Oni kojima manjka političkog iskustva, talenta i znanja pristali su da budu na braniku, prije svega premijerov interesa. To nijesu interesi građanki i građana Crne Gore. Imamo i međunarodne konvencije koje utvrđuju da sporazumi i drugi akti, napravljeni u koruptivnom poslu, nemaju snagu važnosti. Vjerujem da će Sporazumi sa UAE biti usvojeni ali i da je to početak kraja ove Vlade. Jer, nakon toga neće moći da pričaju ni o kakvim principima. Ćutanje manjinskih partija znak je da će oni ili uzdržanošću, ili direktnim glasanjem biti uz Sporazum. To šalje poruku njihovim biračima da je materijalni interes jedini koji ih drži u Vladi - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić ređa obećanja ne bi li zamaskirao javnost da zaboravi na ona prethodna koja je dao, a koja nisu ispunjena, kaže izvršna direktorica CGO-a. Spajić bi, dodaje, bio virtouz, kada bi politika bila umijeće uvjeravanja bez rezultata. Kaže i da je politika mnogo ozbiljniji posao, kojem Spajić, očito, nije dorastao.
- Zato kreira jedan rijaliti šou u kojem stalno ređa obećanja, ne da bi ih ispunio, već da bi njima prekrio sva ona prethodna koja nisu ispunjena. Mislim da to građani i građanke prilično dobro vide. To pokazuju i istraživanja javnog mnjenja, u kojima se konstatuje pad povjerenja u njega (Spajića) i njegovu partiju (PES) i Vladu koji vodi. To pokazuje i značajan pad broja glasača na svim loklanim izborima, jer je njegova partija ušla kao najveća politička grupacija u Skupštinu. Mislim da je to trajno izgubljen rezultat - kaže Uljarević.
Očigledno je, dodaje, i da je sama Vlada populistička, amaterska, više okrenuta samopromociji nego svom poslu, te da su partijski prevagnuli javni interes. Smatra da Spajić i ne zna bolje, jer u svemu vidi situaciju iz koje, poput pravog berzanskog mešetara, može nešto da izvuče.
- Zaista vjerujem da je posljednja najava posla sa UAE izraz toga. Postoji i niz lojalista koji, valjda, očekuju da će i njih da pogodi nešto od tog dobitka. Međutim, ono što je jako važno naglasiti je da dobra politika ne obećava čuda, ona se zapravo bazira na predanom radu, na onome što je transparentnost i integritet, da bi se riješili realni problemi građana i građanki, a mi to nemamo - navela je izvršna direktorica CGO-a.
Neprimjrenim naziva odnos vladajuće većine, u prvom redu polasnika PES-a, prema civilnom sektoru, na sjednici Odbora za ekonomiju, na kojoj su argumenti onih koji žele da zaštite Veliku plažu tretirani sa podsmjehom. Uljarević ističe i da je Sporazum sa UAE u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i prestaće da važi danom ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi imamo i međunarodne konvencije koje utvrđuju da sporazumi i drugi akti koji su napravljeni u jednom koruptivnom poslu nemaju snagu važnosti. Mislim da bi o tome trebao da razmišlja svaki investitor koji pokuša da kroz vrata tog sporazuma uđe uopšte u Crnu Goru. Vjerujem da će se to sjutra usvojiti, ali da je to istovremeno početak kraja ove Vlade, jer nakon toga neće moći da pričaju ni o kakvim principima. Nebitno je koliko će trajati kao Vlada, izgubili su sve principe, uključujući i manjinske partije koje pristaju na ovo. Njihovo ćutanje svih ovih dana, znak je da će oni ili uzdržanošću, ili direktnim glasanjem biti uz taj Sporazum. To, istovremeno, šalje poruku njihovim biračima da je materijalni interes jedini koji ih drži u Vladi - navela je Uljarević.
Objašnjava da nevladin sektor ne može da isporuči društvu ono što nedostaje na mnogim nivoima, niti zamijeniti rad institucija ili nadomjesti jači opozicioni izraz. Ne spori da građani žele kritičniji nevladin sektor, građanski glas kritike u vezi sa zaštitom resursa, u odbrani institucija od političara, koji misle da je vladavina prava njihovo pravo da vladaju.
- CGO se trudio da ima toleranciju 100 dana svakoj Vladi, izuzev Vlade Dritana Abazovića, koji je i prije tih 100 dana uspio da pokaže svoje pravo lice kroz potpisivanje Temeljnog ugovora. Tihovanje jednog broja kolega u NVO sektoru nije bio izraz njihove nezainteresovanosti, ili bilo čega drugog, koliko jedne želje da se da šansa tim novom igračima. Brzina kojom Spajić neke stvari radi, ubrzala je i tu vrstu aktivizma unutar civilnog sektora. Bila sam preponosna kada su argumenti 114 nevladinih organizacija i devet aktivista građanskog društva, u vezi sa vjeronaukom, bili ozbiljno razmatrani na sjednici Odbora za prosvjetu. Ta sjednica je bila kvalitetna i mi smo tu bitku dobili - podsjeća Uljarević.
Napominje da to što na Odboru za prosvjetu nije prošla ideja o uvođenju vjeronauke u sistem obrazovanja, ne znači da je to pitanje završeno.
- Vidimo najavu iz crkve da se to neće zaustaviti. Ali, ipak je ta prva runda dobijena. Civilni sektor je u neravnopravnoj poziciji, naspram onoga sto je ogromna politička moć i ekonomski interes - istakla je Uljarević.
Očigledno je, kaže, i to da vladajuća većina nema snagu argumenata, kojima bi ubijedila da je Sporazum sa UAE dobar za Crnu Goru.
- Oni kojima manjka političkog iskustva, talenta i znanja pristali su da budu na braniku, prije svega, premijerov interesa. To nijesu interesi građanki i građana Crne Gore. Jedan broj onih koji su pristali da budu u tom stroju su, bez mnogo opterećenja svijesti i savjesti, prešli granicu kada je riječ o napadima na aktiviste civilnog društva. Govorimo o napadu na građansku aktivistkinju Vanju Ćalović Marković tokom proteklog vikenda. Riječ je o botovskom profilu partije vlasti, Pokreta Evropa sad. Zaista smiješno zvuče njihove reakcije nakon toga - kaže Uljarević
Sporno je i ponašanje Demokrata koje djeluju kao, kako kaže, nezavinsi analitičari i kritičari, kao da ne sjede u institucijama koje su nadležne da otkriju ko stoji iza čitave situacije sa neumjesnim objavama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uljarević: Sporazum će biti usvojen i biće početak kraja Vlade

Uoči sjutrašnje skupštinske rasprave i glasanja o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali i protesta koji će biti održan ispred parlamenta, oglasio se i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
- Bitka za Veliku plažu se nastavlja. Sjutra Skupština namjerava nastaviti sjednicu da bi izglasala sporazum koji je protiv naših interesa - istakao je on.
Pozvao je građane da se sjutra okupe na protestu ispred Skupštine, koji počinje u 11:00 časova.
- Moramo dići glas i zajedno sa civilnim sektorom uradimo ono što smo i prije - kao što smo odbranili i Valdanos i solanu i svaki dio naše zemlje koji se ugrožava na ovaj način - naglasio je Nimanbegu.
Dodao je i kako dižu glas protiv sporazuma da se Velika plaža betonizira i pretvori u geto.
- Poštovani poslanici, vi koje je izabrao narod, glasanjem za ovaj sporazum odgovornost je na vama. Lično, danas i zauvijek. Ne glasajte za ovaj sporazum, ne igrajte se sa principima i najljepšim biserom koji bi svaka država poželjela. Ne dajemo Veliku plažu, ne prodajemo nasljeđe, jer ono pripada generacijama koje dolaze - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Poslanici, ako glasate za sporazum, odgovornost je na vama - lično, danas i zauvijek

Bivši premijer Zdravko Krivokapić protivnik je najavljene investicije u zaleđu Velike plaže.
- Nema prodaje državne imovine, da damo nekome nešto na 90 ili 99 godina. To je nelogično, nekorektno i ne dozvoljava konkurenciju. Spajić je kroz ovu svoju najavu davao različite informacije, svima nam drži mačka zlatnoga u džaku – a kad se otvori, to će biti miš koji će nanijeti štetu Crnoj Gori - kazao je on.
Spajić je, dodao je, u dva kritična trenutka Vlade tražio da se zakon ne poštuje.
- On ima tu sklonost, ka nepoštovanju zakona. Vi ovdje nemate javne nabavke, a to je jedini vid transparentnosti u dijelu konkurencije. Zašto se bježi od konkurencije, možda ima neko bolji od ovog investitora koji se najavljuje - upitao je Krivokapić.
Upitao je da li neko zaista misli da se tako lako može baratati milijardama eura, kako to u svojim nastupima čine iz Vlade.
- Ova Vlada nije uspjela da uradi ništa od onoga što je započela 42. Vlada. Pa oni nemaju nijedan projekat, gdje je nama infrastruktura - upitao je Krivokapić.
Njegova Vlada imala je namjeru da na Velikoj plaži budu izgrađeni hoteli najboljeg mogućeg nivoa, a da se vodi računa o održivom rezvoju, uz poštovanje ekoloških standarda.
- Koje je to standarde ova Vlada postavila bilo kome - upitao je on.
Kaže kako je pravi stav o svemu onaj koji je danas predočio predsjednik Jakov Milatović, u pozivu poslanicima da razmisle o glasanju za sporazume o UAE.

Krivokapić: Spajić ima tu sklonost da ne poštuje zakone

Pozivam poslanike većine da sjutra ne glasaju za Zakone o potvrđivanju sporazuma sa UAE, poručio je na mreži X šef poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.&nbsp;
“Predlažem da se shodno članu 8 Sporazuma o ekonomskoj saradnji i članu 6 tačka 5 Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoju nekretnina otvori u narednim danima javna rasprava i da se kroz dijalog sa raznim segmentima društva (NVO, lokalnim zajednicama i dr.) pokuša doći do dogovora oko korigovanja tekstova sporazuma, kako bi bili nesporno usklađeni sa Ustavom Crne Gore, crnogorskim zakonima i strateškim dokumentima, standardima EU i obavezama na EU putu, uz poseban senzibilitet prema očuvanju životne sredine što je i najkompleksnija obaveza u pregovaračkom integracionom procesu - istakao je Mugoša.
Siguran je, dodaje, da bi te promjene prihvatila i Vlada UAE, jer su sve ove netransparentne aktivnosti izvršne vlasti bez ikakve potrebe napravile reputacioni problem UAE i njihovim investitorima.&nbsp;
- Ova procedura korigovanja potpisanog sporazuma i uzajamne saglasnosti dvije Vlade na njegove promjene je dozvoljena, nakon čega bi se korigovani sporazumi ratifikovali u Skupštini - zaključio je Mugoša.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1914377491298365835%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Pozivam poslanike većine da sjutra ne glasaju za Zakone o potvrđivanju sporazuma sa UAE

Sporazum koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima ukazuje da u njemu nema ničeg što bi bilo suprotno sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje države kandidati potpisuju sa Evropskom unijom. To je za Newsmax Balkans televiziju kazao glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović.
Crnogorski premijer Milojko Spajić potpisao je krajem marta dva sporazuma u Abu Dabiju, o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoju nekretnina. Sporazumi su u crnogorskoj javnosti izazvali oštre reakcije i proteste lokalne zajednice u Ulcinju nakon informacije da je investitor iz Dubaija Mohamed Alabar vlasnik kompanije “Eagle Hills”, koja je pravila i Beograd na vodi, zainteresovan da gradi kompleks na Velikoj plaži.
Takođe, opozicija i dio nevladinog sektora ukazuje da je Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina suprotan SSP-u jer predviđa izuzimanje domaćeg zakonodavstva iz oblasti javnih nabavki i državne imovine kao i raspisivanje tendera. Time se, smatraju kritičari, ozbiljno narušavaju principi konkuretnosti.
Zenović smatra da je Sporazum s Emiratima kao i SSP okvirni kada je riječ o tržišnoj konkurenciji.
- Imamo i jaku argumentaciju ministarke javnih radova da se SSP odnosi na pravna lica i privredne subjekte i da samim tim države ne mogu biti njegova tema. Treba da sačekamo i vidimo sve komentare i analize koje dolaze i sa evropske strane. I sam Sporazum s Emiratima ukazuje da ništa u tom dokumentu neće biti suprotno SSP-u- kazao je Zenović u emisiji “Dijagnoza” Newsmax Balkans televizije.
Upitan zbog čega će Sporazum sa Emiratima prestati da važi kontradiktorno kada Crna Gora postane članica ukoliko u njemu ničeg kontraditktornog, Zenović je naveo da će se to desiti jer će Crna Gora u tom slučaju postati dio novog sistema koji će donijeti nova prava i obaveze.
- Vjerujem da postoje razni izazovi koje vidimo u ovakvim vrstama aranžmana ali takođe vjerujem da je to dio ekonomske nužnosti koju Crna Gora ima pred sobom da bi bila punopravna članica EU- naveo je.
Dodao je i da su legitimni zahtjevi koji su lideri albanskih partija ali i predsjednik vladajuće Demokratske narodne partije Milan Knežević uputili Briselu da se izjasni o Sporazumu.
 
<h2>Zapadni Balkan važan za EU</h2>
Komentarišući nedavnu posjetu šefice evropske diplomatije Kaje Kalas našem regionu, Zenović je kazao da je Zapadni Balkan važna tema za Uniju.
- Brisel vidi proširenje na Zapadni Balkan kao izuzetno važno pitanje jer je to investiranje u projekat mira i demokratizaciju i evropeizaciju naših društava- kazao je glavni pregovarač.
Ocjenjuje i da je Brisel odustao od principa konvoja odnosno prijema više država kandidata istovremeno.
- To nije mjera najbržeg i najboljeg u procesu reformi već najsporijeg. Zato mislim da pristup meritokratije, one države koja dođe do te zasluge da zatvori pregovarački proces mora ostati realan upravo da bi države imale jasnu motivaciju- kazao je Zenović.
Smatra i da se pojedini zahtjevi koje postoje u dijelu članica koje zahtijevaju reformu EU neće odraziti negativno na dinamiku i brzinu integracije Crne Gore.
- Zato smatram da moramo da iskoristimo potencijal koji imamo u tom smislu i činjenicu da smo na nivou reformi najozbiljnija država kandidat i da je vrijeme da kapitalizujemo istorijski cilj – članstvo u Uniji- kazao je Zenović.
<h2>Crnogorska Vlada planira da u 2025. zatvori do devet poglavlja</h2>
Crna Gora je otvorila pregovore s Unijom 2012, a za 13 godina pregovora zatvorila je šest od 33 poglavlja. Krajem 2024. zatvorena su tri poglavlja nakon sedam godina pauze.
Vlada namjerava, kako je više puta najavio Spajić, da preostala poglavlja zatvori do kraja 2026, kako bi postala članica do 2028.
Zenović pojašnjava da bi se u ovoj godini moglo zatvoriti do devet poglavlja, ali da taj proces ne završi samo od izvršne vlasti.
- U ovom slučaju govorimo o izmjenama sigurno oko 20 zakona u poglavljima za koja mi smatramo da smo spremni- kazao je Zenović.
Upitan koja su to poglavlja, Zenović je kazao da se to prije svega odnosi na slobodu kretanja kapitala, na javne nabavke, poljoprivredu, ribarstvo, pravo osnivanja preduzeća, pružanje usluga kao i na privredno pravo.

1250x600

1084x550

Zenović: U Sporazumu s UAE nema ničeg suprotnog SSP

Sve što se dešava u vezi sa sporazumima između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata je "slika i prilika jedne neodgovorne, nesposobne i agresivne vlasti", rekao je za Newsmax Balkans Duško Marković, lider Stranke evropskog progresa, nekadašnji premijer i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS).
- Jedan posao države je do te mjere kompromitovan u svojoj proceduri da ona dovodi do kompromitacije Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata... Prvi pokušaj da obezbijedimo kredibilnog investitora u Crnoj Gori poslije pet godina iz UAE se pretvorio u pozorište i u bruku. Crnogorsku bruku. I nije problem što mi sebe brukamo, nego što brukamo naše partnere - kazao je Marković.
Tvrdi da premijer Milojko Spajić obmanjuje javnost pričom o mogućem investiranju 35 milijardi eura iz Emirata, te da "niko normalan ne može da povjeruje" u to.
U crnogorskoj javnosti se kao mogući investitor pominje milijarder Mohamed Alabar čija kompanija Igl hils bi realizovala megaprojekat na ulcinjskoj Velikoj plaži. Ipak, lider SEP-a sumnja da će doći do realizacije i sporazuma i gradnje u Ulcinju.
Smiješnim naziva djelovanje predsjednika Jakova Milatovića koji je od Brisela zatražio mišljenje da li je Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE u skladu sa pravnim tekovinama EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore i Unije.
- On je pokazao da ne ide za državnim interesima, nego za svojim egom i političkom karijerom. Neprihvatljivo je da predsjednik države pored svojih institucija traži međunarodnu pomoć ili stav međunarodne zajednice za svoju zemlju, makar to bila i Evropska unija - naglasio je lider SEP.
<h2>Neprimjereno da funkcioner može za godinu da uštedi 100.000 eura</h2>
Bivši crnogorski premijer kaže da ne razumije manjine koje su u aktuelnoj izvršnoj vlasti, te konstatuje da rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića nisu "usmjerene na efikasnost, nego na raspodjelu političkog kolača".
Priznaje da ima ljudi koji su imali korist tokom vladavine njegove bivše partije DPS-a, ali da to nije bilo izraženo kao sada.
- Ne kažem da je bilo idealno. Bilo je ljudi koji su se okoristili o našoj vlasti, kao i od svake vlasti, ali ovo je neprimjereno. Neprimjereno je da državni funkcioner može da uštedi godišnje sto i nešto hiljada eura. Objasnite mi kako to. A govore o nama kao o paradigmi nepoštenja - ustvrdio je Marković.
On smatra da Crna Gora ne može postati članica Evropske unije 2028. godine, kako najavljuje premijer Spajić, jer se proces pregovora odvija sporo. Potenciranje polarizujućih tema, tvrdi Marković, odgovara i dijelu građanske opozicije.
- To su teme za one koji žele da zadrže status kvo... On odgovara vlasti. Bojim se da odgovara i dijelu građanske opozicije. Žele se zadržati monopoli, uticaji, žali se zadržati 20 poslaničkim mandata - dodao je Marković.
On se osvrnuo i na dešavanja u regionu. Ustvrdio je da se na svjetskoj sceni dešavaju velike promjene, te da "Evropska unija ćuti dok u Bosni i Hercegovini imamo separatističko ponašanje jednog entiteta".
Konstatovao je da se u Srbiji događaju promjene i da su studenti, koji protestuju, zadali cilj "koji će dovesti do demokratizacije društva".

Marković: Kompromitovani i Crna Gora i Emirati, Spajić obmanjuje, Milatović ide za egom

Ko nije vjerovao, na sjednici Skupštine se uvjerio, kakvi diletanti vode državu i kakvu priču pokušavaju da provuku crnogorskoj javnosti. Degutantno je gledati sve oni koji nam, odjednom, prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, o bezbjednosti, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu… a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstvaljali litije kao emancipatorski pokret - kazao je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, politikolog Alek Barović.
Sraman je, kaže Barović, pokušaj omalovažavanja i potcjenjivanja građana Crne Gore, vrijeđanja njihove inteligencije, poturanjem očigledne korupcije, kroz sporazum koji Vlada planira sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Očigledno je riječ o nezakonitoj radnji, iza koje vjerovatno stoji neka velika, velika provizija, čim je ovolika trka i frka, žurba da se zakon izglasa i krene u betoniranje Ulcinja. Vjerovatno se na tome neće zaustaviti, već će se nastaviti na nekim drugim mjestima - uvjeren je Barović.
Podsjeća i da su sve premijerove bajke o velikim platama ni iz čega, nestvarnim benefitima, bile predizborna farsa. Napominje i da je razlika u Spajićevim obećanjima ta što mu je na prošlim parlamentarnim izborima to „upalio“ kod građana.
- Očigledno je da premijer i njegova partija po istraživanjima vide da narod više ne pada na priče zbog kojih su imali značajno dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima. Sada pokušavaju da iskoriste još ovo malo, koliko im je ostalo od mandata, da zakuče neku proviziju, stan i pozdrave se sa bavljenjem politikom, a sve ostalo prenesu na Andriju Mandića. Pokušavaju da iskoriste ovo malo, koliko im je ostalo, i uzmu neke pare i nestanu, vjerovatno, put Dubaija, ili negdje drugo - kaže Barović.
Uvjeren je da Pokret Evropa sad gubi podršku na lokalnim nivoima, jer su građani shvatili da je djelovanje tog političkog saveza čista farsa.
- Najbolji komentar Spajićeve i politike njegove Vlade je upravo ovo što smo mogli da vidimo u Nikšiću. Njegova partija ne ostvaruje rezultat. Mogli smo to da vidimo na smrknutim licima oko doktora Zorana Mrkića i njegovih partijskih saboraca iz Nikšića. Nije postojala nikakva euforija, jer je očigledno da su očekivali mnogo, mnogo više. Ali, realnost ih je politički ošamarila i probudila iz tog sna - kazao je Barović.
Smatra i da se svi oni koji su prije 2020. godine, kako kaže, prodavali priču da će biti bolje, jer će vlast biti smjenjiva, sada hvataju za glavu.
- Počinju da se hvataju za glavu, zato što vide da to mijenjanje novih ne ide baš tako lako, budući da ni stare nijesu promijenili zbog svojeg umijeća, opozicionog djelovanja… Sad je malo, možda, degutantno nama koji smo pričali o tome što će biti i što se dešava, da gledamo one koji odjednom prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, bezbjedonosim stvarima, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu... a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstavljali litije kao emancipatorski pokret - poručio je Barović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_wReD3959uY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Za glavu se hvataju oni koji su govorili da će biti bolje, da je vlast smjenjiva, a litije emancipatorski pokret

Protiv Opštine Ulcinj vodi se otvorena kampanja jer nijesu savili kičmu pred ovakvim nastupom državne vlasti i pokazali su da su ujedinjeni - ocijenio je izvršni direktor Fidelity consultinga Miloš Vuković govoreći o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sve se, kako je rekao, radi po paf-paf metodi iza zatvorenih vrata.
- A kako bi se stvorio institucionalni pritisak na sve one koji misle drugačije od njih. U tome su nadmašili one koji su bili na vlasti prije 2020. godine. To je indikativno, a način na koji se vlast opravdava nije viđen u crnogorskoj istoriji - rekao je Vuković za A plus.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5095%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Frakocevic-netransparentnost-nedovoljna-komunikacija-i-sadrzaj-samo-neki-od-razloga-zbog-kojih-necemo-podrzati-sporazume-sa-uae&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vuković ocjenjuje da je pritisak premijera Milojka Spajića nastavak kampanje koja se vodi protiv lokalne uprave.
- Tako su se dijelile fotografije po mrežama i u medijima kako je Velika plaža zapuštena i prljava. Spajića boli protivljenje lokalne zajednice - rekao je Vuković.
Vuković smatra da Alabar sada sprovodi krizni PR po medijima i sanira štetu.
- Premijer je uveo Ulcinj u cijelu priču. U pitanju je manipulativna i spinerska kampanja protiv svih ljudi koji su ukazali na greške u koracima koje je Vlada uradila. Napomenuo bih da ovdje niko od nas nije protiv investicija, Alabar jeste kredibilan investitor, ali je Vlada upropastila cijelu ovu priču - kazao je Vuković.
Spajića je nazvao “usputnim premijerom”, uz poruku da neće odustati od podrške svim ljudima koji su protiv ovog sporazuma.
- Što bi se reklo - ćeraćemo se još. Usputni premijer nas je samo napunio dobrom energijom. Izlazili smo na crtu i mnogo moćnijem režimu. Spajić će se suočiti sa ljudima kojima se ne lomi kičma sa njegovim prijetnjama. Ignorisanje ovih ljudi vodi do sveopšteg bunta - poručio je Vuković.
Vuković tvrdi da Vlada planira da otvori firmu koja će biti kopi-pejst modela Beograd na vodi.
- Tu će 33 odsto vlasnik biti država, a 67 odsto će biti u vlasništvu firme Alabara. Država se tu neće ništa pitati - zaključio je Vuković.

Vuković: Spajić je usputni premijer, sad se vrši pritisak na sve koji misle drugačije

Dok građani iščekuju da li će još jedan komad države na skoro vijek biti izdat stranim investitorima, glavni akteri cijele priče u javnim nastupima se „gađaju“ milijardama, (ne)namjerno zbunjuju javnost, konstantno bombarduju brojkama i obećanjima koja se mijenjaju gotovo svakog dana, ocijenili su u portalu Raskrinkavanje.me.
Kako navode u tom portalu, u susret glasanju o Prijedlogu zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, dolazimo u situaciju da glavni investitor „buši balon“ vrijedan 35 milijardi eura, što je iznos investicije koji je prethodno najavljen građanima i građankama Crne Gore. &nbsp;
- Ipak, to što je Mohamed Alabar javno saopštio (arhivirano) da još uvijek nema plan niti projekat za Veliku Plažu (lokalitet koji se najčešće pominje kao predmet interesovanja arapskog investitora) kao ni da crnogorska Vlada i političari “ne znaju šta se sve tamo može graditi”, nije spriječilo premijera Crne Gore Milojka Spajića da licitira brojkama investicije za koju je u jednom trenutku utvrdio da može biti uloženo i “više od 35 milijardi eura - kazala je Jelena Jovanović, izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me.
Da se ne radi o nespretnoj formulaciji ili pogrešnoj procjeni, navodi Jovanović, govori i činjenica da je Spajić najmanje četiri puta javno govorio o pomenutom iznosu.&nbsp;
<h2>Šta nam je i kad premijer saopštavao?&nbsp;</h2>
Na konferenciji za novinare (arhivirano) održanoj 21. marta nakon sjednice Vlade premijer je rekao da je Vlada usvojila okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa UAE koji je istekao je 2022. godine, te da je proširen opus saradnje i da sada on podrazumijeva i turizam i ugostiteljstvo, izgradnju infrastrukture, poljoprivredu, inovacije i nove tehnologije. Spajić je odgovarajući na pitanje o ulaganju kompanije Eagle Hills i preduzetnika Mohameda Alabara, kazao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori.&nbsp;
Tada je, pozivajući političare da se suzdrže od “neopreznih i populističkih izjava” saopštio i konkretne brojke.
- Ako je jedan čovjek koji ponudi 20-30 milijardi eura nepoželjan, kakva je to poruka investitorima generalno - pitao je Spajić.&nbsp;
Nekoliko dana kasnije, u toku Premijerskog sata (arhivirano) koji je održan 26. marta, govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE-e, Spajić je rekao da je u pitanju projekat za koji se bori čak i američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
- Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u vaše vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i loših praksi koje tjeraju investitore - poručio je Spajić.&nbsp;
Istu brojku premijer Spajić je iznio i na konferenciji za medije nakon 75. sjednice Vlade.&nbsp;
- Mislim da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi ekstremno ograničen, odnosno vjerovatno ih imate dva ili tri investitora na svijetu. Tender se obično radi kada imate makar deset potencijalnih kompanija koje bi se mogle uključiti. To je prva stvar, a druga stvar izgubili biste opciju da imate garanciju države za ovakav jedan projekat - kazao je predsjednik Vlade.&nbsp;
Na istoj konferenciji poručio je i da u Vladi očekuju da se lokalne zajednice odgovorno ponašaju, te da je loptica prebačena na njihov teren.&nbsp;
- Ajde sad je prebačena lopta na njihov teren, da vidimo kako će se oni ponašati. Odgovorno prema svojoj budućnosti, prema velikim investitorima i prema velikim mogućnostima. Pa da vidimo, ako se oni budu neodgovorno ponašali neka preuzmu to što su propustili i neka objašnjavaju i svojoj djeci i svojim unucima da su propustili 35 milijardi investicija u svoju opštinu. Neka oni nose taj teret - dodao je Spajić.&nbsp;
U intervjuu Javnom servisu od 8. aprila premijer je kazao da Vlada čeka pismo namjere zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji mogu garantovati kredibilitet investitora, ali i otkriti sve detalje.&nbsp;
- U neformalnoj komunikaciji nam je rečeno da su mogućnosti velike i da mogućnosti idu do 35 milijardi eura koje sam spomenuo na pres konferenciji, ali to zavisi od nas - rekao je Spajić.
Kako kaže Jovanović, ni u jednoj od navedenih izjava, kao dio cifre od 35 milijardi eura, premijer nije pominjao potencijalni širi uticaj projekta, efekte koje će izazvati na tržištu, niti dugoročne projekcije.
<h2>Alabar: Iznos od 35 milijardi – ne razmatramo&nbsp;</h2>
Da sve zavisi od nas – misli i arapski investitor Mohamed Alabar. Ali, ipak ima nešto drugačiju računicu.&nbsp;
- Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo - rekao je Alabar Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) (arhivirano) odgovarajući na upit o tome kako je moguća investicija od 35 milijardi u Ulcinju.&nbsp;
Moguće je, međutim, kazao je da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.
- Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti - dodao je potencijalni investitor u intervjuu koji je objavljen 16. aprila.
Ni u jednom trenutku, napominje Jovanović, Alabar nije pomenuo iznos ulaganja od 30 ili 35 milijardi eura u kontekstu investicija, kako je to prethodno saopštavao Spajić.
<h2>Ministarka demantovala – ne znamo šta</h2>
Nakon što je Alabar saopštio da njegova kompanija ne razmatra cifru u iznosu od 35 milijardi eura, novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala (arhivirno) da je “cifra koja se pominje od 30-35 miliona eura (op-ad milijardi) cjelokupan projekat, a ne konkretna investicija samog investitora nego ono što će ona da izazove na tržištu”.
Međutim, istog dana, nakon izjave ministarke Adžović, premijer Spajić je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravljalo o dokumentima u okviru sporazuma sa UAE, kazao da je 35 milijardi eura “konzervativna brojka i da ona može biti i veća”.
- Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi... 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman - naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.
<h2>“Kratak put od 3 do 15 milijardi”</h2>
Uoči glasanja u Skupštini, Alabar je u izjavi za Javni servis, kazao da je premijer komentarisao da ukoliko postoje investicije u - na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema njegovim procjenama vratiti zemlji više od 40 milijardi eura.
U nastavku obraćanja Alabar je iznosio različite podatke, o tome, kako u zavisnosti od investicije i odgovora države, ona može iznositi milijardu eura, da sa recimo “tri milijarde može lako otići na 15 milijardi eura”, kao i da je njegova početna ideja bila dvije i po milijarde eura investicija. Kazao je i da se radi o ulaganju u periodu od 10 do 15 godina, a ne odjednom.
Spajić je naknadno u Skupštini, u kasnim jutarnjim satima, kazao da je sporazumom predviđena saradnja u industriji, tehnologijama u oblasti bezbjednosti, vazduhoplovstvu, trgovini, malim i srednjim preduzećima, elektronskoj upravi i ostalim oblastima…&nbsp;
Spajić je naveo da je o tome pričao kada je govorio o 35 milijardi, te da se poslanici ne izjašnjavaju o pojedinačnim projektima već da svi ovi projekti zbirno iznose 35 milijardi eura.
- Sve navedeno potvrđuje da Spajić nije govorio o efektima investicije na tržištu, kako tvrdi ministarka, jer to jednostavno nije pomenuo ni u jednoj od izjava kada je govorio u kontekstu iznosa od 35 milijardi eura - ocjenjuje Jovanović.
Ostaje nejasno, kaže ona, kako je uopšte moguće znati kumulativne efekte investicije za koje i sami potencijalni investitor kaže da još uvijek nema ni plan niti projekat (bar tako tvrdi), niti je definisano o kojoj tačno investiciji se radi, na kojim lokalitetima, u kom obimu...&nbsp;
- Da zaključimo, nakon svega izgovorenog, objavljenog, licitiranog, građani Crne Gore ne mogu imati “predstavu” o kolikoj se zapravo investiciji radi i kakvi bi bili njeni efekti. Sve zahvaljujući upravo onoj instituciji, koja se svakodnevno zaklinje u transparentnost, a koja je jedina nadležna i dužna da im sve to do detalja objasni umjesto što ih “izluđuje” brojkama koje im ništa ne znače - zaključila je Jovanović.

Premijerov vodič kroz milijarde: Od "konzervativnih" 35, do minimalnih 2,5

Skupština Crne Gore ipak će u utorak, nakon vaskršnjih praznika, raspravljati o sporazumima Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. To je saopštio premijer Milojko Spajić u nastavku sjednice Skupštine nešto prije dva sata ujutro.
Spajić je rekao da su on i ministarka javne uprave Majda Adžović bili danas u parlamentu za sva pitanja, iako ministarka nije odgovorila ni na jedno na kraju Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA9hOziGclXQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Bila je intenzivna dinamika, nijesmo čuli previše konstruktivnih mišljenja. Očekivali smo mnogo više dobrih ideja, mišljenja i savjeta. Nismo dobili to - ocijenio je Spajić.
Razumije, kako je rekao, da su ljudi umorni i istakao je da će rasprava biti nastavljena u utorak, ali bez njega.
- Razumijem da je počeo Veliki petak. Pozvan sam na Kolegijum da dam mišljenje, nije problem da se rasprava odloži za utorak. Nije "cukar u vodu". Nego smo htjeli da vas podstaknemo da malo radite za narod, malo dajte gasa za narod. Ja ću vas i te kako potaći - motor i idemo. Imao sam veliku želju da učestvujem u raspravi, da ništa ne ostane nerazjašnjeno. Ali biće tu koleginica ministarka da riješimo sve nedoumice, ali ih nije bilo puno. Jedina je bila brzina procesa, evo smo ga usporili i riješili smo sve vaše nedoumice - istakao je Spajić.
On je rekao da su večeras bila dva "fenomenalna intervju" sa arapskim investitorom Mohamedom Alabarom.
- Alabar je rekao da zavisno od projekta razmatra različite cifre. Rekao je da ne zna koliko će investirati, ali da su projekti u koje on ulaže od tri do 15 milijardi. On je rekao da bi za Crnu Goru minimalno bilo 2,5-3 milijarde. Nisam uopšte pominjao cifre od njega lično - kazao je Spajić.
Sporazum sa UAE, dodaje Spajić, podrazumijeva industriju, tekstilnu industriju, tehnologiju u oblasti bezbjednosti, telekomunikaciju, saradnju u oblasti vazduhoplovsta, infrastrukturu, razvoj i promociju nekretnina, trgovinu i promociju usluga, turizam i ugostiteljstvo, mala i srednja preduzeća, poljoprivredu, energetiku, obnovljive izbore energije...
- O ovome sam pričao da podrazumijeva 35 milijardi. Ovo je sporazum o kojem ćete se u utorak izjašnjavati. Vi se ne izjašnjavate ni o jednom projektu. Sve ove oblasti imaju potencijal minimum 35 milijardi... Mogućnosti su velike i zavise od nas - naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, obesmišljenja je "kampanja protiv ovog sporazuma".
- Svima je jasno da će on biti jedan od generatora ekonomskog rasta u narednom periodu. Znam da je opoziciji teško i da traže izgovor da ne glasaju za to - ocijenio je Spajić.
Kako je istakao, kad sporazumi budu izglasali razgovaraće se sa predstavnicima lokalnih samouprava.
- Lokalne uprave, dobrodošle! Želimo da pričamo sa vama, da budemo pravi predsatvnici lokalne samouprave, a ne kao pojedinci koji su se izblamirali pred čitavom javnošću. Dabogda mi niko ne bio takav kao pojedini predstavnici lokalnih samouprava. Ova Vlada će biti najbolji predstavnik svih lokalnih samouprava - dodao je Spajić.
<h2>Mandić: Sporazum će biti potvrđen onako kako treba</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić korigovao je izjavu premijera, navodeći da nije prisustvovao Kolegijumu predsjednika Skupštine, već sastanku parlamentarne većine.
- Tu sam inicirao prijedlog da nastavimo rad u utorak. Srećan put premijeru za Ameriku, a mi ćemo se snaći. Večeras nemamo sve poslanike parlamentarne većine, a u utorak ćemo biti tu svi do jednoga i sporazum će biti potvrđen onako kako treba od strane parlamentarne većine. Vidimo se u utorak u 11 sati - poručio je Mandić.
<h2>Sedam sati rasprave bez odgovora</h2>
Prethodno je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, nakon sedam sati rasprave, dao pozitivno mišljenje na prijedloge zakona o potvrđivanju dva sporazuma koje je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ruku za sporazume na kraju je podiglo sedam članova ovog skupštinskog tijela iz redova parlamentarne većine.&nbsp;
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) je poručeno da neće podržati sporazume, prije svega zbog netransparentnosti procesa, samog sadržaja dokumenata, ali i nedovoljne komunikacije sa javnošću.&nbsp;
Sa druge strane, premijer Milojko Spajić uvjerava da sporazumi sa UAE omogućavaju da država privuče i više od 35 milijardi eura, dok predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu smatra da su greške predsjednika Vlade kolosalne i da će ugroziti sve. Poručio je na kraju da će Spajića poslati u penziju uz poruku da u Singapuru prodaje ono što je sam zaradio.
Ministarka javnih radova Majda Adžović na kraju ja nije odgovorila ni na jedno pitanje koje je postavljeno tokom maratonske sjednice, ignorišući tako komentare i nedoumice koje su imali i predstavnici civilnog sektora koji su aktivno učestvovali na ovoj sjednici.
<h2>Odbijeni amandmani Čapunija</h2>
Takođe, Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije podržao sedam amandmana poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija na Prijedlog zakona o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Amandmanima se traži da se projekti u crnogorskim opštinama mogu raditi samo uz saglasnost Skupštine te opštine, da plaže na ovim mjestima ostanu dostupne građanima bez naknade, da sporazum ne ukida ili ograničava sprovođenje tendera za korišćenje plaža, da se projekti mogu proglasiti javnim interesom samo u skladu sa domaćim zakonodavstvom...
Zahtijeva se i da se oduzimanje privatne imovine radi isključivo uz prethodnu pravičnu isplatu, kao i da država za sve projekte iz ovih ugovora traži mišljenje Evropske komisije o životnoj sredini, državnoj pomoći i javnim nabavkama.
Jednim amandmanom se traži da Vlada objavi kompletnu dokumentaciju, komunikaciju i informacije o realizaciji sporazuma sa UAE, i to kroz sedam dana od njegog prijema, osim tajnih dokumenata.

Tamara Klikovac

Rasprava i glasanje o sporazumima sa UAE u utorak, ali bez premijera; Spajić: Nije bilo previše konstruktivnih mišljenja

Izraelska vojska ubila je najmanje 29 Palestinaca širom Pojasa Gaze od zore u ponedjeljak.
Također, saopšteno je da je najviše smrtnih slučajeva zabilježeno u napadima na šatorske kampove za raseljene osobe.
Palestinska civilna odbrana i Palestinsko društvo Crvenog polumjeseca pozvali su i na nezavisnu istragu o smrti 15 palestinskih radnika hitne pomoći i uposlenika UN-a, odbacujući izraelsku istragu o brutalnim ubistvima prošlog mjeseca, javila je Al Jazeera.
Izraelska vojska opisala je ubistvo 15 radnika hitne pomoći u Gazi i zakopavanje njih i njihovih vozila kao "profesionalnu grešku".
Podsjećamo, tijela 14 humanitarnih radnika pronađena su u masovnoj grobnici zajedno sa njihovim smrvljenim vozilima. Jedno tijelo je pronađeno nekoliko dana ranije.
Vojska je saopštila da je tijela "pokrila" tkaninom i pijeskom kako bi ih zaštitila dok ih humanitarne organizacije ne vrate.
Izrael je danima blokirao pristup toj lokaciji, kasnije navodeći da to nije bio pokušaj prikrivanja napada.
Novi američki ambasador u Izraelu, Mike Huckabee, pozvao je Hamas da prihvati predloženi prekid vatre kako bi se oslobodili zarobljenici u zamjenu za humanitarnu pomoć koja će teći u enklavu, a koju je Izrael blokirao od početka marta.
- Kada se to dogodi i taoci budu pušteni, što je hitna stvar za sve nas, tada se nadamo da će humanitarna pomoć teći i teći slobodno, znajući da će to biti učinjeno bez da Hamas bude u mogućnosti da konfiskuje i zlostavlja svoj narod - rekao je Huckabee u video izjavi na X.
Ambasadorovi komentari dolaze nakon što je Hamas prošle sedmice odbacio najnoviji prijedlog o prekidu vatre. Glavni pregovarač grupe rekao je da odbacuje sve "djelimične" sporazume i traži sveobuhvatan dogovor uključujući "zaustavljanje rata" i izraelsko povlačenje iz Gaze.
Potvrđeno je da je najmanje 51.240 Palestinaca ubijeno, a 116.931 ranjeno u izraelskom ratu u Gazi od početka prije 18 mjeseci.
Ured za medije Vlade Gaze ažurirao je broj poginulih na više od 61.700, rekavši da se hiljade ljudi nestalih pod ruševinama pretpostavlja mrtvima. Najmanje 1.139 ljudi ubijeno je u Izraelu tokom napada predvođenih Hamasom 7. oktobra 2023. godine, a više od 200 je zarobljeno.

Izraelska vojska danas ubila 29 Palestinaca, zatražena i nezavisna istraga o smrti 15 humanitarnih radnika

Papa Franjo u svojoj je posljednjoj oporuci potvrdio da želi biti pokopan u bazilici Svete Marije Velike u Rimu, a ne u bazilici svetog Petra u Vatikanu, gdje su posljednje počivalište pronašli mnogi njegovi prethodnici. U oporuci koju je objavio Vatikan Franjo je jasno izrazio želju da bude pokopan "u zemlji, bez posebnih ukrasa", a nad njegovim grobom trebala bi stajati jednostavna ploča s njegovim papinskim imenom na latinskom jeziku: Franciscus. Papa je takođe naveo kako je dogovorio da neimenovani dobročinitelj pokrije troškove njegovog ukopa. "Troškove pripreme ukopa pokriće iznos koji je osigurao dobročinitelj, a koji sam dogovorio da bude prebačen bazilici Svete Marije Velike", stoji u oporuci. Ovo je tekst Papine oporuke: "Kako osjećam da se približava suton moga zemaljskog života i s čvrstom nadom u vječni život, želim iznijeti svoje posljednje želje isključivo u pogledu mjesta svog ukopa. Tokom cijelog života, kao i tokom svoje svešteničke i biskupske službe, uvijek sam se povjeravao Majci Gospodina našega, Blaženoj Djevici Mariji. Zbog toga molim da moji smrtni ostaci počivaju - iščekujući dan uskrsnuća - u papinskoj bazilici Svete Marije Velike. Želim da moje posljednje zemaljsko putovanje završi upravo u ovom drevnom marijanskom svetištu, gdje sam uvijek dolazio moliti na početku i na kraju svakog apostolskog putovanja, pouzdano povjeravajući svoje nakane Bezgrešnoj Majci i zahvaljujući joj za njezinu nježnu i majčinsku brigu. Molim da moj grob bude pripremljen u grobnoj niši u bočnoj lađi, između Pavlinske kapele (kapele Salus Populi Romani) i Sforzine kapele u Bazilici, kako je prikazano na priloženom planu. Grob treba biti u zemlji; jednostavan, bez posebnih ukrasa, s natpisom: Franciscus. Trošak pripreme ukopa biće pokriven iznosom koji je osigurao dobročinitelj, a koji sam dogovorio da bude prebačen papinskoj bazilici Svete Marije Velike. Dao sam potrebne upute kardinalu Rolandasu Makrickasu, izvanrednom povjereniku Liberijanske bazilike. Neka Gospodin velikodušno nagradi sve one koji su me voljeli i koji za mene nastavljaju moliti. Patnju koja je obilježilo završno razdoblje moga života prikazujem Gospodinu za mir u svijetu i za bratstvo među narodima."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042122044_57d2e2f49b96f5c055b5dbfaeb5b507161a427a318ba68a415920c7fe5e0ed50.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042122044_57d2e2f49b96f5c055b5dbfaeb5b507161a427a318ba68a415920c7fe5e0ed50" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Vatikan"> </figure>

Objavljena Papina oporuka

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: sporazum-sa-uae

Uljarević: Sporazum će biti usvojen i biće početak kraja Vlade

Nimanbegu: Poslanici, ako glasate za sporazum, odgovornost je na vama - lično, danas i zauvijek

Krivokapić: Spajić ima tu sklonost da ne poštuje zakone

Mugoša: Pozivam poslanike većine da sjutra ne glasaju za Zakone o potvrđivanju sporazuma sa UAE

Zenović: U Sporazumu s UAE nema ničeg suprotnog SSP

Marković: Kompromitovani i Crna Gora i Emirati, Spajić obmanjuje, Milatović ide za egom

Barović: Za glavu se hvataju oni koji su govorili da će biti bolje, da je vlast smjenjiva, a litije emancipatorski pokret

Vuković: Spajić je usputni premijer, sad se vrši pritisak na sve koji misle drugačije

Premijerov vodič kroz milijarde: Od "konzervativnih" 35, do minimalnih 2,5

Rasprava i glasanje o sporazumima sa UAE u utorak, ali bez premijera; Spajić: Nije bilo previše konstruktivnih mišljenja

Uljarević: Sporazum će biti usvojen i biće početak kraja Vlade

Nimanbegu: Poslanici, ako glasate za sporazum, odgovornost je na vama - lično, danas i zauvijek

Izraelska vojska danas ubila 29 Palestinaca, zatražena i nezavisna istraga o smrti 15 humanitarnih radnika

Objavljena Papina oporuka

PRATITE TVe UŽIVO