Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata Boris Mugoša poručio je da je veoma važno pročitati što piše u dokumentu koji definiše <a href="https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/06/27/eu-and-montenegro-provisionally-close-public-procurement-chapter-in-accession-negotiations/">stav Evropske unije (EU) po pitanju poglavlja pet </a>- koje smo zatvorili - jer se tu suštinski potvrđuje da Vlada ne može primijeniti Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) onako kako je u njemu zapisano.
- Naime, EU naglašava da bilo koji međunarodni sporazumi koje Crna Gora zaključi treba da budu u skladu sa pravnom tekovinom EU (acquis) i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU. Ostaje ključno da se ne zaobilazi primjena nacionalnog zakonodavstva i pravne tekovine EU o javnim nabavkama, te da se poštuju principi nediskriminacije, fer konkurencije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti u postupcima javnih nabavki - naveo je Mugoša.
EU, kako je dodao, konstatuje da je Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina, zaključen 28. marta 2025. godine između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), a koji je ratifikovan u crnogorskom parlamentu 3. juna 2025. godine, predvidio da su svi ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti od zakonodavstva obje zemlje koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i konkurentske postupke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1938713852805316972%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938713852805316972%7Ctwgr%5E21cc4cb316d12f317f90275257e52a425d2f7dfe%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ključno je da Crna Gora obezbijedi da sprovođenje ovog Sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki i da bude u skladu sa principima iz SSP-a, uključujući transparentnost, jednak tretman i nediskriminaciju. EU će pažljivo pratiti sprovođenje Sporazuma i spremna je da pomogne Crnoj Gori u tom pogledu - ističe on.
EU će, kako je dalje naveo Mugoša, takođe posebno pratiti da primjena međunarodnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU.
- EU će, ukoliko bude potrebno, ponovo razmotriti ovo poglavlje u odgovarajućem trenutku - objasnio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mugoša: EU kroz zatvaranje poglavlja pet potvrdila da Vlada ne može primijeniti Sporazum sa UAE onako kako je zapisano

Neočekivani <a href="https://etv.me/politika/skupstina-danas-o-razrjesenju-mandica-i-sporazumu-sa-uae">prekid</a> i odgađanje nastavka sjednice Skupštine Crne Gore za 3. jun posljedica je nesporazuma unutar parlamentarne većine i sporenja oko kadrovskih rješenja u policiji i vojsci.
Prema izvorima Televizije E, u Pokretu Evropa sad nijesu željeli da podrže namjeru Demokrata da Lazar Šćepanović, kojem ističe status vršioca dužnosti, bude izabran za direktora Uprave policije. Brojne nezakonite suspenzije u policiji, kao i otkriće da je Šćepanović nedavno obmanuo javnost kada je govorio o vlastitom progonu za vrijeme DPS vlasti, bili su ključni razlozi da se PES distancira od prijedloga Demokrata.
To je izazvalo reakciju stranke Alekse Bečića pa su Demokrate zaprijetile da - ako se ne poštuju njihova kadrovska rješenja u bezbjednosnom sektoru, izbor Šćepanovića i imenovanje načalnika Generalštaba vojske - neće glasati u parlamentu za potvrđivanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Prema izvorima Portala ETV iz parlamentarne većine funkcioner Demokrata Boris Bogdanović traži da se poslanik PES-a Miodrag Mišo Laković ukloni sa sadašnje pozicije predsjednika Odbora za bezbjednost. Prema tim informacijama, Demokrate podržavaju napade MANS-a Vanje Ćalović na Lakovića i spremni su da pruže podatke koji bi mogli da kompromituju funkcionera PES-a.
Kako jutros i nakon više sati nije došlo do saglasja, dogovoreno je da sjednica paralamenta nastavi sa radom 3. juna kada se premijer Milojko Spajić vrati iz Japana.
Prema izvorima Portala ETV, ne očekuje se da će premijer i lider PES-a dodatno komplikovati situaciju, već se smatra da će Spajić svoje poslanike savjetovati da ne galsaju za smjenu Andrije Mandića, da bi na taj način zadržali koaliciju parlaemntarne većine, ali i omogućili potvrđivanje Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Draško Đuranović

Spor PES-a i Demokrata oko Lazara Šćepanovića uzrok odgađanja sjednice za 3. jun

Demokratska partija socijalista neće podržati Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima pri ponovnom glasanju u Skupštini koje je zakazano za 29. maj.
To je poručio lider te stranke Danijel Živković, navodeći kako je sve u vezi sa tim sporazumom urađeno "naprečac, u suprotnosti sa našim zakonodavstvom i bez poštovanja procedura koje garantuju transparentnost".
- Govorilo se kako Demokratska partija socijalista neće da glasa protiv tog sporazuma jer se navodno iza toga krije neki kapital Mila Đukanovića. Pa zamislite slučaj da Andrija Mandić glasa za sporazum iza kojeg se krije kapital Mila Đukanovića - rekao je on za TVCG.
Priča o Đukanovićevom kapitalu, dodao je, poslužila je dijelu NVO sektora da "dodatno pokuša da okupi jedan dio javnosti koji vjerovatno glasa DPS, kako bi im ponovo širili neke intrige i sumnje".
<h2>"Mnogi u vlasti i dalje ne priznaju rezultate referenduma"</h2>
Kaže da u vlasti mnogi i dalje ne priznaju ishod referenduma.
- Mi danas u vlasti suštinski imamo faktore koji I dalje nijesu priznali rezultate referenduma iz 2006. godine. Oni do današnjeg dana spore rezultate - smatra on.
Živimo u institucionalnom haosu i narušavanju ustavnog poretka, naglasio je on.
- Ova vlast se pokazala u pravom licu i pozicije su jasnije - istakao je Živković.
<h2>"Zadužuju se po ekstremnim stopama, rastjerali su investitore"</h2>
Vlada se zadužuje po ekstremnim kamatnim stopama, rastjerala je investitore, zatvorila više preduzeća, ali zato otvara nova ministarstva.
- Ovo je Vlada koja nema jasnu orijentaciju, koja je heterogena i koja ne vodi Crnu Goru u pravom smjeru - navodi on.
Pokušava se, smatra Živković, falsifikovati istorija i pokušavaju se rehabilitovati zločinci.
O periodu kada je DPS bio na vlasti, kazao je kako se moglo voditi više računa o ekonomsko-socijalnoj komponenti koja se odnosi na građane.
<h2>"Ne idealizujem doba vladavine DPS-a, ali..."</h2>
Podsjetio je da je u to doba, ipak, realizovano niz velikih stranih direktnih investicija, ali i da je napravljena prva dionica autoputa, podmorski kabl, uz brojne druge projekte.
- Ne idealizujem doba vladavine DPS-a, ali Crna Gora je tada bila lider u integracijama, od najnerazvijenije države iz devedesetih došla je do toga da predvodi procese - kazao je Živković.
Dodao je kako je od 2006. do 2020. otvoreno više od 250 hotela sa četiri i više zvjezdica, a da je u turističkoj privredi zaposleno više od 20.000 ljudi.
- Sjećate se da im je autoput bio "od niđe do ništa", a sad im je odličan i žele da se nadovežu na taj projekat - ocijenio je lider DPS-a.
<h2>"Mandić vječiti gubitnik; Đukanovićev autoritet nesporan"</h2>
O Andriji Mandiću ističe kako je "vječiti gubitnik".
- Bio je dva puta predsjednički kandidat, oba puta je izgubio. Mislite li da je ijednom pomislio da snosi odgovornost? Ne, nastavljao je kao da ništa nije bilo" - naglasio je on.
Što se Mila Đukanovića tiče, kako dodaje Živković, kada je izgubio na predsjedničkim izborima - odmah je podnio ostavku.
- Autoritet Mila Đukanovića je nesporan. Čim se oglasi i danas, odmah kreću salve komentara od strane naše konkurencije. Ne znam šta bi oni radili i da li bi imali drugu političku platformu da on nije tu - kazao je on.
Đukanović je na poziv partijskog rukovodstva bio uključen u kampanju uoči lokalnih izbora u Nikšiću, precizirao je Živković.
<h2>"U PES-u neka se zapitaju zašto gube glasove"</h2>
U Evropi sad, smatra on, treba da se zapitaju zašto gube glasove.
- Gube li povjerenje birača zbog koalicije sa DF-om? Ne dešava se to samo u Nikšiću, nego i u Podgorici. U Budvi su prošli katastrofalno, u Andrijevici isto. Je li put kojim žele da idu - Marko Kovačević? Ako jeste, srećno bilo - dodao je.
Oni, ocjenjuje Živković, slijepo prate Mandićev i DF-ov put.
- Uostalom, oni su ih i uveli u Vladu. Svako ko je bio u zagrljaju DF-a, nestao je - pogledajte PZP, pogledajte kuda ide URA... Sa DPS-om nije tako, sa kim god smo koalirali i dalje su tu - i SDP i SD i BS i DUA i HGI... - rekao je Živković.
<h2>"Zašto tužilaštvo ćuti povodom Bratić, Rudnika uglja, Željezare, kalašnjikova, varijabila...?"</h2>
On smatra kako je tužilaštvo instruirano.
- Sud je dokazao da je nastala šteta po budžet. Zašto tužilaštvo ne reaguje? Šta je sa varijabilama u ministarstvima, to je milionska šteta… Šta je sa nabavkom mašina u Rudniku uglja, za koji je ovaj menadžment rekao da je promašena investicija? Šta je sa nabavkom trajekta, putem Meljine – Petijevići, kupovinom Željezare, nabavkom kalašnjikova pred izbore? Ne vidim da se ijedan od tih slučajeva istražuje, a prošle su tri ili četiri godine”
Ko god radi po zakonu, nema potrebe da brine
- Ako neko misli da će vlast sačuvati od odgovornosti tako što neće pokretati procedure – grdno se vara. Zašto tužilaštvo ne pokreće procedure - upitao je on.
Podsjetio je i da aktuelna većina ne želi da skine imunitet Marku Kovačeviću, iako je to još prošle godine tražilo tužilaštvo.
- Sjetite se – mi smo skidali uvijek imunitet svakom od poslanika DPS-a kada je to traženo - kazao je Živković.
<h2>"Ne postoji osjećaj odgovornosti, bezbjednosni sektor ide potpuno krivim putem"</h2>
Kazao je i da u vlasti niko nema osjećaj odgovornosti.
- Što se bezbjednosnog sektora tiče - rat klanova je bio i u doba DPS-a, a traje i danas. To nije pojava koja nastaje ili nestaje smjenom vlasti. Čini mi se da bezbjednosni sektor ide potpuno pogrešnim putem - smatra Živković.
On je podsjetio da su, zbog objektivne odgovornosti, u doba DPS-a ostavke podnosili brojni kadrovi, te je podsjetio da su to učinili Pavle Radulović, Miodrag Radunović, Jovica Rečević, Slavko Stojanović...
- Danas imamo potpuno odsustvo objektivne odgovornosti za ono što se desilo. Pa, samo na Cetinju je u ove dvije godine stradala ukupno 31 osoba. Zašto niko ne osjeća objektivnu odgovornost za to - upitao je.
<h2>"Ne mogu iznositi podatke, ali vjerujte - bezbjednosni sektor je potpuno urušen"</h2>
Kazao je kako ga ono, što se dešava u bezbjednosnom sektora, podsjeća na "staljinistički sistem".
- Ne kažem da je u doba DPS-a sve bilo sjajno. Ali ovaj put kojim su oni krenuli je potpuno pogrešan. Kao član Odbora za bezbjednost i odbranu, zbog tajnosti ne mogu iznositi kakve informacije imam i šta se sve dešava u UP i ANB, ali vjerujte mi - taj sistem je potpuno urušen - zaključio je on.

Živković: Ne mogu iznositi podatke zbog tajnosti, ali vjerujte - bezbjednosni sektor je potpuno urušen

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore da ne podrže Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u njegovom trenutnom obliku.&nbsp;
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da ovaj dokument sadrži odredbe koje direktno ugrožavaju demokratske standarde, vladavinu prava i obaveze koje je Crna Gora preuzela u okviru procesa evropskih integracija.
Istovremeno, izrazio je punu podršku trudu koleginica i kolega iz civilnog društva, aktivista i aktivistkinja i građana i građanki Ulcinja koji, kako je rekao, danima posvećeno ukazuju na štetne aspekte ovog sporazuma, insistirajući na transparentnosti, odgovornosti i zaštiti javnog interesa.
Koprivica je podsjetio da se Sporazumom najavljuju investicije velikih razmjera u turizmu i nekretninama, ali na način koji predviđa zaobilaženje zakona o javnim nabavkama, izuzeće od tenderskih procedura i dodjelu državnih resursa bez konkurencije – što je u suprotnosti sa evropskim pravilima tržišnog nadmetanja i transparentnosti.
- Time se otvara prostor za arbitrarnu dodjelu pogodnosti, korupciju i mogući ulazak sumnjivog kapitala – sve ono protiv čega bi savremena evropska država morala imati institucionalnu zaštitu - napomenuo je on.
Podsjeća da CDT već godinama zagovara uvođenje mehanizma za skrining stranih direktnih investicija (SDI) – alata koji se koristi širom Evropske unije za provjeru da li strane investicije mogu ugroziti nacionalnu bezbjednost, ekonomski suverenitet, kritičnu infrastrukturu, demokratske institucije i javni poredak.&nbsp;
- EU je 2019. uspostavila zajednički okvir u ovoj oblasti, a države članice, ali i kandidati za članstvo, pozvani su da usvoje slične mehanizme kako bi spriječili nepoželjne, neprovjerene ili politički motivisane investicije - naglasio je Koprivica.
On je podsjetio i da je Vlada Crne Gore nedavno najavila početak izrade mehanizma za skrining SDI, u saradnji sa EU i međunarodnim partnerima – što je potez koji CDT podržava.&nbsp;
- Međutim, upravo ovaj sporazum sa UAE ide u suprotnom pravcu: on bi kroz bilateralni aranžman „zamrznuo“ mogućnost da se ti investitori podvrgnu bilo kakvoj nezavisnoj provjeri. Štaviše, otvara mogućnost da se bez ikakve kontrole uključe i „treće strane“ – nepoznati partneri koje nominuje druga država. Ovakvo suspendovanje kontrole nad investicijama u strateške resurse i prostore – poput Velike plaže – predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti, suverenitetu i integritetu crnogorske ekonomije - ocjenjuje Koprivica.
On ističe da je Evropska unija, kroz pismo komesarke Marte Kos, upozorila da bi način sprovođenja sporazuma sa UAE mogao doći u sukob sa pravilima EU, posebno u oblastima javnih nabavki, jednakog tretmana, transparentnosti i konkurencije.
- U takvom kontekstu, usvajanje ovog sporazuma bi bio signal da Crna Gora odustaje od usklađivanja sa evropskim vrijednostima – upravo u trenutku kada vlast najavljuje ubrzani put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - upozorava Koprivica.
On je napomenuo da se Crna Gora trenutno nalazi u jedinstvenoj poziciji.
- Kao najnaprednija zemlja u pregovorima sa EU, postaje testni slučaj za to da li i kako region može uskladiti velike vanevropske investicije sa pravilima Evropske unije. Za razliku od ranijih godina, danas je jasno da će svaka značajna investicija biti posmatrana kroz prizmu skrininga, transparentnosti i usklađenosti sa evropskim standardima. Napredak u uspostavljanju formalnog mehanizma biće važan signal ozbiljnosti Crne Gore u ispunjavanju ove važne obaveze - istakao je izvršni direktor CDT-a.
Zato je pozvao poslanike Skupštine da ne podrže ovaj sporazum, već da od Vlade zahtijevaju njegovo preispitivanje i prilagođavanje – uz uklanjanje klauzula koje derogiraju zakone, izbjegavaju konkurenciju i omogućavaju političko favorizovanje pojedinih investitora.
- Ovo nije pitanje za ili protiv bilo koje strane investicije – već pitanje pravila po kojima gradimo Crnu Goru. Ako to ne budu evropska pravila vladavine prava, transparentnosti i zaštite javnog interesa – onda će to biti pravila pogodbe, privilegija i dugoročnog gubitka suvereniteta - zaključio je Koprivica.

Koprivica pozvao poslanike da ne podrže Sporazum sa UAE: Bojazan od dugoročnog gubitka dijela suvereniteta

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.
- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;
Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Stavom Evropske unije o Sporazumu Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata zadovoljni su i protivnici i potpisnici ovog dokumenta iako o njemu imaju suprotstavljene stavove.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Emiratima potpisao je premijer Milojko Spajić krajem marta, a 23. aprila ga je na njegov zahtjev, i po hitnom postupku, usvojila Skupština.
No moraće ponovo o njemu da glasaju jer ga je 29. aprila šef države Jakov Milatović "vratio parlamentu" na ponovno odlučivanje.
On, dio nevladinog sektora i opozicije smatraju da je Sporazum u suprotnosti sa crnogorskim Ustavom i pravnim poretkom EU koji se tiče javnih nabavki, tendera i konkurencije...
Milatović je zbog toga od evropske komesarke Marte Kos tražio stav o njegovoj usklađenosti sa evropskom regulativom budući da je Crna Gora kandidat za članstvo u EU.
- Sporazum prima facie (na prvi pogled) ne sadrži dovoljno detaljne odredbe, koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU - navela je Kos u odgovoru.
Milatović kaže da je ovaj stav potvrdio njegove nedoumice, pa je pozvao Vladu da uskladi Sporazum sa pravnim poretkom Crne Gore i EU.
Odgovorom je "prezadovoljan" i premijer Spajić koji smatra da u Sporazumu nema ništa sporno.
Inače Sporazum je osnova za najavljena ulaganja arapskog biznismena Mohameda Alabara koji je zainteresovan da na 99 godina zakupi dio ulcinjske Velike plaže i njenog zaleđa, kako bi gradio turističke i objekte za stanovanje.
Tome se protive vlasti Ulcinja, parlamentarna opozicija i dio nevladinog sektora.
Uz to Sporazum obavezuje Crnu Goru da izgradi infrastrukturu, preuzme troškove eksproprijacije i pripremi planove shodno željama arapskih investitora.
Još uvijek nije zakazana sjednica parlamenta na kojoj će se po drugi put odlučivati o Zakonu kojim se potvrđuje Sporazum sa Emiratima.
<h2>Šta je napisala Marta Kos</h2>
Komesarka za proširenje EU Marta Kos u pismu Milatoviću navodi da Sporazum "ne sadrži odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju".
Ocjenjuje da je ključna primjena normi iz Sporazuma i da to treba "pažljivo pratiti".
- Određene odredbe će morati pažljivo da se implementiraju kako bi se izbjeglo moguće kršenje principa javnih nabavki iz pravne tekovine EU - navela je Kos.
Konkretno ukazuje na odredbe Sporazumu da su ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti iz zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama, tenderima i procedurama konkurentskog nadmetanja.
- Stoga se može zaključiti da bi budući ugovori mogu imati korist od direktne dodjele, što bi moglo predstavljati kršenje pravila EU o javnim nabavkama - navodi.
Ona kaže da je od suštinske važnosti da se tokom implementacije obezbijedi usklađenost u javnim nabavkama sa zakonodavstvom EU.
- Zasnovanom na principima nediskriminacije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti procedura javnih nabavki - navela je.
Prema njenim riječima, nepravilnom primjenom Sporazum bi mogao da oslabi položaj domaćih i evropskih kompanija, ukoliko bi arapske firme bile povlašćene.
- Načinom na koji će se Sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi moraće se pažljivo upravljati, da bi izbjegli bilo kakve zabrinutosti u vezi s tim - istakla je Kos.
Navela je i da je EK spremna da pomogne Crnoj Gori u primjeni Sporazuma.
<h2>Spajić prezadovoljan odgovorom Kos</h2>
- Budući da je Kos navela da se Sporazum "na prvi pogled" ne čini u suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom, čekaćemo i drugi i treći i 105. pogled - kazao je Spajić 6. maja u Baru.
Rekao je i da nakon mišljenja Kos očekuje još veću podršku za Sporazum u parlamentu.
- Pokazuje se da je Vlada bila u potpunosti u pravu kada je rekla da je Sporazum u skladu sa evropskim zakonodavstvom - kazao je Spajić.
Zbog toga, smatra, nema prepreka da se ponovo usvoji u parlamentu.
On očekuje da podrška poslanika bude veća nego prilikom prvog glasanja kad je Sporazum podržalo 46 poslanika od 81 koliko ih ima u Skupštini.
Za Sporazum su prvi put glasali - Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate, Bošnjačka stranka.
<h2>Reakcije lokalne zajednice i dijela opozicije</h2>
I Genci Nimanbegu, predsjednik Opštine Ulcinj, koja se protivi aktuelnom Sporazumu sa Emiratima, pozdravio je stav evropske komesarke.
Smatra da je Kos ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma.
- Njena spremnost da stane u zaštitu principa transparentnosti, zakonitosti i javnog interesa važna je poruka svim građanima Crne Gore, a posebno nama u Ulcinju, koji smo u središtu ovog spornog procesa - naveo je 6.maja u saopštenju.
Iz opozicionog Pokreta URA, koji se takođe protivi Sporazumu, nijesu se oglasili povodom pisma evropske komesarke.
Oni su se obratili evropskim parlamentarcima navodeći da bi usvajanje Sporazuma u ovom obliku moglo imati "ozbiljne posljedice" po pravni poredak, ekološke standarde i evropski put.
- Crna Gora ne smije biti eksperiment za privatne interese. Svaki dogovor koji direktno utiče na prirodna bogatstva mora biti rezultat javnog i demokratskog procesa, a ne tajnog dogovora iza zatvorenih vrata - poručili su iz URE.
<h2>MANS poziva poslanike da ne podrže Sporazum</h2>
Za MANS koji je od početka kritikovao odredbe Sporazuma koje se tiču tendera, nabavki i konkurencije stav Marte Kos potvrđuje da on ima veliki potencijal da ugrozi evropski put Crne Gore.
Ukazuju da bi njegova implementacija mogla dovesti do kršenja pravila EU u oblasti javnih nabavki i nadmetanja, a da bi favorizovanje investitora iz UAE na štetu crnogorskih i evropskih bilo kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Pored kršenja evropskih propisa MANS smatra da se Sporazumom suspenduje i crnogorski Ustav i dio zakona.
Njime nije predviđeno poštovanje domaćih propisa o javnim nabavkama i tenderima iako Ustav propisuje slobodno tržište i zabranjuje narušavanje konkurencije i podsticanje monopola.
Uz to, u slučaju bilo kojeg spora izglasani međudržavni sporazumi imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
Ukoliko Skupština ponovo izglasa Sporazum on se ponovo šalje Milatoviću na potpisivanje.
Po Ustavu on mora da ga potpiše, čime Sporazum stupa na snagu.

Pismo Marte Kos o Sporazumu Crne Gore i Emirata svi čitaju na svoj način

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačevića.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nikšiću da će koalicija Za budućnost Nikšića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nikšiću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin (Zoran) Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik opštine Nikšić još četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo dešavati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad pokušati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će nešto da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podršku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nikšiću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo pokušaj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo šta će se dešavati. Došlo do formiranja vlasti u Nikšiću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nije bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali suštinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nikšiću - rekao je Zirojević.&nbsp;
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, što je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
- &nbsp;Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa našim i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, što je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispoštovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće poštovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030.godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, što su pokazatelji da su sve manje šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.&nbsp;
- Plašim se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.&nbsp;
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina (Mehmeda) Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bošnjačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića - rekao je on.
Sada se, kako je istakao, predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga što su uradili.
- Potpredsjednik Skupštine (Nikola) Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i parlamentarne većine, što znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi “radije bio sa četnicima nego sa lopovima”, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogrešnih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bošnjačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za još koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se više ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, ašov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ništa i u tome vidim šansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo još jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ništa - zaključio je Zirojević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPKJcWAA4OZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nijesam očekivao da će PES toliko javno, jasno i vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića u Nikšiću

Nažalost sam očekivala ovakav epilog. To je logična posljedica dosadašnjeg ponašanja parlamentarne većine - poručila je politikološkinja Nikoleta Đukanović osvrnuvši se na usvajanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) prije dva dana.
Dobro je, kako je podvukla, da je civilni sektor bio uključen, glasan i eksplicitan po pitanju odbrane argumenata: da je ovo protivno interesima države, lokalne zajednice i stanovništva uopšte, činjenica da je ovo urađeno na nedopustiv način za jednu demokratsku državu koja realizuje proces evropskih integracija.
Nije očekivala drugačije, kaže, jer imamo Vladu koja, pod uticajem parlamentarne većine, pokazuje lice, kako je rekla, ne samo karakteristika koje imaju autokratski ili polu-autokratski režimi: nego prosto nečega što je u 2025. godini nedopustivo.
- Visok stepen netransparentnosti, o zadovoljavanju sve više ličnih partijskih interesa ili možda političkih interesa iz regiona... Da ne govorimo o tome da ova Vlada pokazuje lice koje je apsolutno netrpeljivo prema kritici, kritičarima, aktivistima, koji pokazuju jednu vrstu gušenja slobodne i kritičke misli - što smo vidjeli i na primjeru studentske organizacije „Kamo śutra“ - rekla je Đukanović gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
<h2>TREND NEPOŠTOVANJA PRAVNOG PORETKA</h2>
U prethodnom periodu smo, ukazuje ona, vidjeli trend nepoštovanja zakona institucija, pravnog poretka, zaobilažnje zakonskih ili drugih procedura koji mogu da otežaju intenciju premijera (Milojka Spajića) u ovom ili bilo kom drugom slučaju.&nbsp;
- Vidim da postoji samo isključivo interes koji podrazumijeva da se taj sporazum mora sklopiti. Od početka se vidjelo da postoji veliko interesovanje premijera da se taj sporazum potpiše na brzinu. Ovo mi je bila logična posljedica njegovog ponašanja u prethodnom periodu gdje uvijek zaobilazi konsultacije sa stručnom javnošću, donosi odluke na telefonskim sjednicama, bez kvalitetne javne rasprave, odnosno bez rasprave među članovima Vlade... Da ne govorimo o nekoj vrsti javnih konsultacija sa stručnim organizacijama, nevladinim sektorom itd - istakla je Đukanović.
Koliko god to bolno ili pesimistički zvučalo, Đukanović je, kaže, to logična posljedica ponašanja vladinih struktura iz prethodnog perioda.
- I iskreno bi me iznenadilo da su, bez obzira što su tako dobro argumentovani razlozi zašto ovo ne smije biti učinjenio i na ovaj način izglasano, nijesu prosto preispitali odluke premijera - navela je ona.
Čudi i zabrinjavajuće je, kako je rekla, da i dalje imamo vrste poslanika kod kojih ne postoji zdravorazumna slobodna misao.
- Koji mogu lično donositi odluke shodno zdravom razumu. prosto vidimo partijske poslušnike koji su glasali za ovo rješenje ne preispitujući način na koji je usvojen - dodala je Đukanović.
<h2>SPAJIĆ SHVATA DA GUBI PODRŠKU</h2>
Da nije bilo reakcija nevladinog sektora, ona smatra da bi ovi sporazumi bili usvojeni preko noći.
- Ulazimo u zonu iracionalnog. Teško se može objasniti takvo ponašanje vladinih struktura jer ipak upravljaju državom i sudbinom građana, dakle nije riječ o privatnoj kompaniji pa je nebtino kakav će epilog biti, a čini mi se da se ljudi koji Vladom upravljaju upravo tako i ponašaju. Pitanje je koji su to sve interesi - rekla je Đukanović.
Ocijenila je da premijer shvata da on gubi podršku.
- Njegova partija je postala izuzetno irelevantan igrač na političkoj sceni bez obzira što predstavljaju ključnu okosnicu Vlade. Lokalni izbori su pokazali da gube apsolutno veliki broj glasača. Vjerujem da je on, uključujući i njegovu partiju, u određenoj panici kako ojačati ekonomiju - da bi mu to možda bila slamka spasa u političkom životu. Ili su svjesni da sada imaju te funkcije i da ih više neće imati, pa da žele iskoristiti tu priliku kako bi izvukli maksimum iz mandata u odnosu na lične interese - ocijenila je Đukanović.
Ovaj sporazum, kako je rekla, više aludira da je riječ o ličnim poslovima.
- Da li premijera ili njegovog šefa: a vjerujem da takav postoji - čini mi se da sjedi u parlamentu.. Ko zna ko je tu sve uključen. Način na koji je ovaj sporazum napisan, definisan, predstavljen javnosti, gotovo neodbranjen u parlamentu, ali ipak izglasan - govori da, koliko god da su investicije važne, na ovaj način i sa ovom dozom netransparentnosti - uraditi sve protiv državnih interesa, u kontekstu toga koliki broj zakona je stavljen van snage, koliko je evropski proces doveden u pitanje, jer na ovaj način rukovoditi državnom imovinom je apsolutno sve protiv onoga što EU traži od jedne države kandidatkinje - rekla je Đukanović.
Misli da će poslanici reagovati identično ako dođe do drugog glasanja.
<h2>MILATOVIĆ IZGUBIO KREDIBILITET</h2>
Na pitanje novinara Žarka Krivokapića očekuje li da će predsjednik Jakov Milatović vratiti Skupštini sporazum na ponovno usvajanje, ona je rekla da misli da će poslanici reagovati identično ako dođe do drugog glasanja.
- Oni su imali priliku, ne samo da glasaju - nego da oponiraju stavovima NVO i strukovnih udruženja, a nijesam čula apsolutno nijedan argument. Mislim da argumentacija koja je plasirana u javnost partija koje rukovode ovom Vladom prosto vrijeđa dostojanstvo i zdrav razum građanima - jasna je Đukanović.
Predsjednik Jakov Milatović se, kaže, poslije dugo vremena ponovo aktivirao i reagovao kritički prema ovom sporazumu.
- To je pohvalno. Međutim, on je čini mi se gotovo izgubio sav kredibilitet jer, ne bih rekla da ovaj sporazum nije krucijalno važan za Crnu Goru, ali su se u januaru desile i važnije stvari oko kojih je trebalo dati komentar. On to nije uradio. Sva dešavanja na Cetinju i bunt građana su prošli neopaženo, a istovremeno je, čini mi se, tvitovao oko nepogoda u SAD. Da ne govorimo kako se sklopio dogovor o formiranju vlasti u Podgorici i njegovom navodnom neuključivanju - dok je u kampanji bio itekako aktivan i kritikovao svaku aktivnost Vlade i premijera - navela je Đukanović.
To je, kaže, itekako ugrozilo njegov kredibilitet i da je izgubio snagu da bude neka vrsta kritičkog oponenta vladinih dešavanja.
<h2>BOŠNJAČKA STRANKA SE PRILAGOĐAVA VEĆINI</h2>
Bošnjačka stranka, kako je istakla, se već duže vrijeme nekako prilagođava parlamentarnoj većini.
- Ne bih rekla da ova Vlada ima samo negativne karakteristike. Sigurna sam da u njoj ima jako značajna prodemokratska struja, ali je ona definitivno u manjini - dodala je ona.
Bošnjačka stranke je, od kad je ušla u Vladu, prema njenom mišljenju, pokazala indiferentnost prema svim konkretnim potezima i u spoljnoj i unutrašnjoj politici.
- Čak i one partije koje nekad kritikuju aktivnosti Vlade, da ne govorimo o tome koliko PES pravi trule političke kompromise da bi zadovoljio bivše članice Demokratskog fronta (DF), na čelu sa Mandićem - nikada nijesmo čuli preispitivanje njihovog opstanka u takvoj Vladi - decidna je Đukanović.
<h2>VLADA - PRIMJER POLITIČKE TRGOVINE</h2>
Ova Vlada je, kaže, primjer tipične političke trgovine.
- Koja nema način i viziju ispunjenja predizbornih obećanja građanima. Imamo eksplicitne primjere da smo obmanuti X puta. Od nijednog obećanja, na osnovu kojeg je došlo do velikih političkih promjena, nema ništa - istakla je Đukanović.
Umjesto da govorimo o meritokratiji, kaže da danas vidimo samo još koruptivniji sistem zasnovan isključivo na partijskom zapošljavanju.
- Nekako su se Bošnjačka partija, i gotovo svi politički konstituenti u ovoj Vladi, prilagodili ovoj retorici - smatra Đukanović.
Ona pita je li moguće da smo došli do toga da ne postoji nijedan princip u politici.
- Ovdje mislim i na vladajuće i opozicione partije - koje su u stanju da grade koaliciju sa njima na lokalnom nivou u Budvi - dodala je Đukanović.
<h2>I PES I DEMOKRATE BI PRISTALI NA USTAVNE IZMJENE</h2>
Ona vjeruje da predsjednik Skupštine Andrija Mandić živi najbolje političke dane - jer misli da je uspio da istrguje ono što je politički program njegove partije.
- Jako je nezahvalno predviđati što su njihove trgovine po strani, to može vrijeme da nam pokaže, ali mislim da je situacija u Nikšiću jako slična, da bi se ovaj sporazum mjerio sa trgovinom u Nikšiću. Mislim da je Nikšić neupitna stvar: da reagovanje, u izbornoj noći, nosioca liste PES-a je bio istup određenog poštenog predstavnika te partije koji je zdravorazumski preispitivao svoj loš rezultat - za razliku od predsjednika te partije koji je rekao da su takve izjave preuranjene - navela je politikološkinja.
Mandić je, takođe, kako je konstatovala, pred cijelom crnogorskom javnošću ponižavajući dao jasnu poruku ko jedino može biti predsjednik te opštine.
- Čisto sumnjam da je u pitanju vlast u Nikšiću, jer će ta vlast biti formirana - jer ako ne bude: mislim da bi to dovelo u pitanje postojanje ove Vlade - dodala je ona.
Misli, kaže, da su njihove trgovine mnogo veće.
- Da li su to izmjene zakona o državljanstvu, jezika, ustavne promjene ili druge koje Mandić i DF ne kriju da im je ključni prioritet... - navela je ona.
Na pitanje misli li da bi PES i Demokrate na to pristale, odgovorila je potvrdno.
- PES definitivno, Demokrate još više. Oni su se pokazali kao partija koja apsolutno nema principa i da ni na što nijesu imuni - to smo vidjeli kad su se borili protiv studenata. Možda je upitno kako bi manjinske partije glasale - ali što se tiče PES-a, sigurna sam da je to pitanje o trgovini - ocijenila je Đukanović.
<h2>DO KRAJA MANDATA KLIMANJEM GLAVOM</h2>
U PES-u su, smatra ona, svjesni kolika je njihova politička snaga.
- Nijesam sigurna da imamo političke elite koje razmišljaju što se dešava Crnoj Gori. Da imamo ovaj sporazum se ovako ne usvajao. Meni više liči da te političke elite samo grabe momenat koliko su u poziciji da donose odluke. Vjerujem da će prije ili kasnije odgovarati za ovakve odluke - iako možda vjeruju da neće - poručila je politikološkinja.
Koriste, kaže, momenat da se pozicioniraju najviše što mogu i izvuku lične ili partijske interese.
- Ne vidim da neko vodi računa o državnom interesu - dodala je Đukanović.
Na pitanje očekuje li da će ova većina izgurati mandat do kraja, ocijenila je da hoće.
- Očekujem klimanje glavom, odnosno dizanje ruke poslanika mnogih partija u parlamentu - čak i one ekstremne za Crnu Goru i nedobronamjerne zakone ili konkretne promjene zakona: posebno kada govorimo o jeziku. Takvih namjera će makar biti i sigurna sam da PES i Demokrate neće imati ništa protiv toga ukoliko će to da im donese stabilnost Vlade, odnosno okončanje četvorogodišnjeg mandata - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8a7jWoO6boA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Đukanović: Vjerujem da će poslanici postupiti identično ako dođe do drugog glasanja o sporazumu sa UAE, ovo je protiv svega što EU traži od kandidata

Bošnjačka stranka nije učestvovala u borbi oko Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i to neka toj političkoj partiji služi na čast. Kako ćemo se odnositi prema tome to je drugo pitanje, ali takav postupak je malo neočekivan. To je kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Ilir Čapuni poslanik Albanske alijanse u Skupštini Crne Gore.
Padaju maske, dodaje on, pa se jasno vidi poznavanje korpusa manjinskih prava, ali i dolazi do izražaja nedostatak osjećaja za manjine.&nbsp;
- Sada kad već padaju maske, vidi se da ljudi imaju neke druge namjere, i na neki način je laknulo što znamo kako da se ponašamo, to su nam dobre smjernice za dalju borbu - rekao je Čapuni.
Kaže da ne zna čiji su interesi prevladali. Brani interese Ulcinja, iako se, kako kaže, tačno ne zna od koga se sve taj grad brani.&nbsp;
- Bitka se vodi i u parlamentu Crne Gore, vodi se u Vladi Crne Gore, vodi se u Ulcinju. Tu bitku mi vodimo i moramo da je izvojevamo i iz nje da izađemo kao pobjednici - istakao je Čapuni.
Ne osjeća se usamljenim u borbi jer je imao podršku Ulcinjana, građana Crne Gore, nevladinog sektora, što, kako kaže, mnogo znači Ulcinju.&nbsp;
- Ovdje ne štitimo samo prirodu, štitimo zakone, legalnost, štitimo i dragulj kao što je Ulcinj. Kao što znate Ulcinj je jedini grad u Crnoj Gori koji se kitio i za Uskrs, i za Božić i za Bajrame, tu draž Ulcinja moramo da sačuvamo. Ta podrška koju smo juče dobili je dobar znak, dobar znak je i to što je predsjednik države gospodin Milatović isto iskazao svoj stav. Očekujemo da će ovo imati odjeka i u međunarodnoj zajednici, koja ćutljivo, ali pažljivo sluša šta se sve dešava na areni u Crnoj Gori - naglasio je Čapuni.&nbsp;
Podsjeća da su sve albanske partije glasale protiv, bile suzdržane il uopšte nijesu glasale u plenumu, što je, kako tvrdi, jasan stav. Dodaje i da su se albanske partije koje su u vladajućoj kolaiciji, okupile da služe Crnoj Gori, a ne da bi služile premijeru Milojku Spajiću.
- Milojko Spajić i njegova Vlada u kojoj treba da učestvujemo sa, ili bez Milojka Spajića. Gospodin Nimanbegu je rekao da njega treba slati u penziju i mislim da je mlad za penziju, osim političku, za koju možda jeste, ali mi nećemo govoriti o crvenim linijama u ovom trenutku, već ćemo biti svugdje gdje se vodi bitka i za Ulcinj, i za naše ciljeve koje imamo da realizujemo što se tiče Ulcinja, Albanaca i što se građana Crne Gore tiče. Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje - poručio je Čapuni.
Ugovor sa UAE, kako kaže, ne sadrži konkretne lokacije za investicije, ali je Mohamed Alabar stavio svoje ime, potpis i pečat na tendere za plaže, i dobio ih je, podsjeća, devet.
- Bukvalno svaki poslanik i ministar iz redova većine je objavio da će poteći med i mlijeko u Ulcinju kad bude Alabar uložio u projekte. Niti ima u Sporazumu Alabara, niti ima Ulcinja, ali svakako svi pričaju o tom uparivanju. Ukoliko se planiraju milioni turista, ko će te turiste da opsluzi, mi tu radnu snagu nemamo, mi nijesmo spremni što se tiče ljudskih kapaciteta, nijesmo spremni ni sa dovoljnim brojem menadžera, to je neki proces koji mi sad moramo da počnemo, da bismo se pripremili za nešto što će doći tek poslije 20 godina. Svaki investicioni bum, kako se to predstavlja, će uticati ne samo na demografiju, nego će uticati na sve procese u Ulcinju - naglasio je Čapuni.
Manjinski narodi, kako kaže, imaju set prava zagarantovanih Ustavom i zakonom iako se nameće pitanje, koje je potiskivano, a tiče se decentralizacije i ekonomskih prava.&nbsp;
- Podnijeli smo prijedlog, koji su zastupali i svi gradonačelnici primorskih opština, što je jako važno, i mi smo bili ta lokomotiva, i da vidimo, da krenemo od Morskog dobra i ekonomskih prava, kako nam ne bi neko maliciozno spočitavao da je Ulcinj nije razvijen zbog toga što mi imamo neke specifičnosti, ne nije Ulcinj nerazvijen zato što smo mi vodili pogrešne politike. Pogrešnu politiku je vodila Vlada Crne Gore već 30 godina, kad su oduzeli Ulcinju najbitniji resurs - primorje. Opština Ulcinj ne može ni jednu sijalicu promijeniti na korzou u Pristanu, zato što je taj dio administriran od strane Morskog dobra u Budvi. Kao drugo, objasnite nam, zašto hotel Otrant ili Harizma plaćaju dažbine Morskom dobru, a hotel Splendid ne - pita Čapuni.
Maliciozna je, dodaje, izjava ministarke javnih radova Majde Adžović, da ako Ulcinjani ne žele investicije neće ih ni dobiti. Takvu izjavu ne smatra ozbiljnom, već djetinjasto prijetećom.
Velika plaža je dragulj, podsjeća Čapuni, kandidat za Emerald listu zaštićenih područja, a njeno zaleđe čini drugi još jedan dragulj - ulcinjska solana.
- Imamo rijeku i Bojanu, i treba da poradimo i sve to ukomponujemo u jednu lijepu sliku, da to bude slično viziji koju su imali Njemci, koji su planirali da se u skladu sa prirodom i ciljevima, a sa namjerom da se sačuva za budućnost naših unuka i praunuka. Treba da to malo inoviramo, jer je stanje na terenu drugačije nego što je bilo prije 10 - 15 godina, da se pogleda prostorni plan i da se to pretoči u neki društveni konsenzus, unutar naše lokalne samouprave - istakao je Čapuni.&nbsp;

Čapuni: Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje

Nove investicije tamo gdje su poželjne - obezbijediće ekonomski rast, a ekonomski rast doprinijeće značajno većim platama i boljim radnim mjestima za naše potomke, kao i većim prihodima države koja će time poboljšati zdravstvo, školstvo, puteve, bezbjednost - poručio je premijer Milojko Spajić nakon što su sinoć u Skupštini usvojeni sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7491%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fadzovic-ukoliko-ulcinj-ili-bilo-koja-opstina-ne-zele-investiciju-ona-se-nece-ni-desiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) istakao da potvrđivanjem sporazuma o ekonomskoj saradnji sa UAE Crna Gora dobija samo šansu da razvija projekte u oblasti turizma, energetike, infrastrukture, IT i time obezbijedi velike investicije…
- Ratifikacija sporazuma je samo mali korak, sad je tek veliki rad ispred nas! Sigurni smo da ćemo u otvorenom društvenom dijalogu, uz saglasnost lokalnih zajednica, zajednički doći do najboljih razvojnih projekata koji će biti na korist svim građanima Crna Gore. Da bi bila vječna, mora biti izvrsna i bogata! - naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1914893160465002698%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1914893160465002698%7Ctwgr%5Eb9d502c59342ab2d6fbd98508e926a3f680b5c8f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Ratifikacija sporazuma sa UAE je samo mali korak, sad je tek veliki rad ispred nas

Proces eurointegracija Srbije ne napreduje, što je posljedica politike koja se vodi čitavu jednu deceniju, kaže spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, ocjenjujući da je prijedlog Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana kolektivno uđu u EU zapravo miniranje drugih partnera, prije svega Crne Gore i Albanije.
&nbsp;Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da je na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima predložio da čitav Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, navodeći da su ga, kada je iznio tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi, ali da nisu ništa rekli na tu temu.
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u gostovanju na Televiziji N1 kaže da Vučićeva poruka predstavlja vid opstrukcije partnera u regionu.
- Prije svega, to je miniranje Albanije i Crne Gore, koje su svojim reformskim učincima zaslužile da uđu prije. A Vučić je, čini mi se, motivisan sopstvenom sujetom – ‘kako je moguće da neko prije zemlje koja je lider u regionu, a to je Srbija, uđe u EU’. Dakle, oni su uspješniji. A sada ih vi vučete da čekaju dok se Srbija ne pripremi za EU“, objašnjava Jakšić.
&nbsp;On ocjenjuje da Srbija ne želi da se pripremi za članstvo, te da Vučić to pokazuje svojom politikom.&nbsp;
- To potvrđuju pisanja režimskih medija proteklih deset godina. Zašto bi sada neko čekao Srbiju koja to ne želi? U krajnjoj liniji, taj predlog je potpuno suprotan politici EU. Plan rasta EU, program od šest milijardi eura do 2027. godine, jasno kaže da će finansijski biti nagrađene one zemlje koje se brzo i uspješno reformišu. Albanija je nedavno dobila 100 miliona eura upravo po tom osnovu, zbog brzih reformi. Mi nijesmo dobili ništa – nijesmo ni zaslužili. Zašto bismo dobili? Dakle, ostajemo uskraćeni za sredstva iz tog plana, a onda će neko reći: ‘to je zavjera EU, samo nama ne daju pare, vidi kako daju Albaniji, vidi kako daju Crnoj Gori’- kaže Jakšić.
Zbog svega toga, zaključuje on, Srbija u ovakvom stanju ne zaslužuje da bude dio EU ni po jednom važnom parametru.
- Srbija pune četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Nema šanse da otvori klaster tri, po svemu sudeći, jer je protivljenje određenih članica EU i dalje veoma aktivno. U isto vrijeme imate Crnu Goru, koja je još 2020. godine otvorila sva poglavlja. Kako da objasnimo činjenicu da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija stoprocentno uskladile svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Brisela, a Srbija tek nešto više od 60 odsto? Kako da objasnimo činjenicu da u Albaniji više od 80 odsto stanovništva podržava članstvo u EU, a u Srbiji tek oko 30 odsto? To su sve posljedice politike koja se vodi čitavu jednu deceniju- naveo je Jakšić.
Kakav je bio razgovor sa predsjednicom EK?
 
 Jakšić ocjenjuje da razgovor Aleksandra Vučića sa Ursulom fon der Lajen u Briselu „nije mogao da bude prijatan“.
- Bio bi prijatan samo ako ni predsjednica Evropske komisije ni predsjednik Evropskog savjeta nijesu postavili ona neprijatna pitanja, a nagovijestili su ih tokom ranijih posjeta Beogradu: da očekuju izvještaj od Vučića, neku vrstu raporta, šta je uradio povodom važnih zahtjeva – vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike itd. Vidimo da ništa nije urađeno. REM – obećano pa neispunjeno. Izborni zakon usvojen, ali smo na nedavnim lokalnim izborima vidjeli da se u praksi apsolutno ne sprovodi. Prema tome, Srbija ovakva kakva jeste, na moju žalost, ni po jednom važnom parametru ne zaslužuje da bude u EU- zaključuje Jakšić.

Jakšić: Prijedlog Vučića o zajedničkom ulasku država Zapadnog Balkana u EU je miniranje drugih partnera

Promocija knjige „Među svima kao da je sam“ – Priča o Blagoti Erakoviću, reditelju, autora Aleksandra Milosavljevića, održana je u punoj Press sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Monografija je objavljena u okviru novoformirane edicije „Portreti“, koju izdavačka produkcija nacionalnog teatra posvećuje našim priznatim i zaslužnim pozorišnim stvaraocima, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
- Pored bogate dokumentarne građe i zapisa prijatelja, okosnicu monografije čine Blagotina sjećanja i razmišljanja u formi intervjua. Na osnovu navedenog, autor Milosavljević pruža čitaocima uvid u dugogodišnju karijeru i stvaralački opus reditelja koji je stvarao crnogorsko pozorište i šire- navode iz CNP-a.
Kako je zapisao direktor CNP-a Ilija Subotić, postoje umjetnici kroz čiji se rad mogu sagledati ne samo estetska kretanja u njihovom opusu, već i promjene umjetničkog života prostora u kojem su stvarali, a Blagota Eraković je zasigurno jedan od njih.
- Od njegovih mladalačkih početaka u rodnom Nikšiću, preko živog učešća u dinamičnom i raznovrsnom razvoju jugoslovenskog pozorišta 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka, do turbulentnih dešavanja u umjetnosti i društvu tokom tranzicije, Blagota je uspijevao da ostane svoj, čuvajući i braneći sopstvenu i umjetničku autonomiju od svega onoga što umjetnosti pokušava da nametne ulogu saučesnika u nekom izvanumjetničkom projektu. To u svakom slučaju ne znači da se Blagota čuvao bilo kakvog angažmana, naprotiv, takvim svojim odnosom pokazivao je da umjetnička autonomija u vremenima ideoloških nameta i zadatosti predstavlja onu suštinsku angažovanost u kojoj umjetnik mora da istrajava. To je ona vrsta posvećenosti kojom se brani sama pozorišna umjetnost, umjetnost koja je, kako će to u jednom intervjuu Blagota Eraković reći: ...najbliža čovjeku. Sve ostale umjetnosti obraćaju se publici posredno, a pozorište se obraća direktno čovjeku, oči u oči- naveo je Subotić.
Riječ je o još jednom kapitalnom izdavačkom projektu nacionalnog teatra, dok su na jučerašnjoj promociji govorili autor knjige i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević, urednik izdanja Vasko Raičević, producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović i reditelj Blagota Eraković.
Autor Milosavljević je istakao da je za njega ogromna čast to što je imao priliku da piše o čovjeku kao što je Blagota Eraković.
- Ova knjiga se može čitati kao priča o Erakoviću, reditelju, kao priča o Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i kao priča o Crnoj Gori. Sve se to nalazi u ovoj knjizi, jer sve to jeste Blagota Eraković. On je jedan od onih umjetnika koji su spona između različitih epoha, s tom razlikom što je prije njegove epohe malo toga postojalo. Tokom njegove epohe i onoga što je radio kao reditelj nastajalo je nešto što je uvelo crnogorsku režiju u nove prostore- istakao je Milosavljević.
Eraković je, prema mišljenju urednika izdanja Vaska Raičevića, začetnik moderne estetike u crnogorskom teatru.
- Blagota je veoma značajan zato što se njegova karijera poklapa s velikim promjenama koje su se desile u pozorištu u Crnoj Gori. Upravo tada naša zemlja konačno izlazi iz tog nekog arhaičnog i okoštalog rada i tada počinje da se modernizuje pozorišna estetika- istakao je Raičević.
Producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović je rekao da je Milosavljević oblikovao knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije i predstavlja izuzetan izdavački projekat CNP-a.
- Knjiga potvrđuje da pozorišna institucija može djelovati i kao aktivni producent kulturnog pamćenja, te da odgovornost za očuvanje nacionalne teatarske istorije uključuje i sistematsku brigu o biografijama ključnih stvaralaca. Milosavljević oblikuje knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije. Kombinacijom kreativnog, tematski profilisanog intervjua sa Blagotom Erakovićem, pažljivo odabranim tekstovima savremenika i pozorišnih kritičara i teatrologa, bogate arhivske dokumentacije i precizno strukturisane teatrografije, autor stvara višeslojni i inovativan portret reditelja čiji je opus obilježio razvoj modernog crnogorskog i jugoslovenskog teatra. Ovakav pristup omogućava da se Erakovićevo stvaralaštvo sagleda ne samo kao individualni doprinos, već i kao integralni dio šireg pozorišnog i kulturnog sistema- rekao je Ljumović.
Reditelj Blagota Eraković je podsjetio da je prvu režiju potpisao prije čak 60 godina.
- Nadam se da će se ovim izdanjem otvoriti čep da se i o drugim zalužnim pozorišnim pregaocima piše. Iako je 12. oktobra 1989. godine u požaru, u noći poslije predstave „Pisac porodične istorije“ Ljuba Đurkovića, pozorište izgorelo, ostalo je dosta dokumentacije i ima se na osnovu čega pisati. Mislim da bi trebalo ubuduće da se bar jedna ovakva knjiga godišnje objavi o nekom od naših velikih prethodnika- kazao je Eraković.

Održana promocija knjige o reditelju Blagoti Erakoviću

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da je imao suštinsku raspravu sa članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora, usred pritiska Sjedinjenih Američkih Država da glasanje bude održano, uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja.
Zelenski je, obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju u srijedu, rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne bezbjednosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Vašingtona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Vašingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju- rekao je Zelenski.
On je to kazao odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trampa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore.
- Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba. Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće- dodao je Zelenski.
On je pozvao na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite".
Bijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore.
Tramp je rekao za Politico u intervjuu objavljenom u utorak da je "vrijeme", iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata.
U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je u utorak rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja.
Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince.
Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. godine.
Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji.

Ukrajina traži pravni okvir za izbore pod ratnim stanjem

Austrijski parlamentarci u četvrtak su usvojili zakon kojim se zabranjuje nošenje hidžaba u školama za djevojčice mlađe od 14 godina.
Vlada predvođena konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) predložila je ovaj zakon ranije ove godine, uz obrazloženje da pokrivanje u tako mladoj dobi smatra činom ugnjetavanja, a ne vjerske slobode. Protiv zakona glasali su jedino zastupnici opozicione stranke Zelenih, koji tvrde da je zakon neustavan.
U slučaju kršenja zabrane, prema zakonu će se najprije obaviti razgovori s roditeljima. Kao krajnja mjera, prijete i novčane kazne u iznosu od 150 do 800 eura. Prema javnom servisu ORF, u austrijskim školama maramu nosi otprilike 12.000 djevojčica muslimanske vjeroispovijesti mlađih od 14 godina.
U 2020. godini Ustavni sud je presudio da je zabrana nošenja marama u školama, koju je parlament usvojio 2019. neustavna. Sudije su tada zaključile da je zakon usmjeren protiv jedne konkretne religije, islama, te da time narušava neutralnost države prema religiji i svjetonazoru, koju je dužna poštovati. Iako zakon nije izričito spominjao muslimansku maramu, iz njegovog sadržaja je, prema presudi, to bilo jasno.
Zakon iz 2019. usvojili su zastupnici tadašnje koalicije Austrijske narodne stranke (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). Trenutnu koaliciju, osim ÖVP-a, čine i socijaldemokrate (SPÖ) te liberalna stranka NEOS. U parlamentu je zastupljena i opoziciona FPÖ.

Austrijski parlament zabranio nošenje hidžaba u školama djevojčicama mlađim od 14 godina

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Tag: sporazum-sa-ujedinjenim-arapskim-emiratima