nbsp;ni do danas nije spoznao suštinu prava. Mada, &nbsp;sudeći po nastupima nekih evropskih emisara, oni su prosto srećni što ih je Raonić obmanuo.
Drljević je, ne znajući, prepisao trideset i šest stranica doktorata. Rekao je da to niko ne bi uradio namjerno. Jedan ugledni građanin je medijima proslijedio pismo (nikad demantovano) o tome da je Drljević redovno uzimao njegov honorar u vrijeme kad uopšte nijesu sarađivali. Istina, valjda mu ga je kao sportski urednik i pisao. Opet, nesvjesno i nenamjerno.
Kad šibicari i primitivci zauzmu institucije oni ne postaju odgovorni javni djelatnici i ugledni građani, već institucija postaje popljuvani pločnik. Ovo nijedan advokat ne može sporiti.
A šibicarima darivat javni medijski servis grehota je – štaviše, to je kriminal. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet RTCG pred sudom

Radi se o presedanu da se nekom članu Savjeta Radio Televizije Crne Gore sudi, uz dodatni presedan da oni nastavljaju da obavljaju svoje funkcije - kazala je potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore i članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković u podkastu Centra za građansko obrazovanje "Proudcast".
Ona je, kako se navodi u saopštenju ove nevladine organizacije, i svjedokinja u postupku koji se pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi protiv predsjednika i četiri člana Savjeta RTCG.
- Do postupka je došlo jer su njih petoro nezakonito ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora 2023. godine. Umjesto da se poništi odluka iz avgusta 2021. godine, za koju je donijeta pravosnažna presuda da je taj izbor bio nezakonit, oni su ga ponovo izabrali… Ti članovi Savjeta se ne uključuju u to o čemu glasaju, oni ispunjavaju svoj zadatak, rade ono što se od njih traži i to po bilo koju cijenu - čak i po cijenu svoje slobode, jer im prijeti zatvorska kazna - ističe Camović-Veličković.
Ocjenjuje da je očigledna namjera da se sudski proces prolongira i da to ide na ruku Raoniću.&nbsp;
- Njemu je u interesu da mandat tim članovima Savjeta traje što duže, sve dok mu služe, i da za to vrijeme ne stigne presuda - pojasnila je Camović Veličković.
Ukazuje i na to da jednom broju ovih članova Savjeta mandat ističe ove, a drugima u junu sljedeće godine. &nbsp;
Izrazila je i čuđenje nepripremljenošću sutkinje za veliko interesovanje javnosti za ovaj slučaj, čije je prvo ročište odgođeno jer nije bilo slobodne sudnice odgovarajuće veličine.&nbsp;
Na pitanje kakvu presudu očekuje, Camović Veličković je decidna: “Presuda ne može biti drugačija osim osuđujuća.”
Srđan Čović, koji je u RTCG-u profesionalno angažovan decenijama u sektoru Tehničkog vođstva, a bio je i jedan kandidat za generalnog direktora, smatra da je “u RTCG na sceni revanšizam i da ljudi koji nemaju kapaciteta, znanja, a ni morala &nbsp;vode tu kuću, a šikaniraju kolega i podnose tužbe protiv svjih radnika”.
Čović je podsjetio da je aktuelni Savjet RTCG izabrao Raonića kada je ispred sebe imao četiri odluke Osnovnog suda, zatim odluku Višeg suda koja potvrđuje Raonićev konflikta interesa, kao i potvrdu Vrhovnog suda i mišljenje ASK-a da je u izboru Raonića bio očigledan konflikt interesa.&nbsp;
Napomenuo je i da je tadašnje rukovodstvo ASK-a najavilo da će se obratiti i Administrativom odboru, koji je nadležan za izbor članova Savjeta, ali i alarmirati državnog tužioca.
- Nezabilježena je situacija da se ovako ignorišu odluke suda. Apsurd je i da radnici RTCG plaćaju advokate koji ne brane interse RTCG-a već Raonića i njemu lojalne članove Savjeta - tvrdi Čović.
&nbsp;Podsjetio je i da su se svi kandidati za generalnog direktora RTCG, na posljednjem konkursu, obratili javnosti zajedničkim pismom, upozorivši da ako je Raonić obavljao dužnost nezakonito, nije mogao da stekne radno iskustvo, pa time ni da ispuni uslove tražene konkursom.&nbsp;
- Najveći je apsurd što su advokati RTCG-a branili izbor Raonića pozivajući se na odluke suda po kojima su izgubili - dodaje Čović.
&nbsp;Na pitanje kakva je atmosfera u RTCG-u, Čović je rekao da profesionalci u javnom servisu željno iščekuju ishod procesa, dok neki ljudi strahuju za svoje pozicije, a neki očekuju i da u aktuelnoj podjeli stanova dobiju nešto, prenebregavajući činjenicu da bi u tom slučaju svi akti bili nelegalni.
- Budžet od 24 miliona eura (od čega 20,8 miliona izdvajaju građani i građanke Crne Gore), može da drži RTCG u dobroj poziciji. Ali, nažalost, nikada više administracije nije bilo u RTCG, svi rukovodioci imaju zamjenike i savjetnike i njima je data veća važnost od direktora Radija i Televizije - naveo je Čović.
&nbsp;Komentarišući rukovođenje finansijama, Marijana Camović-Veličković je ocijenila da je 24 miliona eura „vrtoglava“ suma i da najmanje 16 crnogorskih opština ima manji budžet od budžeta RTCG.&nbsp;
- Svake godine je budžet sve veći, svake godine ostaje novca, jer je nemoguće smisleno potrošiti novac za nešto što ne kreće od nule svake godine, a nikada ništa ne vrate u budžet - rekla je Camović Veličković.
Naglašava da bi trebalo ispitati šta se dešava sa nepotrošenim i nevraćenim novcem.&nbsp;
- Indikativno je ponašanje Ministarstva finansija. Na primjer, 2021. godine kada je izašao prvi izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju RTCG, Ministarstvo finansija nije dalo nijedan odgovor DRI. Da je dalo odgovore, taj izvještaj bi bio mnogo drugačiji - kazala je Camović-Veličković.&nbsp;
Ističe da se u finansijskom planu vide samo cifre, ali ne i objašnjenje zašto su tolike, navodeći primjer da je za ovu godinu predvidjeno 55.000 eura za advokatske usluge, a do prije godinu 30.000 eura.&nbsp;
- Ne vidimo zašto je ta cifra skoro duplo veća, koji je to obim posla, kako se advokati biraju i zašto oni, a sporovi se samo gube. Makar za tri godine znamo da tim silnim milionima upravlja čovjek koji je nelegalno izabran... - navela je Camović Veličković.
Dodaje i da se nekontrolisano kupuje oprema.
&nbsp;- Javni servis su zarobile političke partije kojima je Boris Raonić na usluzi - smatra Camović Veličković i navodi primjere neprofesionalizma, neprovjerenih informacija i cenzure poput nedavno „povučene“ izjave portparola Evropske komisije jer nije odgovarala političkim partijama kojima Raonić služi.
&nbsp;U svom osvrtu na cenzuru i selektivan izbor informacija, Čović je ukazao na bezmalo kampanju RTCG protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, kada je on upozoravao da se Zakon o RTCG ne smije krojiti po jednom čovjeku. Ocijenio besmislenim tadašnje objašnjenje vlasti da se spušta kriterijum za izbor generalnog direktora da bi se došlo do veće konkurencije.
- Zanimljivo, 1. septembra je bilo osam kandidata sa oko 300 godina iskustva u RTCG, a članovi Savjeta su izabali ponovo Raonića. Oni su dobili novu krivičnu prijavu koja još nije procesuirana. Svih osam kandidata je podnijelo tužbu protiv organizovane kriminalne grupe, pa će ovo suđenje od 7. marta imati svoj nastavak - procjenjuje Čović.
&nbsp;Na pitanje da li RTCG može da postane ogledalo našeg društva, a ne dnevnik jedne vlasti, Čović je rekao da je javni servis RTCG imao svoje uzlete krajem 90-ih, zatim je poslije 2006. godine ušao u neku vrstu letargije i spuštanje kriterijuma, da bi za vrijeme Andrijane Kadije i Vladana Mićunovića opet vratio povjerenje, a sada RTCG najveći dio svojih emisija, različitog žanra kreira po potrebi političara.&nbsp;
- Ne mislim da RTCG &nbsp;treba da bude ogledno polje političara - jasan je Čović.&nbsp;
On je stava da se taj sistem ne može popravlljati ako je na čelu RTCG čovjek koji je nezakonito izabran, a na čelu Savjeta doktor koji je, to će se utvrditi, &nbsp;prepisao 36 strana doktorata.
&nbsp;- Teško je argumentovano braniti zašto je javni servis potreban, jer ih već u većini evropskih zemalja smatraju parazitima društva. Mislim da javni servis treba da postoji, ali više u sferi onoga što nije u polju interesovanja komercijalnih televizija – treba da ima manje informativnog programa, a što više obrazovnih, kulturnih, naučnih i dječjih programa - zaključila je Camović-Veličković.

Camović Veličković: Presedan da se nekom članu Savjeta RTCG sudi, dodatni presedan da i dalje obavljaju funkcije; Čović: Nezabilježeno da se ovako ignorišu odluke suda

U saopštenju kojim nam je počelo &nbsp;novosedmično jutro, citiranjem Inspekcije rada, omakla se i jedna tačna konstatacija.
U dijelu rečenice :
"U cilju pojašnjenja člana 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru a tiče se imenovanja postupajući inspektor konstatuje da imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa u dijelu posebnih i opštih. Zakonom o radu, ni sistematizacijom radnih mjesta RTCG-a, kao ni u samom konkursu u dijelu posebnih uslova ne navodi se da je imenovanje poseban uslov’’
Tačno je samo da imenovanje nije zaseban uslov za zasnivanje radnog odnosa kod Zakona o radu. . To važi za domara, novinara, konobara…… Možda i za neku višu adresu koja generalnog zamišlja kao potrčka sa kojim može pričati o kadrovskoj i programskoj politici.
MANDATOM TE IMENUJEM
Međutim, član 19 Zakona o nacionalnom javnom emiteru pod obavezama Savjeta RTCG , &nbsp;pod tačkom
3) imenuje i razrješava generalnog direktora, nakon sprovedenog javnog konkursa i sa njim zaključuje ugovor o radu
Dakle, prvo konkurs…pretpostavlja se i &nbsp;profesionalni rad komisije bez sufliranja advokata, a onda imenovanje.
A član 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru &nbsp;surovo precizno kaže da
Mandat generalnog direktora traje četiri godine.
Isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta.
Neko je valjda od zakonodavaca ipak uspio da ovim stavovima obesmisli pokušaje Raonića i neodgovornog &nbsp;Savjeta RTCG da ga beskonačni broj puta biraju na mandate manji od četiri godine. Naravno, ako budu suradljivi &nbsp;oko uređivačke i kadrovske politike. &nbsp;
Nenadležnost na pet strana
Inspekcija rada piše:
,, Boris Raonić je imenovan prvi put odlukom za Generalnog direktora RTCG broj 01-5582 dana 06. 08.2021, drugi put odlukom broj 01-3576 dana 01.06.2023. godine &nbsp;i treći put odlukom broj 01-5984 dana 02.09.2024. ‘’
Ovdje je , konstatovanjem faktičkog stanja ( ,, treći put Odlukom,, ), osnaženog odlukama Višeg suda o Raonićevim nezakonitim imenovanjima , rad Inspekcije rada trebao biti završen…..ali oni uslijed okolnosti koje će biti rasvijetljene nastavljaju sa,, imamo predmetnu situaciju definisanu na sledeći način ,,.
Strašno je čudno predmetnu situaciju definisati na 5 strana, što je duže i od sudskih presuda, a &nbsp;na kraju konstatovati da ,, je postupak ispitivanja imenovanja tj. donošenja odluke o izboru kandidata u nadležnosti suda ‘’. Ali, valjda I privremeni alibi može da posluži za gromopucateljnu naslovnicu uredništava RTCG. Koji uobičajeno konstatuju da sudske odluke nemaju pravno dejstvo.
Uz to, na završnoj strani , u dijelu konstatacije , Inspekcija rada , &nbsp;pogrešno citira član 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru :
U dijelu navoda kao poseban uslov navodi se da za generalnog direktora može biti ( preskočena riječ) &nbsp;lice koje je državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Crnoj Gori , koje ima najmanje VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja I najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa ( novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istoriaj, paravo, ekonomija I dr. ) .
Sve je ovo lijepo, ali je poslije ,, može biti ,, izostavljena riječ IMENOVANO.
Ovdje se već počinje sumnjati u način razmišljanja koji bi da tumači zakon koji ciljno pogrešno navodi na zaključak da je Raonić cakum pakum regularan. &nbsp;
Inače, ne bi baš tako olako prešli da ne tumače Zakon u dijelu Raonićevog neiskustva , koje kažu da je on nezakonito biran 6. avgusta 2021. &nbsp;i 1.juna 2023. Kako u opisu posla generalnog direktora koji su valjda pročitali iz dostavljene &nbsp;Tabele sistematizacije &nbsp;piše da je,, &nbsp;generalni direktor odgovoran za poslovanje I zakonitost rada RTCG,,, postavlja se pitanje kako je on mogao da vodi &nbsp;poslovanje zakonito, ako je i sam nezakonito izabran, što je notorna činjenica poznata javnosti, potvrđena dvijema odlukama Višeg suda.&nbsp;
NEKE FORME……RADA
Uz to Inspekcija rada nije dobila mišljenje Raonićevih, tj, RTCG, advokata , koje je zatraženo specijalno od &nbsp;doktora &nbsp;Drljevića I gospođe Murić, u svrhu promidžbe Raonićevog izbora. &nbsp;&nbsp;Mišljenje je traženo i &nbsp;u okviru inicijative za inspekciju , a I &nbsp;po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Ni do danas nije dobijeno, kao &nbsp;I &nbsp;većina dokumenata &nbsp;koja otkriva stvarnu djelatnost Raonića I Drljevića.
U prvom pokušaju ( 29.08.2024) &nbsp;poništenja prvog mandata da bi treći bio prvi ( izvini Sveto ) mudri advokati kažu &nbsp;&nbsp;,, da se poništajem Odluke 01-5582 od 06.08.2021. godine Presudom Osnovnog suda u Podgorici &nbsp;P.br. 3110/21 od 04.01. 2023. godine , zbog retroaktivnog dejstva poništaja, smatra da ista nikad nije donijeta …. &nbsp;A svi pravni odnosi se vraćaju u stanje koje je prethodilo donošenju Odluke. Ovo opšteprihvaćeno značenje svoje osnove pronalazi u važećoj legislative &nbsp;koja propisuje da se poništenjem akta poništavaju I pravne posldice koje je taj akt proizveo ‘’.
Tako je, &nbsp;gospodo Raonićevi advokati, plaćeni od RTCG novca, ali onda i Raonićevo radno iskustvo više ne postoji. A radno iskustvo, shodno članu 5 Zakona o radu, &nbsp;&nbsp;podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu I &nbsp;stručnom osposobljavanju &nbsp;U SKLADU SA ZAKONOM u kvalifikaciji nivoa obrazovanja , odnosno u stručnoj kvalifikaciji.
Tako piše u Zakonu, međutim oni koji su bajpasovali svoju namjeru kroz inspekciju rada prepričavaju član zakona kao - vrijeme koje neko lice proveo u nekoj formi rada, kvalifikaciji obrazovanja odnosno stručnoj kvalifikaciji , pa se konstatuje da je Boris Raonić imao ostvaren faktički rad po osnovu ugovora za koji je izdata I potvrda o radnom iskustvu.
Ugovora koji je rezultat odluke koja je proglašena ništavnom od strane Višeg suda , a I Savjeta RTCG , samim tim i pravne posljedice ( ugovor) koji je uslijedio poslije Odluke.&nbsp;
I još nešto- Zakon o radu u 220 članova nigdje ne pominje faktički rad , pa je očigledno da se osim izbjegavanja pominjanja imenovanja &nbsp;kao pojma iz nekoliko članova Zakona o nacionalnom &nbsp;javnom emiteru , a uvođenje ,, neke forme rada,, I ,, faktičkog rada,, pokušalo dodati Raoniću nešto što za vrijeme nezakonitih mandata nikako nije &nbsp;mogao da stekne.
Kretanje Borisa Raonića po RTCG, od 06.08.2021, shodno dvijema &nbsp;Odlukama Višeg suda nije zakonito radno iskustvo, tj. njegov mandat je klasičan primjer &nbsp;nezakonitog radnOg iskustva. Ne sumnjamo da će se uz ostale poduhvate koje je sprovodio sa Savjetom proučavati kao pravni presedan.
INSTITUCIJE I BERKOVIĆI
Stiče se utisak da je tekst pisan u Inspekciji rada koncipiran u istoj pravničkoj manufakturi koja je prepričavala Odluke Višeg suda 01.juna 2023 i &nbsp;garantovala validnost Raonićevog izbora uprkos već tada &nbsp;donijetoj Odluci Višeg &nbsp;suda. Ko od &nbsp;njih radi kontra interesa RTCG, koja ih plaća, a ko iz drugih institucija, ostaje da se vidi. Uostalom, ako je nekome bilo bitno da dokaže Raonićevo pravno, akademsko, visokostručno iskustvo , trebali su sa SAJTA SAVJETA EVROPE da preuzmu dio njegove biografije sa ,, degree in law,, Iz 2010.
Šalimo se, ali smo i dalje za oktavu ozbiljniji od socijalnih predatora i RTCG &nbsp;fiškala.
Izgleda da se vraćamo u devedesete, ne samo ideološki. Tada su se sistemski ,, prali,, papiri auta iz Berkovića.
Sad se ,, peru,, biografije .
Crn obraz- sivi CV- bjelodana funkcija…u ihahaha mandata.

Raonićev nezakonski faktički rad

,,vještačenje, nalaz i mišljenje o nekoj važnoj činjenici koje se daje sudu ili drugomu tijelu pred kojim se vodi postupak, a temelji se na stručnome znanju kojim tijelo pred kojim se vodi postupak ne raspolaže (npr. iz sudske medicine, sudske psihijatrije, knjigovodstva, prometa, balistike)…. Ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka koji se ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem, zatražit će se mišljenje drugih vještaka (»nadvještačenje«),,
&nbsp;Zaista je šteta što se predsjednik Milatović odmah nije izvinio koleginici iz RTCG &nbsp;koja je pitala &nbsp;za &nbsp;detalje o spotu kojeg nije gledala. Mogao je Predsjednik &nbsp;pitanje hendlovati daleko suptilnije. Ali sigurno nije bio svjestan kakva spontana kreativnost obitava u RTCG od dolaska Raonića. Tako da novinari mogu da pitaju i o onome što nijesu gledali. Ili mogu na portalu i u emisijama RTCG uzastopno šest &nbsp;dana, od 30. maja do 4. juna da optužuju Predsjednika da je svojim pitanjima i čudjenjem o Raonićevim Ibar – via Vlada- EK amandmanima napravio kratki spoj na &nbsp;našem dugom putovanju u Evropu.
Da bi poslije sve utihnulo, kao jaganjci ( čeda od ovce ), i više niko kritički da se zapita da li se i taj amandmanski dotjeran Zakon poštuje. Ili je pod lupom i odlukom doktora Drljevića.
<h2>FORENZIKA DIGITALIS</h2>
Dakle, izvinjenje bi impliciralo Raonićev pristanak na vještačenje. A vještak, tj. više njih bi mogli da pitaju…..
Recimo, vještak iz administracije Savjeta Evrope pita da li je Raonić namjerno obmanuo Savjet Evrope kad im je 2010.poslao biografiju sa degree in law ( DIPLOMIRANI PRAVNIK) naznakom, a diplomirao je 8 godina kasnije.
Vještak za korupciju bi mogao da pita da li je 13.AVGUSTA 2021. &nbsp;Raonić potpisao Ugovor sa Drljevićem na najveću platu u Crnoj Gori iako je taj dan još bio član Savjeta AEM.
Vještak za telekomunikacije bi mogao da vidi da li je neko pozvao &nbsp;kandidata za generalnog &nbsp;krajem jula 2021. ( 26.srpanj ubilježen na mobilnom), &nbsp;da bi pregovarao sa Raonićem . Poslije objašnjenja pozvanog kandidata &nbsp;da se od kandidature neće odustati, Raonić, tada član Savjeta AEM, javni funkcioner koji ne smije da lobira, nije bio zainteresovan za razgovor.
Vještak za nezakonito lobiranje i politički uticaj bi mogao da porazgovara sa vojv...., ups, visokim javnim funkcionerom koji je zvao Nikolu Markovića na razgovor, ali je dobio saradnju o programu i kadrovima sa Raonićem.
23. septembra 2021. u Beogradu se desio interesantan susret dje je novopromovisani &nbsp;urednik programa zabrinuto predvidjao što se može desiti, ako se ne odustane od tužbe zbog nelegalnog izbora Raonića. Urednik više nije na funkciji. Čim je počeo da razmišlja svojom, a ne Raonićevom glavom, otišao je u banku. Zabrinutost je bila opravdana - podnosilac tužbe je trpio šikanu, &nbsp;a i &nbsp;članovi njegovi familije profesionalno su &nbsp;degradirani mišljenjem ,, eksternog evaluatora,, &nbsp;što je eufemizam koji Raonić koristi kad svoju osvetu i šibicarstvo &nbsp;umotava u &nbsp;visokoparnu besmislenost..
Vještak za poligraf i suočavanje bi mogao da pita potpisnika ovih redova, a i Raonića lično da li je 14. marta 2022. ponudio avanzovanje za Srdjana Čovića i njegovu prethodno degradiranu &nbsp;suprugu , ukoliko se odustane od tužbe. Pri tom se pohvalio da ima podršku &nbsp;svih partija i ambasada ( volio bih da to danas potvrde i uskliknu s ljubavlju četvrtom mandatu) za pregalaštvo i &nbsp;izbalansirano izvještavanje.
Vještak za granične prelaze i evropsku muziku trebalo bi da utvrdi da li je u novembru 2021. Boris Raonić pohodio Skoplje i učestvovao u kreaciji kompozicije koja će na njegovo ,,iznenadjenje,, (januar 2022) &nbsp;trijumfovati uz nepoznat broj glasova članova Komisije koju je sastavio &nbsp;lično - &nbsp;Raonić. Mada je to, po pravilniku, &nbsp;bilo zaduženje direktorice TVCG, Marije Tomašević.
Da li će vještak statističke struke utvrditi kao pouzdane rezultate gledanosti, tj. SHR koji Raonić plasira na privatizovanom portalu tako što samo broji domaće televizije. Neki političari se jadaju da i njima šalje te podatke za dobro jutro. &nbsp;Što nas navodi na zaključak da odista političari ne utiču na Raonića – on ih sam zove……prije nego ga se sete.
Da li će vještak za radno pravo konstatovati da je ,,ne svojom voljom,, &nbsp;Raonić otpuštio kolege u decembru 2022, kako je izjavio pred tužiteljkom Majom Janković 23. aprila 2023. godine, prebacujući odluku o ukidanju radnih mjesta na Savjet RTCG koji takodje pod Drljevićem obuzme kretaivna spontanost, pa odlučuju o radnim mjestima o kojima ništa ne znaju. Takvo što će se desiti I ovih dana , ali se ne zna da li je raspored po Tabeli iz 2017. sa 750 radnika ili po novoj racionalisanoj od 815 radnika, koja se čuva kao tajna kod zavjetnika doktora Drljevića.
Istina, sve je ovo pisanje &nbsp;zbog grijeha kojeg Raonić odista nema. Nije on napisao pitanje novinarki RTCG, to je on došapnuo svom dodirektoru i uredniku. Isto kao što ovih dana on ne ispisuje iz sindikata već to rade ljudi iz njegovog kabineta, sa pričom o odmazdi ili visokoj poziciji na rang listi za stanove.
Umalo da zaboravimo vještake ekonomske struke i produkcije koji bi trebalo da vide koji je genijalac smislio da se za studio kupuju pedestali vrijedni skoro milion eura. Ili nekog vještaka &nbsp;koji &nbsp;mjeri termičko naprezanje žica na violini na CETINJU NA 18 STEPENI kad pola diplomatskog kora odbije da prisustvuje proslavi rodjendana RTCG 70 dana prije jubileja, &nbsp;zamišljenoj &nbsp;kao inauguracija novog, starog,vd, vječito nezakonitog &nbsp;Raonića.
Ili da neki vještak vidi da li je advokatski etički kodeks slomljen kad izgubljene slučajeve i forsiranu nezakonitost, tj. trogodišnje zamajavanje suda o legalnosti Raonića njegovi advokati finansirani od gradjana predlože &nbsp;kao argument za novi izbor .
Neki vještak za kurikulum Pravnog fakulteta bi trebalo da vidi da li su naši supertužioci i sudije pohadjali iste predmete kao Raonić do 44. godine i da li onaj kojem pravo strašno slabo ide može da blokira čuvare pravde tek onako, tako lako – tri &nbsp;godine.
<h2>Diletantu darivat &nbsp;evropski javni servis &nbsp;– grehota je o tom i misliti</h2>
Dok se priprema Zakon o Vladi , možda neki vještak da predloži &nbsp;ministarstvo volonterskog kreiranja &nbsp;amandmana koji će se &nbsp;prilagođavati – kako kome drago i ko prvi email Briselu. &nbsp;Jer o ukusima i iskustvima ne valja raspravljati.
Dok nastaju ovi redovi i formalno je ovaploćena i pečatirana lucidna misao docenta Drljevića i savjetničkih sudruga koja Raonićeve menadžerske, amandmanske i ine kvalitete cijeni na 3400 EUR. Drljević, Naod , Milica, Filip i gospodja Murić su odista &nbsp;&nbsp;ubijedjeni da je Raonić spontano ( u njima samima) &nbsp;&nbsp;pronašao vještačku inteligenciju čuvajući ljudska prava &nbsp;20 godina. &nbsp;
Ako je premijerova plata paf, ovo je zasigurno dva pafa. Ali nezakonita.
Tragovi su mnogi do pećine ...... za dobre se vještake ne pripravlja.
Sve je jasno.
Raonić i njemu slični moraju da dobiju lekciju da se mogu svi &nbsp;ljudi varati neko vrijeme, neki ljudi &nbsp;svo vrijeme, ali se ne mogu svi ljudi varati svo vrijeme. Tamo dje se odlučuje o javnom interesu - Raoniću, Drljeviću i sadašnjem sastavu Savjeta treba da je zabranjen prilaz. Za početak.
A poslije može da dodje i vještak koji ovdje nije pominjan.
Pa kad se ugovor raskine, voljom institucija &nbsp;Države, da se građanima vrate naše pare.

Srđan Čović

Vještačenje po Raoniću

Svi članovi Savjeta RTCG, izuzimajući gospođu Marijanu Camović Veličković kaja se pokazala kao vrsni pravnik, novinar i sindikalni vođa, ne posjeduju dovoljno znanja i integriteta da brane javni interes u RTCG - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, kandidat za generalnog direktora RTCG Srđan Čović.
- Bilo je potpuno očekivano da bude ovakav ishod biranja generalnog direktora, s tim što su moje kolege i ja, vidjele da u tom procesu treba učestvovati da bi se stekla neka legitimacija, pravna i moralna, i profesionalna, da osim što smo znali da će taj proces tako da se završi, na nezakonit način, da vidimo kakvi su detalji tog nezakonitog procesa. Mislim da smo, za sad, na pravom putu da dokažemo, da je proces trećeg izbora Borisa Raonića, za generalnog direktora, bio pun loših procedura, koje stvari predstavljaju drastično kršenje zakona - rekao je Čović.
Izlaganje Marijane Camović Veličković, nakon konstitutivne sjednice 29.avgusta, mnogo je pomoglo ostalim kandidatima za generalnog direktora RTCG, poručuje Čović, jer je ona iznijela neke čudne detalje, poput činjenice ponovnog aktiviranja advokatskog tima,koji je, kako kaže on, po ugovoru angažovan da brani interese Crne Gore.
- Kad god se oni ( advokatski tim) pojave, traže se razlozi za kandidaturu Borisa Raonića. To je bilo sada, a tako je bilo i 1.juna 2023.godine. Moram da podsjetim gledaoce da su se i tada dešavale veoma čudne stvari gdje se pravosnažna odluka Višeg suda, koja je bila potvrda odluke Osnovnog suda, gdje je kolega Nikola Marković dobio spor, odnosno, potvrdu na svoju tužbu da je Raonić nezakonito izabran; dakle i tog 1.juna su nastupili advokati sa tumačenjem da Raonić zadovoljava uslove ponovnog konkursa i da u slučaju da on ne bude kandidat, može da dođe do preinačenja odluke na Vrhovnom sudu, a zatim i do velikih odšteta za RTCG. Iz ove pozicije ja mislim da je to obmanjivanje javnosti, i da su advokati apsolutno nelojalno postupili prema RTCG, jer oni su tu da zastupaju njihove interese a ne da ističu pojedine kandidate - naglasio je Čović.
Sagovornik Televizije E je kazao da osoba koja u tom momentu ima četiri presude Osnovnog suda, dvije odluke Višeg suda, jednu odluku Vrhovnog suda, jedno mišljenje ASK-a koje kaže da u njegovim izborima ima elemenata korupcije, jednu odluku Upravnog suda, je osoba koja ne poštuje odluke suda i, naglašava Čović, koja ima ekskluzivno pravo da piše amandmane i da ih šalje Vladi na dalju proceduru.
- Jedna osoba je uspela da sa jednim mailom derogira dvogodišnji rad nevladinih organizacija, Ministarstva i direktorata. To je strašno čudno kako je to prošlo, međutim, izgleda da obijest ide zajedno sa glupošću pa da se i tu napravila greška u koracima, odnosno greška u članovima. Naime, izgleda da su svi bili skoncentrisani, čak i oni koji su daleko od toga da su zagovarači Raonićevog trećeg, četvrtog ili koliko bi to moglo biti mandata u RTCG; i da je stvoren utisak u javnosti da je njemu utrt put do novog mandata…Radno iskustvo, ono koje se stiče u traženom stepenu stručne spreme, u ovom slučaju generalnog direktora, i veoma važno u skladu sa zakonom, i sad imate situaciju da Boris Raonić nije u skladu sa zakonom od 6.avgusta 2021.godine. Ako je to tako, a već imamo odluke Osnovnog, Višeg, Vrhovnog suda, onda je njegovo sticanje radnog iskustva završeno 6.avgusta 2021.godine. Pošto je on diplomirao 2018.godine, to znači da on ima svega tri godine radnog iskustva - zaključio je Čović.

Čović: Dokazaćemo da je i najnoviji izbor Raonića drastično kršenje zakona

Jedan od kandidata za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) na minulom konkursu Srđan Čović uputio je toj medijskoj kući pismo sa prijavom protiv direktora Javnog servisa Borisa Raonića koja se odnosi na lakše i teže povrede radnih obaveza.
U tom pismu Čović je, između ostalog, objelodanio da mu je Raonić svojevremeno nudio da odustane od tužbe u parničnom procesu koji je protiv njega vodio zbog nelegalnog izbora na čelo RTCG - a da zauzvrat bude nagrađen.
- Raonić mi je ponudio da odustanem od tužbe u parničnom procesu koji sam vodio protiv njegovog nelegalnog izbora, a da zauzvrat biram mjesto, a da moja supruga dobije uredničko mjesto - saopštio je Čović.
To, kako je konstatovao, nije dozvoljeno zakonima.
On je Raonića prijavio za neuredno ili nesavjesno čuvanje službenih spisa, podataka, video i audio zapisa, koji nemaju karakter povjerljivosti.&nbsp;
- Raonić ni poslije tri &nbsp;godine nije dostavio audio zapis sjednice Savjeta od 23.07.2021. i pored nekoliko rješenja AZLP da se na osnovu zahtjeva ostvari uvid i slušanje tog zapisa koji bi trebalo da sadrži izrečeno mišljenje Pravne službe da u toku izbora za generalnog direktora RTCG, on nije imao 10 godina radnog iskustva, a bio je i u konfliktu interesa zbog članstva u Savjetu AEM - precizirao je Čović u pismu.
<h2>MOBING</h2>
Prijavljuje ga, kaže, i zbog &nbsp;ometanja i otežavanja zaposlenom da izvršava svoje radne obaveze i konkretnih slučajeva Duške Stanić i Željka Žugića.
- Boris Raonić je poslije prvih uspjeha Službe statistike i planiranja I kvalitetnog izvještaja na koji AEM nije imala primjedbi, ukinuo radno mjesto Duški Stanić, bez konsultacija sa njenim neposrednim rukovodiocem, Pravnom službom i HR službom. Željka Žugića je dislocirao na mjesto inženjera Održavanja a dužio ga zadacima obrade statističkih podataka što on iz te pozicije nije mogao da obavlja u punom kapacitetu. Pokušao je i da pošalje u Održavanje doma RTCG i staranje o vodovodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi i inženjera Srđana Čovića i pored njegovog ogromnog iskustva u Tehnici i Produkciji RTCG. Čitavo to vrijeme se držao kompulsivne ideje da iseli ljude iz njihovog ionako skromnog kancelarijskog prostora. Ovih dana je dao otkaz kolegi Žugiću na osnovu bizarnih razloga koje je vjerovatno izmislio Raonić a potpisao neko od renta advokata - istakao je Čović.
Čović smatra da se sve ovo može računati i kao psihičko zlostavljanje ili ponižavanje drugog zaposlenog sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta - mobing.
- Taj tretman su imali i neki ljudi iz Arhive RTCG u momentu kad su procurili nelegalni ugovori Raonićevih najbližih saradnika - saopštio je Čović.
<h2>BELVEDER</h2>
On je Raonića prijavio i za iznošenje netačnih informacija i neistinito obavještavanje javnosti kojim se narušava kredibilitet poslodavca. U tom kontekstu je ukazao i na neistinito iznošenje informacija tokom ustoličenja Mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra prije tri godine, kada je ta medijska kuća objavila da su građani pucali na policiju.&nbsp;
- Boris Raonić je direktno odgovoran za neistinito iznošenje informacija u vezi sa događajima na Belvederu, a dugo vremena obmanjuje javnost sa rezultatima gledanosti, tako što netačno interpretira SHR kao osnovni parametar gledanosti televizija - ukazao je Čović.
<h2>SPORNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI</h2>
Čović je naveo da u finansijskim izvještajima nema podataka o broju zaposlenih i angažovanih po ugovoru o radu, kao i da Raonić sa paušalno iznešenim brojkama takođe obmanjuje javnost.
- Podsjećam, akt Poslodavca , Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, pod obavezama generalnog direktora RTCG podrazumijeva staranje da RTCG radi po zakonu. Osim nelegalnih izbora koje su obilježje Raonićevog djelovanja on je u slučajevima kad je profesionalno degradirao i otpuštao naše kolege kršio ičlan 224 KZCG (Ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora...) - naveo je Čović.
<h2>NEPROCESUIRANA PRIJAVA</h2>
Podsjetio je da je i ranije interno i javno reagovao na ove neprofesionalne i nezakonske postupke, te da je većinu reagovanja sublimirao u: prijavi protiv ugrožavanja javnog interesa – korupcije, naslovljenu licu za prijem i postupanje po obavještenjima o sumnjama na nepravilnosti i prevare, 29.12.2023.&nbsp;
Tu prijavu je prilažio kao dodatak ovom obraćanju - a ona do danas nije procesuirana.
- Niti sam dobio bilo kakav odgovor, što najbolje govori o vladavini zakona u RTCG - ukazao je Čović.&nbsp;
U međuvremenu je sa kolegama inicirao još jednu krivičnu prijavu.
- Pretpostavljam da ćete podržati da se prijavljeno lice sprovede kroz disciplinski postupak - zaključio je Čović.

Anja Ivanović

Čović: Raonić mi je ponudio da odustanem od tužbe i zauzvrat biram mjesto, a da moja supruga bude urednica

U Crnoj Gori jutro se na većini puteva saobraća uz povoljne vremenske uslove, ali vozačima se skreće pažnja na mogućnost odrona duž klisura i usjeka. Auto-moto savez Crne Gore apeluje na učesnike u saobraćaju da poštuju sva ograničenja i postavljenu signalizaciju.
<h3>Aktuelne obustave i izmjene režima saobraćaja:</h3>
<ul>
 <li>&nbsp;R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, lokalitet Sokolovina – totalna obustava saobraćaja zbog odrona stijenske mase (od 16.09.2024. do završetka radova).</li>
 <li>&nbsp;M-2 Ribarevine–Poda–Berane – obustave od 08:00 do 11:00 i od 14:00 do 17:00 sati (01.04–30.04.2025).</li>
 <li>&nbsp;M-3 Plužine–Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje–Jasenovo Polje – obustave od 10:00 do 12:00 i 13:00 do 15:00 (svakodnevno osim nedjeljom).</li>
 <li>&nbsp;Tunel Sozina – totalna obustava od 01:00 do 04:00 sati (11–14.04.2025) zbog radova.</li>
 <li>&nbsp;R-29 Bar–Kamenički most (Krute) – totalna obustava od 08:00 do 11:00 i 13:00 do 16:00 sati.</li>
 <li>&nbsp;Autoput „Princeza Ksenija“ – zatvorena po jedna traka zbog radova na sistemu odvodnjavanja (od 03.04.2025).</li>
 <li>&nbsp;M-6 Pljevlja–Đurđevića Tara – jednosmjerni režim saobraćaja (od 10.04.2025).</li>
 <li>&nbsp;M-10 Cetinje–Budva, lokalitet Boreti – jednosmjerni režim do 15.05.2025.</li>
 <li>&nbsp;M-2 Lepenac–Ribarevine – naizmjenično propuštanje vozila do 30.04.2025; moguća povremena obustava do 30 minuta.</li>
 <li>&nbsp;Nikšić–Vilusi (dionica Nikšić–Kuside) – naizmjenično propuštanje zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.</li>
 <li>&nbsp;Tunel Sozina – izmjena režima saobraćaja zbog sanacije i farbanja obloge, s mogućim kraćim potpunim obustavama (od 19.02. do 28.05.2025. od 22:00 do 06:00).</li>
 <li>&nbsp;Tunel Raš – Komandni centar Sozina – naizmjenično propuštanje zbog postavljanja zaštitne mreže (02.04–04.06.2025).</li>
 <li>&nbsp;Sekcija Podgorica – jednosmjerni režim zbog asfalterskih radova (01–17.04.2025).</li>
 <li>&nbsp;M-1 Petrovac–Bar–Ulcinj, opština Bar – naizmjenično propuštanje od 08:00 do 18:00 (09–16.04.2025).</li>
 <li>&nbsp;M-1 Debeli Brijeg–Kotor i M-8 Lipci–Grahovo–Vilusi – naizmjenično zbog presvlačenja kolovoza (07:00–19:00).</li>
 <li>&nbsp;Više putnih pravaca – do 30.04.2025. naizmjeničan režim i povremene obustave do 15 minuta zbog radova na pješačkim prelazima i signalizaciji u zonama škola i raskrsnica (lokacije u Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Plav, Pljevlja, Šavnik, Kolašin, Ulcinj, Vilusi, Andrijevica, Rožaje).</li>
</ul>
<h3>Saobraćajne nezgode i servisne informacije:</h3>
U protekla 24 sata dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže, a pet osoba lakše povrijeđeno.
Auto-moto savez Crne Gore podsjeća da svim vozačima pruža tehničku pomoć na putu, uključujući besplatno šlepanje do prve radionice za vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informacije i pomoć dostupni su 24 časa dnevno putem brojeva: 19807, 020 234 999 i 063 239 987.

Dobri uslovi za vožnju uz brojne obustave i izmjene režima saobraćaja zbog radova

Danas se održavaju lokalni izbori u Nikšiću, a pravo glasa na njima ima 57.589 birača koji će moći da biraju između deset izbornih lista.
Građani Nikšića glasaju na 131 biračkom mjestu. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.
Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820.
Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju.
Prva na glasačkom listiću je lista „Probudimo Nikšić“ čiji je nosilac Dragoljub Radulović, a druga lista „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“.&nbsp;
Na izborima u Nikšiću učestvovaće i Demokratska partija socijalista čiji je nosilac liste Boris Muratović, Stranka evropskog progresa čiju listu predvodi Nikola Čvorović, URA čiji je nosilac Dušan Golović.
U izbornoj trci je i lista „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ koju predvodi Jelena Marković, koalicija Demokrata i Plenuma 083, čiji nosilac liste je Nemanja Vuković, te Evropski savez čiju listu predvodi Ivan Radojičić.
Na izborima u Nikšiću učestvuje i Pokret Evropa sad čiji je nosilac liste Zoran Mrkić i koalicija Za budućnost Nikšića, čiju listu predvodi Marko Kovačević.

Otvorena birališta u NIkšiću

U Herceg Novom danas na lokalnim izborima učestvuje devet lista, a pravo glasa ima 25.603 birača.
Birači glasaju na 47 biračkih mjesta. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.
Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820.
Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju.
U Herceg Novom prva na glasačkom listiću je lista Evropskog saveza, na čijem je čelu Rajko Komnenić.
Na izborima u tom gradu učestvuju i liste Građanskog pokreta URA na čelu sa Nikolom Radmanom, Bokeškog foruma koju predvodi Milovan Baždar i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke na čijem je čelu Ivan Otović.
U izbornoj trci je i lista “Stevan Katić – Znamo se po djelima”, zatim Demokratska partija socijalista čiju listu predvodi Dejan Stojadinović i Socijalistička narodna partija na čelu sa Milanom Jančićem.
Na izborima učestvuju i Građanski pokret za Herceg Novi čiju listu predvodi Olivera Doklestić i Novska lista na čelu sa Milošem Konjevićem.

Otvorena birališta u Herceg Novom

Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, nedjelja će proteći uglavnom u znaku sunca, dok se već od ponedjeljka očekuju promjene u vidu naoblačenja i povremene kiše.
Za danas je najavljeno pretežno sunčano vrijeme, povremeno uz umjerenu do povećanu visoku oblačnost, a tokom noći i nisku oblačnost. Vjetar će duvati mjestimično umjeren do pojačan, uglavnom iz južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura biće u rasponu od 14 do 22 stepena.
Sjutra se očekuje umjereno do potpuno oblačno vrijeme, uz povremene slabe padavine, pretežno u vidu kiše. Duvaće umjeren do jak vjetar južnih smjerova. Jutarnje temperature kretaće se od 4 do 14 stepeni, dok će dnevne vrijednosti biti između 11 i 21 stepen.
U Podgorici će u ponedjeljak biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu slabu kišu. Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugoistočnog smjera. Temperatura će se kretati od 12 stepeni ujutru, do 20 stepeni tokom dana.

Danas pretežno sunčano, od ponedjeljka promjena vremena

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: srdan-covic