Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković večeras je ponovo osudio incidente u Splitu i Zagrebu i poručio da zakon ulice neće proći.
- Mi smo ti koji smo brana normalne i uključive Hrvatske, nasuprot svim onima koji nastoje da ostvare svoje političke ciljeve, nekakvim kvazi pokušajem destabilizacije parlamentarne većine, što neće proći jer parlamentarna je većina stabilna - rekao je Plenković poslije sjednice stranačkog vrha u Zagrebu.
On je naglasio da HDZ "zagovara kulturnu, civilizovanu, uključivu Hrvatsku, društvo koje je stabilno, samopouzdano, sigurno u sebe nakon što je ostvarilo pobjede u Domovinskom ratu, obezbijedilo teritorijalni integritet, izgradilo svoje institucije, ostvarilo sva međunarodna postignuća u EU i NATO".
Plenković je ponovo optužio stranke ljevice i krajnje desnice za snažnu polarizaciju društva i to tako što ljevica, kako je rekao, optužuje HDZ, vladu i njega za istorijski revizionizam i ustaštvo, a stranke s krajnje desnice ih, zbog uključive politike prema pravima nacionalnih manjina, pa i srpskoj, proglašavaju nositeljima "nekakve jugosrpske revizije".
Premijer je ponovo oštro osudio napad na srpsku nacionalnu zajednicu tokom kulturne manifestacije u Splitu prošle sedmice, kao i onaj u Zagrebu koji je nazvao "krajnje neprimjerenim događajem".
Premijer je, međutim, ocijenio da je neprimjeren i izbor Dejana Medakovića za temu izložbe srpske manjine u Zagrebu, ali ne dio vezan uz umjetnost i kulturu, već uz aktivnosti i funkciju u SANU.
- Ne kažem da ne treba srpska manjina u Hrvatskoj da ima aktivnosti bilo kojeg karaktera, ali neke teme vezane uz Medakovića su politički loše odabrane i nisu doprinijele smirivanju tenzija - ocijenio je Plenković.
Na pitanje o inicijativi gradonačelnika Vukovara da se odloži izložba "Srpkinja" u Vukovaru zbog održavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991, Plenković je odgovorio da se "nije bavio sadržajem izložbe" i da želi da sve manjine imaju prava da njeguju svoj identitet i kulturu, kao i da je na svakome da razmisli koje sadržaje uvrštava u svoje programe.
On je takođe rekao da je u kontaktu s predstavnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem i ponovio da su sve aktivnosti srpske zajednice bezbjednosno pokrivene da ne bi došlo do situacija koje su, istakao je, "više za sramiti nego za ponos".
- Nije realno da se ulica zbiva, a da država gleda skrštenih ruku - zaključio je Plenković.

1250x600

1084x550

Plenković o incidentima u Zagrebu i Splitu: Zakon ulice neće proći

U Splitu je u toku protest Torcide zbog hapšenja maskiranih muškaraca koji su upali na Dane srpske kulture u Gradskom kvartu Blatine. HDZ-ov gradonačelnik Tomislav Šuta dao je Torcidi dozvolu za korišćenje rive, a ministar Davor Božinović poručio je da se protest ne mora prijaviti, iako zakon kaže suprotno.
- Danas smo ovdje jer je kap prelila čašu. Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda u vlastitoj državi, dosta je kriminalizacije mladih koji žele braniti Hrvatsku istinom i ljubavlju. Tražimo ono što je temelj svake uređene države, naročito Ustava i Deklaracije o Domovinskog ratu - rekao je učesnik Domovinskog rata Marko Rogić.
On je istakao da svakodnevno ponavljaju floskulu o antifašizmu kao temelju državnosti i zapitao zašto zvijezda petokraka nije kriminalizovana.
- S druge strane, beskrajno se kriminalizuje pozdrav iz pjesme Bojna Čavoglave. Slobodu ima Rade Šerbedžija i autori memoranduma SANU, ali nemaju je hrvatski branitelji i simboli i istine - rekao je on.
Njihovi zahtjevi su da niko ne smije dobiti hrvatski javni novac osim da potpiše izričito da poštuje Deklaraciju o Domovinskom radu.
- Ne može hrvatski poreski obveznik finansirati one koji pjevaju o popu Đujiću. Ko želi novac hrvatskih građana, mora poštovati istinu o nastanku Hrvatske - rekao je.
Traže javno odricanje od velikosrpske svetosavske ideologije i genocida nad hrvatskim narodom.
- Neka se odreknu Milana Martića, a Pupovcu poručujem da ako može dijeliti lekcije hrvatskom narodu, onda mora osuditi i Milana Martića, koji je raketirao Zagreb i progonio Hrvate. Hrvatska nije nastala na propalim režimima, nego na pomirenju i pobjedi u Domovinskom ratu. A oni koji danas guraju jugoslovenski kulturni prostor kao model, to im neće proći - naveo je on.
Sinoć se, pak, u Zagrebu okupila grupa od 50 do 100 maskiranih muškaraca ispred Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici, gdje su Dani srpske kulture počeli izložbom o Dejanu Medakoviću.
Pjevali su “O Hrvatska, o Hrvatska, nezavisna država” i “Zovi, samo zovi”, a policija ih je legitimisala i pratila u okolnim ulicama.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević najoštrije je osudio okupljanje, poručivši da se “večeras u Zagrebu slavila NDH”.
Vlada Hrvatske uvodi posebne mjere zbog incidenata na Danima srpske kulture u Splitu i Zagrebu.
Iz vlade ističu da je policija sinoć u Preradovićevoj ulici u centru Zagreba reagovala odmah i bila na mjestu događaja u vrlo kratkom roku.
Kako nezvanično za Index navodi izvor iz Vlade, dogovoreno je da policija i nadležna tijela preventivno obezbjeđuju događanja predstavnika srpske manjine kako bi se unaprijed odvratile moguće provokacije te spriječili eventualni incidenti ili neredi.

Hiljade ljudi na protestu Torcide u Splitu: Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda u vlastitoj državi

Pedesetak maskiranih muškaraca došlo je večeras pred Srpski kulturni centar u Zagrebu gdje se održava izložba.
Oni su su se očigledno okupili u znak protesta protiv održavanja Dana srpske kulture.
Na mjestu događaja je na početku bilo tek nekoliko pripadnika interventne policije i nekoliko policajaca u civilu, da bi kasnije u Preradovićevu ulicu stigle brojne policijske snage.
Grupa muškaraca je otpjevala "O Hrvatska, o Hrvatska, nezavisna država" i skandirala "Za dom spremni", a zatim se udaljila s mjesta događaja.
Ali, onda je počeo lov policije na njih.
Jedna grupa od desetak muškaraca zaustavljena je u Dalmatinskoj ulici. Policija ih je legitimisala i pustila.
Potjera za učesnicima incidenta odvijala se i u ostalim ulicama u centru Zagreba.
Vida TV objavila je snimku iz Gajeve ulice gdje se vidi kako policajci među automobilima love mladiće.
- Kud ćeš?! Stani - čuje se kako policajac viče mladiću koji bježi od njega.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FLPZq-HYrBSA%3Fembeds_referring_euri%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.klix.ba%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Klix.ba podsjeća da se prije nekoliko dana sličan događaj desio u Splitu kada su maskirani muškarci prekinuli kulturni događaj u Srpskom kulturnom centru. Nakon ovog incidenta su uhapšene tri osobe.
Glavni razlog za prekid događaja, kako kažu, jeste vrijeme održavanja manifestacije.
- Zasmetalo mi je što se svake godine kroz 11 mjesec širom Hrvatske održavaju takve srpske manifestacije gdje oni jednostavno žele provocirati. Nije mi jasno zašto. Sinoć su im momci rekli pitali zašto to nisu organizirali u četvrtom mjesecu. Niko van riječ ne bi rekao - poručio je Željko Botica, jedan od muškaraca koji su učestvovali.
Oni smatraju da u novembru, mjesecu obilježavanja pada Vukovara, takvim događajima nema mjesta.
Osim datuma, sporan im je i način finansiranja.
- Dok ne vrate 1740 nestalih hrvatskih branitelja i kostiju na hrvatsko tlo. Kada to vrate, onda možemo pričati dalje o njihovoj kulturi &nbsp;istakao je Vjekoslav Letica.
Dodatni razlog za nezadovoljstvo bila je i lokacija, neposredno uz mural posvećen preminulom branitelju.&nbsp;
- Ovo mi je prijatelj kojemu sam ja bio jedno vrijeme zapovjednik. Kasnije je on postao brigadir hrvatske vojske. Ja ne mogu shvatiti da se to događa pet metara ispod murala - kazao je Botica.

Nakon Splita, haos i u Zagrebu: Maskirani muškarci se okupili pred Srpskim domom i pjevali ustaške pjesme

Na zgradi školske dvorane na Plokitama u Splitu jutros su osvanuli grafiti s porukama mržnje usmjerenim prema Srbima, piše Dalmacija danas.
Na zidu su ispisane poruke „Ubij Srbina“ i „Mrš iz Hrvatske“, uz ustaško slovo U.
<h3>Upad na manifestaciju Dana srpske kulture</h3>
Podsjetimo, ovo se dešava nakon što se u ponedjeljak veče dogodio incident koji je potresao Split, kada je grupa od više desetina muškaraca odjevenih u crno upala na manifestaciju Dani srpske kulture i nasilno prekinula događaj na kojem su učestvovali penzioneri i djeca.
Policija je uhapsila pet osoba, dok je deset osoba privedeno na informativne razgovore.
<h3>Turudić: Radimo intenzivno</h3>
Zbog težine incidenta u Split je doputovao glavni državni tužilac Ivan Turudić, koji je održao sastanak s čelnicima Policijske uprave splitsko-dalmatinske te županijskog i opštinskog državnog tužilaštva.
- Radimo intenzivno, imali smo jedan dobar sastanak s načelnikom Policijske uprave, županijskom državnom tužiteljkom i vršiteljkom dužnosti opštinske. Za sada smatramo da se radi o krivičnom djelu, o sumnji na izvršenje krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti- izjavio je Turudić.

U Splitu osvanuli grafiti s porukama mržnje prema Srbima

U prostorijama Gradskog kotara Blatine u Splitu sinoć je došlo do incidenta tokom obilježavanja Dana srpske kulture, koji je organizovalo Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“. Program na kojem je trebalo da nastupi folklorno društvo iz Novog Sada „Veliko kolo“ prekinut je kada je oko 70, uglavnom maskiranih osoba, upalo u prostorije i zatražilo od prisutnih da ih napuste.
Policija je privela trojicu muškaraca, starosti između 43 i 59 godina, za koje se sumnja da su predvodili grupu mlađih napadača, odjevenih pretežno u crno.
<h2>„Ono što nam se dogodilo je strašno“</h2>
Novinar Indexa razgovarao je s Milanom Veselinovićem, voditeljem folklorne grupe „Veliko kolo“, koju uglavnom čine učenici gimnazije. On je pozvao policiju nakon što se ispred zgrade pojavila veća grupa maskiranih muškaraca. Članovi folklora, uplašeni, napustili su prostorije, a policija im je kasnije pružila zaštitu.
- Imali smo više nastupa u Hrvatskoj i nikada do sada nije bilo problema. Kod nas u Novi Sad dolaze i hrvatska folklorna društva, bez ijednog incidenta. Ovo što se dogodilo je strašno. Huligani su huligani u svakoj državi - rekao je Veselinović.
<h2>„Bio sam u šoku i strahu za svoju grupu“</h2>
Veselinović je kazao da je u trenutku kada su se maskirani ljudi približavali zgradi bio na parkingu.
- Vidio sam gomilu ispred zgrade i znao sam da nije dobro. Neko mi je rekao da ne idem tamo, da je nastup otkazan. Bio sam u šoku i strahu, zvao sam policiju. Rekli su da šalju jedno vozilo, ali sam ih upozorio da je to premalo - naveo je on.
Članove „Velikog kola“ i organizatore iz „Prosvjete“ kasnije su, kaže, odvezli do drugih prostorija gdje su se sklonili.
- Mnogi su bili u nošnjama, preplašeni i u šoku. Srećom, nije bilo fizičkog napada. Ali svi smo se osjećali ugroženo zbog broja maskiranih ljudi ispred - &nbsp;kazao je Veselinović.
<h2>Napustili Split uz policijsku pratnju</h2>
Policija je organizovala njihovu pratnju do auto-puta, uz dogovor da jave ako budu stajali na nekom od odmorišta, kako bi im i tamo bila obezbijeđena zaštita do granice.
- Bili smo i u Dubrovniku, i na Pagu, i u Zadru — zapravo na mnogo mjesta u Hrvatskoj. Ja lično dolazim u Hrvatsku na ljetovanje i nikad nije bilo problema. Evo, sada se dogodilo. Ali znate, huligani su huligani — u svakoj državi ih ima - zaključio je Veselinović.

Srpsko folklorno društvo o incidentu u Splitu: Huligani su huligani u svakoj državi

Veče folklora u sklopu Dana srpske kulture u Splitu, koja je trebalo da bude održana večeras, u prostorima Gradskog kotara Blatine Škrape s početkom u 19 sati, prekinula je na najgrublji način grupa od pedesetak ljudi koji su prijetili izvođačima i publici te ih istjerali iz dvorane i zatim ih ispratili uz povike "Za dom spremni".
Slobdna Dalmacija piše da su nasilnici organizatorima, Srpskom kulturnom društvu "Prosvjeta", kazali da ne mogu imati nastup jer je ovo mjesec u kojem se obilježava pad Vukovara. Svjedoci navode da su bili odjeveni u crno.
Prema nezvaničnim saznanjima SD, organizatori su odmah pristali da napuste prostorije kako ne bi ugrozili sigurnost izvođača i gostiju iz Novog Sada, među kojima ima i djece, te su događaj prijavili policiji i u ovom trenutku daju izjave.
Na kulturnoj manifestaciji trebalo je da nastupe Ženski pjevački zbor SKD Prosvjeta, Dramska sekcija, violinistkinha Zorana Barišić i Folklorno udruženje Veliko kolo iz Novog Sada. Manifestacija je sufinancirao Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Grada Splita.

Hrvatska: Nasilnici prekinuli manifestaciju Dani srpske kulture u Splitu

Vaterpolisti Jadran M:tela ostvarili su pobjedu na startu nove sezone Lige šampiona.
Hercegnovski tim je večeras u Trebinju, u meču B grupe, savladao splitski Jadran 14:11.
Hrvatski predstavnik bolje je počeo meč i sredinom prve četvrtine došoa je do vođstvaod 3:1.
Uslijedila je serija od četiri vezana gola, sa kraja prve i početkom druge četvrtine za preokret i vođstvo od 5:3.
Splitski Jadran je zaprijetio i sa dva vezana gola poravnao na 5:5, ali je ekipa trenera Vlada Gojkovića na veliki odmor otišla sa dva gola prednosti (7:5).
Sve dileme riješila je u trećoj četvrtini, nakon koje je razlika iznosila pet pogodaka (12:7).
Hercegnovski tim do pobjede vodili su Danilo Stupar i Srđan Janović sa po tri gola, Danil Medvedev je dodao dva, dok su se po jednom upisali Dmitri Holod, Jovan Vujović, Fran Valera, Strahinja Gojković, Đorđe Lazić i Stefan Vraneš.
U ekipi iz Splita po tri puta mrežu Jadrana tresli su Loren Fatović i Dušan Matković.
Drugi crnogorski predstavnik, kotorski Primorac, ugostiće sjutra &nbsp;(20.30) Brešu.

Jadran M:tel bolji od imenjaka iz Splita

Nakon košarkaške utakmice između Splita i Partizana na Gripama u Splitu, u blizini dvorane izbio je incident, a policija je potvrdila kako je grupa mlađih osoba napala tri državljanina Srbije, koja su bila na utakmici, prenosi Index.hr.
- Možemo potvrditi kako su nakon košarkaške utakmice na Gripama u blizini dvorane od strane grupe mlađih osoba napadnuta tri srpska državljana koja su bila na utakmici. Osobe nisu bile najavljene policiji kao službene osobe ili navijači gostujućeg kluba, tako da su izbjegle nadzor i osiguranje policije- kazali su iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
Dvije su osobe povrijeđene i ukazuje im se pomoć. Dalmatinski portal neslužbeno saznaje kako je riječ o lakšim povredama. Treća osoba nije povrijeđena..&nbsp;
Policija provodi kriminalističko istraživanje.&nbsp;
Inače, Splićani su izgubili od gostujućeg tima rezultatom 81-86.

U Splitu napadnuti navijači Partizana

Aktuelni gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević osvojio je danas, u drugom krugu lokalnih izbora drugi četvorogodišnji mandat, objavila je Državna izborna komisija na osnovu svih prebrojanih glasova.
On je kao kandidat ujedinjene ljevice, stranaka Možemo i Socijaldemokratske partije (SDP), pobijedio nezavisnu kandidatkinju Mariju Selak Raspudić.
Tomašević je osvojio više od 57 odsto glasova ili njih oko 130.000, a Selak Raspudić oko 42 odsto ili 96.000.
Tomašević je u prvom krugu izbora prije dvije sedmice umalo pobijedio već u prvom krugu, ali budući da nije osvojio više od 50 odsto glasova izašlih na birališta održan je drugi krug izbora, u koji su ušla dva kandidata s najvećim brojem glasova.
Tomašević je večeras, u pobjedničkom govoru u izbornom štabu, izrazio zadovoljstvo rezultatima izbora i najavio nastavak borbe za bolji i kvalitetniji život u Zagrebu.
- Novi mandat nas obavezuje ne samo prema onima koji su glasali za nas, već i prema onima koji su glasali za moju protivkandidatkinju i koji nisu glasali. Obavezuje nas da i dalje radimo u javnom interesu za bolji i kvalitetniji život svih Zagrepčana - istakao je Tomašević.
On je naglasio da je prvi mandat bio "mandat oporavka, a slijedi mandat razvoja od kojeg će korist imati svi".
Koalicija Možemo i SDP osvojila je na lokalnim izborima, 18. maja, i najviše glasova za zagrebačku skupštinu u kojoj će imati većinu odborničkih mjesta.
Građani Hrvatske danas su u drugom krugu birali 44 gradonačelnika, 12 župana i 62 opštinska načelnika u kojima nijedan od kandidata u prvom krugu prije dvije sedmice nije osvojio više od 50 odsto glasova izašlih birača.
Najzanimljivi je bio izbor gradonačelnika u tri najveća grada, Zagrebu, Splitu i Rijeci.
U Splitu je pobijedio kandidat vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Šuta.
On je u drugom krugu pobijedio dosadašnjeg gradonačelnika Ivicu Puljka iz stranke Centar, koji je večeras najavio povlačenje iz politike.
U Rijeci je pobijedila Iva Rinčić iz Akcije mladih i partnerskih stranaka koja je osvojila više glasova od aktualnog gradonačelnika, nezavisnog Marka Filipovića.
Socijaldemokratska partija, koja je u Rijeci na vlasti više od 30 godina, ostala je prije dvije sedmice bez kandidata u drugom krugu budući da je kandidatkinja te stranke, aktuelna zamjenica gradonačenika Sandra Krpan, završila na trećem mjestu u prvom krugu.
Ta stranka se odlučila za Krpan umjesto aktuelnog gradonačelnika Marka Filipovića, sada već bivšeg SDP-ovca, koji je naknadno ušao u izbornu trku kao nezavisni kandidat.
Premijer Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izrazio je večeras zadovoljstvo ukupnim rezultima lokalnih izbora, a posebno je istakao pobjedu HDZ-a u Splitu i u prvom krugu u Osijeku.
On je rekao da je HDZ ukupno na lokalnim izborima pobijedio u 280 od 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, što je 48,6 odsto.
- To je uvjerljiva ukupna pobjeda HDZ-a - naglasio je Plenković.

Tomaševiću novi mandat na čelu Zagreba, u Splitu pobijedio kandidat HDZ-a

Japan je novi ekipni svjetski šampion u skijaškim letovima. U rijetko kad uzbudljivoj završnici, presudio je odličan skok Rena Nikaida od 229 metara i slab skok Jana Herla (216), zbog koga su Austrijanci izgubili zlato.
Do bronze su došli Norvežani samo zato što je Slovenac Domen Prevc imao problem sa skijama koja mu je otpala i "odletjela" u momentu kada se Lindvik spremao da skače. Sudije su to protumačili kao tehničku grešku i nisu dozvolile Slovencu da skače u osmoj seriji, već su pokušaj okarakterisali "nije startovao"! Kakvo razočaranje, da se ovo desi svjetskom šampionu od juče...
Norvežanin Marius Lindvik je u osmoj seriji skočio 230 metara (213 poena), pa su Norvežani preuzeli lidersku poziciju sa 1483,7 bodova.
Ren Nikaido je skakao za medalju Japana. Imao je veliku odgovornost bronzani iz pojedinačnog takmičenja, ali je doskočio na 229 metara (205,8) i doveo je "samuraje" do prvog mjesta 1569,6 bodova.
Austrijancima je trebao skok Jana Herla od 225 metara, ali je najbolji skakač ove zemlje doskočio samo na 216 metara (195,8), pa su Austrijanci pali na drugo mjesto sa 1560,0 bodova.
Slovenci su se sa sedam pokušaja oprostili od dvije uzastopne zlatne medalje na Svjetskim prvenstvima i završili su kao šesti, iza Finaca i Njemaca, dok su posljednja dva mjesta zauzeli Švajcarska i Poljska. U prvom krugu su poslije četiri skoka ispali SAD i Kazahstan.

Japanci svjetski prvaci u skijaškim letovima, Prevcu nestvarno otpala skija na zaletištu

Peking prolazi kroz najagresivniju čistku u vojnom vrhu još od ere Mao Cedunga. General Džang Joušja, nekadašnji najodaniji saveznik Sija Đinpinga, pod istragom je zbog korupcije, formiranja političkih klanova i odavanja državnih tajni.
Kineski vojni vrh potresao je nezapamćeni skandal nakon što su isplivali detalji istrage protiv generala Džanga Joušje, najvišeg vojnog oficira u zemlji.
Prema informacijama do kojih je došao Vol strit džurnal, Džang se tereti za teška krivična djela, uključujući odavanje strogo povjerljivih podataka o kineskom nuklearnom programu Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako je Ministarstvo nacionalne odbrane Kine zvanično potvrdilo samo „ozbiljna kršenja partijske discipline i državnih zakona“, detalji sa subotnjeg brifinga za visoke oficire otkrivaju razmjere optužbi. Izvori upoznati sa situacijom navode da je Džang optužen za:
Špijunažu: odavanje ključnih tehničkih podataka o nuklearnom naoružanju SAD-u. 
 Korupciju: primanje ogromnih suma novca u zamjenu za unapređenja unutar vojnog sektora. 
 Političku nelojalnost: formiranje „političkih klanova“ s ciljem podrivanja jedinstva Komunističke partije.
Dokazi protiv Džanga navodno su proizašli iz istrage protiv Gua Džuna, bivšeg direktora Kineske nacionalne nuklearne korporacije (CNNC), koji je ranije prošle sedmice priveden zbog sumnje na korupciju.
<h2>Pad „princa“ i Sijevog prijatelja</h2>
Ono što ovaj slučaj čini posebno značajnim jeste činjenica da je Džang Joušja smatran jednim od rijetkih preostalih „prijatelja“ predsjednika Sija Đinpinga. Obojica pripadaju klasi tzv. „prinčeva“ – potomaka revolucionarnih vođa koji su 1949. godine uspostavili komunističku vlast.
Analitičari smatraju da ovaj potez pokazuje kako Sijeva borba protiv korupcije više nema granica.
„Ovo je potez bez presedana u istoriji kineske vojske i predstavlja potpuno uništenje vrhovne komande“, izjavio je Kristofer Džonson, bivši analitičar CIA-e.
<h2>Vojska ostala bez komandne strukture</h2>
Čistka nije stala samo na Džangu. Pod istragom je i general Lju Dženli, načelnik Združenog generalštaba. Od šest profesionalnih vojnih članova Centralne vojne komisije imenovanih 2022. godine, na dužnosti je ostao samo jedan aktivni oficir.
Vojni stručnjaci s MIT-a upozoravaju da bi ovaj „vakuum na vrhu“ mogao ozbiljno ugroziti operativnu gotovost Kineske narodnooslobodilačke vojske (PLA). Iako Si ovim učvršćuje svoju moć, hronični nedostatak iskusnih komandanata mogao bi usporiti ambicije Pekinga u vezi s Tajvanom.
Dok Peking tvrdi da je ovo dokaz „nulte tolerancije prema korupciji“, mnogi ovo vide kao signal da Si Đinping više ne vjeruje nikome u vojnom vrhu. Specijalni timovi već su raspoređeni u regiji Šenjang kako bi istražili Džangovu prošlost, birajući da odsjedaju u lokalnim hotelima umjesto u vojnim bazama kako bi izbjegli uticaj njegove mreže podrške.
Ova čistka dešava se u osjetljivom trenutku, dok se Kina priprema za potencijalne pregovore s administracijom Donalda Trampa o trgovini i bezbjednosti, uključujući i pitanje Tajvana.

Peking potresa masovna čistka u vojsci: Pod istragom bliski saveznik Sija Đinpinga

Uvijek je kroz istoriju i vremena riječ vezivala ljude, ma kakva god bila vremena. Ta riječ, snažna i moćna, čula se 23. januara 2025. godine u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Baš pod svodovima ove institucije, koja čuva brojna lijepa izdanja knjiga, publikacija, ali i novina i novinarske riječi, obilježen je Dan novinara Crne Gore i 155 godina crnogorskog novinarstva. Dodijeljene su plakete, diplome i zahvalnice onima koji čine riječ i žive za tu riječ. A riječ, kao riječ, uvijek ima svoju snagu. Među onima čije se ime s razlogom izgovara sa poštovanjem našao se i Đoka Dukaj (albanski: Gjokë Dukaj), čovjek koji je godinama dokazivao da se novinarstvo mjeri onim najvrijednjim istinom i obrazom. Dobivši priznanje Društva crnogorskih novinara diplomu za poseban doprinos razvoju crnogorskog novinarstva. Ta diploma ima posebnu snagu, jer dolazi u godinama kada se sabira ono što je ostalo i ostaje iza čovjeka, a iza Đoke je ostalo mnogo trag, mjera i obraz. Takva priznanja su snažna potvrda da je neko svoj vijek proveo uz riječ i da je tu riječ sačuvao čistom. A Đoka Dukaj je upravo takavnovinar koji je svojim radom spajao ljude, jezike i prostore Crne Gore, ostavljajući iza sebe priče koje ne zastarijevaju.
Zato ovaj tekst sa punim pravom posvećujem ovom izuzetnom čovjeku i novinaru, a ja uvijek s ponosom ističem mom albanskom bratu, ne bez razloga. Riječ je o doajenu redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, Đoki Dukaju, čovjeku čije ime u novinarskom traje kao dobra riječ među ljudima. I to ne bilo kakva riječ već ona koja obavezuje, zrači i plijeni svojom dobrotom. Đoka je potekao iz Malesije, iz kraja đe su se riječ i data besa poštovali vjekovima. Zato je Đokin novinarski put bio put bese riječ da bude čista, istina provjerena, a čovjek sačuvan da se ne slomi ni u priči ni zbog priče. Kod njega je besa bila i ostala zakon profesije. I upravo su takvi ljudi, skromni i nenametljivi, pokazali da se profesionalizam ne dokazuje velikim riječima, već djelima, upornošću i čistim obrazom. Kod njega se riječ nije rasipala istina je vazda imala prvo mjesto. I ono što je možda najljepše kroz njegov rad nije se gradila samo priča, nego i povjerenje. Ne samo među kolegama, već i među narodima Crne Gore. Jer ljudi poput njega ne pričaju o multikulturalnosti kao o programu oni je žive, svakog dana, u normalnosti, u poštovanju, u toplini koja spaja. Njegov primjer pokazuje da Crna Gora najviše liči na sebe onda kada se prepoznamo u različitosti, i kada riječ služi da pomiri, a ne da podijeli.
Đoka Dukaj je onaj tip novinara koji svojom skromnošću traje dugo, uporno i tačno onako kako traju ljudi kojima je novinarstvo poziv a taj poziv nosio je (i danas nosi) brojne izazove. Dugogodišnji je novinar i publicista, autor brojnih RTV priloga, zapisa i reportaža, razgovora i intervjua sa ljudima iz javnog, kulturnog, političkog, ali i iz onog svakodnevnog života, đe se često krije najviše istine. Jer Đoka je znao prava vijest je često ona što stoji u pogledu čovjeka, u pauzi između dvije rečenice, u onome što ljudi ne umiju lako da izgovore, a nose kao tuški kamen u grudima. Neke se istine osluškuju, neke se traže, a neke se moraju sačuvati od zaborava. I baš tu se pravi razlika između onih koji samo prenesu vijest i onih koji od nje naprave zapis koji ostaje.
Kao novinar redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, radio je i sarađivao gotovo sa svim redakcijama RTCG, uvijek tamo đe je trebalo da se napravi priča, uhvati trenutak, zabilježi događaj ili sačuva glas čovjeka. I nije to bila saradnja „pro forme“, nego stvarna posvećenost ona koja se prepoznaje po tome što se novinaru vjeruje. On je umio (a to zna i danas) da poveže jezik, sredinu i temu, bez suvišnih objašnjenja i bez podjela, sa onom prirodnom lakoćom koju imaju samo iskusni. Zahvaljujući takvom pristupu profesionalnom, mirnom, ali nesebičnom Đoka Dukaj je 2016. godine postao dobitnik Godišnje novinarske nagrade Radija Crne Gore. To priznanje nije došlo iznenada, nego kao logičan nastavak njegovog višedecenijskog rada, jer u novinarstvu nagrada se dodjeljuje onima koji stoje iza svake svoje riječi. A priznanja je bilo još. Posebno vrijedi pomenuti Nagradu gradske opštine Tuzi iz 2017. godine, za doprinos stvaralačkim vrijednostima značajnim za opštinu
Tuzi i šire u publicističkoj, izdavačkoj i produkcijskoj djelatnosti, kao i u ukupnom humanističkom radu.
Njegovo pero nije ostalo samo u etru i televizijskom kadru. Đoka je objavio brojne novinske tekstove i članke u nedjeljniku „Koha javore“, zatim u listovima „Zani i Shna Ndout“ i „Komuna“, kao i na raznim portalima. Sarađivao je i sa medijima među dijasporom, posebno sa ljudima koji potiču iz ovih krajeva, a žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama. I tu se vidjelo ono što je važno da njegova riječ nije bila zatvorena u granice redakcije, već je putovala tamo đe živi interesovanje, tamo đe živi śećanje i potreba da se ostane u vezi sa zavičajem. Posebno mjesto u njegovom radu zauzimaju televizijske reportaže, novinarski prilozi i dokumentarni sadržaji. Vrijedi istaći dokumentarni serijal „Ruka pomirenja“ RTV „Teuta“, posvećen fenomenu krvne osvete na prostorima Crne Gore, Albanije i Kosova. U takvim temama novinar se ne smije igrati riječima tu nema prostora za površnost, ni za senzacionalizam. Tu je potrebna ljudska mjera, a Đoka ju je imao i tada i sada.
Zatim dokumentarni film „Vječnost Bese“, povodom 40 godina umira krvi u Malesiji (Beselidhja e Malesise), kao i dokumentarac „Na zidu bola“ i drugi srodni projekti, pokazuju da njegov rad nije bio samo informativan, već i duboko društveno odgovoran. Jer nije mala stvar kad novinar odluči da se bavi onim što boli, ali da to uradi časno, bez poniženja tuđe muke, i bez toga da tragediju pretvara u još veću bol. Nedavno je objavio monografiju „Prvi valovi“, povodom šezdesetogodišnjice rada redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, a prethodno i zbornik publicističkih radova pod naslovom „Vječnost riječi“. Već sam naslov tog zbornika govori mnogo riječ može biti prolazna, ali kad je istinita i zapisana kako treba ona traje, ona postaje śedočanstvo.
A kad se govori o Đoki Dukaju, o njegovoj besi u etru, o njegovoj mjeri i o onoj moralnoj riječi ali i ljuckoj snazi mora reći i ovo i kao što rijeka ne prestaje kad prođe kroz jedan kameniti klanac, tako se ni riječ kod Dukaja nije završila samo na Đokinom glasu i njegovim zapisima. Naprotiv ona se nastavila, umnožila i prešla u ono što je najplemenitije u trajanje porodice. Jer postoje kuće u kojima se nasljeđuju imanja, a postoje i kuće u kojima se nasljeđuje obraz. Kod Dukaja, najviše se nasljeđuje riječ čista, odmjerena, provjerena, i iskazana i zapisana tako da nikoga ne ponizi, a da istina ostane uspravna. Zato ne čudi što su mlađi članovi ove porodice, još od srednjoškolskih dana, krenuli stazama novinarstva i publicistike. U njihovom koraku ośeća se ista želja da se govori, da se piše, da se služi javnosti. U tome se vidi da je Đokina riječ postala porodična škola, a njegova besa porodična etika.
Njegova kćerka Dijana Dukaj, danas zaposlena kao novinarka u RTCG, pokazuje da se talenat i dar za novinarsko mišljenje mogu graditi postepeno, strpljivo i odgovorno. Pored angažmana u Javnom servisu, objavila je brojne intervjue i novinske članke u nedjeljniku „Koha javore“, potvrđujući se kao mlada osoba koja razumije i riječ i kontekst, i čovjeka i temu. A kad je 2022. godine, na samom početku novinarske karijere, dobila nagradu za istaknute mlade novinare od Društva crnogorskih novinara, to priznanje bilo je snažna ljucka poruka da se u Crnoj Gori prepoznaju i oni koji novinarstvo ne doživljavaju kao šansu za ličnu promociju, već kao dug prema istini i društvu.
Sin Kristjan Dukaj, magistar politkogije, takođe je poznat publicističkoj javnosti u Crnoj Gori kao autor brojnih tematskih članaka u dnevnoj štampi, u nedjeljniku „Koha javore“ i drugim medijima. Njegovi tekstovi nose onu osobinu koja je danas rijetka ozbiljnost i namjeru. A kada je riječ utemeljena na znanju i argumentu, ona dobija i ljepotu i snagu. Kristjan je autor zbirke publicističkih radova „Prva ruka“, ali i autor magistarskog rada na Univerzitetu u Sarajevu pod naslovom „Prava manjina u Crnoj Gori i postojeći mehanizmi njihove zaštite“, čime je pokazao da se borba za manjinska prava ne vodi samo emocijom, nego i razumom, sistemom, znanjem i dokumentima. A kada je nedavno objavio knjigu „Besa vječno“, kao da je i simbolično zaokružio ono što je iz kuće ponio da besa nije arhaična riječ, već savremeni kodeks časti, koji čovjeka drži uspravnim. Posebno je značajno što je Kristjan dobitnik priznanja „Ambasador mira“, koje dodjeljuje Univerzalna
Federacija Mira, čime je njegov rad prepoznat i kao doprinos jednoj višoj vrijednosti miru, pomirenju i zajedničkom životu. Danas je zaposlen u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, u Direktoratu za interkulturalizam, i na tom mjestu njegova riječ dobija novu odgovornost institucionalnu, državnu, ali i ljudsku da različitost ne bude „paradigma suprotnosti“ već bogatstvo.
U toj porodičnoj cjelini važno mjesto pripada i Kristjanovoj supruzi, Kristini, profesorici engleskog jezika, koja se takođe javlja kao autorka i istraživač u prostoru društvene tematike. Objavila je knjigu „Zastupljenost albanskih žena u političkom životu Crne Gore“, čime je otvorila jedno važno pitanje savremenog društva pitanje vidljivosti, zastupljenosti i snage ženskog glasa. Jer ne treba zaboraviti društvo koje u političkom prostoru ne prepoznaje ženu, teško može govoriti o punoj demokratiji, jednakosti i stvarnoj slobodi. Najmlađa u porodici Dukaj, Merita Dukaj, studentkinja je III godine Međunarodnih odnosa i diplomatije, i već sada pokazuje da nova generacija Dukaja ne nosi riječ samo kao nasljeđe, nego i kao viziju budućnosti. Ona je autorka zbirke „Prvi zraci“, što samo po sebi zvuči kao naslov koji govori o početku, o snazi mladosti i o svjetlosti koja tek dolazi. Merita je mlada ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, a još kao srednjoškolka bila je mlada reporterka UNICEF-a, što pokazuje da je njen put rano ušao u prostor društvene odgovornosti, javnog govora i angažmana. Nedavno je izabrana u Savjet omladinskih inicijativa kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a 2024. godine uspješno je završila školu retorike u Podgorici. Sve to govori da se u njoj spajaju obrazovanje, javni angažman i sposobnost da riječ pretvori u djelovanje pametno i dostojanstveno.
Ali, svaka kuća koja ima ovakvu snagu u javnosti, ima i svoju unutrašnju podršku zato, s punim pravom treba pomenuti Đustu Dukaj, suprugu Đokinu i majku Dijane, Kristjana i Merite ženu koja je kako i sami priznaju, bila i ostala njihova najveća podrška. Jer nema novinarskog puta bez oslonca, nema javnog trajanja bez porodične podrške i snage. Đusta je majka koja zaslužuje možda i najveće priznanje u ovoj priči. Ona je ruka kuće, ona toplina koja drži porodicu na okupu, ona unutrašnja besa doma. I u tom smislu, ona nije samo majka i supruga ona je onaj snažni dio uspjeha ove porodice, čuvar ognjišta, i ona potvrda da se najvažnije vrijednosti ne uče u porodici.
Kad se sve sabere, porodica Dukaj danas djeluje kao rijedak primjer kako se riječ može prenositi kao moralni kodeks. Đokin novinarski put je put koji je trajao i traje, ali još ljepše je što taj put nije ostao usamljen. U Dijani, Kristjanu i Meriti i u njihovim djelima vidi se da je besa u etru postala besa u životu. A to je najveći dokaz da Đoka Dukaj nije ostavio samo priloge, emisije i tekstove ostavio je školu časti. I ostavio je porodicu koja zna da je riječ istovremeno i dar i odgovornost, i svjetlo i mjera, i most među ljudima a te mostove jedino možemo čuvati i sačuvati ako pišemo jedni o drugima i poštujemo jedni druge.
Zato Đoka Dukaj danas stoji ponosno, kao Dečić nad Tuzima, miran i uspravan, da śedoči i bilježi ne samo događaje, nego i ljude i vrijeme. Stojeći iznad svoje Malesije iznad svojih Tuzi i svoje Crne Gore, on ne gleda odozgo, već gleda daleko onako kako gledaju ljudi koji znaju đe pripadaju, ali i kome pripadaju istini, obrazu i čovjeku ali i svom albanskom identitetu prezentujući najljepše vrline i osobine svog podneblja. Njegov glas iz etra Radija Crne Gore i njegova pisana riječ bile su i ostale blistavi (zlatni) put kojim se prelazi iz jedne obale u drugu iz nepovjerenja u razumijevanje, iz razlika u poštovanje, iz mira u nadu. I zato je Đoka i čovjek i novinar čija riječ ne zastarijeva, i dokaz da Crna Gora ima najviše smisla onda kad se njeni narodi pogledaju kao braća. A ja kao njegov crnogorski brat, ne pišem ovo da bih ga „okitio“ nego da bih rekao ono što se mora reći dragi Đoka, ponosni smo na tebe. Ponosni na tvoju skromnost, na tvoju besu, na tvoju mjeru, na tvoju riječ koja nije bila nikada prazna ni porazna. Ponosni što si kroz decenije ostao isti čovjek koji ne „trči“ za slavom, nego za istinom. Neka ti je srećno i dugo trajanje u toj čistoj riječi, jer dok god ima ljudi poput tebe, biće i onog najvažnijeg povjerenja među ljudima i mostova među narodima a ti si poput mosta na Cijevni ne mosta među obalama već most među narodima a to je najljepša i najplemenitija misija za koju se može živjeti.

Besa u etru - novinarski put Đoke Đokaja

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je danas da će njegova zemlja u prvoj polovini 2026. godine biti spremna za otvaranje svih klastera, a potpuno tehnički spremna za prijem u Evropsku uniju 2027. godine, javlja Ukrinform.
Zelenski je, tokom zajedničke konferencije za novinare sa predsjednicima Litvanije i Poljske u Viljnusu, izjavio kako je važno da Ukrajina odredi konkretan datum pristupanja EU u mirovnom sporazumu kako bi se obezbijedile jasne bezbjednosne garancije i spriječilo bilo kakvo blokiranje njenog članstva.
„Drugi sloj bezbjednosnih garancija za Ukrajinu su evropske bezbjednosne garancije, Koalicija voljnih i, što je najvažnije – članstvo u Evropskoj uniji. To su ekonomske bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Ciljamo na 2027. godinu“, rekao je Zelenski.
Po njegovim riječima, „Ukrajina će tehnički biti spremna u prvoj polovini 2026. godine u smislu otvaranja svih klastera“.
„Potpuno tehnički, bićemo spremni 2027. godine, po našem mišljenju. Želimo konkretan datum u našem sporazumu o okončanju rata kako bi se sve strane pridržavale ovih sporazuma, uključujući i agresora, koji će potpisati plan od 20 tačaka ako dođe trenutak, kako nas niko ne bi mogao blokirati nakon toga“, rekao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je napomenuo da su glavne garancije bezbjednosti za Ukrajinu bilateralni sporazumi sa Sjedinjenim Američkim Državama i da je „relevantni dokument već 100 odsto spreman“.
„Čekamo spremnost naših partnera – datum i mjesto potpisivanja. Nakon toga, dokument će ići na ratifikaciju u Kongres SAD-a i u ukrajinski parlament, u skladu sa našim sporazumima“, dodao je Zelenski.
Zelenski je sa suprugom Olenom doputovao u prijestonicu Litvanije povodom obilježavanja 163. godišnjice Januarskog ustanka u Viljnusu.

Tag: split