Specijalno državno tužilaštvo donijelo je naredbu o sprovođenju istrage i pokrenulo krivični postupak protiv okrivljenog Baranina Stefana Jankovića zbog sumnje da je učinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo, u saizvršilaštvu.
Prethodno je, u aprilu ove godine, pred Višim sudom u Podgorici, Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv okrivljenih Emila Tuzovića, Stefana Đukića Mandića, Gorana Milašinovića, Milana Brajovića i Ivana Čarapića i Milovana Sekulovića zbog istih krivičnih djela, a protiv Brajovića i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
- Oba krivična postupka se odnose na djelovanje kriminalne organizacije koju su organizovali sada pokojni M.R. (Mile Radulović zvani Kapetan) i A.K. (Alan Kožar), u drugoj polovini 2019. godine, u Crnoj Gori, čiji su pripadnici postali svi okrivljeni, pokojni D.H. i druga nepoznata lica, sa tačno određenim ulogama i zadacima, u cilju vršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo - saopšteno je iz SDT-a.
Okrivljeni se terete da su počinili ubistvo Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića državljana Srbije, pripadnika suprostavljene kriminalne organizacije, iz bezobzirne osvete, zbog ubistva Z.N, pripadnika svoje kriminalne organizacije i kuma okrivljenog Jankovića, i na svirep način, u selu Jelenak, u Danilovgradu, u kući okrivljenog M.B, uz skrivanje njihovih posmrtnih ostataka i uklanjanja tragova krivičnog djela.
Okrivljeni Janković, protiv kojeg se sprovodi istraga, je od ranije u bjekstvu, pa mu je Viši sud u Podgorici, po prijedlogu specijalnog tužioca, odredio pritvor i naredio raspisivanje potjernice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SDT pokrenulo krivični postupak protiv Stefana Jankovića: Sumnja se da je dio organizacije optužene za ubistva u selu Jelenak

Kotoranin Radoje Zvicer (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikola Vušović (34) tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali su kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Marka Ljubiše Kana, visoko pozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe – navodi se u naredbi za sprovođenju istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv osam osoba, a koje detalje je Viši sud stavio u obrazloženju pritvora dvojici osumnjičenih. Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su Danilo Tešić, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić i nedavno uhapšeni Aleksandar Ćetković i Davor Kordić, kojima je određen pritvor. Ranije je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Lazara Ilića, Strahinje Savića, Grga Milićevića, Miloša Klečaka i Nikole Milekovića. <h2>ULOGE </h2> U aktu Tužilaštva opisane su uloge i zadaci svih osumnjičenih i navedena komunikacija sa Skaj aplikacije koja, prema stavu Tužilaštva, povrđuje sumnju da je cilj grupe koju su formirali Zvicer i Vušović bila likvidacija Marka Ljubiše Kana. Zvicer je, prema stavu Tužilaštva, vrbovao osobe, određivao im uloge i zadatke, planirao izvršenja krivičnih djela, naređivao koga treba pratiti, organizovao prikupljanje podataka o osobama koje će biti ubijene kao i mjesto gdje će biti likvidirane. On je, kako se sumnja, nadzirao i kontrolisao članove kriminalne organizacije i podstrekavao ih na krivična djela. Uloga Vušovića bila je, prama stavu tužioca, da vrbuje ljude, da ih podstrekava na likvidacije članova suparničkih kriminalnih grupa i da koordininira praćenje osoba koje treba ubiti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a" data-rendition-name="original" width="850" height="569" loading="lazy" alt="Radoje Zvicer"><figcaption>Radoje Zvicer(Photo: Detective info)</figcaption></figure>  Zadatak Tešića, prema naredbi za sprovođenje istrage, bio je prikupljanje podataka i informacija o kretanju i mjestu boravka osoba koje su bile mete. Takođe, on je, prema sumnjama istražitelja, davao uputstva i savjete drugim članovima prilikom realizacije krivičnog djela. I Miloševića i Mujovićeva uloga je, kako se sumnja, bila kao i Tešićeva. Prema naredbi za sprovođenje istrage Biletić je bio angažovan da u Srbiji i Crnoj Gori pruža logističku podršku neposrednim izvršiocima i da ih krije u takozvanim „štek“ stanovima. U naredbi su opisane i uloge Kordića i Ćetkovića. Navodi se da je Ćetković bio zadužen da provjerava da li se na putu nalaze policijske patrole, nadzorne kamere kako bi grupa ostala neotkrivena. Kordićev zadatak bio je da fotografiše mjesta na kojima će počiniti ubistva, da prati i fotografiše potencijalne meta i mjesta gdje žive da bi o tome obavjestio organizatora. On je takođe trebalo da informiše Zvicera i Vušovića o policijskim patrolama na putevima i nadzornim kamerama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3" data-rendition-name="original" width="1017" height="711" loading="lazy" alt="Davor Kordić"><figcaption>VIŠE PUTA OSUĐIVAN: Privođenje Kordića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>PORUKE</h2> Osnovana sumnja da je grupa počinila krivično djelo za koje se tereti proizilazi iz dokaza i podataka koji se nalaze u spisima, posebno iz sadržine presretnutih poruka u aplikaciji Skaj koja je nekad bila zaštićena. Među dokazima SDT navodi razmijenjene poruke između Zvicera i Miloševića. Vođa, kako ga tretiraju istražitelji, kavačke kriminalne grupe 18. okotobra 2020. godine je poslao poruku Miloševiću u kojoj je naveo: „Treba mi sve vezano za Kana. Ajde bruda mi da ga radimo daj smjernice. Kažu da ga ima po ulici, daj ga bruda“. Na to mu je Milošević odgovorio: „Sam .... jutros, vozi se bulevarom, gledamo sve samo javi kad počinjemo bruda da se ne mota previše dok ne krenemo“. Zvicer mu na to odgovara: „Počeli smo bruda dako i njega dofatimo“. Među dokazima je i komunikacija Zvicera i Vušovića od 11. januara 2021. godine. U poruci Zvicera koju je proslijedio Vušoviću naveo je: „Brz je onaj mali i spretan. Samo da dobro mjesto nađe i nema greške. To mu kaži jer murija će ga napanuti. Što kaže logistika gleda li ko auto? Samo da fino prođe i nema zime. .... je sad mafija, njegovi političari na vlasti“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d" data-rendition-name="original" width="725" height="454" loading="lazy" alt="Nikola Vušović"><figcaption>Nikola Vušović(Photo: MUP Srbije)</figcaption></figure>  Da je Vušović počinio krivično djelo za koje se tereti, prema stavu Tužilaštva, proizilazi iz brojnih komunikacija koje je imao na Skaj aplikaciji. Između ostalog su naveli da je Vušović u grupnom čatu razmjenjivao poruke sa osumnjičenim Kordićem, Biletićem, Mujovićem, Zvicerom. U naredbi za sprovođenje istrage navedene su sve inkriminišuće komunikacije između osumnjičenih koje, kako se navodi, predstavljaju dokaz da je grupa planirala ubistvo Ljubiše Kana. Tužilaštvo je među izdvojenom komunikacijom navelo i prepisku jedne osobe sa Vušovićem koja ga obavještava: „Evo sad najavlju. Sjutra su glavana tema u Kuriru“. Na to ga Vušović pita: „Majke ti? Šta kažu?“. Ta osoba Vušoviću šalje glasovnu poruku, odnosno najavu sa televizije Kurir, u kojoj piše da država planira da se obračuna sa mlađim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nasljednicima „Velje Nevolje“, te da će u narednom izdanju dnevnog lista Kurir 8. marta 2021. biti saopšteno ko je sve planirao da naslijedi Veljka Belivuka i da je jedan od njih Nikola Vušović zvani Džoni. Zvicer i Vušović su nedostupni vlastima. Dokazi upućuju da su njih dvojica organizovali grupu na teritoriji država Crne Gore i Srbije, što ukazuje, kako ocjenjuje tužilaštvo, da kriminalna organizacija djeluje u više država, da članovi imaju razvijene veze u inostranstvu i da raspolažu velikim novcem. - Kriminalna organizacija koja djeluje u više država, uz posjedovanje velikih novčanih sredstava ima mogućnost da svojim članovima obezbijedi i skrivanje i finansijske uslove za život za vrijeme skrivanja – navodi se u odluci Višeg suda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Mario Milošević"><figcaption>Mario Milošević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Ovo su, između ostalog, bili razlozi koj su opredijelili sudiju za istrage da nedavno uhapšenim - Kordiću i Ćetkoviću odredi pritvor. Osim pritvorskog osnova opasnost od bjekstva Kordiću je u pritvoru i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. On je osuđivan presudama Osnovnog suda u Kotoru zbog nasilničkog ponašanja, zbog krivičnog djela samovlašće i protivpravnog lišenje slobode što je, prema mišljenju sudije za istragu, pokazatelj da je sklon vršenju krivičnih djela. Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu. Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu. Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Još jedan spor oko teritorije uzdrmao je već napete odnose SAD-Kanada i ovo nije rezultat prijetnje Donalda Trampa da svoj sjeverni sused pretvori u 51. saveznu državu.
Ove nedjelje, kanadski lider Mark Karni ponovo je pozvao Trampa da „poštuje kanadsku suverenitet“ nakon što je Fajnenšel tajms izvijestio da su zvaničnici Stejt departmenta tri puta od aprila prošle godine razgovarali sa liderima grupe koja želi da se pokrajina Alberta osvoji od Kanade.
Grupa, nazvana Alberta Prosperity Project, zagovara referendum o nezavisnosti Alberte i, prema objavi na X-u jednog od njenih lidera, planira da od američkih zvaničnika u Ministarstvu finansija zatraži kredit od 500 milijardi dolara za „podršku prelazu ka slobodnoj i nezavisnoj Alberti“.
Zvaničnik Bijele kuće umanjio je ulogu SAD-a u ovom procesu rekavši za CNN da se „zvaničnici administracije sastaju sa brojnim grupama civilnog društva. Nije dato nikakvo odobrenje niti obavezujuća podrška“.
Ipak, izvještaji su izazvali novi gnijev u Kanadi, koja pokušava da pokaže jedinstven stav protiv carina i prijetnji Trampove administracije prema svojoj teritoriji. Lider Britanske Kolumbije, susjedne pokrajine, uporedio je kontakte grupe iz Alberte sa „izdajom“.
Šta je poznato o pokretu za nezavisnost Alberte i kolika je vjerovatnoća da pokrajina stvarno otcijepi ostatak Kanade.
<h2>Šta je Alberta?</h2>
Alberta je pokrajina bogata naftom u zapadnom dijelu Kanade, otprilike veličine Teksasa.
Sa oko pet miliona stanovnika, pokrajinu presijeca planinski lanac Stenovih planina, a među turističkim destinacijama su Banff i Jezero Luiz.
Pokrajina ima jedinstveni politički i kulturni identitet, oblikovan snažnim energetskim i poljoprivrednim sektorima, posvećenošću ekonomskom individualizmu i niskim porezima. Često je nazivaju „energetskom pokrajinom“ jer naftne peščare Alberte čine oko 84 odsto ukupne proizvodnje sirove nafte u Kanadi.
Politički, Alberta se smatra utvrđenjem konzervativizma u Kanadi, iako su njeni urbani centri, Kalgari i Edmonton, progresivniji.
Premijerka Alberte, Danijele Smit, bila je prijateljski nastrojena prema Trampu i drugim republikancima, te je posjetila predsjednikov privatni klub Mar-a-Lago prošlog januara. Ovo se dešava iako su njene kolege u drugim pokrajinama udruženi protiv Trampa i njegovih prijetnji da anektira Kanadu i naruši njenu ekonomiju.
<h2>Zašto separatisti žele nezavisnost od Kanade?</h2>
Separatisti iz Alberte već dugo osjećaju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u Otavi.
Oni tvrde da napori savezne vlade da zaustavi klimatske promjene koče naftnu industriju Alberte, da plaćaju više nego što dobijaju nazad kroz savezne poreze i da njihove konzervativne vrijednosti bivaju potisnute od strane liberalnijih i naseljenijih istočnih pokrajina.
- Zapadna otuđenost postoji još od konfederacije, a sigurno od kada je Alberta postala pokrajina 1905. godine - rekao je Majkl Solberg, partner u strateškoj konsultantskoj firmi New West Public Affairs, koji je služio kao politički savetnik u vladi bivšeg premijera Stivena Harpera.
- Ipak, ona obično jača u periodima kada Albertanci osjećaju da Otava donosi odluke koje direktno ugrožavaju njihov način života - rekao je Solberg.
Ubrzo nakon što su Karni i liberali u aprilu 2025. godine osvojili saveznu vlast zahvaljujući talasu anti-Tramp sentimenta, albertski parlament je usvojio zakon koji olakšava organizovanje referenduma o nezavisnosti.
Međutim, separatistički pokret nema lidera ni strukturisanu kampanju i „pokreće ga mali broj glasnih aktivista, uglavnom pojačanih na internetu“, rekao je Solberg. Nijedna od separatističkih političkih partija trenutno nema poslanike u albertskom parlamentu.
<h2>Kako je Tramp uticao na pokret?</h2>
Povratak Trampa, konzervativca koji podržava naftnu industriju, u Bijelu kuću podigao je duh secesionističkog pokreta i, za neke, čak promijenio njegov krajnji cilj.
Na skupu za nezavisnost Alberte prošlog leta, koji je pratila CNN, pristalice su nosile MAGA-stil kape “Make Alberta Great Again”, hvaleći Trampa kao “najveće američko bogatstvo Severne Amerike” i potencijalnog saveznika separatista.
Dok je većina učesnika želela da Alberta postane potpuno nezavisna država, neki su podržavali i drugu mogućnost: da Alberta postane 51. američka savezna država.
U februaru se pojavio bilbord duž autoputa između Kalgarija i Edmontona, pozivajući posmatrače da kažu premijerki Smit da Alberta treba “Pridružiti se SAD-u!”, preko slike na kojoj ona rukuje sa Trampom. Bilbord je finansirala grupa koja koristi slogan “Kanađani za 51. državu.”
Najviši zvaničnici Trampove administracije takođe su pokazali podršku Albertcima koji žele nezavisnost.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je u intervjuu za desničarsku televiziju Real America’s Voice prošle nedjelje da je Alberta “prirodni partner SAD-a.”
- Imaju odlične resurse. Albertanci su veoma nezavisni ljudi. Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD već imaju - rekao je, dodajući da je čuo da bi uskoro mogao biti održan referendum.
Besent je tvrdio da Kanada neće dozvoliti Alberti da izgradi naftovod do Pacifika, i rekao: “Mislim da bismo ih trebali pustiti da se priključe SAD-u.”
<h2>Koliko je vjerovatno da će Alberta napustiti Kanadu?</h2>
- Veoma je vjerovatno da će Alberta raspisati referendum o nezavisnosti - rekao je Solberg.&nbsp;
Do sada su samo dva puta kanadske pokrajine organizovale takav plebiscit, oba puta u frankofonskom Kvebeku. Najnoviji put, 1995. godine, glasači su vrlo tankom većinom odlučili da ostanu u Kanadi.
- Svi znakovi ukazuju na referendum ove jeseni o tome da li Alberta treba ostati u Konfederaciji. Ulog je ogroman i sve počinje da izgleda stvarno - rekao je Solberg.
Druga separatistička grupa, Stay Free Alberta, prikuplja potpise za peticiju kojom traži od pokrajinske vlade da raspisuje referendum, a neki sastanci su privukli velike mase. Grupa ima rok do maja da prikupi 177.732 potpisa od ovlašćenih birača.
Ipak, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je podrška nezavisnosti Alberte relativno niska. Januaraska anketa Pollara Strategic Insights pokazala je da samo 19 odsto Albertanaca podržava secesiju.
Međutim, značajan deo ljudi koji podržavaju referendum mogli bi biti „simbolični separatisti,“ rekla je Lori Vilijams, profesorka političkih nauka na Mount Royal University u Kalgariju.
- Neki od ljudi koji stoje u redu da potpišu peticiju kako bi prisilili referendum o odcjepljenju rekli su da jednostavno žele da pošalju poruku Otavi, kako bi Alberta imala jaču pregovaračku poziciju - rekla je ona.
Druga građanska peticija, sa suprotnog stava, već je odobrena i prikupila je više od 400.000 potpisa.
Neki od najglasnijih kritičara ideje dolaze iz autohtonih zajednica, čiji su ugovori sa kanadskom državom stariji od pokrajine Alberta. Pod pritiskom te zajednice, vlada je u zakon o referendumu ugradila odredbu koja garantuje njihova ugovorna prava bez obzira na ishod.
Smit, liderka pokrajine, rekla je da ne podržava secesiju, ali je odbila da osudi one koji lobiraju za nju, nazivajući njihove žalbe „legitimnim.“
Čak i ako bi referendum prošao, proces odcjepljenja bio bi „izuzetno složen i destabilizujući,“ rekao je Solberg.
- Ne postoji plan puta za to šta bi odcjepljenje podrazumijevalo. Ovo su neriješena pitanja, ili barem još nemaju dobre odgovore, a pravni i ekonomski rizici ostaju ogromni - dodao je Solberg.

Separatistička grupa traži pomoć od Trampa da se odvoji od Kanade: Šta je sve poznato

Brisel danas obilježava tačno 600 dana bez formirane regionalne vlade, čime je ovaj region ušao u najduži period u kome funkcioniše bez vlasti od svog osnivanja, pišu belgijski mediji.
Izbori za regionalnu vladu održani su u junu 2024. godine, ali političke stranke već skoro dvije godine ne uspijevaju da postignu dogovor o sastavu buduće vlasti, zbog dubokih političkih i ideoloških podjela, kao i složenih odnosa između frankofonih i flamanskih partija.
To nije novina u političkom životu Belgije, gdje povremeno dolazi do dugotrajnih pregovora političkih stranaka nakon izbora.
Najduža politička kriza zabilježena je na saveznom nivou između 2018. i 2020. godine, kada je Belgija 652 dana bila bez federalne vlade. Situacija u Briselu je, međutim, specifična jer region nema političkog predstavnika sa punim ovlašćenjima koji bi vodio politiku i zastupao interese glavnog grada i sjedišta institucija Evropske unije.
Tim povodom, građani Brisela danas su organizovali protest u centru grada, zahtevajući hitno formiranje vlade, političku odgovornost stranaka i prekid višemjesečnog zastoja koji utiče na budžet, javne usluge i svakodnevno funkcionisanje grada.

Brisel 600 dana bez formirane regionalne vlade

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je države članice da se ta organizacija suočava s opasnošću od "neizbježnog finansijskog kolapsa", ukazujući na neplaćene članarine i budžetsko pravilo prema kojem UN mora vratiti sav neutrošeni novac, piše Rojters.
- Kriza se produžava, ugrožava sprovođenje programa i dovodi nas u opasnost od finansijskog kolapsa, a situacija će se u skoroj budućnosti dodatno pogoršati - naveo je generalni sekretar u pismu koje je 28. januara uputio ambasadorima država članica.
Ujedinjene nacije suočavaju se s ozbiljnom finansijskom krizom nakon što su Sjedinjene Američke Države, kao najveći donator tog globalnog tijela, smanjile dobrovoljno finansiranje agencija UN-a, te odbile da izvrše obavezna plaćanja u redovni i mirovni budžet organizacije.
U pismu je Gutereš naveo da su "odluke o nepoštivanju procijenjenih doprinosa, kojima se finansira veći dio odobrenog redovnog budžeta, sada i formalno objavljene". Nije precizirao na koju državu ili države se to odnosi, dok glasnogovornik UN-a u tom trenutku nije bio dostupan za komentar.
- Ili sve države članice u potpunosti i na vrijeme ispunjavaju svoje obaveze plaćanja, ili države članice moraju temeljito revidirati finansijska pravila UN-a kako bi se spriječio neizbježan finansijski kolaps - upozorio je Gutereš, dodajući da bi organizaciji novac mogao ponestati već do jula.

Gutereš: UN prijeti neizbježan finansijski kolaps

Ministar spoljnih poslova Litvanije Kestutis Budris obratio se Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda (ICC) zbog masovnih napada Rusije na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine, tražeći izdavanje novih naloga za hapšenje odgovornih ruskih zvaničnika.
Budris je tražio i proširenje već izdatih naloga na nove međunarodne zločine, uključujući i genocid, prenosi Tanjug.
- Ovi sistematski napadi, kojima se očigledno nastoji da se ostavi ukrajinsko stanovništvo bez struje, grijanja i vode usred zime, ne mogu da se kvalifikuju drugačije nego kao namjerni pokušaj fizičkog uništenja Ukrajinaca kao grupe - naveo je Budris u pismu Tužilaštvu ICC.
ICC je u martu 2023. godine izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednice Ruske komisije za djecu Marije Ljvove-Belove, dok su 2024. godine naloge dobili bivši ruski ministar odbrane i komandanti vojske.

Tag: sprovodenje-istrage

SDT pokrenulo krivični postupak protiv Stefana Jankovića: Sumnja se da je dio organizacije optužene za ubistva u selu Jelenak

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Separatistička grupa traži pomoć od Trampa da se odvoji od Kanade: Šta je sve poznato

Brisel 600 dana bez formirane regionalne vlade

Gutereš: UN prijeti neizbježan finansijski kolaps

Litvanija traži nove naloge za hapšenje ruskih zvaničnika

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO