Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata Boris Mugoša poručio je da je veoma važno pročitati što piše u dokumentu koji definiše <a href="https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/06/27/eu-and-montenegro-provisionally-close-public-procurement-chapter-in-accession-negotiations/">stav Evropske unije (EU) po pitanju poglavlja pet </a>- koje smo zatvorili - jer se tu suštinski potvrđuje da Vlada ne može primijeniti Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) onako kako je u njemu zapisano.
- Naime, EU naglašava da bilo koji međunarodni sporazumi koje Crna Gora zaključi treba da budu u skladu sa pravnom tekovinom EU (acquis) i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU. Ostaje ključno da se ne zaobilazi primjena nacionalnog zakonodavstva i pravne tekovine EU o javnim nabavkama, te da se poštuju principi nediskriminacije, fer konkurencije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti u postupcima javnih nabavki - naveo je Mugoša.
EU, kako je dodao, konstatuje da je Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, zaključen 28. marta 2025. godine između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), a koji je ratifikovan u crnogorskom parlamentu 3. juna 2025. godine, predvidio da su svi ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti od zakonodavstva obje zemlje koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i konkurentske postupke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1938713852805316972%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938713852805316972%7Ctwgr%5E21cc4cb316d12f317f90275257e52a425d2f7dfe%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ključno je da Crna Gora obezbijedi da sprovođenje ovog Sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki i da bude u skladu sa principima iz SSP-a, uključujući transparentnost, jednak tretman i nediskriminaciju. EU će pažljivo pratiti sprovođenje Sporazuma i spremna je da pomogne Crnoj Gori u tom pogledu - ističe on.
EU će, kako je dalje naveo Mugoša, takođe posebno pratiti da primjena međunarodnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU.
- EU će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti ovo poglavlje u odgovarajućem trenutku - objasnio je Mugoša.

Portal ETV

1250x600

Mugoša: EU kroz zatvaranje poglavlja pet potvrdila da Vlada ne može primijeniti Sporazum sa UAE onako kako je zapisano

Neočekivani <a href="https://etv.me/politika/skupstina-danas-o-razrjesenju-mandica-i-sporazumu-sa-uae">prekid</a> i odgađanje nastavka sjednice Skupštine Crne Gore za 3. jun posljedica je nesporazuma unutar parlamentarne većine i sporenja oko kadrovskih rješenja u policiji i vojsci.
Prema izvorima Televizije E, u Pokretu Evropa sad nijesu željeli da podrže namjeru Demokrata da Lazar Šćepanović, kojem ističe status vršioca dužnosti, bude izabran za direktora Uprave policije. Brojne nezakonite suspenzije u policiji, kao i otkriće da je Šćepanović nedavno obmanuo javnost kada je govorio o vlastitom progonu za vrijeme DPS vlasti, bili su ključni razlozi da se PES distancira od prijedloga Demokrata.
To je izazvalo reakciju stranke Alekse Bečića pa su Demokrate zaprijetile da - ako se ne poštuju njihova kadrovska rješenja u bezbjednosnom sektoru, izbor Šćepanovića i imenovanje načalnika Generalštaba vojske - neće glasati u parlamentu za potvrđivanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Prema izvorima Portala ETV iz parlamentarne većine funkcioner Demokrata Boris Bogdanović traži da se poslanik PES-a Miodrag Mišo Laković ukloni sa sadašnje pozicije predsjednika Odbora za bezbjednost. Prema tim informacijama, Demokrate podržavaju napade MANS-a Vanje Ćalović na Lakovića i spremni su da pruže podatke koji bi mogli da kompromituju funkcionera PES-a.
Kako jutros i nakon više sati nije došlo do saglasja, dogovoreno je da sjednica paralamenta nastavi sa radom 3. juna kada se premijer Milojko Spajić vrati iz Japana.
Prema izvorima Portala ETV, ne očekuje se da će premijer i lider PES-a dodatno komplikovati situaciju, već se smatra da će Spajić svoje poslanike savjetovati da ne galsaju za smjenu Andrije Mandića, da bi na taj način zadržali koaliciju parlaemntarne većine, ali i omogućili potvrđivanje Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Draško Đuranović

Spor PES-a i Demokrata oko Lazara Šćepanovića uzrok odgađanja sjednice za 3. jun

Demokratska partija socijalista neće podržati Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima pri ponovnom glasanju u Skupštini koje je zakazano za 29. maj.
To je poručio lider te stranke Danijel Živković, navodeći kako je sve u vezi sa tim sporazumom urađeno "naprečac, u suprotnosti sa našim zakonodavstvom i bez poštovanja procedura koje garantuju transparentnost".
- Govorilo se kako Demokratska partija socijalista neće da glasa protiv tog sporazuma jer se navodno iza toga krije neki kapital Mila Đukanovića. Pa zamislite slučaj da Andrija Mandić glasa za sporazum iza kojeg se krije kapital Mila Đukanovića - rekao je on za TVCG.
Priča o Đukanovićevom kapitalu, dodao je, poslužila je dijelu NVO sektora da "dodatno pokuša da okupi jedan dio javnosti koji vjerovatno glasa DPS, kako bi im ponovo širili neke intrige i sumnje".
<h2>"Mnogi u vlasti i dalje ne priznaju rezultate referenduma"</h2>
Kaže da u vlasti mnogi i dalje ne priznaju ishod referenduma.
- Mi danas u vlasti suštinski imamo faktore koji I dalje nijesu priznali rezultate referenduma iz 2006. godine. Oni do današnjeg dana spore rezultate - smatra on.
Živimo u institucionalnom haosu i narušavanju ustavnog poretka, naglasio je on.
- Ova vlast se pokazala u pravom licu i pozicije su jasnije - istakao je Živković.
<h2>"Zadužuju se po ekstremnim stopama, rastjerali su investitore"</h2>
Vlada se zadužuje po ekstremnim kamatnim stopama, rastjerala je investitore, zatvorila više preduzeća, ali zato otvara nova ministarstva.
- Ovo je Vlada koja nema jasnu orijentaciju, koja je heterogena i koja ne vodi Crnu Goru u pravom smjeru - navodi on.
Pokušava se, smatra Živković, falsifikovati istorija i pokušavaju se rehabilitovati zločinci.
O periodu kada je DPS bio na vlasti, kazao je kako se moglo voditi više računa o ekonomsko-socijalnoj komponenti koja se odnosi na građane.
<h2>"Ne idealizujem doba vladavine DPS-a, ali..."</h2>
Podsjetio je da je u to doba, ipak, realizovano niz velikih stranih direktnih investicija, ali i da je napravljena prva dionica autoputa, podmorski kabl, uz brojne druge projekte.
- Ne idealizujem doba vladavine DPS-a, ali Crna Gora je tada bila lider u integracijama, od najnerazvijenije države iz devedesetih došla je do toga da predvodi procese - kazao je Živković.
Dodao je kako je od 2006. do 2020. otvoreno više od 250 hotela sa četiri i više zvjezdica, a da je u turističkoj privredi zaposleno više od 20.000 ljudi.
- Sjećate se da im je autoput bio "od niđe do ništa", a sad im je odličan i žele da se nadovežu na taj projekat - ocijenio je lider DPS-a.
<h2>"Mandić vječiti gubitnik; Đukanovićev autoritet nesporan"</h2>
O Andriji Mandiću ističe kako je "vječiti gubitnik".
- Bio je dva puta predsjednički kandidat, oba puta je izgubio. Mislite li da je ijednom pomislio da snosi odgovornost? Ne, nastavljao je kao da ništa nije bilo" - naglasio je on.
Što se Mila Đukanovića tiče, kako dodaje Živković, kada je izgubio na predsjedničkim izborima - odmah je podnio ostavku.
- Autoritet Mila Đukanovića je nesporan. Čim se oglasi i danas, odmah kreću salve komentara od strane naše konkurencije. Ne znam šta bi oni radili i da li bi imali drugu političku platformu da on nije tu - kazao je on.
Đukanović je na poziv partijskog rukovodstva bio uključen u kampanju uoči lokalnih izbora u Nikšiću, precizirao je Živković.
<h2>"U PES-u neka se zapitaju zašto gube glasove"</h2>
U Evropi sad, smatra on, treba da se zapitaju zašto gube glasove.
- Gube li povjerenje birača zbog koalicije sa DF-om? Ne dešava se to samo u Nikšiću, nego i u Podgorici. U Budvi su prošli katastrofalno, u Andrijevici isto. Je li put kojim žele da idu - Marko Kovačević? Ako jeste, srećno bilo - dodao je.
Oni, ocjenjuje Živković, slijepo prate Mandićev i DF-ov put.
- Uostalom, oni su ih i uveli u Vladu. Svako ko je bio u zagrljaju DF-a, nestao je - pogledajte PZP, pogledajte kuda ide URA... Sa DPS-om nije tako, sa kim god smo koalirali i dalje su tu - i SDP i SD i BS i DUA i HGI... - rekao je Živković.
<h2>"Zašto tužilaštvo ćuti povodom Bratić, Rudnika uglja, Željezare, kalašnjikova, varijabila...?"</h2>
On smatra kako je tužilaštvo instruirano.
- Sud je dokazao da je nastala šteta po budžet. Zašto tužilaštvo ne reaguje? Šta je sa varijabilama u ministarstvima, to je milionska šteta… Šta je sa nabavkom mašina u Rudniku uglja, za koji je ovaj menadžment rekao da je promašena investicija? Šta je sa nabavkom trajekta, putem Meljine – Petijevići, kupovinom Željezare, nabavkom kalašnjikova pred izbore? Ne vidim da se ijedan od tih slučajeva istražuje, a prošle su tri ili četiri godine”
Ko god radi po zakonu, nema potrebe da brine
- Ako neko misli da će vlast sačuvati od odgovornosti tako što neće pokretati procedure – grdno se vara. Zašto tužilaštvo ne pokreće procedure - upitao je on.
Podsjetio je i da aktuelna većina ne želi da skine imunitet Marku Kovačeviću, iako je to još prošle godine tražilo tužilaštvo.
- Sjetite se – mi smo skidali uvijek imunitet svakom od poslanika DPS-a kada je to traženo - kazao je Živković.
<h2>"Ne postoji osjećaj odgovornosti, bezbjednosni sektor ide potpuno krivim putem"</h2>
Kazao je i da u vlasti niko nema osjećaj odgovornosti.
- Što se bezbjednosnog sektora tiče - rat klanova je bio i u doba DPS-a, a traje i danas. To nije pojava koja nastaje ili nestaje smjenom vlasti. Čini mi se da bezbjednosni sektor ide potpuno pogrešnim putem - smatra Živković.
On je podsjetio da su, zbog objektivne odgovornosti, u doba DPS-a ostavke podnosili brojni kadrovi, te je podsjetio da su to učinili Pavle Radulović, Miodrag Radunović, Jovica Rečević, Slavko Stojanović...
- Danas imamo potpuno odsustvo objektivne odgovornosti za ono što se desilo. Pa, samo na Cetinju je u ove dvije godine stradala ukupno 31 osoba. Zašto niko ne osjeća objektivnu odgovornost za to - upitao je.
<h2>"Ne mogu iznositi podatke, ali vjerujte - bezbjednosni sektor je potpuno urušen"</h2>
Kazao je kako ga ono, što se dešava u bezbjednosnom sektora, podsjeća na "staljinistički sistem".
- Ne kažem da je u doba DPS-a sve bilo sjajno. Ali ovaj put kojim su oni krenuli je potpuno pogrešan. Kao član Odbora za bezbjednost i odbranu, zbog tajnosti ne mogu iznositi kakve informacije imam i šta se sve dešava u UP i ANB, ali vjerujte mi - taj sistem je potpuno urušen - zaključio je on.

Živković: Ne mogu iznositi podatke zbog tajnosti, ali vjerujte - bezbjednosni sektor je potpuno urušen

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore da ne podrže Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u njegovom trenutnom obliku.&nbsp;
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da ovaj dokument sadrži odredbe koje direktno ugrožavaju demokratske standarde, vladavinu prava i obaveze koje je Crna Gora preuzela u okviru procesa evropskih integracija.
Istovremeno, izrazio je punu podršku trudu koleginica i kolega iz civilnog društva, aktivista i aktivistkinja i građana i građanki Ulcinja koji, kako je rekao, danima posvećeno ukazuju na štetne aspekte ovog sporazuma, insistirajući na transparentnosti, odgovornosti i zaštiti javnog interesa.
Koprivica je podsjetio da se Sporazumom najavljuju investicije velikih razmjera u turizmu i nekretninama, ali na način koji predviđa zaobilaženje zakona o javnim nabavkama, izuzeće od tenderskih procedura i dodjelu državnih resursa bez konkurencije – što je u suprotnosti sa evropskim pravilima tržišnog nadmetanja i transparentnosti.
- Time se otvara prostor za arbitrarnu dodjelu pogodnosti, korupciju i mogući ulazak sumnjivog kapitala – sve ono protiv čega bi savremena evropska država morala imati institucionalnu zaštitu - napomenuo je on.
Podsjeća da CDT već godinama zagovara uvođenje mehanizma za skrining stranih direktnih investicija (SDI) – alata koji se koristi širom Evropske unije za provjeru da li strane investicije mogu ugroziti nacionalnu bezbjednost, ekonomski suverenitet, kritičnu infrastrukturu, demokratske institucije i javni poredak.&nbsp;
- EU je 2019. uspostavila zajednički okvir u ovoj oblasti, a države članice, ali i kandidati za članstvo, pozvani su da usvoje slične mehanizme kako bi spriječili nepoželjne, neprovjerene ili politički motivisane investicije - naglasio je Koprivica.
On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore nedavno najavila početak izrade mehanizma za skrining SDI, u saradnji sa EU i međunarodnim partnerima – što je potez koji CDT podržava.&nbsp;
- Međutim, upravo ovaj sporazum sa UAE ide u suprotnom pravcu: on bi kroz bilateralni aranžman „zamrznuo“ mogućnost da se ti investitori podvrgnu bilo kakvoj nezavisnoj provjeri. Štaviše, otvara mogućnost da se bez ikakve kontrole uključe i „treće strane“ – nepoznati partneri koje nominuje druga država. Ovakvo suspendovanje kontrole nad investicijama u strateške resurse i prostore – poput Velike plaže – predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti, suverenitetu i integritetu crnogorske ekonomije - ocjenjuje Koprivica.
On ističe da je Evropska unija, kroz pismo komesarke Marte Kos, upozorila da bi način sprovođenja sporazuma sa UAE mogao doći u sukob sa pravilima EU, posebno u oblastima javnih nabavki, jednakog tretmana, transparentnosti i konkurencije.
- U takvom kontekstu, usvajanje ovog sporazuma bi bio signal da Crna Gora odustaje od usklađivanja sa evropskim vrijednostima – upravo u trenutku kada vlast najavljuje ubrzani put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - upozorava Koprivica.
On je napomenuo da se Crna Gora trenutno nalazi u jedinstvenoj poziciji.
- Kao najnaprednija zemlja u pregovorima sa EU, postaje testni slučaj za to da li i kako region može uskladiti velike vanevropske investicije sa pravilima Evropske unije. Za razliku od ranijih godina, danas je jasno da će svaka značajna investicija biti posmatrana kroz prizmu skrininga, transparentnosti i usklađenosti sa evropskim standardima. Napredak u uspostavljanju formalnog mehanizma biće važan signal ozbiljnosti Crne Gore u ispunjavanju ove važne obaveze - istakao je izvršni direktor CDT-a.
Zato je pozvao poslanike Skupštine da ne podrže ovaj sporazum, već da od Vlade zahtijevaju njegovo preispitivanje i prilagođavanje – uz uklanjanje klauzula koje derogiraju zakone, izbjegavaju konkurenciju i omogućavaju političko favorizovanje pojedinih investitora.
- Ovo nije pitanje za ili protiv bilo koje strane investicije – već pitanje pravila po kojima gradimo Crnu Goru. Ako to ne budu evropska pravila vladavine prava, transparentnosti i zaštite javnog interesa – onda će to biti pravila pogodbe, privilegija i dugoročnog gubitka suvereniteta - zaključio je Koprivica.

Koprivica pozvao poslanike da ne podrže Sporazum sa UAE: Bojazan od dugoročnog gubitka dijela suvereniteta

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.
- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;
Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Stavom Evropske unije o Sporazumu Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata zadovoljni su i protivnici i potpisnici ovog dokumenta iako o njemu imaju suprotstavljene stavove.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Emiratima potpisao je premijer Milojko Spajić krajem marta, a 23. aprila ga je na njegov zahtjev, i po hitnom postupku, usvojila Skupština.
No moraće ponovo o njemu da glasaju jer ga je 29. aprila šef države Jakov Milatović "vratio parlamentu" na ponovno odlučivanje.
On, dio nevladinog sektora i opozicije smatraju da je Sporazum u suprotnosti sa crnogorskim Ustavom i pravnim poretkom EU koji se tiče javnih nabavki, tendera i konkurencije...
Milatović je zbog toga od evropske komesarke Marte Kos tražio stav o njegovoj usklađenosti sa evropskom regulativom budući da je Crna Gora kandidat za članstvo u EU.
- Sporazum prima facie (na prvi pogled) ne sadrži dovoljno detaljne odredbe, koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU - navela je Kos u odgovoru.
Milatović kaže da je ovaj stav potvrdio njegove nedoumice, pa je pozvao Vladu da uskladi Sporazum sa pravnim poretkom Crne Gore i EU.
Odgovorom je "prezadovoljan" i premijer Spajić koji smatra da u Sporazumu nema ništa sporno.
Inače Sporazum je osnova za najavljena ulaganja arapskog biznismena Mohameda Alabara koji je zainteresovan da na 99 godina zakupi dio ulcinjske Velike plaže i njenog zaleđa, kako bi gradio turističke i objekte za stanovanje.
Tome se protive vlasti Ulcinja, parlamentarna opozicija i dio nevladinog sektora.
Uz to Sporazum obavezuje Crnu Goru da izgradi infrastrukturu, preuzme troškove eksproprijacije i pripremi planove shodno željama arapskih investitora.
Još uvijek nije zakazana sjednica parlamenta na kojoj će se po drugi put odlučivati o Zakonu kojim se potvrđuje Sporazum sa Emiratima.
<h2>Šta je napisala Marta Kos</h2>
Komesarka za proširenje EU Marta Kos u pismu Milatoviću navodi da Sporazum "ne sadrži odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju".
Ocjenjuje da je ključna primjena normi iz Sporazuma i da to treba "pažljivo pratiti".
- Određene odredbe će morati pažljivo da se implementiraju kako bi se izbjeglo moguće kršenje principa javnih nabavki iz pravne tekovine EU - navela je Kos.
Konkretno ukazuje na odredbe Sporazumu da su ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti iz zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama, tenderima i procedurama konkurentskog nadmetanja.
- Stoga se može zaključiti da bi budući ugovori mogu imati korist od direktne dodjele, što bi moglo predstavljati kršenje pravila EU o javnim nabavkama - navodi.
Ona kaže da je od suštinske važnosti da se tokom implementacije obezbijedi usklađenost u javnim nabavkama sa zakonodavstvom EU.
- Zasnovanom na principima nediskriminacije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti procedura javnih nabavki - navela je.
Prema njenim riječima, nepravilnom primjenom Sporazum bi mogao da oslabi položaj domaćih i evropskih kompanija, ukoliko bi arapske firme bile povlašćene.
- Načinom na koji će se Sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi moraće se pažljivo upravljati, da bi izbjegli bilo kakve zabrinutosti u vezi s tim - istakla je Kos.
Navela je i da je EK spremna da pomogne Crnoj Gori u primjeni Sporazuma.
<h2>Spajić prezadovoljan odgovorom Kos</h2>
- Budući da je Kos navela da se Sporazum "na prvi pogled" ne čini u suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom, čekaćemo i drugi i treći i 105. pogled - kazao je Spajić 6. maja u Baru.
Rekao je i da nakon mišljenja Kos očekuje još veću podršku za Sporazum u parlamentu.
- Pokazuje se da je Vlada bila u potpunosti u pravu kada je rekla da je Sporazum u skladu sa evropskim zakonodavstvom - kazao je Spajić.
Zbog toga, smatra, nema prepreka da se ponovo usvoji u parlamentu.
On očekuje da podrška poslanika bude veća nego prilikom prvog glasanja kad je Sporazum podržalo 46 poslanika od 81 koliko ih ima u Skupštini.
Za Sporazum su prvi put glasali - Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate, Bošnjačka stranka.
<h2>Reakcije lokalne zajednice i dijela opozicije</h2>
I Genci Nimanbegu, predsjednik Opštine Ulcinj, koja se protivi aktuelnom Sporazumu sa Emiratima, pozdravio je stav evropske komesarke.
Smatra da je Kos ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma.
- Njena spremnost da stane u zaštitu principa transparentnosti, zakonitosti i javnog interesa važna je poruka svim građanima Crne Gore, a posebno nama u Ulcinju, koji smo u središtu ovog spornog procesa - naveo je 6.maja u saopštenju.
Iz opozicionog Pokreta URA, koji se takođe protivi Sporazumu, nijesu se oglasili povodom pisma evropske komesarke.
Oni su se obratili evropskim parlamentarcima navodeći da bi usvajanje Sporazuma u ovom obliku moglo imati "ozbiljne posljedice" po pravni poredak, ekološke standarde i evropski put.
- Crna Gora ne smije biti eksperiment za privatne interese. Svaki dogovor koji direktno utiče na prirodna bogatstva mora biti rezultat javnog i demokratskog procesa, a ne tajnog dogovora iza zatvorenih vrata - poručili su iz URE.
<h2>MANS poziva poslanike da ne podrže Sporazum</h2>
Za MANS koji je od početka kritikovao odredbe Sporazuma koje se tiču tendera, nabavki i konkurencije stav Marte Kos potvrđuje da on ima veliki potencijal da ugrozi evropski put Crne Gore.
Ukazuju da bi njegova implementacija mogla dovesti do kršenja pravila EU u oblasti javnih nabavki i nadmetanja, a da bi favorizovanje investitora iz UAE na štetu crnogorskih i evropskih bilo kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Pored kršenja evropskih propisa MANS smatra da se Sporazumom suspenduje i crnogorski Ustav i dio zakona.
Njime nije predviđeno poštovanje domaćih propisa o javnim nabavkama i tenderima iako Ustav propisuje slobodno tržište i zabranjuje narušavanje konkurencije i podsticanje monopola.
Uz to, u slučaju bilo kojeg spora izglasani međudržavni sporazumi imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
Ukoliko Skupština ponovo izglasa Sporazum on se ponovo šalje Milatoviću na potpisivanje.
Po Ustavu on mora da ga potpiše, čime Sporazum stupa na snagu.

Pismo Marte Kos o Sporazumu Crne Gore i Emirata svi čitaju na svoj način

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačevića.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nikšiću da će koalicija Za budućnost Nikšića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nikšiću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin (Zoran) Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik opštine Nikšić još četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo dešavati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad pokušati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će nešto da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podršku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nikšiću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo pokušaj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo šta će se dešavati. Došlo do formiranja vlasti u Nikšiću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nije bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali suštinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nikšiću - rekao je Zirojević.&nbsp;
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, što je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
- &nbsp;Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa našim i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, što je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispoštovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće poštovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030.godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, što su pokazatelji da su sve manje šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.&nbsp;
- Plašim se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.&nbsp;
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina (Mehmeda) Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bošnjačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića - rekao je on.
Sada se, kako je istakao, predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga što su uradili.
- Potpredsjednik Skupštine (Nikola) Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i parlamentarne većine, što znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi “radije bio sa četnicima nego sa lopovima”, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogrešnih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bošnjačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za još koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se više ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, ašov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ništa i u tome vidim šansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo još jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ništa - zaključio je Zirojević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPKJcWAA4OZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nijesam očekivao da će PES toliko javno, jasno i vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića u Nikšiću

Nažalost sam očekivala ovakav epilog. To je logična posljedica dosadašnjeg ponašanja parlamentarne većine - poručila je politikološkinja Nikoleta Đukanović osvrnuvši se na usvajanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) prije dva dana.
Dobro je, kako je podvukla, da je civilni sektor bio uključen, glasan i eksplicitan po pitanju odbrane argumenata: da je ovo protivno interesima države, lokalne zajednice i stanovništva uopšte, činjenica da je ovo urađeno na nedopustiv način za jednu demokratsku državu koja realizuje proces evropskih integracija.
Nije očekivala drugačije, kaže, jer imamo Vladu koja, pod uticajem parlamentarne većine, pokazuje lice, kako je rekla, ne samo karakteristika koje imaju autokratski ili polu-autokratski režimi: nego prosto nečega što je u 2025. godini nedopustivo.
- Visok stepen netransparentnosti, o zadovoljavanju sve više ličnih partijskih interesa ili možda političkih interesa iz regiona... Da ne govorimo o tome da ova Vlada pokazuje lice koje je apsolutno netrpeljivo prema kritici, kritičarima, aktivistima, koji pokazuju jednu vrstu gušenja slobodne i kritičke misli - što smo vidjeli i na primjeru studentske organizacije „Kamo śutra“ - rekla je Đukanović gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
<h2>TREND NEPOŠTOVANJA PRAVNOG PORETKA</h2>
U prethodnom periodu smo, ukazuje ona, vidjeli trend nepoštovanja zakona institucija, pravnog poretka, zaobilažnje zakonskih ili drugih procedura koji mogu da otežaju intenciju premijera (Milojka Spajića) u ovom ili bilo kom drugom slučaju.&nbsp;
- Vidim da postoji samo isključivo interes koji podrazumijeva da se taj sporazum mora sklopiti. Od početka se vidjelo da postoji veliko interesovanje premijera da se taj sporazum potpiše na brzinu. Ovo mi je bila logična posljedica njegovog ponašanja u prethodnom periodu gdje uvijek zaobilazi konsultacije sa stručnom javnošću, donosi odluke na telefonskim sjednicama, bez kvalitetne javne rasprave, odnosno bez rasprave među članovima Vlade... Da ne govorimo o nekoj vrsti javnih konsultacija sa stručnim organizacijama, nevladinim sektorom itd - istakla je Đukanović.
Koliko god to bolno ili pesimistički zvučalo, Đukanović je, kaže, to logična posljedica ponašanja vladinih struktura iz prethodnog perioda.
- I iskreno bi me iznenadilo da su, bez obzira što su tako dobro argumentovani razlozi zašto ovo ne smije biti učinjenio i na ovaj način izglasano, nijesu prosto preispitali odluke premijera - navela je ona.
Čudi i zabrinjavajuće je, kako je rekla, da i dalje imamo vrste poslanika kod kojih ne postoji zdravorazumna slobodna misao.
- Koji mogu lično donositi odluke shodno zdravom razumu. prosto vidimo partijske poslušnike koji su glasali za ovo rješenje ne preispitujući način na koji je usvojen - dodala je Đukanović.
<h2>SPAJIĆ SHVATA DA GUBI PODRŠKU</h2>
Da nije bilo reakcija nevladinog sektora, ona smatra da bi ovi sporazumi bili usvojeni preko noći.
- Ulazimo u zonu iracionalnog. Teško se može objasniti takvo ponašanje vladinih struktura jer ipak upravljaju državom i sudbinom građana, dakle nije riječ o privatnoj kompaniji pa je nebtino kakav će epilog biti, a čini mi se da se ljudi koji Vladom upravljaju upravo tako i ponašaju. Pitanje je koji su to sve interesi - rekla je Đukanović.
Ocijenila je da premijer shvata da on gubi podršku.
- Njegova partija je postala izuzetno irelevantan igrač na političkoj sceni bez obzira što predstavljaju ključnu okosnicu Vlade. Lokalni izbori su pokazali da gube apsolutno veliki broj glasača. Vjerujem da je on, uključujući i njegovu partiju, u određenoj panici kako ojačati ekonomiju - da bi mu to možda bila slamka spasa u političkom životu. Ili su svjesni da sada imaju te funkcije i da ih više neće imati, pa da žele iskoristiti tu priliku kako bi izvukli maksimum iz mandata u odnosu na lične interese - ocijenila je Đukanović.
Ovaj sporazum, kako je rekla, više aludira da je riječ o ličnim poslovima.
- Da li premijera ili njegovog šefa: a vjerujem da takav postoji - čini mi se da sjedi u parlamentu.. Ko zna ko je tu sve uključen. Način na koji je ovaj sporazum napisan, definisan, predstavljen javnosti, gotovo neodbranjen u parlamentu, ali ipak izglasan - govori da, koliko god da su investicije važne, na ovaj način i sa ovom dozom netransparentnosti - uraditi sve protiv državnih interesa, u kontekstu toga koliki broj zakona je stavljen van snage, koliko je evropski proces doveden u pitanje, jer na ovaj način rukovoditi državnom imovinom je apsolutno sve protiv onoga što EU traži od jedne države kandidatkinje - rekla je Đukanović.
Misli da će poslanici reagovati identično ako dođe do drugog glasanja.
<h2>MILATOVIĆ IZGUBIO KREDIBILITET</h2>
Na pitanje novinara Žarka Krivokapića očekuje li da će predsjednik Jakov Milatović vratiti Skupštini sporazum na ponovno usvajanje, ona je rekla da misli da će poslanici reagovati identično ako dođe do drugog glasanja.
- Oni su imali priliku, ne samo da glasaju - nego da oponiraju stavovima NVO i strukovnih udruženja, a nijesam čula apsolutno nijedan argument. Mislim da argumentacija koja je plasirana u javnost partija koje rukovode ovom Vladom prosto vrijeđa dostojanstvo i zdrav razum građanima - jasna je Đukanović.
Predsjednik Jakov Milatović se, kaže, poslije dugo vremena ponovo aktivirao i reagovao kritički prema ovom sporazumu.
- To je pohvalno. Međutim, on je čini mi se gotovo izgubio sav kredibilitet jer, ne bih rekla da ovaj sporazum nije krucijalno važan za Crnu Goru, ali su se u januaru desile i važnije stvari oko kojih je trebalo dati komentar. On to nije uradio. Sva dešavanja na Cetinju i bunt građana su prošli neopaženo, a istovremeno je, čini mi se, tvitovao oko nepogoda u SAD. Da ne govorimo kako se sklopio dogovor o formiranju vlasti u Podgorici i njegovom navodnom neuključivanju - dok je u kampanji bio itekako aktivan i kritikovao svaku aktivnost Vlade i premijera - navela je Đukanović.
To je, kaže, itekako ugrozilo njegov kredibilitet i da je izgubio snagu da bude neka vrsta kritičkog oponenta vladinih dešavanja.
<h2>BOŠNJAČKA STRANKA SE PRILAGOĐAVA VEĆINI</h2>
Bošnjačka stranka, kako je istakla, se već duže vrijeme nekako prilagođava parlamentarnoj većini.
- Ne bih rekla da ova Vlada ima samo negativne karakteristike. Sigurna sam da u njoj ima jako značajna prodemokratska struja, ali je ona definitivno u manjini - dodala je ona.
Bošnjačka stranke je, od kad je ušla u Vladu, prema njenom mišljenju, pokazala indiferentnost prema svim konkretnim potezima i u spoljnoj i unutrašnjoj politici.
- Čak i one partije koje nekad kritikuju aktivnosti Vlade, da ne govorimo o tome koliko PES pravi trule političke kompromise da bi zadovoljio bivše članice Demokratskog fronta (DF), na čelu sa Mandićem - nikada nijesmo čuli preispitivanje njihovog opstanka u takvoj Vladi - decidna je Đukanović.
<h2>VLADA - PRIMJER POLITIČKE TRGOVINE</h2>
Ova Vlada je, kaže, primjer tipične političke trgovine.
- Koja nema način i viziju ispunjenja predizbornih obećanja građanima. Imamo eksplicitne primjere da smo obmanuti X puta. Od nijednog obećanja, na osnovu kojeg je došlo do velikih političkih promjena, nema ništa - istakla je Đukanović.
Umjesto da govorimo o meritokratiji, kaže da danas vidimo samo još koruptivniji sistem zasnovan isključivo na partijskom zapošljavanju.
- Nekako su se Bošnjačka partija, i gotovo svi politički konstituenti u ovoj Vladi, prilagodili ovoj retorici - smatra Đukanović.
Ona pita je li moguće da smo došli do toga da ne postoji nijedan princip u politici.
- Ovdje mislim i na vladajuće i opozicione partije - koje su u stanju da grade koaliciju sa njima na lokalnom nivou u Budvi - dodala je Đukanović.
<h2>I PES I DEMOKRATE BI PRISTALI NA USTAVNE IZMJENE</h2>
Ona vjeruje da predsjednik Skupštine Andrija Mandić živi najbolje političke dane - jer misli da je uspio da istrguje ono što je politički program njegove partije.
- Jako je nezahvalno predviđati što su njihove trgovine po strani, to može vrijeme da nam pokaže, ali mislim da je situacija u Nikšiću jako slična, da bi se ovaj sporazum mjerio sa trgovinom u Nikšiću. Mislim da je Nikšić neupitna stvar: da reagovanje, u izbornoj noći, nosioca liste PES-a je bio istup određenog poštenog predstavnika te partije koji je zdravorazumski preispitivao svoj loš rezultat - za razliku od predsjednika te partije koji je rekao da su takve izjave preuranjene - navela je politikološkinja.
Mandić je, takođe, kako je konstatovala, pred cijelom crnogorskom javnošću ponižavajući dao jasnu poruku ko jedino može biti predsjednik te opštine.
- Čisto sumnjam da je u pitanju vlast u Nikšiću, jer će ta vlast biti formirana - jer ako ne bude: mislim da bi to dovelo u pitanje postojanje ove Vlade - dodala je ona.
Misli, kaže, da su njihove trgovine mnogo veće.
- Da li su to izmjene zakona o državljanstvu, jezika, ustavne promjene ili druge koje Mandić i DF ne kriju da im je ključni prioritet... - navela je ona.
Na pitanje misli li da bi PES i Demokrate na to pristale, odgovorila je potvrdno.
- PES definitivno, Demokrate još više. Oni su se pokazali kao partija koja apsolutno nema principa i da ni na što nijesu imuni - to smo vidjeli kad su se borili protiv studenata. Možda je upitno kako bi manjinske partije glasale - ali što se tiče PES-a, sigurna sam da je to pitanje o trgovini - ocijenila je Đukanović.
<h2>DO KRAJA MANDATA KLIMANJEM GLAVOM</h2>
U PES-u su, smatra ona, svjesni kolika je njihova politička snaga.
- Nijesam sigurna da imamo političke elite koje razmišljaju što se dešava Crnoj Gori. Da imamo ovaj sporazum se ovako ne usvajao. Meni više liči da te političke elite samo grabe momenat koliko su u poziciji da donose odluke. Vjerujem da će prije ili kasnije odgovarati za ovakve odluke - iako možda vjeruju da neće - poručila je politikološkinja.
Koriste, kaže, momenat da se pozicioniraju najviše što mogu i izvuku lične ili partijske interese.
- Ne vidim da neko vodi računa o državnom interesu - dodala je Đukanović.
Na pitanje očekuje li da će ova većina izgurati mandat do kraja, ocijenila je da hoće.
- Očekujem klimanje glavom, odnosno dizanje ruke poslanika mnogih partija u parlamentu - čak i one ekstremne za Crnu Goru i nedobronamjerne zakone ili konkretne promjene zakona: posebno kada govorimo o jeziku. Takvih namjera će makar biti i sigurna sam da PES i Demokrate neće imati ništa protiv toga ukoliko će to da im donese stabilnost Vlade, odnosno okončanje četvorogodišnjeg mandata - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8a7jWoO6boA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Đukanović: Vjerujem da će poslanici postupiti identično ako dođe do drugog glasanja o sporazumu sa UAE, ovo je protiv svega što EU traži od kandidata

Bošnjačka stranka nije učestvovala u borbi oko Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i to neka toj političkoj partiji služi na čast. Kako ćemo se odnositi prema tome to je drugo pitanje, ali takav postupak je malo neočekivan. To je kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Ilir Čapuni poslanik Albanske alijanse u Skupštini Crne Gore.
Padaju maske, dodaje on, pa se jasno vidi poznavanje korpusa manjinskih prava, ali i dolazi do izražaja nedostatak osjećaja za manjine.&nbsp;
- Sada kad već padaju maske, vidi se da ljudi imaju neke druge namjere, i na neki način je laknulo što znamo kako da se ponašamo, to su nam dobre smjernice za dalju borbu - rekao je Čapuni.
Kaže da ne zna čiji su interesi prevladali. Brani interese Ulcinja, iako se, kako kaže, tačno ne zna od koga se sve taj grad brani.&nbsp;
- Bitka se vodi i u parlamentu Crne Gore, vodi se u Vladi Crne Gore, vodi se u Ulcinju. Tu bitku mi vodimo i moramo da je izvojevamo i iz nje da izađemo kao pobjednici - istakao je Čapuni.
Ne osjeća se usamljenim u borbi jer je imao podršku Ulcinjana, građana Crne Gore, nevladinog sektora, što, kako kaže, mnogo znači Ulcinju.&nbsp;
- Ovdje ne štitimo samo prirodu, štitimo zakone, legalnost, štitimo i dragulj kao što je Ulcinj. Kao što znate Ulcinj je jedini grad u Crnoj Gori koji se kitio i za Uskrs, i za Božić i za Bajrame, tu draž Ulcinja moramo da sačuvamo. Ta podrška koju smo juče dobili je dobar znak, dobar znak je i to što je predsjednik države gospodin Milatović isto iskazao svoj stav. Očekujemo da će ovo imati odjeka i u međunarodnoj zajednici, koja ćutljivo, ali pažljivo sluša šta se sve dešava na areni u Crnoj Gori - naglasio je Čapuni.&nbsp;
Podsjeća da su sve albanske partije glasale protiv, bile suzdržane il uopšte nijesu glasale u plenumu, što je, kako tvrdi, jasan stav. Dodaje i da su se albanske partije koje su u vladajućoj kolaiciji, okupile da služe Crnoj Gori, a ne da bi služile premijeru Milojku Spajiću.
- Milojko Spajić i njegova Vlada u kojoj treba da učestvujemo sa, ili bez Milojka Spajića. Gospodin Nimanbegu je rekao da njega treba slati u penziju i mislim da je mlad za penziju, osim političku, za koju možda jeste, ali mi nećemo govoriti o crvenim linijama u ovom trenutku, već ćemo biti svugdje gdje se vodi bitka i za Ulcinj, i za naše ciljeve koje imamo da realizujemo što se tiče Ulcinja, Albanaca i što se građana Crne Gore tiče. Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje - poručio je Čapuni.
Ugovor sa UAE, kako kaže, ne sadrži konkretne lokacije za investicije, ali je Mohamed Alabar stavio svoje ime, potpis i pečat na tendere za plaže, i dobio ih je, podsjeća, devet.
- Bukvalno svaki poslanik i ministar iz redova većine je objavio da će poteći med i mlijeko u Ulcinju kad bude Alabar uložio u projekte. Niti ima u Sporazumu Alabara, niti ima Ulcinja, ali svakako svi pričaju o tom uparivanju. Ukoliko se planiraju milioni turista, ko će te turiste da opsluzi, mi tu radnu snagu nemamo, mi nijesmo spremni što se tiče ljudskih kapaciteta, nijesmo spremni ni sa dovoljnim brojem menadžera, to je neki proces koji mi sad moramo da počnemo, da bismo se pripremili za nešto što će doći tek poslije 20 godina. Svaki investicioni bum, kako se to predstavlja, će uticati ne samo na demografiju, nego će uticati na sve procese u Ulcinju - naglasio je Čapuni.
Manjinski narodi, kako kaže, imaju set prava zagarantovanih Ustavom i zakonom iako se nameće pitanje, koje je potiskivano, a tiče se decentralizacije i ekonomskih prava.&nbsp;
- Podnijeli smo prijedlog, koji su zastupali i svi gradonačelnici primorskih opština, što je jako važno, i mi smo bili ta lokomotiva, i da vidimo, da krenemo od Morskog dobra i ekonomskih prava, kako nam ne bi neko maliciozno spočitavao da je Ulcinj nije razvijen zbog toga što mi imamo neke specifičnosti, ne nije Ulcinj nerazvijen zato što smo mi vodili pogrešne politike. Pogrešnu politiku je vodila Vlada Crne Gore već 30 godina, kad su oduzeli Ulcinju najbitniji resurs - primorje. Opština Ulcinj ne može ni jednu sijalicu promijeniti na korzou u Pristanu, zato što je taj dio administriran od strane Morskog dobra u Budvi. Kao drugo, objasnite nam, zašto hotel Otrant ili Harizma plaćaju dažbine Morskom dobru, a hotel Splendid ne - pita Čapuni.
Maliciozna je, dodaje, izjava ministarke javnih radova Majde Adžović, da ako Ulcinjani ne žele investicije neće ih ni dobiti. Takvu izjavu ne smatra ozbiljnom, već djetinjasto prijetećom.
Velika plaža je dragulj, podsjeća Čapuni, kandidat za Emerald listu zaštićenih područja, a njeno zaleđe čini drugi još jedan dragulj - ulcinjska solana.
- Imamo rijeku i Bojanu, i treba da poradimo i sve to ukomponujemo u jednu lijepu sliku, da to bude slično viziji koju su imali Njemci, koji su planirali da se u skladu sa prirodom i ciljevima, a sa namjerom da se sačuva za budućnost naših unuka i praunuka. Treba da to malo inoviramo, jer je stanje na terenu drugačije nego što je bilo prije 10 - 15 godina, da se pogleda prostorni plan i da se to pretoči u neki društveni konsenzus, unutar naše lokalne samouprave - istakao je Čapuni.&nbsp;

Čapuni: Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje

U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i klimatskih izazova, o ulozi društvene odgovornosti, međunarodnih standarda i ESG principa u održivom razvoju razgovaralo se na konferenciji „Od inicijative do uticaja: Društvena odgovornost kao mjera održive budućnosti“, koju su u Podgorici organizovali Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) i Naučno-tehnološki park Crne Gore (NTP), uz podršku Fondacije Čini dobro i IM consulting, te medijsko pokroviteljstvo RTCG, saopšteno je iz Instituta za standardizaciju Crne Gore.
Otvarajući konferenciju, direktor ISME-a Zoran Glomazić poručio je da održivost predstavlja kontinuiran proces koji zahtijeva odgovornost i saradnju svih aktera, upozorivši da savremeni razvoj, uključujući digitalnu transformaciju, vještačku inteligenciju i biotehnologiju, mora biti praćen jednakim ulaganjem u razvoj svijesti o očuvanju biodiverziteta. On je naglasio da standardi imaju ključnu ulogu u tom procesu, jer omogućavaju regulaciju i unapređenje kvaliteta bez blokiranja razvoja.
- Insistiranje na donošenju i primjeni standarda koji mogu poslužiti za regulaciju ali ne i za blokadu razvoja, insistiranje na kvalitetu u svim domenima (proizvodi, usluge, procesi) može nam pomoći da održimo kontrolu nad pravcima razvoja koji se dramatično brzo mijenjaju- kazao je Glomazić.
U ime Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, Radivoje Drobnjak, menadžer za programske aktivnosti, istakao je da NTP, kao mjesto koje povezuje nauku, inovacije i preduzetništvo, prepoznaje društvenu odgovornost, standarde i ESG principe kao važne alate za jačanje konkurentnosti i otpornosti organizacija.
- Ovi koncepti nijesu samo formalni okviri, već konkretni mehanizmi koji unapređuju poslovanje i doprinose zajednici- naglasio je Drobnjak.
Iz ugla javnih politika, Jasna Vujović, generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Ministarstva ekonomskog razvoja, poručila je da se savremena konkurencija više ne zasniva isključivo na cijeni i obimu, već prije svega na kvalitetu, povjerenju, transparentnosti i odgovornosti. Uloga države je, kako je navela, da obezbijedi predvidiv i pravedan regulatorni okvir, koji podstiče konkurenciju zasnovanu na kvalitetu, a ne da je sputava.
- Društveno odgovorno poslovanje, primjena standarda i ESG principa ne smiju biti posmatrani kao trošak, već kao prilika za jačanje konkurentnosti, povjerenja potrošača i dugoročne stabilnosti tržišta- kazala je Vujović.&nbsp;
Govoreći o povezivanju javnih politika i poslovne prakse, Vujović je naglasila značaj Instituta za standardizaciju Crne Gore u stvaranju mosta između regulatornog okvira i primjene standarda u realnom sektoru, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Međunarodnu dimenziju konferenciji dale su poruke predstavnika vodećih organizacija za standardizaciju. Cinzia Misiroli, v.d. generalna direktorica CEN/CENELEC-a, poručila je da društvena odgovornost i ESG principi nijesu apstraktni koncepti, već teme koje utiču na svakodnevne odluke građana i potrošača.
- Društvena odgovornost je osnova povjerenja, otpornosti i dugoročnog uspjeha- navela je Misiroli i ukazala na važnost ovog pitanja za evropski put Crne Gore.&nbsp;
U pismu podrške, generalni sekretar Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) Sergio Mujica istakao je da međunarodni standardi imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju koherentnosti i pouzdanosti u oblasti održivosti i ESG izvještavanja.
- Dobre ESG prakse ne mogu se postići bez globalne saradnje i uključivanja svih relevantnih aktera- poručio je Mujica, pozivajući stručnjake iz Crne Gore da se aktivno uključe u razvoj međunarodnih standarda.
Tokom konferencije održana su dva tematska panela posvećena pitanjima ulaganja u društvenu odgovornost i integraciji standarda u razvojne politike i poslovne strategije, kao i prezentacije primjera dobre poslovne prakse, koje su pokazale kako se odgovorne inicijative mogu pretočiti u konkretne i mjerljive rezultate.
Zaključeno je da društvena odgovornost, standardi i ESG principi predstavljaju važan oslonac u procesu evropskih integracija Crne Gore, ali i u sprovođenju UN Agende 2030, jer povezuju ekonomski razvoj sa brigom o ljudima, zajednici i životnoj sredini.

ISME: Standardi kao alat promjene, društvena odgovornost u fokusu održivog razvoja

Još jedno priznanje za crnogorski rukomet. Rukometni savez Crne Gore biće 2027. domaćin Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina, sapšteno je iz RSCG.
Kako ističu, četiri federacije prijavile su se za organizaciju navedenog takmičenja, a Izvršni odbor EHF-a je ukazao povjerenje RSCG-u, te Hrvatskoj koja će 2027. biti domaćin prvenstva Evrope za igračice do 19 godina.
- Novo povjerenje koje je EHF ukazao Savezu dolazi kao potvrda kontinuiranih organizacionih uspjeha Saveza, koji je u 2025. bio domaćin dva prvenstva Evrope u mlađim kategorijama – za igračice do 17 i do 19 godina. Prvi put u istoriji evropskog rukometa jedna država u istoj godini organizovala je dva šampionata Evrope u mlađim kategorijama- kažu iz RSCG.
Crna Gora je 2025. petu godinu zaredom bila domaćin prvenstava Evrope u mlađim kategorijama, što predstavlja kontinuitet koji je rijetkost na evropskoj rukometnoj sceni i dodatno potvrđuje organizacione kapacitete RSCG-a.
Kako naglašavaju iz RSCG, to je potvrda povjerenja koje EHF ima u Rukometni savez Crne Gore. Prvenstva za mlađe kategorije nemaju samo sportski, već i širi društveni i državni značaj, a Savez će, kao i prethodnih godina, učiniti sve da opravda ukazano povjerenje.:&nbsp;
&nbsp;-Nakon uspješne organizacije i kontinuiteta domaćinstava, novo priznanje EHF-a znači da će Crna Gora 2027. godine ugostiti najbolje reprezentacije Evrope u uzrastu do 17 godina, čime se dodatno učvršćuje pozicija naše zemlje kao pouzdanog i prepoznatog domaćina velikih međunarodnih rukometnih takmičenja- poručili su iz RSCG-a.

RSCG: Crna Gora domaćin Evropskog prvenstva za rukometašice do 17 godina

Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica saopštio je da su u, subotu 13. decembra 2025. godine, u dva odvojena incidenta, kamenovani elektromotorni vozovi tipa CAF na ulaznom signalu u stanicu Podgorica, u 11:30 i 15:30 časova.Kako je saopšteno iz te kompanije, tom prilikom su oštećena prozorska stakla na dvije garniture vozova, koje su morale biti povučene iz saobraćaja radi zamjene istih.
- Ovakvi incidenti direktno ugrožavaju bezbjednost putnika, te izazivaju materijalnu štetu i poremećaje u redovnom odvijanju željezničkog saobraćaja- navode u saopštenju.
Dodaju da je Željeznički prevoz Crne Gore &nbsp;odmah prijavio slučaj Ministarstvu unutrašnjih poslova, a protiv NN lica su preduzete sve zakonom propisane radnje u cilju identifikacije i procesuiranja počinilaca.
- Oštro apelujemo na javnost da osudi svaki vid vandalizma, jer ovakvi postupci ne samo što ugrožavaju ljudske živote, već i dodatno opterećuju već ograničene kapacitete željezničkog sistema. Svaki oštećeni voz znači manje dostupnih kapaciteta za putnike, dodatne troškove popravki, kao i kašnjenja i otkazivanja polazaka- navode iz ŽPCG.
Podsjećaju da su naši vozovi javna imovina svih građana i da se moraju čuvati.
- Ovakvi napadi nijesu samo šteta za preduzeće, već narušavaju i komfor i povjerenje svih putnika koji svakodnevno koriste željeznički prevoz. Pozivamo sve građane da, ukoliko primijete sumnjiva lica ili ponašanje u blizini pruge i vozova, to odmah prijave nadležnim organima, kako bi se spriječile slične situacije u budućnosti- poručuju iz ŽPCG.

ŽPCG: Ovakvim incidentima ugrožava se bezbjednost putnika, i izaziva materijalna šteta i poremećaji u redovnom odvijanju željezničkog saobraćaja

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja predvodi nacionalnu delegaciju u čijem sastavu je predstavnik Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i korupciju, predstavnici Agencije za sprječavanje korupcije, Savjeta Agencije, i sekretarka Vrhovnog suda, obratila se učesnicima Konferencije država ugovornica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), koja se održava u Dohi u periodu od 15. do 19. decembra 2025. godine, u okviru generalne diskusije, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
- U svom govoru, predsjednica Pavličić istakla je punu posvećenost crnogorskog pravosuđa principima Konvencije UN protiv korupcije, naglašavajući da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala predstavlja strateški cilj Crne Gore. Ukazala je na izazove savremenog društva, posebno u kontekstu stalnih promjena oblika kriminala, te potrebu za kontinuiranim jačanjem institucionalnih kapaciteta i integriteta pravosuđa- navodi se u saopštenju.
Predsjednica Vrhovnog suda podsjetila je da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pravosudnih reformi u okviru procesa evropskih integracija, te da pravosuđe ima najveću odgovornost za postizanje mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava. Naglasila je da je Crna Gora lider u procesu pristupanja Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu, kao i da predstavlja narednu državu koja očekuje članstvo u EU.
- Poseban akcenat stavljen je na unapređenje integriteta i transparentnosti kroz reformu Sudskog savjeta, sa ciljem da najmanje polovina njegovih članova budu sudije izabrane od strane svojih kolega, uz poštovanje pluralizma unutar pravosudnog sistema. Takođe, predsjednica Pavličić je govorila o unapređenju Etičkog kodeksa sudija, koji je zasnovan na Bangalorskim principima i praćen jasnim smjernicama za njegovu primjenu- ističu iz Vrhovnog suda.
Zaključujući izlaganje, predsjednica Vrhovnog suda poručila je da u pravosuđu ne smije biti mjesta za korupciju, trgovinu uticajem ili skrivena obećanja, te da svaki nosilac pravosudne funkcije mora snositi ličnu, institucionalnu i javnu odgovornost.
- Naš cilj je jasan – pravosuđe na koje svaki građanin Crne Gore, kao i međunarodni partneri, mogu da se oslone, pravosuđe koje dosljedno štiti vladavinu prava, nepristrasnost, transparentnost i odgovornost- istakla je predsjednica Pavličić.
Crnogorsko pravosuđe, kako je naglasila, ostaje u potpunosti posvećeno kontinuiranoj borbi protiv korupcije i punoj primjeni međunarodnih antikorupcijskih standarda.

Pavličić na zasijedanju UNCAC-a: Integritet i odgovornost temelj borbe protiv korupcije

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: sporazum-sa-ujedinjenim-arapskim-emiratima