Nakon burnih reakcija Podgoričana, iz kompanije MTEl je danas saopšteno da će "zbog tradicije, novih sportskih uspjeha podgoričkih klubova i naših reprezentacija i naših zajedničkih prošlih i budućih uspjeha, „Morača“ ostati u nazivu kultne podgoričke dvorane".
- Kompanija MTEL je svjesna važnosti koji sport i sportski susreti imaju za društvo, a to je i bio razlog zbog koga smo se javili na drugi javni poziv za brendiranje Sportskog centra „Morača“, &nbsp;koje je gradsko preduzeće &nbsp;„Sportski objekti“ objavilo 28. avgusta tekuće godine. Cilj ugovora o brendiranju, potpisanog juče, je novo ruho sportskog centra, kojim će se ponositi svi građani Crne Gore - saopšteno je iz kompanije.
Oni navode da se raduju što imaju priliku da realizuju veliki, i za cijelo društvo, važan projekat.&nbsp;
- Očekujemo da će dvorana, koja će uz ime “Morača” nositi i ime kompanije MTEL, biti &nbsp;mjesto sportskih, kulturnih i muzičkih susreta, koje MTEL podržava od samog osnivanja već 17 godina. Želimo podgoričkim i crnogorskim klubovima &nbsp;puno pobjeda u dvorani, a kompanija MTEL će kao društveno odgovorna kompanija, nastaviti da podržava sportske klubove. Podsjećam da smo, pored brojnih ugovora koje imamo sa crnogorskim sportskim klubovima, već godinama ponosni generalni sponzor Košarkaškog saveza Crne Gore, a od nedavno i generalni sponzor hercegnovskog vaterpolo kluba “Jadran” koji je pod novim nazivom “Jadran m:tel” ostvario niz pobjeda i plasirao se u Ligu šampiona &nbsp;- navode iz kompanije MTEL.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

“Morača” ostaje u nazivu

SC Moraca je kultno mjesto svih stanovnika ovog grada i navijača plavo bijele boje. Od svoje izgradnje čiji kamen temeljac se još uvijek može vidjeti na prilazu dvorani do današnjeg dana svjedočila je najvećim uspjesima titogradskog, podgoričkog i crnogorskog sporta, saopštio je nestranači kandidat na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, Vuk Pejović. 
 
Pejović je rekao da je Morača sastavni dio DNK svakog Podgoričanina i mjesto koje je ugostilo makar jednog člana svake podgoričke kuće. &nbsp;
- Jednostavno biti Podgoričanin, a ne ući u Moraču ne ide jedno s drugim - istakao je on. 
 
On je konstatovao da moderni sport svakako donosi nove trendove i valorizacija sportskih objekata je nešto što se u svijetu odavno dešava.&nbsp;
&nbsp;- Pozdravljajući inicijativu da se za Moraču nađe sponozor koji će joj dati ime smatramo da se moralo biti mnogo više senzibilno kad je u pitanju sportska istorija i kultrura ovog grada. Preimenovanje Morače u ime sponzora umjesto dodatka imena sponzora na ime Morače predstavlja brisanje tradicije ovog grada i evidentan manjak osjećaja za ono što ovaj grad čini plavo bijelim - ocijenio je Pejović. 
 
Siguran je da se kompromis može naći i da će Morača osvanuti kao na primjer SC Moraca M tel, a ne kao “dvorana M tel”.
- Jer takva ideja se svakako može nametnuti i trenutno postaviti, ali svi znamo da nikad neće zaživjeti. Jednostavno Morača je mnogo više od imena dvorane, to je kult ovog grada koji se mora čuvati! Zato bez ikakvih predizbornih trikova i želje da korišćenjem istih dobronamjetan savjet: Neka bude Morača M tel, jer onda su i vuci siti i ovce na broju - poručio je Pejović.

Pejović: Morača je mnogo više od imena dvorane, to je kult grada koji se mora čuvati

Vrhovni sud Crne Gore donio je rješenje kojim se okrivljenom D.G. produžava pritvor za dodatna tri mjeseca, odnosno do 9. novembra 2025. godine, saopšteno je iz te pravosudne institucije.
Odluka je uslijedila nakon što je Specijalno državno tužilaštvo 1. avgusta podnijelo predlog za produženje pritvora, a vijeće Vrhovnog suda odlučilo da su ispunjeni zakonski uslovi za dalje zadržavanje.
D.G. se tereti za više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo pranje novca, kao i produženo krivično djelo krijumčarenje, i to u saizvršilaštvu.
Prvobitni pritvor određen mu je 11. maja 2025. godine rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a potom je već dva puta produžavan – 6. juna i 8. jula – odlukama vijeća tog suda.
Vrhovni sud je sada potvrdio da pritvor može trajati najduže do 9. novembra, u skladu sa zakonom i fazom postupka.

Vrhovni sud produžio pritvor Dušku Goluboviću za još tri mjeseca

U prepunoj Crkvi Sv. Duha, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt, renomirani Janoška ansambl priredio je sinoć muzičko veče za pamćenje, u kojem je barokni klasik Antonija Vivaldija dobio potpuno novo, osvježeno ruho – spoj klasične muzike sa elementima džeza, bossanove i balkanskih ritmova.
Virtuozni kvartet – braća Ondrej, Roman i František Janoška, uz kontrabasistu Juliusa Darvasa, predstavio je publici svoj najnoviji projekat „The Four Seasons in Janoska Style“, objavljen za prestižni „Deutsche Grammophon“ povodom 300 godina od objavljivanja Vivaldijevog remek-djela „Četiri godišnja doba“.
- Vivaldi je bio veliki improvizator. Mi smo željeli da njegovo djelo prilagodimo 21. vijeku i svom autentičnom izrazu. Ova verzija sadrži elemente džeza, bossanove i balkanske muzike, i nosi naš lični pečat - kazao je pijanista František Janoška, osvrćući se na kreativni pristup koji krasi njihov muzički izraz.
Publika pjevala „Cesaricu“
Osim raskošnih varijacija na Vivaldijeve teme, ansambl je publiku iznenadio izvedbom pjesme „Cesarica“ Olivera Dragojevića, u karakterističnom „Janoška stilu“. Taj emotivni trenutak dodatno je osnažio već intenzivnu vezu sa publikom, koja je horski zapjevala i nagradila umjetnike stajaćim ovacijama.
- Uvijek uvrstimo jednu pjesmu specifičnu za zemlju u kojoj nastupamo. Cesaricu smo čuli, uvježbali je samo jednom i osjetili da je prava za ovaj koncert. Bio je to magičan trenutak - rekao je violinista Roman Janoška.
Beč, Njujork – i Kotor
Nakon koncerata u svjetskim metropolama poput Beča i Njujorka, nastup u Kotoru bio je, kako sami umjetnici ističu, među onima koje će pamtiti.
- Ovo je bila posebna noć. Publika je fantastična, osjetili smo snažnu razmjenu energije. Nadamo se da ćemo se brzo vratiti - poručio je Ondrej Janoška.
U jednosatnom programu, koji je otvoren Uvertirom Šišmiš Johanna Straussa, ansambl je pokazao zašto ih publika i kritika širom svijeta smatraju jedinstvenim fenomenom – umjetnicima koji klasičnoj muzici vraćaju improvizaciju, slobodu i život.
- Organizacija je sjajna, lokacija predivna, a publika otvorenog srca – to su razlozi zbog kojih se rado vraćamo Crnoj Gori - dodao je kontrabasista Julius Darvas.
Autentičnost i inovacija
Janoška ansambl stvara sopstveni žanr, spajajući tehničku preciznost klasične škole sa duhom džeza, folklora i improvizacije. Njihov pristup nije samo koncertna atrakcija – to je, kako kažu, i filozofija:
- Svi smo odrasli u muzičkoj porodici sa sedam generacija muzičara. Počeli smo u klasičnoj muzici, ali smo željeli da napravimo nešto novo. Kritičari su to prepoznali – i tako je nastao Janoška stil - zaključuje Darvas.
KotorArt još jednom potvrdio prestiž
Još jedan u nizu nezaboravnih koncerata ovogodišnjeg KotorArt Don Brankovih dana muzike potvrdio je status festivala kao jedne od najvažnijih kulturnih manifestacija regiona. Publika koja je ispunila Crkvu Sv. Duha do posljednjeg mjesta sinoć je bila svjedok umjetničkog događaja svjetskog kalibra – i još jednom dokazala da Kotor živi muziku.

Vivaldi u novom ruhu: “Četiri godišnja doba” Janoška ansambla oduševila Kotor

Zemljotres jačine 5,4 stepena po Rihterovoj skali pogodio je rano jutros jugoistočni Iran. 
 
Kako prenosi Anadolija, epicentar zemljotresa bio je oko 139 kilometara južno od grada Bam u provinciji Kerman. 
 
Prema podacima Američkog geološkog zavoda, zemljotres se dogodio u osam sati i 36 minuta po lokalnom vremenu, na dubini od oko 56,7 kilometara. 
 
Za sada nema potvrđenih informacija o povrijeđenima, ili materijalnoj šteti. 
 
Iran se nalazi u seizmički aktivnoj zoni i posljednjih godina pretrpio je brojne razorne zemljotrese.

Zemljotres jačine 5,4 stepena pogodio jugoistočni Iran

Sporazum prema kojem će evropski saveznici iz NATO-a kupovati američko oružje, uključujući rakete za sistem Patriot, namijenjene Ukrajini, postignut je u julu. Tek 4. avgusta, Holandija je saopštila da će postati prva NATO zemlja koja će nabaviti sisteme protivvazdušne odbrane iz Sjedinjenih Američkih Država kako bi ih isporučila Kijevu.
Sporazum, koji su 14. jula u Vašingtonu objavili predsjednik SAD Donald Tramp i generalni sekretar NATO-a Mark Rute, zapravo predstavlja nastavak dosadašnje prakse zapadnih saveznika od početka ruske invazije na Ukrajinu – evropske zemlje šalju vojnu opremu koju već posjeduju, a zatim svoje zalihe obnavljaju novim oružjem, pretežno američke proizvodnje.
Ipak, ključna razlika sada leži u činjenici da Evropljani moraju značajno povećati isporuke oružja Ukrajini, dok administracija predsjednika Trampa, za sada, nije dala nova obećanja. (Isporuke koje su dogovorene tokom mandata Džoa Bajdena i dalje su u toku.)
Evropske zemlje su u određenoj mjeri povećale sopstvenu proizvodnju, a prema podacima Kiel instituta iz Njemačke, Evropa je prvi put od juna 2022. pretekla SAD u ukupnoj vojnoj pomoći Ukrajini – sa 72 milijarde eura (83 milijarde dolara), u poređenju sa 65 milijardi eura iz Vašingtona.
Međutim, ostaje pitanje koliko je ovaj mehanizam dugoročno održiv. Evropljani će morati da nabavljaju dodatno naoružanje kako bi ispunili obavezu preuzetu na samitu NATO-a u Hagu, da do 2034. godine izdvajaju najmanje 5% BDP-a za odbranu. Dio te potrošnje biće usmjeren upravo na pomoć Ukrajini.
Jedan diplomata iz zemlje članice EU, govoreći anonimno za Radio Slobodna Evropa, ocijenio je da je julski sporazum iz Vašingtona „najbolji način da se SAD dodatno angažuju u Ukrajini i Evropi uopšte“, jer će američka industrija direktno profitirati od očekivanih evropskih ulaganja.
Iako Evropa planira značajna ulaganja u sopstveni odbrambeni sektor, taj proces zahtijeva vrijeme. Kratkoročno gledano, evropski lideri su procijenili da je kupovina američkog oružja najefikasnija opcija.
„Alternativa bi bila ostaviti Ukrajinu bez oružja“, rekao je za RSE jedan zvaničnik NATO-a, koji je govorio pod uslovom anonimnosti. „Mislim da je evropskoj strani postalo jasno da se ovakva odluka mora donijeti – na ovaj ili onaj način.“
Kontakt grupa za odbranu Ukrajine, savez od preko 50 zemalja, uključujući sve članice NATO-a i nekoliko partnerskih zemalja, sastala se onlajn po prvi put od objave vašingtonskog sporazuma. Na sastanku, koji je ključan za koordinaciju isporuka zapadnog oružja Ukrajini, čak sedam zemalja izrazilo je interesovanje da učestvuje u novom modelu kupovine američkog oružja za Kijev. Među njima su bile Kanada, Belgija, Njemačka, Holandija i neke nordijske države.
Rezultat sastanka je da će Ukrajina dostaviti detaljnu „listu želja“, sa fokusom na protivvazdušnu odbranu i municiju, dok će NATO obaviti procjenu vrijednosti nabavke potrebnog naoružanja. Više detalja očekuje se na jesen, kada se grupa „Ramštajn“ ponovo sastane, moguće i prvi put na teritoriji Ukrajine.
Glavno pitanje ostaje koliko brzo se vojna pomoć može isporučiti. Očekuje se da će evropske zemlje do kraja godine isporučiti dva miliona artiljerijskih granata kalibra 155 mm, a zahvaljujući početku domaće proizvodnje u Ukrajini, uz finansijsku podršku Zapada, moguće je nadoknaditi dio praznine nastale usljed smanjenih isporuka iz SAD-a.
Međutim, kada je riječ o protivvazdušnoj odbrani, situacija je znatno komplikovanija. Tu Ukrajina i dalje zavisi od američkih sistema, prije svega od Patriot raketa zemlja-vazduh.
Evropska alternativa – francusko-italijanski SAMP/T sistem – već je isporučena Ukrajini, a Rim je najavio da će treća baterija biti poslata na jesen. Ipak, prema ocjeni NATO diplomata, proizvodnja i kompletiranje sistema traje znatno duže nego kod Patriota, dok je Ukrajina u više navrata dovela u pitanje i njihovu efikasnost.
Prilikom objave sporazuma, 14. jula, predsjednik Tramp je izjavio da bi čak 17 Patriot sistema moglo biti dostupno Ukrajini. Njemačka je prošle sedmice najavila da će dva baterijska sistema biti poslata „u bliskoj budućnosti“, ali nije jasno gdje će biti pronađeni preostali sistemi.
Šest evropskih država – Njemačka, Grčka, Holandija, Poljska, Rumunija i Španija – trenutno koristi sistem Patriot.
Kompanije Lockheed Martin i Raytheon, glavni proizvođači ovih sistema, rade na povećanju proizvodnje kako bi odgovorili na evropsku tražnju, ali s obzirom na svakodnevne ruske napade, Ukrajina neće tako brzo osjetiti koristi od tih povećanih kapaciteta.

Ukrajina u neizvjesnosti i poslije sporazuma o naoružanju SAD i NATO

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih &nbsp;poslova uputilo je protestnu notu crnogorskom Ministarstvu vanjskih &nbsp;poslova zbog znački koje je prije nekoliko dana predstavilo Ministarstvo &nbsp;odbrane Crne Gore, a koje su specijalno namijenjene posadi školskog &nbsp;broda "Jadran", saznaje nezvanično M portal. 

Ministarstvo &nbsp;odbrane i Vojska Crne Gore saopštili su da su značke izrađene "u znak &nbsp;poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima &nbsp;za našu državu", te da je "dizajn značke osmišljen je kako bi vizuelno &nbsp;izrazio identitet „Jadrana" i njegove posade.&nbsp;
U centralnom dijelu nalazi &nbsp;se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode &nbsp;i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je &nbsp;brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne &nbsp;Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim &nbsp;mornarskim motivom". 

M portal je poslao pitanja u vezi protestne note Hrvatske crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova i očekujemo njihov odgovor. 

Republika &nbsp;Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade &nbsp;Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića. 

Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. 

Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje &nbsp;obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo &nbsp;diplomatski predstavnik Crne Gore.