Pročitao sam saopštenje neformalne studentske grupe Kamo śutra, o samogašenju, odnosno razlozima zašto se povlače s javne scene.
Kao neko ko je od prvih dana davao podršku ovom studentskom naporu moram priznati da sam istovremeno imao rezervu oko dugovječnosti i efektnosti ovoga studentskog pokušaja. Vjerujem da su razlozi za gašenje ove studentske inicijative brojni i kompleksni.
Poznavajući prirodu državne strukture u Crnoj Gori i partitokratske mehanizme kontrole, vjerujem da su vjerni i predani partijski operativci i adekvatne državne i medijske službe uradile temeljan posao na delegitimizovanju studentskog protesta. Takvo njihovo djelovanje je bilo za očekivati. Kao što znamo, Crna Gora je već decenijama klasični primjer zarobljene države koja se posljednjih par godina polako ali sigurno pretvara u “propalu državu” (failed state).
Inicijativa Kamo śutra je obnarodovana u izuzetno kontrolisanom društvu koje, uprkos ispraznoj retoroci, nije spremno da podrži suštinsku promjenu koja sobom nosi određenu cijenu.
Ono u šta nijesam siguran jeste da se u tom segmentu kompleksnog problema treba tražiti primarni i isključivi razlog za urušavanje organizacione strukture Kamo śutra i disperziju energije koju su uspjeli da nakratko generišu.
Valjalo bi imati na umu i pretpostavku da se ova studentska inicijativa možda urušila i iz razloga nedovršene (neadekvatne?) idejne matrice. Legitimni zahtjevi za ostavkama bili su definisani na način da se po svaku cijenu izbjegne traženje neophodnog zahtjeva čije ispunjenje stvara pretpostavku za ostvarivanje svih ostalih studentskih zahtjeva: smjena vlasti.
Od početka sam smatrao (i to javno govorio i pisao) da je apsolutno neophodno da inicijalni motivi za protest budu pretočeni u novu političku ponudu građanima, jer je to apsolutno jedini način da se državne institucije natjeraju da se zaista počnu baviti “svojim poslom”.
Organizatori su konstantno odbijali da razmotre ovakav pravac djelovanja. Mislim da je to značajan dio razloga za ovakav ishod. Na koncu, i u ovom posljednjem pismu je jasno izrečeno njihovo odbijanje da prihvate takav pravac djelovanja.
Istovremeno, bilo je nekoliko iskrenih ponuda za saradnju, razgovor i konstruktivni prijedlozi, ali su organizatori odbili takve ponude. Nadalje, snažne individualne ego-projekcije unutar samog pokreta nijesu pomogle uniformnosti akcije, ali vjerujem da nijesu imale primarnu i presudnu rušilačku snagu.
Iz pomenutih razloga bilo bi korisno sada napraviti određeni kritički otkorak od pokreta koji je bio ponukan tragedijom i koji je sobom nosio veliki potencijal, ali i limitirani kapaciet za ostvarivanje zacrtanog cilja.
Ovaj kritički otkorak je neophodan kako bi se efekat pokreta Kamo śutra ispravno evaluirao, a ono što bi se iz te analize naučilo moglo upotrijebiti za pravilno i potpuno utemeljenje budućeg pokreta za sistemske reforme u Crnoj Gori.
Ono što je već sada jasno jesu tri efekta ovog bivšeg pokreta. Prvi je spoznaja da je Crnoj Gori neophodna nova politička ponuda. Drugi je da je za davanje takve ponude potrebna odlučnost i spremnost da se plati neophodna cijena. Treći je da je značajni segment bitačkog tijela željan nove ponude i spreman da takvu ponudu nagradi izbornim uspjehom.
Ostaje da se vidi da li će neki novi glas pobunjene mladosti biti spreman da nauči ove prošle lekcije. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uči danas da bi reformisao śutra

Kriza koja razara društveno biće Crne Gore nije skorijeg datuma, ali je tokom posljednjih četiri godine značajno produbljena kao proizvod aktivnosti vladajuće strukture koju konstituiše mješavina kleronacionalističkih i kleptokratskih oportunista. Nije teško prepoznati obilježja dugotrajne ustavne krize koja je postala akutna od čina potpisivanja takozvanog Temeljnog Ugovora 3. avgusta, 2022 godine, kazao je u svom autorskom tekstu na Anteni M, kao i u emisiji Drugačija radio veza, istoričar dr Srđa Pavlović, profesor na kanadskom univerzitetu Alberta. 

- Sva kasnija oglušivanja zvaničnika o ustavne norme, uključujući i najskorije preuzimanje ustavnih nadležnosti od strane skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i predsjednika crnogorske skupštine, jasne su poruke o spremnosti vladajuće strukture da produbi društvenu krizu. Četiri godine nakon izborne pobjede iz avgusta 2020, ne može biti dileme povodom toga da su ovakve i slične aktivnosti vladajuće strukture dizajnirane s ciljem da se dovede u pitanje održivost projekta nezavisne i suverene države Crne Gore- istakao je Pavlovć.
On je kazao da je svjestan da se možda ponavlja, ali vjerujem se o ovim problemima mora često pisati i govoriti istina. Takođe vjeruje, kako kaže, da se moraju imenovati politički manipulatori i lažovi, parafrazirajući &nbsp;pisca Salmana Ruždija.&nbsp;
Značajan raskorak između proevropskog zaklinjanja vlasti i onog što ona radi u praksi je takođe dio mehanizma kojim se društvena kriza produbljuje, smatra istoričar Pavlović.&nbsp;
- Crna Gora danas živi apsurdnu situaciju u kojoj se, s jedne strane, neki od njenih najviših zvaničnika zaklinju u svoju posvećenost EU integracijama, dok, s druge, negiraju zločin genocida počinjen u Srebrenici kao i zločine počinjene nad albanskim stanovništvom na Kosovu, odaju počast osuđenim ratnim zločincima, i veličaju ekspanzionističku ideologiju srpskog kleronacionalizma. Istovremeno, neki od njih su zbog svojih štetnih političkih poteza na domaćem terenu proglašeni za nepoželjne osobe na teritoriji susjedne Hrvatske, koja je članica EU. Ove činjenice zasigurno ne diskvalifikuju Crnu Goru iz procesa EU integracija, ali su one važni pokazatelji ideološkog profila ljudi koji formalno vode crnogorske državne institucije- kazao je Pavlović.
Pavlović je istakao da to što EU zvaničnici drže “širom zatvorene oči” po ovom pitanju i pokazuju spremnost da Crnu Goru ekspresno prime za novog člana uprkos očiglednoj ideološkoj retrogradnosti njene vladajuće garniture, te &nbsp;njenoj profesionalnoj neadekvatnosti i servilnosti prema vaninstitucionalnim centrima moći, govori mnogo o geostrateškim kalkulacijama Brisela i real-politici koju vodi ta administracija.
- Domaća frustracija onim što se u Crnoj Gori interpretira kao cinizam EU je donekle neutemeljena, pošto je EU proširenje oduvijek bilo prevenstveno pitanje ispunjvanja praktičnih interesa briselske administracije. Domaća kritika EU zvaničnika, kakvu smo čuli i čitali tokom i nakon nedavne posjete Marte Kos Podgorici, bazirana je na uzaludnom nadanju da će zvaničnici iz Brisela uzeti aktivno učešće u rješavanju naših lokalnih problema i pomoći da se izborni pobjednici iz avgusta 2020 godine nekako razvlaste. Nadanje u EU aktivizam u Crnoj Gori proizvod je naivnog uvjerenja da bi svi naši problemi postali lakše rješivi nakon prijema Crne Gore u punopravno članstvo u EU. Ovo je samo još jedna u nizu naših zabluda, te znak limitiranih domaćih kapaciteta da se izborimo s problemima egzistencijalne prirode, ali i pokazatelj naše nepremnosti da, uprkos “malo rukah” sami čistimo i redimo sopstvenu kuću- navodi Pavlović.
Kako je rekao na početku, sadašnja kriza nije novijeg datuma, pa je korisno podsjetiti se istorijske transverzale kojom se ona razvijala.
Danas je očigledno da decenijski napori manjeg dijela akademske zajednice da u Crnoj Gori promoviše i u praksi uspostavi model građanske lojalnosti pravnom okviru države – ono što se u političkoj teoriji zove “ustavni patriotizam” - nijesu dali željene rezultate. Bez obzira na primjenjivost ovog modela u Crnoj Gori, prioriteti i interesovanja političke elite i partija kroz koje ova elita ostvaruje svoje interese bili su pozicionirani negdje drugdje, podsjetio je on.
- Postojanje kolektivnog sjećanja o suživotu na našem prostoru nije iskorišteno na način koji bi omogućio uspostavljanje životnih okvira koji nijesu isuviše ranjivi od atavističkih strasti etničkih nacionalizama i vjerskih fundamentalizama koji već decenijama gospodare našim prostorom i imaju izuzetno visok stepen političke upotrebljivosti za sve aktere na crnogorskoj javnoj sceni- ističe on.
Pavlović je podvukao da osim snažnog retoričkog zalaganja za koncept suživota različitosti, post-referendumska vlast nije okončala proces kreiranja lojalnosti građana pravnom okviru koji omogućava i garantuje prostor za takav suživot. Partijska retorika multikulturalizma nije uspjela da napravi čvrstu kopču s istorijskim sjećanjem i realnošću suživota u Crnoj Gori. Drugim riječima, nije ponudila jasno definisani nadnacionalni identitetski okvir koji nije obojen partijskim koloritom.
- Logičan proizvod ovakvog nedostatka fokusa političke elite jeste institucionalizovanje klijentelizma, svejedno da li on bio partijski, vjerski, nacionalni, etnički, ili ideološki, kao modela koji uređuje duštvene odnose i kakvu-takvu funkcionalnost institucija države. Partitokratija nije uspjela, ili nije imala interes, da premosti postojeće podjele, već je, u okviru svojih mogućnosti i u granicama svoje ideološke matrice, nastojala da ih iskoristi u sopstvenom izbornom inženjeringu- kazao je Pavlović.
Istovremeno, ističe Pavlović, klijentelizam u Crnoj Gori omogućio je da se kreira radikalni politički narativ o “ugroženoj i diskriminisanoj” grupi koja mora da se bori kako bi ostvarila sopstveno pravo na jednakost u društvu. Potpuno je svejedno da li takav narativ ima bilo kakvo utemeljenje u stvarnosti, ili ne. Ono što je važno jeste da segment stanovništva u njega povjeruje i počne da ga živi kao sopstveno društveno iskustvo.
- Ovdje je važno napomenuti da je, uprkos jasnim pokazateljima klijentelizma kada je u pitanju vršenje vlasti u Crnoj Gori do 2020. godine, današnji agresivni politički narativ o tadašnjoj “ugroženosti” Srba u Crnoj Gori jednako mitologizovan i neutemeljen, kao što je to slučaj s mitskom narativnom potkom svetosavskog kulta. Bez obzira na artificijelnost priče o ugroženosti grupe, ona je poslužila (i još uvijek služi) kao platforma i opravdanje za svojevrsnu institucionalnu, zakonsku i kadrovsku osvetu na kojoj su angažovani izborni pobjednici iz avgusta 2020. godine- ističe istoričar.
Kako je Pavlović podsjetio, za razliku od ranijih decenija, Crna Gora danas živi fazu institucionalizovanog klijentelizma čiju dinamiku i oštrinu određuje interesna koalicija između velikosrpske kleronacionalističke elite pod kontrolom Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori i Nove Srpske Demokratije i njenog lidera, s jedne strane, i tehnokratske para-građanske političke grupacije okupljene oko frakcije Pokreta Evropa Sad koju formalno predvodi predsjednik crnogorske vlade, s druge. Već duže od četiri godine ova koalicija predano radi na podrivanju slabašnih ekonomskih i institucionalnih temelja crnogorske suverenosti i državnosti.
- Partije koje danas vrše vlast u državi su nametnule velikosrpski nacionalni puritanizam svetosavskog kulta kao cilj kojem društvo treba da strijemi, a njihova retorika tobožnjeg evropejstva, pomirenja, tolerancije i multikulturalizma nije ništa drugo do poslovični smokvin list koji od očiju neuspješno nastoji da sakrije njihovu intelektualnu tanjevinu, desničarsku ideološku radikalnost i nacionalističku golotinju. Činjenica je, na žalost, da je Crna Gora danas više nego u proteklih tri decenije podijeljena po nacionalnim i vjerskim linijama, i da jedva preživljava najradikalnije manifestacije pomenute krize održivosti i legitimiteta- kazao je on.
U ovakvom kontekstu je, smatra Pavlović, sasvim očekivano da u Crnoj Gori dominira politički monopol partitokratija i umišljenih lidera. Stiče se utisak da građani nijesu u mogućnosti (ili ne umiju) da politički jasnije i snažnije artikulišu svoje želje i htjenja, odnosno, da se izrazi njihovih želja “ne broje”, već da su partijska pazarišta mjesta na kojima se vrši raspodjela moći i privilegija i gdje se kvalitet tuđih života dogovara “kroz rukav od kaputa”. Istorijat ovakve dominacije je tema za neku drugu priliku, ali ono što je, ipak, čini aktuelnom, jeste činjenica da se danas potpuno eliminiše mehanizam utrđivanja odgovornosti za učinjene greške političara i visokopoziciniranih birokrata.
- Kao što sam pisao ranije, političari i birokrate u državnom aparatu s indignacijom odbacuju odgovornost za svaku manifestaciju sopstvene profesionalne neadekvatnosti, a tu odgovornost prenose na šire društvene slojeve. Oni vrlo konkretne političke i operativne odgovornosti nakon najnovijeg masovnog ubistva na Cetinju ljutito uopštavaju kako bi pokrili sopstvena profesionalna ograničenja. Istovremeno se svi kritički glasovi i zahtjevi za uvrđivanjem odgovornosti dezavuiraju kao plaćenicke aktivnosti i antidržavno djelovanje. Takve optužbe imaju istorijat u Crnoj Gori i nijesu novina, jer su dio arsenala karakterističnog za sve hibridne režime proto-demokratskog tipa i konsenzulane autokrate koji takve režime kontrolišu- podsjetio je Pavlović.
Partitokratija, po prirodi svojeg bića, ne uvažava utemeljene stavove stručne javnosti onda kada su oni u suprotnosti s dizajniranim političkim, odnosno, partijskim i liderskim namjerama. Navešću samo dva novija eklatantna primjera. &nbsp;
- Prvi je već pomenuto problematično potpisivanje takozvanog Temeljnog Ugovora, koje je uslijedilo uprkos značajnoj i javno dostupnoj kontra-argumentaciji. Ne treba zaboraviti da je parafiranje ovog dokumenta bio, između ostalog, i čin političkog kaprica koji nedvosmisleno potvrđuje dominaciju ranije pomenutiog monopola. Jedan sam od onih koji ovaj čin smatraju neustavnim, i antidržavnim aktom. Iz ovog razloga mi je neprihvatljiva sadašnja “normalizacija” potpisnika ovog dokumenta, Dritana Abazovića i njegove partije Ura, od strane takozvane suverenističke opozicije- naglasio je Pavlović.
Drugi primjer, navodi istoričar, je najskorije preuzimanje nadležnosti Ustavnog Suda od strane skupštinskog Odbora za ustavna pitanja, i podrška koju je ovaj čin dobio od sadašnjeg predsjednika crnogorske skupštine. Istini za volju, najsvježija epizoda oko Ustavnog Suda je dio višegodišnje političko-pravne sapunske opere: partijske borbe za prevlast u sferi pravosuđa i nastojanja svih aktera na domaćoj političkoj sceni da u toj borbi ostvare što bolji rezultat. &nbsp;Ovo je, generalno posmatrano, još jedan pokazatelj da je politička elita spremna da uradi sve kako bi se približila svojem zacrtanom političkom cilju.
Postaje jasno da se svakodnevno nagomilavaju konkretni primjeri dizajniranog urušavanja administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori, te sužavanja okvira institucionalne odgovornosti, kao i konstantnog smanjivanja ionako limitiranih ekonomskih horizonata, kao i primjeri značajno umanjene efektnosti državne administracije na planu očuvanja bezbjednosti građana, kao i na spoljnopolitičkom planu. Stoga je legitimno pitanje (koje nekima može zvučati kao retoričko) da li, i u kojoj mjeri, politička elita što sada vodi državu može donostiti odluke nezavisno od spoljnih faktora bilo da su oni locirani u Briselu, Berlinu, Beogradu, Trebinju, ili Moskvi. Mislim da su ovo neki od razloga zašto nije neosnovano današnje stanje stvari u Crnoj Gori analizirati i iz perspektive modela “failed state”, rekao je Pavlović.
- U takvom analitičkom okviru, studentski protesti u Podgorici sobom nose dodatnu vrijednost i težinu. Pored očigledne i neophodne dimenzije utvrđivanja odgovornosti nadležnih organa za brojne propuste u vezi posljednjeg masovnog ubistva na Cetinju, studentski zahtjevi su u suštini i s pravom politički. Kao što sam već pisao u ranijim medijskim prilozima za Antenu M, zahtjevi studenata to trebaju i moraju biti. Taktičko uzdržavanje od jasnih političkih zahtjeva u ovoj ranoj fazi protesta je razumljivo. Studentski zahtjevi i rok koji su postavili premijeru Spajiću da ih ispuni su od velike važnosti i zato što pokazuju kvalitetno taktičko promišljanje od strane organizatora- smatra Pavlović.
Oni kažu da su njihovi zahtjevi "isključivo na polju društvenog aktivizma". To je poruka upozorenja premijeru da slijedeća faza protesta može, pored najavljene “građanske neposlušnosti” uključivati naglašenije i temeljnije političke zahtjeve. Ostaje da se vidi o kojim formama građanske neposlušnosti se radi.
- Nadam se da su, uprkos inicijalnoj odlučnosti da ostanu u okvirima društvenog aktivizma, organizatori svjesni neophodnosti kasnijeg prelaska na politički teren, pošto insistitanje na personalnim korekcijama unutar nesposobne i maliciozne vladajuće garniture ne može proizvesti neophodnu sistemsku promjenu. Radi se o potrebi da se u organizacionom smislu nauči standardni politički jezik kako bi sadašnji protest iniciran “odozdo” mogao imati neke šanse za uspieh- ističe Pavlović.
Rekonstituisanje u politički pokret ili neku sličnu formu je potrebno da bi se moglo efektno komunicirati s političkim Zapadom, čija se podrška očekuje. Kao što se vidjelo iz već pomenute nedavne posjete Marte Kos, briselska birokratija zna i želi da komunicira samo sa politički i organizaciono jasno definisanim i hijerarhijski strukturiranim političkim akterima. Pavlović se nada se da su organizatori protesta takođe svjesni da vladajuća garnitura strahuje upravo od studentskog učenja takvog političkog esperanta i njihovih konketnih političkih zahtjeva, pošto se radi o novoj i drugačijoj ponudi i domaćoj i evropskoj publici.
Naglasio je ipak da su ovo projekcije njegovih iskustava i nadanja, koje ovdje pominje kao nostalgični eho onoga što je u Crnoj Gori moglo biti tokom proteklih decenija, a nije se ostvarilo.
- Današnji studentski protesti u okvirima koje su oni ocrtali za javnost izraz su zahtjeva koje nameću novo vrijeme i nove generacije. One zavrijeđuju naše poštovanje i snažnu podršku. Čini mi se da u ovom trenutku nije od pomoći oštro nametanje tuđih očekivanja studentskoj pobuni s jasno definisanim razlozima i zahtjevima. Crnogorska mladost se, s punim pravom, bori za svoje ciljeve i ispunjenje svojih želja, pa ne bi bilo pošteno i uputno da im se natura obaveza borbe za neispunjene želje starijih generacija koje su istrošile svoje decenije u rovovima nacionalnog i državotvornog diskursa- kazao je Pavlović.
Na kraju je poručio da na studentima, mladosti koja je bila i koja će, nada se, i dalje biti na ulicama Podgorice zahtijevajući odgovornost nesposobne vlasti, ostaje da procijeni da li da uski “prozor” trenutnih protesta širom otvori i tako se premetne u jasno artikulisan, novi i drugačiji politički glas u Crnoj Gori.

Srđa Pavlović: Na studentima je da odluče hoće li uski “prozor” trenutnih protesta širom otvoriti u jasno artikulisan, novi i drugačiji politički glas u Crnoj Gori

Kao posljedica veoma loše kominikacije između odgovornih iz bezbjednosnog sektora i građana, nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, u javnosti su se pojavile značajne sumnje u zvaničnu verziju i dinamiku po kojoj se odvijao ovaj zločin. Te sumnje su pojačane činjenicom da su odgovorne državne birokrate u više navrata mijenjali suštinu i činjenicnu bazu sopstvenih izvještaja o najnovijem krvoproliću, pa je ispravnije govoriti o zvaničnim verzijama ovog događaja.
Zahtjevi građana da se dinamika koja je pratila najnovije masovno ubistvo na Cetinju do kraja i jasno rasvijetli su legitimni i važni. Odgovorna vlast bi trebala da brzo ponudi objašnjenja utemeljena na konkretnim dokazima. To, na žalost, nije slučaj u savremenoj Crnoj Gori. Isti zahtjevi za punom istinom se čuju i povodom ranijeg masovmnog ubistva u crnogorskoj prijestonici.
Dok se istinita i potpuna objašnjenja čekaju, javni prostor je popunjen brojnim nagađanjima i sumnjama. U duboko podijeljenom društvu kakvo je crnogorsko i u atmosferi nedostatka objašnjenja i povišenih emocija nije teško da se iz tih sumnji izrode uopštavanja koja mogu biti opasna za sve građane. Kao i svako uopštavanje, i ova o motivima za masovna ubistva i dinamici po kojoj su se ona dešavala, koja kruže crnogorskim javnim prostorom, predstavljaju kolaž sumnji u zvaničnu verziju, emocija, strahova, politički induciranih stereotipa, kao i vjerski potpomognute netorenacije, uskogrudosti i nerazumijevanja.
Nakon drugog masovnog ubistva i vrlo lošeg odgovora operativaca i rukovodilaca bezbijednosnih službi, odnosno, zbog neadekvatnog djelovanja tih službi, pojavila su se dva suprotstavljena narativa koji istovremeno zvuče kao optužba i kletva. Kao što znamo, stereotipizacija služi da se sakrije istina, te da se uvrijedi i dehumanizuje čitava grupa.
Prvi je grozomorna priča o problematičnom mentalnom stanju građana Cetinja. Ova priča predstavlja vrhunac stigmatizacije kolektiva na način i u obimu kakve nijesmo viđeli u Crnoj Gori dugi niz decenija. Neutemeljenost i malicioznost ove lažne kolektivne dijagnoze-optužbe takođe ima za cilj da dehumanizuje građane Cetinja i medicinsko stanje umetne kao dio psihološkog profila grupe. Iz ove polazne tačke zlonamjernici mogu da iskorače u tvrdnju da “iracionalnost i nasilnički impuls” grupe onemogućavaju njenu normalnu komunikaciju s ostatkom državnog kolektiva. Ovim se kreira svojevrsni izolat koji vlast može da tretira kao medicinski problematično strano tijelo na kolektivnom biću i da ga, shodno toj logici, isljuči iz društvenih tokova. Ako nas istorija ičemu uči, onda nas uči da je slična stigmatizacija grupa bila kičma ideoloških profila iz 1930-tih godina prošlog vijeka i državnih okvira koje su te ideologije kreirale.
Drugi je narativ o direktnoj operativnoj vezi sveštenika SPC sa masovnim ubojicama, Borilovićem i Martinovićem. I u ovom slučaju nedostaju konkretni dokazi. Optužbe da su obojica masovnih ubojica bili vjernici SPC, te da su možda učestvovali u litijama i nalagali badnjake sa klerom SPC može da proizvede politički, vjerski i ideološki potkanu generalizaciju o tome da su posvećeni vjernici SPC potencijalne masovne ubojice onda kada takav krvava služba zatreba ovoj crkvenoj organizaciji. Nipošto ne želim da osporim značajne i jasno pokazane predatorska namjere SPC u Crnoj Gori, ali mi se čini da je neophodno biti veoma pažljiv oko ovakvih i slicnih uopštavanja.
Oba narativa za sada opstaju u domenu čaršijskog nagađanja i vrijeđanja na društvenim mrežama i uprkos činjenici da niko još uvijek nije ponudio konkretne dokaze. Ipak, u nedostatku zvanične istine građani se lagano razbrojavaju na dva tabora i stupaju u unaprijed iskopane suprotstavljene rovove.
Ovakvi narativi mogu lako da posluže političkim operativcima i ideološkim dizajnerima kao alatke za odvlačenje pažnje od višeslojnog strukturnog problema koji, naravno, ima brojne dimenzije, uključujući vjersku i psihološku. Pažnja se odvlači i od dokumentovane činjenice da su se institucije države iznova pokazale nesposobnim da odgovore na izazove širih razmjera. &nbsp;&nbsp;
Uvjeren sam da je neophodno vratiti fokus na institucionalni teren, odnosno, jasno na pokazanu nesposobnost institucija države da uspostave zakonom uređenu i određenu kontrolu nad problematičnom situacijom u društvu. Kritika koja se, iz te tačke, uputi prema vlastima je sasvim legitimna i utemeljena.
Ovako utemeljena krtika takodje može i treba da bude i politički upotrebljiva kao impuls za aktivizam usmjeren ka strukturnim promjenama. Iako ostali slojevi ovih dviju krvavih priča iz Cetinja (ekonomnski, ideološki, vjerski, psihološki, medicinski) nijesu nevažni, bojim se da primarni fokus na njih nanosi štetu naporu da se nesposobna vlast smijeni. Osim toga, otvara se pandorina kutija opasnih i neutemeljenih karakterizacija koje dolaze iz oba suprotstavljena pola: sveštenici SPC su instumentalizovali masovne ubice vs cetinjani su mentalni bolesnici.
Ovo su neki od razloga zašto mislim da treba napraviti “otkorak” od pomenutih narativa. Da li je to moguće uraditi, ili ne, je drugo pitanje. Ono što se ne bi trebalo zaboraviti jeste pozitivan efekat tog otkoraka: vraćanje procesa rješavanja problema (kakvi god oni bili) u adekvatne profesionalne okvire. Ako se dokaze da postoji potreba za angazmanom zdravstvenog sistema u Crnoj Gori kako bi se izborili s narastajućom ankcioznošću, depresijom, ili nasiljem u porodici, onda je to obaveza profesionalaca koji čine zdravstveni sistem. Ako se dokaže direktna motivaciona ili praktična veza (vjerski fanatizam i politička mržnja koja ga prati, kao i obezbjeđivanje oružja i municije) između sveštenika SPC i ove dvojice masovnih ubojica, onda je to posao za profesionalce iz bezbijednosnog sektora.
U oba slučaja je neophodno da se stvari vrate na institucionalni teren, jer se time na najbolji način poentira u političkom diskursu. Imajući u vidu trenutnu situaciju u državi, ovo vraćanje “u institucije sistema” bi do srži ogolilo dokumentovanu nesposobnost sadašnje vlasti, a njenu kritiku i zahtjeve za njenom smjenom bi učinilo još utemeljenijim. &nbsp;

Zločini i kazne

Pored očigledne i neophodne dimenzije utvrđivanja odgovornost nadležnih organa za brojne propuste u vezi masovnog ubistva na Cetinju, studentski zahtjevi su u suštini politički. Vjerujem da oni to trebaju i moraju biti, te da je kontraproduktivno bježati od ove činjenice. Ova pobuna nije i ne treba da bude NVO projekat, i to treba naglašavati - ocijenio je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović.&nbsp;
Smatra da studentski protest protiv ohole i nesposobne vlasti mora biti vrhunski politički čin.
- Uprkos činjenici da su tu vrstu aktivnosti kod nas opoganile generacije bivših i sadašnjih domaćih političara, ili baš iz tog razloga. Zato ovaj studentski napor mora da bude koncipiran i kao nova politička ponuda koja podrazumijeva smjenu Vlade, pošto ministri nijesu slobodni strijelci i nezavisni operativci, već dio tima koji radi na istoj politčkoj mobi - ističe Pavlović.
Bez svakodnevnog pristiska s podgoričkih trotoara, kako dodaje, međutim, ova nova ponuda ima male šanse da bude viđena kao legitimna i ostvariva.
- Pravljenje vremenske pauze između uličnih protesta je pogubno za ovu formu političkog djelovanja i osigurava neuspijeh. Insistiranje na personalnim korekcijama unutar nesposobne i maliciozne vladajuće garniture ne može proizvesti strukturnu promjenu. Ono što tako uzak fokus zasigurno proizvodi jeste razočarenje javnosti u nešto što je na tren izgledalo kao građanska izviiskra, koja je brzo ugasnula u mraku politički induciranih interesa i strahova da se ti interesi dovedu u pitanje - zaključio je Pavlović.

Pavlović: Studentski protest protiv ohole i nesposobne vlasti mora biti vrhunski politički čin

Najnovije masovno ubistvo na Cetinju i, blago rečeno, neadekvatan odgovor crnogorske vlade i resornog ministarstva, kao i uvrjedljivo odsustvo nekih političara i vodećih birokrata u državnom aparatu s komemorativne sjednice u Prijestonici postali su one poslovične kapi koje su prelile čašu čemera kod građana. Danas izgleda kao da bi mirni i dostojanstveni protesti u Cetinju i u Podgorici mogli biti prvi korak ka iniciranju procesa ozdravljenja crnogorskog društva. Sudeći po javnim zahtjevima upućenim vlastima i po parolama koje su se vidjele na protestima, ovo je bila pobuna protiv oholosti nesposobne vlasti koja, svejedno da li po dizajnu ili iz neznanja, urušava i posljednje ostatke državnog aparata, vara građane i šalje im snažnu poruku da moraju sami da se zaštite od nadolazećeg haosa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106190120_9b316522566d891f07815dbf5964af1faed0ff3e951ad762b10991a8d2b8e05a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106190120_9b316522566d891f07815dbf5964af1faed0ff3e951ad762b10991a8d2b8e05a" data-rendition-name="original" width="1536" height="2048" loading="lazy" alt="Srđa Pavlović"><figcaption>Srđa Pavlović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Nova lica i nova energija pružaju nadu da je i u Crnoj Gori moguće iskoračiti ispod partijskog šinjela, te odbaciti i kritički dekonstruisati još jedan pokušaj vladajućih partija da normalizuju ono što nije i ne može biti normalno. Uprkos dosadašnjem iskustvu brojnih uzaludnih nadanja, želim da vjerujem da će uvažavanje nevinosti koju danas pokriva zemlja nad 12 svježih humki na Cetinju, ipak postati tačka konstituisanja nove ponude za društveni oporavak, a da to ne bude partitokratsko i nacionalističko nedonošče kakvo smo do sada gledali. Snaga želje za promjenom, koja je jasno i dostojanstveno obnarodovana na ulicama Cetinja i Podgorice će da bude ozbiljno testirana u narednim danima i neđeljama. Jasni zahtjevi su jedan od tri temeljna stuba uspiješnih protesta protiv bezdušne i nesposobne vlasti. Drugi je volja da se vaninstitucionalni pritisak nastavi sve dok se ne postigne željeni rezultat. Treći je spremnost da se izdrže svi oblici napada od strane vlasti i njenog partijskog i medijskog bašibozuka. Činjenica da vlast uporno nastoji da zataška svoju nebrigu i profesionalnu nesposobnost, a odgovornost za prolivenu krv prebaci na druge, je uvreda za svaku nevinu žrtvu, za njihove porodice, i za sve građane Crne Gore. Zato je nastavljanje protesta kojima se traže ostavke svih odgovornih najbolji iskaz poštovanja prema nevinim žrtvama i najsnažnija armatura koja može da održi pomenute temelje za ozdravljenje crnogorskog društva.

1250x600

1084x550

Pobuna protiv oholosti nesposobne vlasti

Poslanici crnogorske opozicije bi trebalo da ignorišu administrativnu kaznu koju im je izrekao predsjednik Skupštine Crne Gore, i ne bi trebalo da izlaze iz sale za plenarne sjednice. 
 
To je stav profesora i istoričara Srđe Pavlovića.
- Na kraju krajeva, Ustav Crne Gore je pogažen od strane sadašnje vladajuće koalicije, i jasno je da pravila i zakoni više ne važe - istakao je on.&nbsp;
Stoga bi, kaže, bilo kontraproduktivno da opozicija sada poštuje bilo kakve administrativne akte trenutne zakonodavne vlasti.&nbsp;
- Takav stav ne znači da se parlamentarna opozicija stavila u istu ravan s velikosrspkim nacionalistima koji sada vladaju u Crnoj Gori, već da su shvatili neophodnost vaninstitucionalnih formi borbe protiv argata "srpskog sveta" - zaključio je Pavlović.&nbsp;

Pavlović: Opozicija da ignoriše kaznu Mandića i ne izlazi iz sale za plenarne sjednice

Dr Milan Popović je građanima Crne Gore i glasačima koji su nedavno u Podgorici dali značajnu podršku DPS-u, zaprijetio krvoprolićem i građanskim ratom, ukoliko izborna lista koju je na lokalnim izborima u Podgorici predvodio predsjednik države odluči da sklopi postizborni koalicioni sporazum sa ovom partijom - ukazao je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi, Srđa Pavlović, citirajući stihove iz Gorskog vijenca "...Krv je ljudska rana naopaka, na nos vam je počela skakati..."
Savjetnik potpredsjednika Vlade Crne Gore za poltički sistem, pravosuđe i antikorupci, Milan Popović gostujući na televiziji Vijesti najavio je povećanje unutrašnjeg nasilja i mogućnost izbijanja građanskog rata u Crnoj Gori u slučaju da izborna lista Jakova Milatovića napravi postizbornu koaliciju sa DPS-om.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.7681%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovic-moguc-i-gradanski-rat-ako-bude-saveza-koalicije-jakova-milatovica-i-dps-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pavlović je Popovićev TV nastup ocijenio kao do sada najradikalniju interpretaciju mogućih postizbornih pregovora i najkrvoločniju projekciju posljedica takvih pregovora.
- To je, prije svega, bila direktna prijetnja predsjedniku države Crne Gore da će “okrvaviti ruke” ako se odluči da pruži podršku partiji kojoj je značajan broj građana Podgorice dao glas. To je, istovremeno, bila uvreda za sve građane koji su na nedavnim loklanim izborima u Podgorici odlučili da poraze najnovijeg poslodavca dr Popovića - izričit je Pavlović.
Naglasio je da je argument profesora Popovića bio na fonu trampoidnog narativa - prijetnje nasiljem ako vlast konstituišu izborni pobjednici.&nbsp;
- Uvaženi akademik je uspio da kroz jednu izjavu kanališe dvojicu najekstremniji bivših Trampovih savjetnika – njegova omiljena “dva Stiva”: Stivena Banona i Stivena Milera. Ovo je takođe bio trampoidni pokušaj delegitimizacije koncepta postizbornih koaliranja onda kada to koaliranje ne odgovara političkim snagama koje su angažovale dr Popovića kao savjetnika - smatra Pavlović.
Ukazuje da se vrijedi sjetiti i činjenice da je dr Popović savjetnik političara koji je postao dio vlasti kroz proces postizbornog koaliranja.&nbsp;
- Tada, današnji savjetnik-osvetnik nije prijetio krvoprolićem, iako su se zapadni diplomatski dušebrižnici javno pribojavali tenkova na ulicama crnogorskih gradova - podsjeća Pavlović.
Kako dodaje, pošto je uvaženi akademik sada savjetnik političkog zvaničnika, to i njega čini državnim uposlenikom.&nbsp;
- Pretpostavljam da je sada neophodno da odgovarajuće institucije saznaju na osnovu kojih bezbjednosnih i obavještajnih informacija je dr Popović utemeljio svoju odluku da izazove paniku među građanima tako što je zaprijetio građanskim ratom u Crnoj Gori - zaključio je Pavlović.

Pavlović: Popovićev TV nastup direktna prijetnja predsjedniku države ako pruži podršku DPS-u i najkrvoločnija projekcija posljedica takvih pregovora

Odluka Vlade Crne Gore da podrži prijedlog za građenje spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju je, de facto, formalna podrška govoru mržnje, kleronacionalizmu, etničkim podjelama i ideologiji krvi i tla, koje je počivši mitropolit decenijama proklamovao i promovisao s oltara i s raznih političkih govornica - ocijenio je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović.
Kako je dodao, ova podrška je ona poslovična jama bezdanica u koju se "čelom u mrak ambisa" strmoglavila došadasnja pro-evropska, liberalna, multikulturna i multikonfesionalna retorika vlasti.
- Istini za volju, mnogi su već duže vremena upozoravali da je ovaj pad samo pitanje vremena. Sada više ne postoji ni ona poslovična (i, po meni, neshvatljivo naivna) rezerva/nada da oni koji danas vode državu Crnu Goru ipak znaju razliku između dobra i zla - ukazuje Pavlović.
Izričit je da je ova odluka potvrda da su čelnici izvršne vlasti, tu razliku i formalno izbrisali.
- Nakon ove odluke Vlade Crne Gore nema prepreka da se u bližoj budućnosti i pod blagorodnim okom države spomenički obilježe ratni zločinci kakvi su bili Pavle Đurišić, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, na primjer. Takođe je postalo bolno očigledno da ministri i prvi među njima brinu jedino o tome da ne naljute sopstvena glasačka tijela i vjersku organizaciju koja ih koordinira, potvrđujući sluđenom građanstvu odavno poznatu činjenicu da magistralne pravce razvoja države određuju (direktno i indirektno) političari pod kamilavkama - upozorava Pavlović.
Prema njegovim riječima, ministri i partijski lideri još jednom su pokazali da vode računa i o efektima političkog marketinga.
- Stoga su neki od vladinih koalicionih partnera napravili isprazne teatralne poteze napuštanja sjednice, kako bi ostavili lažni dojam o sopstvenoj principijelnosti kada je u pitanju podizanje spomenika zagovorniku mržnje i podjela, kakav je bio pokojni mitropolit Amfilohije. Oni vjeruju da će ovakva "specifična principijelnost" biti dovoljna da legitimizuje njihovo dalje ostajanje u Vladi - napominje Pavlović.
Ukazuje da demonstrativno napuštanje sjednice i naknadno ministarsko moralisanje imaju za cilj da zamijene jedini logični potez principijelnih političara - izlazak iz Vlade.
- Oni, međutim, to neće uraditi jer dobro znaju da je Vladina rezervna klupa dugačka i da ministarske zamjene željno iščekuju svoju šansu -zaključuje Pavlović.

Pavlović o Vladinoj odluci za podizanje spomenika Amfilohiju: Formalna podrška etničkim podjelama i ideologiji krvi i tla

Fudbaleri Budućnosti su večeras u Podgorici savladali Arsenal (5:0), ali je Petrovac savladao Sutjesku (1:0), pa je promocija novog šampiona odložena.
"Plavi" su od početka bili bolji, a poveli su u 29. minutu, kada je Mijović poslao loptu u mrežu.
U prvom poluvremenu više nije bilo golova. &nbsp;
Arsenal je u nastavku zaprijetio preko Abdulahija, a Budućnost duplirala prednost u 56. minutu preko Ivana Bulatovića, da bi na 3:0 povisio Andrija Bulatović.
Do kraja je u prvom planu bio Andrej Kostić. Prvo je postigao gol, a onda asistirao Iliji Serikovu za konačnih 5:0.
Budućnost je večeras odigrala posljednji meč pod Goricom ove sezone, jer se od utorka mijenja travnata podloga i biće gotova tek u junu.

"Petarda" pod Goricom: Budućnost pobijedila Arsenal

Danski teniser Holger Rune osvojio je titulu na ATP turniru u Barseloni, pošto je u finalu savladao drugog igrača svijeta Karlosa Alkaraza sa 7:6 (6), 6:2.
Rune, 13. igrač svijeta, pobijedio je španskog tenisera za sat i 40 minuta.
Teniseri su u prvom setu napravili po jedan brejk, a u 10. gemu Rune je imao dvije brejk i set lopte koje nije iskoristio.
Set je otišao u taj-brejk u kojem je Danac slavio rezultatom 8:6.
U drugom setu Rune je dva puta oduzeo servis Alkarazu i tako došao do pete ATP titule u karijeri.
Ujedno ovo mu je prva titula nakon aprila 2023. godine kada je slavio u Minhenu.

Alkaraz bez osvojenog seta u finalu

Oskar Pjastri ostvario je svoju treću pobjedu u petoj trkci ove F1 sezone na stazi Džeda, preuzevši tako kontrolu nad borbom za šampionat vozača od timskog kolege iz Meklarena, Landa Norisa.&nbsp;
Pjastri je startovao sa druge pozicije, uz &nbsp;Ferštapena, i preuzeo vođstvo nakon što je Ferštapen morao da odsluži kaznu od pet sekundi.
Ferštapen je kažnjen jer je izašao van staze dok se borio za vođstvo sa Pjastrijem već u prvoj krivini. Pjastri je tvrdio da je ušao ispred Ferštapena s unutrašnje strane krivine.
Ferarijev Šarl Lekler je kompletirao pozicije na podijumu, dok je Lando Noris ostvario solidnu, iako neimpresivnu vožnju, završivši na četvrtom mjestu.&nbsp;
Džordž Rasel je predvodio Mercedese na petom i šestom mjestu koje je osvojio Kimija Antoneli.&nbsp;
Juki Cunoda i Pjer Gasli su se sudarili već u prvom krugu, izazvavši izlazak vozila bezbjednosti, a obojica su morali da odustanu od trke nakon sudara u četvrtoj krivini.&nbsp;

Pjastri preuzeo lidersku poziciju u šampionatu

Njemačka policija u gradu Bad Nojhamu, sjeverno od Frankfurta, proširuje potjeru za jednim ili više osumnjičenih koji su još na slobodi, nakon što su dva Turčina ubijena dan ranije, saopšteno je danas.
Policija u regiji Hesen saopštila je da su dvije žrtve ubijene iz vatrenog oružja u stambenoj četvrti Bad Nojhema, a motiv još nije poznat.
Njemačka novinska agencija DPA saopštila je da vlasti ne mogu isključiti da je jedan ili više osumnjičenih možda umiješano, a čini se da je zločin motivisan ličnim razlozima.
Pozivajući se na policiju i tužioce, agencija je saopštila da su dvije žrtve tast od 59 godina i zet od 28 godina.
Kako javljaju lokalni mediji, nakon pucnjave u subotu raspoređen je veliki policijski kontingent, a lokalni stanovnici su naveli da su poslate specijalne snage, vozila hitne pomoći i policijski helikopter.

Njemačka policija traga za osumnjičenima za ubistvo dva Turčina

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: srda-pavlovic