Zvanično brisanje nekih žrtava predstavlja mnogo više od agresivnog krečenja prošlosti, ističe profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi, dr Srđa Pavlović, dodajući da to jeste brisanje zločina koji su nad njima počinjeni, ali je istovremeno i testament karaktera političke strukture koja se sada nalazi na vlasti.
Osim osjećaja nepravde i težine koju ona ostavlja za sobom, podsjeća profesor Pavlović, državna politika selektivne kompenzacije za preživjelo zlo predstavlja i važan istorijski dokument.
- Sudeći po medijskim izvještajima o odluci Vlade Crne Gore i premijera Milojka Spajića da se finansijski kompenzuju civilne žrtve “ratova devedesetih”, šesnaest porodica je uvršteno u najsvježiji popis naših sramota iz nedavnih ratnih godina- dodaje Pavlović.
Kako ističe, spisak uključuje žrtve državno sponzorisanih zločina kakvi su bili otmica putnika u željeznickoj stabnici Štrpci i deportacija izbjeglica pred cijevi Karadžićevih vjerskih osvetnika, te žrtve NATO bombardovanja.
- Ono što nedostaje i što, u stvari, ovaj spisak čini vrijednim istorijskim dokumentom jesu žrtve koje nijesu ispunile Vladin uslov za kompenzaciju. Civili stradali u Kaluđerskom Lazu i oni koji su sistematski etnički očišćeni iz tzv. Pljevaljske Bukovice (članovi porodice Bungur) nijesu zavrijedili da budu uvršteni u ovu kategoriju, na primjer- upozorava Pavlović.
Pavlović donekle razumije Vladinu selektivnost, &nbsp;s obzirom na visoki nivo njene zavisnosti od političkih partnera koji nikada nijesu vidjeli ništa loše u tom i drugim etničkim čišćenjima nesrpskog življa u regionu, niti u genocidu počinjenom u Srebrenici.
- Bez obzira na marginalno razumijevanje uslova u kojima sadašnja Vlada Crne Gore funkconiše, nesporno je da ovakva selektivna kompenzacija iz zvaničnog pamćenja briše brojne žrtve. Oni koji se politički formatiranom voljom Vladine birokratije nijesu našli na spisku dobitnika prestaju da postoje za državu. Važno je naglasiti da ovo zvanično brisanje nekih žrtava predstavlja mnogo više od agresivnog krečenja prošlosti- zaključuje Pavlović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pavlović: Državna politika selektivne kompenzacije za preživjelo zlo predstavlja više od agresivnog krečenja prošlosti

Utemeljena je projekcija da će Vlada premijera Milojka Spajića nakon potpisivanja sporazuma sa UAE ubrzati svoju silaznu putanju, kazao je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović, u osvrtu na izjavu izvršne direktorice CGO Daliborke Uljarević da će Sporazumi sa UAE biti usvojeni u Skupštini, te da će to biti početak kraja ove Vlade.
Ipak, kako je dodao, nije nevažno koliko dugo će trajati taj pad u političku entropiju.
- Što duže ova Vlada bude u rukama držala kormilo države, ostaće za njom sve manje konstitutivnih elemenata sistema koji bi se možda mogli braniti i popravljati nakon smjene kripto-kockara i tihujućih oportunista oko njega- istakao je Pavlović.
Saglasan je, kaže, s konstatacijom da državu vode ljudi koji nijesu dorasli državničkom poslu, ali je, prema njegovim riječima, jednako očigledno da ni politička opozicija nije dorasla zadatku koji takvoj političkoj poziciji pripada.
- Ono što se, po ko zna koji put, jasno pokazuje jeste nesušna potreba za hitnim konstituisanjem nove političke strukture koja bi bila sposobna da definiše novu građanski orijentisanu političku ponudu građanima Crne Gore i svoje vrijeme i energiju posveti poslu smjene trenutne vlasti- naglasio je Pavlović.
Pvalović smatra da je NVO sektor do sada uradio solidan posao i da zavrjeđuje dalju podršku.
- Ali to nije adresa s koje ova nova ponuda treba da bude upućena- zaključio je Pavlović.

Pavlović: Crnogorsko društvo pada u političku entropiju, vrijeme je za novu političku strukturu

Pročitao sam saopštenje neformalne studentske grupe Kamo śutra, o samogašenju, odnosno razlozima zašto se povlače s javne scene.
Kao neko ko je od prvih dana davao podršku ovom studentskom naporu moram priznati da sam istovremeno imao rezervu oko dugovječnosti i efektnosti ovoga studentskog pokušaja. Vjerujem da su razlozi za gašenje ove studentske inicijative brojni i kompleksni.
Poznavajući prirodu državne strukture u Crnoj Gori i partitokratske mehanizme kontrole, vjerujem da su vjerni i predani partijski operativci i adekvatne državne i medijske službe uradile temeljan posao na delegitimizovanju studentskog protesta. Takvo njihovo djelovanje je bilo za očekivati. Kao što znamo, Crna Gora je već decenijama klasični primjer zarobljene države koja se posljednjih par godina polako ali sigurno pretvara u “propalu državu” (failed state).
Inicijativa Kamo śutra je obnarodovana u izuzetno kontrolisanom društvu koje, uprkos ispraznoj retoroci, nije spremno da podrži suštinsku promjenu koja sobom nosi određenu cijenu.
Ono u šta nijesam siguran jeste da se u tom segmentu kompleksnog problema treba tražiti primarni i isključivi razlog za urušavanje organizacione strukture Kamo śutra i disperziju energije koju su uspjeli da nakratko generišu.
Valjalo bi imati na umu i pretpostavku da se ova studentska inicijativa možda urušila i iz razloga nedovršene (neadekvatne?) idejne matrice. Legitimni zahtjevi za ostavkama bili su definisani na način da se po svaku cijenu izbjegne traženje neophodnog zahtjeva čije ispunjenje stvara pretpostavku za ostvarivanje svih ostalih studentskih zahtjeva: smjena vlasti.
Od početka sam smatrao (i to javno govorio i pisao) da je apsolutno neophodno da inicijalni motivi za protest budu pretočeni u novu političku ponudu građanima, jer je to apsolutno jedini način da se državne institucije natjeraju da se zaista počnu baviti “svojim poslom”.
Organizatori su konstantno odbijali da razmotre ovakav pravac djelovanja. Mislim da je to značajan dio razloga za ovakav ishod. Na koncu, i u ovom posljednjem pismu je jasno izrečeno njihovo odbijanje da prihvate takav pravac djelovanja.
Istovremeno, bilo je nekoliko iskrenih ponuda za saradnju, razgovor i konstruktivni prijedlozi, ali su organizatori odbili takve ponude. Nadalje, snažne individualne ego-projekcije unutar samog pokreta nijesu pomogle uniformnosti akcije, ali vjerujem da nijesu imale primarnu i presudnu rušilačku snagu.
Iz pomenutih razloga bilo bi korisno sada napraviti određeni kritički otkorak od pokreta koji je bio ponukan tragedijom i koji je sobom nosio veliki potencijal, ali i limitirani kapaciet za ostvarivanje zacrtanog cilja.
Ovaj kritički otkorak je neophodan kako bi se efekat pokreta Kamo śutra ispravno evaluirao, a ono što bi se iz te analize naučilo moglo upotrijebiti za pravilno i potpuno utemeljenje budućeg pokreta za sistemske reforme u Crnoj Gori.
Ono što je već sada jasno jesu tri efekta ovog bivšeg pokreta. Prvi je spoznaja da je Crnoj Gori neophodna nova politička ponuda. Drugi je da je za davanje takve ponude potrebna odlučnost i spremnost da se plati neophodna cijena. Treći je da je značajni segment bitačkog tijela željan nove ponude i spreman da takvu ponudu nagradi izbornim uspjehom.
Ostaje da se vidi da li će neki novi glas pobunjene mladosti biti spreman da nauči ove prošle lekcije. 
&nbsp;

Uči danas da bi reformisao śutra

Kriza koja razara društveno biće Crne Gore nije skorijeg datuma, ali je tokom posljednjih četiri godine značajno produbljena kao proizvod aktivnosti vladajuće strukture koju konstituiše mješavina kleronacionalističkih i kleptokratskih oportunista. Nije teško prepoznati obilježja dugotrajne ustavne krize koja je postala akutna od čina potpisivanja takozvanog Temeljnog Ugovora 3. avgusta, 2022 godine, kazao je u svom autorskom tekstu na Anteni M, kao i u emisiji Drugačija radio veza, istoričar dr Srđa Pavlović, profesor na kanadskom univerzitetu Alberta. 

- Sva kasnija oglušivanja zvaničnika o ustavne norme, uključujući i najskorije preuzimanje ustavnih nadležnosti od strane skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i predsjednika crnogorske skupštine, jasne su poruke o spremnosti vladajuće strukture da produbi društvenu krizu. Četiri godine nakon izborne pobjede iz avgusta 2020, ne može biti dileme povodom toga da su ovakve i slične aktivnosti vladajuće strukture dizajnirane s ciljem da se dovede u pitanje održivost projekta nezavisne i suverene države Crne Gore- istakao je Pavlovć.
On je kazao da je svjestan da se možda ponavlja, ali vjerujem se o ovim problemima mora često pisati i govoriti istina. Takođe vjeruje, kako kaže, da se moraju imenovati politički manipulatori i lažovi, parafrazirajući &nbsp;pisca Salmana Ruždija.&nbsp;
Značajan raskorak između proevropskog zaklinjanja vlasti i onog što ona radi u praksi je takođe dio mehanizma kojim se društvena kriza produbljuje, smatra istoričar Pavlović.&nbsp;
- Crna Gora danas živi apsurdnu situaciju u kojoj se, s jedne strane, neki od njenih najviših zvaničnika zaklinju u svoju posvećenost EU integracijama, dok, s druge, negiraju zločin genocida počinjen u Srebrenici kao i zločine počinjene nad albanskim stanovništvom na Kosovu, odaju počast osuđenim ratnim zločincima, i veličaju ekspanzionističku ideologiju srpskog kleronacionalizma. Istovremeno, neki od njih su zbog svojih štetnih političkih poteza na domaćem terenu proglašeni za nepoželjne osobe na teritoriji susjedne Hrvatske, koja je članica EU. Ove činjenice zasigurno ne diskvalifikuju Crnu Goru iz procesa EU integracija, ali su one važni pokazatelji ideološkog profila ljudi koji formalno vode crnogorske državne institucije- kazao je Pavlović.
Pavlović je istakao da to što EU zvaničnici drže “širom zatvorene oči” po ovom pitanju i pokazuju spremnost da Crnu Goru ekspresno prime za novog člana uprkos očiglednoj ideološkoj retrogradnosti njene vladajuće garniture, te &nbsp;njenoj profesionalnoj neadekvatnosti i servilnosti prema vaninstitucionalnim centrima moći, govori mnogo o geostrateškim kalkulacijama Brisela i real-politici koju vodi ta administracija.
- Domaća frustracija onim što se u Crnoj Gori interpretira kao cinizam EU je donekle neutemeljena, pošto je EU proširenje oduvijek bilo prevenstveno pitanje ispunjvanja praktičnih interesa briselske administracije. Domaća kritika EU zvaničnika, kakvu smo čuli i čitali tokom i nakon nedavne posjete Marte Kos Podgorici, bazirana je na uzaludnom nadanju da će zvaničnici iz Brisela uzeti aktivno učešće u rješavanju naših lokalnih problema i pomoći da se izborni pobjednici iz avgusta 2020 godine nekako razvlaste. Nadanje u EU aktivizam u Crnoj Gori proizvod je naivnog uvjerenja da bi svi naši problemi postali lakše rješivi nakon prijema Crne Gore u punopravno članstvo u EU. Ovo je samo još jedna u nizu naših zabluda, te znak limitiranih domaćih kapaciteta da se izborimo s problemima egzistencijalne prirode, ali i pokazatelj naše nepremnosti da, uprkos “malo rukah” sami čistimo i redimo sopstvenu kuću- navodi Pavlović.
Kako je rekao na početku, sadašnja kriza nije novijeg datuma, pa je korisno podsjetiti se istorijske transverzale kojom se ona razvijala.
Danas je očigledno da decenijski napori manjeg dijela akademske zajednice da u Crnoj Gori promoviše i u praksi uspostavi model građanske lojalnosti pravnom okviru države – ono što se u političkoj teoriji zove “ustavni patriotizam” - nijesu dali željene rezultate. Bez obzira na primjenjivost ovog modela u Crnoj Gori, prioriteti i interesovanja političke elite i partija kroz koje ova elita ostvaruje svoje interese bili su pozicionirani negdje drugdje, podsjetio je on.
- Postojanje kolektivnog sjećanja o suživotu na našem prostoru nije iskorišteno na način koji bi omogućio uspostavljanje životnih okvira koji nijesu isuviše ranjivi od atavističkih strasti etničkih nacionalizama i vjerskih fundamentalizama koji već decenijama gospodare našim prostorom i imaju izuzetno visok stepen političke upotrebljivosti za sve aktere na crnogorskoj javnoj sceni- ističe on.
Pavlović je podvukao da osim snažnog retoričkog zalaganja za koncept suživota različitosti, post-referendumska vlast nije okončala proces kreiranja lojalnosti građana pravnom okviru koji omogućava i garantuje prostor za takav suživot. Partijska retorika multikulturalizma nije uspjela da napravi čvrstu kopču s istorijskim sjećanjem i realnošću suživota u Crnoj Gori. Drugim riječima, nije ponudila jasno definisani nadnacionalni identitetski okvir koji nije obojen partijskim koloritom.
- Logičan proizvod ovakvog nedostatka fokusa političke elite jeste institucionalizovanje klijentelizma, svejedno da li on bio partijski, vjerski, nacionalni, etnički, ili ideološki, kao modela koji uređuje duštvene odnose i kakvu-takvu funkcionalnost institucija države. Partitokratija nije uspjela, ili nije imala interes, da premosti postojeće podjele, već je, u okviru svojih mogućnosti i u granicama svoje ideološke matrice, nastojala da ih iskoristi u sopstvenom izbornom inženjeringu- kazao je Pavlović.
Istovremeno, ističe Pavlović, klijentelizam u Crnoj Gori omogućio je da se kreira radikalni politički narativ o “ugroženoj i diskriminisanoj” grupi koja mora da se bori kako bi ostvarila sopstveno pravo na jednakost u društvu. Potpuno je svejedno da li takav narativ ima bilo kakvo utemeljenje u stvarnosti, ili ne. Ono što je važno jeste da segment stanovništva u njega povjeruje i počne da ga živi kao sopstveno društveno iskustvo.
- Ovdje je važno napomenuti da je, uprkos jasnim pokazateljima klijentelizma kada je u pitanju vršenje vlasti u Crnoj Gori do 2020. godine, današnji agresivni politički narativ o tadašnjoj “ugroženosti” Srba u Crnoj Gori jednako mitologizovan i neutemeljen, kao što je to slučaj s mitskom narativnom potkom svetosavskog kulta. Bez obzira na artificijelnost priče o ugroženosti grupe, ona je poslužila (i još uvijek služi) kao platforma i opravdanje za svojevrsnu institucionalnu, zakonsku i kadrovsku osvetu na kojoj su angažovani izborni pobjednici iz avgusta 2020. godine- ističe istoričar.
Kako je Pavlović podsjetio, za razliku od ranijih decenija, Crna Gora danas živi fazu institucionalizovanog klijentelizma čiju dinamiku i oštrinu određuje interesna koalicija između velikosrpske kleronacionalističke elite pod kontrolom Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori i Nove Srpske Demokratije i njenog lidera, s jedne strane, i tehnokratske para-građanske političke grupacije okupljene oko frakcije Pokreta Evropa Sad koju formalno predvodi predsjednik crnogorske vlade, s druge. Već duže od četiri godine ova koalicija predano radi na podrivanju slabašnih ekonomskih i institucionalnih temelja crnogorske suverenosti i državnosti.
- Partije koje danas vrše vlast u državi su nametnule velikosrpski nacionalni puritanizam svetosavskog kulta kao cilj kojem društvo treba da strijemi, a njihova retorika tobožnjeg evropejstva, pomirenja, tolerancije i multikulturalizma nije ništa drugo do poslovični smokvin list koji od očiju neuspješno nastoji da sakrije njihovu intelektualnu tanjevinu, desničarsku ideološku radikalnost i nacionalističku golotinju. Činjenica je, na žalost, da je Crna Gora danas više nego u proteklih tri decenije podijeljena po nacionalnim i vjerskim linijama, i da jedva preživljava najradikalnije manifestacije pomenute krize održivosti i legitimiteta- kazao je on.
U ovakvom kontekstu je, smatra Pavlović, sasvim očekivano da u Crnoj Gori dominira politički monopol partitokratija i umišljenih lidera. Stiče se utisak da građani nijesu u mogućnosti (ili ne umiju) da politički jasnije i snažnije artikulišu svoje želje i htjenja, odnosno, da se izrazi njihovih želja “ne broje”, već da su partijska pazarišta mjesta na kojima se vrši raspodjela moći i privilegija i gdje se kvalitet tuđih života dogovara “kroz rukav od kaputa”. Istorijat ovakve dominacije je tema za neku drugu priliku, ali ono što je, ipak, čini aktuelnom, jeste činjenica da se danas potpuno eliminiše mehanizam utrđivanja odgovornosti za učinjene greške političara i visokopoziciniranih birokrata.
- Kao što sam pisao ranije, političari i birokrate u državnom aparatu s indignacijom odbacuju odgovornost za svaku manifestaciju sopstvene profesionalne neadekvatnosti, a tu odgovornost prenose na šire društvene slojeve. Oni vrlo konkretne političke i operativne odgovornosti nakon najnovijeg masovnog ubistva na Cetinju ljutito uopštavaju kako bi pokrili sopstvena profesionalna ograničenja. Istovremeno se svi kritički glasovi i zahtjevi za uvrđivanjem odgovornosti dezavuiraju kao plaćenicke aktivnosti i antidržavno djelovanje. Takve optužbe imaju istorijat u Crnoj Gori i nijesu novina, jer su dio arsenala karakterističnog za sve hibridne režime proto-demokratskog tipa i konsenzulane autokrate koji takve režime kontrolišu- podsjetio je Pavlović.
Partitokratija, po prirodi svojeg bića, ne uvažava utemeljene stavove stručne javnosti onda kada su oni u suprotnosti s dizajniranim političkim, odnosno, partijskim i liderskim namjerama. Navešću samo dva novija eklatantna primjera. &nbsp;
- Prvi je već pomenuto problematično potpisivanje takozvanog Temeljnog Ugovora, koje je uslijedilo uprkos značajnoj i javno dostupnoj kontra-argumentaciji. Ne treba zaboraviti da je parafiranje ovog dokumenta bio, između ostalog, i čin političkog kaprica koji nedvosmisleno potvrđuje dominaciju ranije pomenutiog monopola. Jedan sam od onih koji ovaj čin smatraju neustavnim, i antidržavnim aktom. Iz ovog razloga mi je neprihvatljiva sadašnja “normalizacija” potpisnika ovog dokumenta, Dritana Abazovića i njegove partije Ura, od strane takozvane suverenističke opozicije- naglasio je Pavlović.
Drugi primjer, navodi istoričar, je najskorije preuzimanje nadležnosti Ustavnog Suda od strane skupštinskog Odbora za ustavna pitanja, i podrška koju je ovaj čin dobio od sadašnjeg predsjednika crnogorske skupštine. Istini za volju, najsvježija epizoda oko Ustavnog Suda je dio višegodišnje političko-pravne sapunske opere: partijske borbe za prevlast u sferi pravosuđa i nastojanja svih aktera na domaćoj političkoj sceni da u toj borbi ostvare što bolji rezultat. &nbsp;Ovo je, generalno posmatrano, još jedan pokazatelj da je politička elita spremna da uradi sve kako bi se približila svojem zacrtanom političkom cilju.
Postaje jasno da se svakodnevno nagomilavaju konkretni primjeri dizajniranog urušavanja administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori, te sužavanja okvira institucionalne odgovornosti, kao i konstantnog smanjivanja ionako limitiranih ekonomskih horizonata, kao i primjeri značajno umanjene efektnosti državne administracije na planu očuvanja bezbjednosti građana, kao i na spoljnopolitičkom planu. Stoga je legitimno pitanje (koje nekima može zvučati kao retoričko) da li, i u kojoj mjeri, politička elita što sada vodi državu može donostiti odluke nezavisno od spoljnih faktora bilo da su oni locirani u Briselu, Berlinu, Beogradu, Trebinju, ili Moskvi. Mislim da su ovo neki od razloga zašto nije neosnovano današnje stanje stvari u Crnoj Gori analizirati i iz perspektive modela “failed state”, rekao je Pavlović.
- U takvom analitičkom okviru, studentski protesti u Podgorici sobom nose dodatnu vrijednost i težinu. Pored očigledne i neophodne dimenzije utvrđivanja odgovornosti nadležnih organa za brojne propuste u vezi posljednjeg masovnog ubistva na Cetinju, studentski zahtjevi su u suštini i s pravom politički. Kao što sam već pisao u ranijim medijskim prilozima za Antenu M, zahtjevi studenata to trebaju i moraju biti. Taktičko uzdržavanje od jasnih političkih zahtjeva u ovoj ranoj fazi protesta je razumljivo. Studentski zahtjevi i rok koji su postavili premijeru Spajiću da ih ispuni su od velike važnosti i zato što pokazuju kvalitetno taktičko promišljanje od strane organizatora- smatra Pavlović.
Oni kažu da su njihovi zahtjevi "isključivo na polju društvenog aktivizma". To je poruka upozorenja premijeru da slijedeća faza protesta može, pored najavljene “građanske neposlušnosti” uključivati naglašenije i temeljnije političke zahtjeve. Ostaje da se vidi o kojim formama građanske neposlušnosti se radi.
- Nadam se da su, uprkos inicijalnoj odlučnosti da ostanu u okvirima društvenog aktivizma, organizatori svjesni neophodnosti kasnijeg prelaska na politički teren, pošto insistitanje na personalnim korekcijama unutar nesposobne i maliciozne vladajuće garniture ne može proizvesti neophodnu sistemsku promjenu. Radi se o potrebi da se u organizacionom smislu nauči standardni politički jezik kako bi sadašnji protest iniciran “odozdo” mogao imati neke šanse za uspieh- ističe Pavlović.
Rekonstituisanje u politički pokret ili neku sličnu formu je potrebno da bi se moglo efektno komunicirati s političkim Zapadom, čija se podrška očekuje. Kao što se vidjelo iz već pomenute nedavne posjete Marte Kos, briselska birokratija zna i želi da komunicira samo sa politički i organizaciono jasno definisanim i hijerarhijski strukturiranim političkim akterima. Pavlović se nada se da su organizatori protesta takođe svjesni da vladajuća garnitura strahuje upravo od studentskog učenja takvog političkog esperanta i njihovih konketnih političkih zahtjeva, pošto se radi o novoj i drugačijoj ponudi i domaćoj i evropskoj publici.
Naglasio je ipak da su ovo projekcije njegovih iskustava i nadanja, koje ovdje pominje kao nostalgični eho onoga što je u Crnoj Gori moglo biti tokom proteklih decenija, a nije se ostvarilo.
- Današnji studentski protesti u okvirima koje su oni ocrtali za javnost izraz su zahtjeva koje nameću novo vrijeme i nove generacije. One zavrijeđuju naše poštovanje i snažnu podršku. Čini mi se da u ovom trenutku nije od pomoći oštro nametanje tuđih očekivanja studentskoj pobuni s jasno definisanim razlozima i zahtjevima. Crnogorska mladost se, s punim pravom, bori za svoje ciljeve i ispunjenje svojih želja, pa ne bi bilo pošteno i uputno da im se natura obaveza borbe za neispunjene želje starijih generacija koje su istrošile svoje decenije u rovovima nacionalnog i državotvornog diskursa- kazao je Pavlović.
Na kraju je poručio da na studentima, mladosti koja je bila i koja će, nada se, i dalje biti na ulicama Podgorice zahtijevajući odgovornost nesposobne vlasti, ostaje da procijeni da li da uski “prozor” trenutnih protesta širom otvori i tako se premetne u jasno artikulisan, novi i drugačiji politički glas u Crnoj Gori.

Srđa Pavlović: Na studentima je da odluče hoće li uski “prozor” trenutnih protesta širom otvoriti u jasno artikulisan, novi i drugačiji politički glas u Crnoj Gori

Kao posljedica veoma loše kominikacije između odgovornih iz bezbjednosnog sektora i građana, nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, u javnosti su se pojavile značajne sumnje u zvaničnu verziju i dinamiku po kojoj se odvijao ovaj zločin. Te sumnje su pojačane činjenicom da su odgovorne državne birokrate u više navrata mijenjali suštinu i činjenicnu bazu sopstvenih izvještaja o najnovijem krvoproliću, pa je ispravnije govoriti o zvaničnim verzijama ovog događaja.
Zahtjevi građana da se dinamika koja je pratila najnovije masovno ubistvo na Cetinju do kraja i jasno rasvijetli su legitimni i važni. Odgovorna vlast bi trebala da brzo ponudi objašnjenja utemeljena na konkretnim dokazima. To, na žalost, nije slučaj u savremenoj Crnoj Gori. Isti zahtjevi za punom istinom se čuju i povodom ranijeg masovmnog ubistva u crnogorskoj prijestonici.
Dok se istinita i potpuna objašnjenja čekaju, javni prostor je popunjen brojnim nagađanjima i sumnjama. U duboko podijeljenom društvu kakvo je crnogorsko i u atmosferi nedostatka objašnjenja i povišenih emocija nije teško da se iz tih sumnji izrode uopštavanja koja mogu biti opasna za sve građane. Kao i svako uopštavanje, i ova o motivima za masovna ubistva i dinamici po kojoj su se ona dešavala, koja kruže crnogorskim javnim prostorom, predstavljaju kolaž sumnji u zvaničnu verziju, emocija, strahova, politički induciranih stereotipa, kao i vjerski potpomognute netorenacije, uskogrudosti i nerazumijevanja.
Nakon drugog masovnog ubistva i vrlo lošeg odgovora operativaca i rukovodilaca bezbijednosnih službi, odnosno, zbog neadekvatnog djelovanja tih službi, pojavila su se dva suprotstavljena narativa koji istovremeno zvuče kao optužba i kletva. Kao što znamo, stereotipizacija služi da se sakrije istina, te da se uvrijedi i dehumanizuje čitava grupa.
Prvi je grozomorna priča o problematičnom mentalnom stanju građana Cetinja. Ova priča predstavlja vrhunac stigmatizacije kolektiva na način i u obimu kakve nijesmo viđeli u Crnoj Gori dugi niz decenija. Neutemeljenost i malicioznost ove lažne kolektivne dijagnoze-optužbe takođe ima za cilj da dehumanizuje građane Cetinja i medicinsko stanje umetne kao dio psihološkog profila grupe. Iz ove polazne tačke zlonamjernici mogu da iskorače u tvrdnju da “iracionalnost i nasilnički impuls” grupe onemogućavaju njenu normalnu komunikaciju s ostatkom državnog kolektiva. Ovim se kreira svojevrsni izolat koji vlast može da tretira kao medicinski problematično strano tijelo na kolektivnom biću i da ga, shodno toj logici, isljuči iz društvenih tokova. Ako nas istorija ičemu uči, onda nas uči da je slična stigmatizacija grupa bila kičma ideoloških profila iz 1930-tih godina prošlog vijeka i državnih okvira koje su te ideologije kreirale.
Drugi je narativ o direktnoj operativnoj vezi sveštenika SPC sa masovnim ubojicama, Borilovićem i Martinovićem. I u ovom slučaju nedostaju konkretni dokazi. Optužbe da su obojica masovnih ubojica bili vjernici SPC, te da su možda učestvovali u litijama i nalagali badnjake sa klerom SPC može da proizvede politički, vjerski i ideološki potkanu generalizaciju o tome da su posvećeni vjernici SPC potencijalne masovne ubojice onda kada takav krvava služba zatreba ovoj crkvenoj organizaciji. Nipošto ne želim da osporim značajne i jasno pokazane predatorska namjere SPC u Crnoj Gori, ali mi se čini da je neophodno biti veoma pažljiv oko ovakvih i slicnih uopštavanja.
Oba narativa za sada opstaju u domenu čaršijskog nagađanja i vrijeđanja na društvenim mrežama i uprkos činjenici da niko još uvijek nije ponudio konkretne dokaze. Ipak, u nedostatku zvanične istine građani se lagano razbrojavaju na dva tabora i stupaju u unaprijed iskopane suprotstavljene rovove.
Ovakvi narativi mogu lako da posluže političkim operativcima i ideološkim dizajnerima kao alatke za odvlačenje pažnje od višeslojnog strukturnog problema koji, naravno, ima brojne dimenzije, uključujući vjersku i psihološku. Pažnja se odvlači i od dokumentovane činjenice da su se institucije države iznova pokazale nesposobnim da odgovore na izazove širih razmjera. &nbsp;&nbsp;
Uvjeren sam da je neophodno vratiti fokus na institucionalni teren, odnosno, jasno na pokazanu nesposobnost institucija države da uspostave zakonom uređenu i određenu kontrolu nad problematičnom situacijom u društvu. Kritika koja se, iz te tačke, uputi prema vlastima je sasvim legitimna i utemeljena.
Ovako utemeljena krtika takodje može i treba da bude i politički upotrebljiva kao impuls za aktivizam usmjeren ka strukturnim promjenama. Iako ostali slojevi ovih dviju krvavih priča iz Cetinja (ekonomnski, ideološki, vjerski, psihološki, medicinski) nijesu nevažni, bojim se da primarni fokus na njih nanosi štetu naporu da se nesposobna vlast smijeni. Osim toga, otvara se pandorina kutija opasnih i neutemeljenih karakterizacija koje dolaze iz oba suprotstavljena pola: sveštenici SPC su instumentalizovali masovne ubice vs cetinjani su mentalni bolesnici.
Ovo su neki od razloga zašto mislim da treba napraviti “otkorak” od pomenutih narativa. Da li je to moguće uraditi, ili ne, je drugo pitanje. Ono što se ne bi trebalo zaboraviti jeste pozitivan efekat tog otkoraka: vraćanje procesa rješavanja problema (kakvi god oni bili) u adekvatne profesionalne okvire. Ako se dokaze da postoji potreba za angazmanom zdravstvenog sistema u Crnoj Gori kako bi se izborili s narastajućom ankcioznošću, depresijom, ili nasiljem u porodici, onda je to obaveza profesionalaca koji čine zdravstveni sistem. Ako se dokaže direktna motivaciona ili praktična veza (vjerski fanatizam i politička mržnja koja ga prati, kao i obezbjeđivanje oružja i municije) između sveštenika SPC i ove dvojice masovnih ubojica, onda je to posao za profesionalce iz bezbijednosnog sektora.
U oba slučaja je neophodno da se stvari vrate na institucionalni teren, jer se time na najbolji način poentira u političkom diskursu. Imajući u vidu trenutnu situaciju u državi, ovo vraćanje “u institucije sistema” bi do srži ogolilo dokumentovanu nesposobnost sadašnje vlasti, a njenu kritiku i zahtjeve za njenom smjenom bi učinilo još utemeljenijim. &nbsp;

Zločini i kazne

Pored očigledne i neophodne dimenzije utvrđivanja odgovornost nadležnih organa za brojne propuste u vezi masovnog ubistva na Cetinju, studentski zahtjevi su u suštini politički. Vjerujem da oni to trebaju i moraju biti, te da je kontraproduktivno bježati od ove činjenice. Ova pobuna nije i ne treba da bude NVO projekat, i to treba naglašavati - ocijenio je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović.&nbsp;
Smatra da studentski protest protiv ohole i nesposobne vlasti mora biti vrhunski politički čin.
- Uprkos činjenici da su tu vrstu aktivnosti kod nas opoganile generacije bivših i sadašnjih domaćih političara, ili baš iz tog razloga. Zato ovaj studentski napor mora da bude koncipiran i kao nova politička ponuda koja podrazumijeva smjenu Vlade, pošto ministri nijesu slobodni strijelci i nezavisni operativci, već dio tima koji radi na istoj politčkoj mobi - ističe Pavlović.
Bez svakodnevnog pristiska s podgoričkih trotoara, kako dodaje, međutim, ova nova ponuda ima male šanse da bude viđena kao legitimna i ostvariva.
- Pravljenje vremenske pauze između uličnih protesta je pogubno za ovu formu političkog djelovanja i osigurava neuspijeh. Insistiranje na personalnim korekcijama unutar nesposobne i maliciozne vladajuće garniture ne može proizvesti strukturnu promjenu. Ono što tako uzak fokus zasigurno proizvodi jeste razočarenje javnosti u nešto što je na tren izgledalo kao građanska izviiskra, koja je brzo ugasnula u mraku politički induciranih interesa i strahova da se ti interesi dovedu u pitanje - zaključio je Pavlović.

Pavlović: Studentski protest protiv ohole i nesposobne vlasti mora biti vrhunski politički čin

Najnovije masovno ubistvo na Cetinju i, blago rečeno, neadekvatan odgovor crnogorske vlade i resornog ministarstva, kao i uvrjedljivo odsustvo nekih političara i vodećih birokrata u državnom aparatu s komemorativne sjednice u Prijestonici postali su one poslovične kapi koje su prelile čašu čemera kod građana. Danas izgleda kao da bi mirni i dostojanstveni protesti u Cetinju i u Podgorici mogli biti prvi korak ka iniciranju procesa ozdravljenja crnogorskog društva. Sudeći po javnim zahtjevima upućenim vlastima i po parolama koje su se vidjele na protestima, ovo je bila pobuna protiv oholosti nesposobne vlasti koja, svejedno da li po dizajnu ili iz neznanja, urušava i posljednje ostatke državnog aparata, vara građane i šalje im snažnu poruku da moraju sami da se zaštite od nadolazećeg haosa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106190120_9b316522566d891f07815dbf5964af1faed0ff3e951ad762b10991a8d2b8e05a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106190120_9b316522566d891f07815dbf5964af1faed0ff3e951ad762b10991a8d2b8e05a" data-rendition-name="original" width="1536" height="2048" loading="lazy" alt="Srđa Pavlović"><figcaption>Srđa Pavlović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Nova lica i nova energija pružaju nadu da je i u Crnoj Gori moguće iskoračiti ispod partijskog šinjela, te odbaciti i kritički dekonstruisati još jedan pokušaj vladajućih partija da normalizuju ono što nije i ne može biti normalno. Uprkos dosadašnjem iskustvu brojnih uzaludnih nadanja, želim da vjerujem da će uvažavanje nevinosti koju danas pokriva zemlja nad 12 svježih humki na Cetinju, ipak postati tačka konstituisanja nove ponude za društveni oporavak, a da to ne bude partitokratsko i nacionalističko nedonošče kakvo smo do sada gledali. Snaga želje za promjenom, koja je jasno i dostojanstveno obnarodovana na ulicama Cetinja i Podgorice će da bude ozbiljno testirana u narednim danima i neđeljama. Jasni zahtjevi su jedan od tri temeljna stuba uspiješnih protesta protiv bezdušne i nesposobne vlasti. Drugi je volja da se vaninstitucionalni pritisak nastavi sve dok se ne postigne željeni rezultat. Treći je spremnost da se izdrže svi oblici napada od strane vlasti i njenog partijskog i medijskog bašibozuka. Činjenica da vlast uporno nastoji da zataška svoju nebrigu i profesionalnu nesposobnost, a odgovornost za prolivenu krv prebaci na druge, je uvreda za svaku nevinu žrtvu, za njihove porodice, i za sve građane Crne Gore. Zato je nastavljanje protesta kojima se traže ostavke svih odgovornih najbolji iskaz poštovanja prema nevinim žrtvama i najsnažnija armatura koja može da održi pomenute temelje za ozdravljenje crnogorskog društva.

1250x600

1084x550

Pobuna protiv oholosti nesposobne vlasti

Poslanici crnogorske opozicije bi trebalo da ignorišu administrativnu kaznu koju im je izrekao predsjednik Skupštine Crne Gore, i ne bi trebalo da izlaze iz sale za plenarne sjednice. 
 
To je stav profesora i istoričara Srđe Pavlovića.
- Na kraju krajeva, Ustav Crne Gore je pogažen od strane sadašnje vladajuće koalicije, i jasno je da pravila i zakoni više ne važe - istakao je on.&nbsp;
Stoga bi, kaže, bilo kontraproduktivno da opozicija sada poštuje bilo kakve administrativne akte trenutne zakonodavne vlasti.&nbsp;
- Takav stav ne znači da se parlamentarna opozicija stavila u istu ravan s velikosrspkim nacionalistima koji sada vladaju u Crnoj Gori, već da su shvatili neophodnost vaninstitucionalnih formi borbe protiv argata "srpskog sveta" - zaključio je Pavlović.&nbsp;

Pavlović: Opozicija da ignoriše kaznu Mandića i ne izlazi iz sale za plenarne sjednice

Dr Milan Popović je građanima Crne Gore i glasačima koji su nedavno u Podgorici dali značajnu podršku DPS-u, zaprijetio krvoprolićem i građanskim ratom, ukoliko izborna lista koju je na lokalnim izborima u Podgorici predvodio predsjednik države odluči da sklopi postizborni koalicioni sporazum sa ovom partijom - ukazao je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi, Srđa Pavlović, citirajući stihove iz Gorskog vijenca "...Krv je ljudska rana naopaka, na nos vam je počela skakati..."
Savjetnik potpredsjednika Vlade Crne Gore za poltički sistem, pravosuđe i antikorupci, Milan Popović gostujući na televiziji Vijesti najavio je povećanje unutrašnjeg nasilja i mogućnost izbijanja građanskog rata u Crnoj Gori u slučaju da izborna lista Jakova Milatovića napravi postizbornu koaliciju sa DPS-om.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.7681%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovic-moguc-i-gradanski-rat-ako-bude-saveza-koalicije-jakova-milatovica-i-dps-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pavlović je Popovićev TV nastup ocijenio kao do sada najradikalniju interpretaciju mogućih postizbornih pregovora i najkrvoločniju projekciju posljedica takvih pregovora.
- To je, prije svega, bila direktna prijetnja predsjedniku države Crne Gore da će “okrvaviti ruke” ako se odluči da pruži podršku partiji kojoj je značajan broj građana Podgorice dao glas. To je, istovremeno, bila uvreda za sve građane koji su na nedavnim loklanim izborima u Podgorici odlučili da poraze najnovijeg poslodavca dr Popovića - izričit je Pavlović.
Naglasio je da je argument profesora Popovića bio na fonu trampoidnog narativa - prijetnje nasiljem ako vlast konstituišu izborni pobjednici.&nbsp;
- Uvaženi akademik je uspio da kroz jednu izjavu kanališe dvojicu najekstremniji bivših Trampovih savjetnika – njegova omiljena “dva Stiva”: Stivena Banona i Stivena Milera. Ovo je takođe bio trampoidni pokušaj delegitimizacije koncepta postizbornih koaliranja onda kada to koaliranje ne odgovara političkim snagama koje su angažovale dr Popovića kao savjetnika - smatra Pavlović.
Ukazuje da se vrijedi sjetiti i činjenice da je dr Popović savjetnik političara koji je postao dio vlasti kroz proces postizbornog koaliranja.&nbsp;
- Tada, današnji savjetnik-osvetnik nije prijetio krvoprolićem, iako su se zapadni diplomatski dušebrižnici javno pribojavali tenkova na ulicama crnogorskih gradova - podsjeća Pavlović.
Kako dodaje, pošto je uvaženi akademik sada savjetnik političkog zvaničnika, to i njega čini državnim uposlenikom.&nbsp;
- Pretpostavljam da je sada neophodno da odgovarajuće institucije saznaju na osnovu kojih bezbjednosnih i obavještajnih informacija je dr Popović utemeljio svoju odluku da izazove paniku među građanima tako što je zaprijetio građanskim ratom u Crnoj Gori - zaključio je Pavlović.

Pavlović: Popovićev TV nastup direktna prijetnja predsjedniku države ako pruži podršku DPS-u i najkrvoločnija projekcija posljedica takvih pregovora

Odluka Vlade Crne Gore da podrži prijedlog za građenje spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju je, de facto, formalna podrška govoru mržnje, kleronacionalizmu, etničkim podjelama i ideologiji krvi i tla, koje je počivši mitropolit decenijama proklamovao i promovisao s oltara i s raznih političkih govornica - ocijenio je profesor na Univerzitetu Alberta u Kanadi Srđa Pavlović.
Kako je dodao, ova podrška je ona poslovična jama bezdanica u koju se "čelom u mrak ambisa" strmoglavila došadasnja pro-evropska, liberalna, multikulturna i multikonfesionalna retorika vlasti.
- Istini za volju, mnogi su već duže vremena upozoravali da je ovaj pad samo pitanje vremena. Sada više ne postoji ni ona poslovična (i, po meni, neshvatljivo naivna) rezerva/nada da oni koji danas vode državu Crnu Goru ipak znaju razliku između dobra i zla - ukazuje Pavlović.
Izričit je da je ova odluka potvrda da su čelnici izvršne vlasti, tu razliku i formalno izbrisali.
- Nakon ove odluke Vlade Crne Gore nema prepreka da se u bližoj budućnosti i pod blagorodnim okom države spomenički obilježe ratni zločinci kakvi su bili Pavle Đurišić, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, na primjer. Takođe je postalo bolno očigledno da ministri i prvi među njima brinu jedino o tome da ne naljute sopstvena glasačka tijela i vjersku organizaciju koja ih koordinira, potvrđujući sluđenom građanstvu odavno poznatu činjenicu da magistralne pravce razvoja države određuju (direktno i indirektno) političari pod kamilavkama - upozorava Pavlović.
Prema njegovim riječima, ministri i partijski lideri još jednom su pokazali da vode računa i o efektima političkog marketinga.
- Stoga su neki od vladinih koalicionih partnera napravili isprazne teatralne poteze napuštanja sjednice, kako bi ostavili lažni dojam o sopstvenoj principijelnosti kada je u pitanju podizanje spomenika zagovorniku mržnje i podjela, kakav je bio pokojni mitropolit Amfilohije. Oni vjeruju da će ovakva "specifična principijelnost" biti dovoljna da legitimizuje njihovo dalje ostajanje u Vladi - napominje Pavlović.
Ukazuje da demonstrativno napuštanje sjednice i naknadno ministarsko moralisanje imaju za cilj da zamijene jedini logični potez principijelnih političara - izlazak iz Vlade.
- Oni, međutim, to neće uraditi jer dobro znaju da je Vladina rezervna klupa dugačka i da ministarske zamjene željno iščekuju svoju šansu -zaključuje Pavlović.

Pavlović o Vladinoj odluci za podizanje spomenika Amfilohiju: Formalna podrška etničkim podjelama i ideologiji krvi i tla

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad, kazao je da je spreman da nadležnim organima da sve informacije u vezi sa imovinom koju je stekao otkad je na javnoj funkciji.
Laković je to rekao Televiziji Vijesti, odgovarajući na jednu od salvi optužbi koju je sinoć na njegov račun na sjednici tog skupštinskog tijela iznijela izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.
Ona tvrdi i da je Laković, dok je bio na čelu Odsjeka za droge, prećutao šverc kokaina u Kotoru.
Laković joj odgovorio da pokušava da ga diskredituje, te da ga napada između ostalog i zbog jedinstva parlamentarne većine oko Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Laković: Spreman sam dati sve informacije u vezi sa stečenom imovinom

Branko Kastratović, direktor Osnovne škole "Bajo Jojić" iz Andrijevice kazao je da je nastavnik u područnom odjeljenju te ustanove, u Rijeci Marsenića, koji je danas radio uprkos državnom prazniku, prekršio zakon i narušio ugled škole.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdaci-u-skoli-i-na-neradni-dan-ucenici-podrucnog-odjeljenja-os-bajo-jojic-na-poziv-nastavnika-i-danas-na-nastavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je dodao, prema tom nastavniku će biti "primijenjene sve zakonske mjere", prenose Vijesti.
- Od strane Zavoda za školstvo obaviješteni smo da ćemo od 26. maja 2025. godine imati redovni obilazak prosvjetne inspekcije. Danas, 21. maja 2025. godine sam obaviješten od direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje, uvažene Svetlane Drobnjak, da imaju saznanje da je u PU Rijeka Marsenića, pri OŠ 'Bajo Jojić' organizovana nastava. Sa velikim zaprepašćenjem sam primio ovu informaciju i kontaktirao kolegu koji radi u toj područnoj ustanovi. Pomenuti kolega je potvrdio da je danas radio i, kako navodi 'Utvrđivao gradivo sa djecom', jer će imati nadzor od ponedjeljka. Ja, kao direktor škole, u ime svih radnika naše škole i u svoje ime se ograđujem od postupka i riječi kolege - kazao je Kastratović.

Direktor škole u Andrijevici: Nastavnik koji je radio na praznik prekršio zakon i narušio ugled ustanove

Doktor Radovan Mijanović iz Nikšića je, povodom 19 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, kazao da ostaje amanet mlađima da čuvaju državu Crnu Goru.
- 21. maj za mene nije samo datum. To je dan kada sam shvatio da je Crna Gora došla sebi. To je dan kada sam shvatio da Crna Gora više ne treba da pita ikog šta da radi i kako da se ponaša. To je datum koji je Crna Gora tada proslavila ne na ovakav način. Osjećam se večeras tužno kao ova plačna noć iznad Nikšića - rekao je Mijanović za Televiziju E.
Mijanović se nada da će mladi ljudi shvatiti da nezavisnost, iako je podrivena, mora biti sačuvana.
- Moramo voditi računa, da pored svih udara na našu samostalnost, moramo biti čvrsti i tražiti sebe i čuvati ono što smo s velikom mukom dobili. To ostaje kao amanet mlađima, jer nezavisnost nije nešto što je završeno, već što trebamo čuvati - istakao je on.
On je poručio da ostaje tu gdje, te da da nije "kao oni koji ne vole svoju kuću i koji često dođu na tuđi prag".
Mijanović naglašava da treba da se okrenemo sebi i da shvatimo ko smo i šta smo.
- Treba da vidimo što to treba da uradimo da zajednički sačuvamo ono što smo čekali toliko godina. Kad smo nezavisnost već dobili, onda je ne smijemo ispustiti. Nadam se da će tako i biti - zaključio je Mijanović.
T.K.

Mijanović: 21. maj je dan kad je Crna Gora došla sebi, ostaje amanet mlađima da čuvaju državu

U "Budilniku" na Televiziji E bavimo se značajem očuvanja temeljnih vrijednosti crnogorskog društva. 
Provjerićemo zbog čega se u Crnoj Gori i dalje održavaju nelegalne trke čiji su česti učesnici i oni koji nemaju vozačku dozvolu.
Donosimo priču s juga, Ulcinj od početka maja bilježi veliku posjetu, a ekipa "Budilnika" saznaće kakve su prognoze za sezonu.

U "Budilniku" o značaju očuvanja temeljnih vrijednosti crnogorskog društva...

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: srda-pavlovic