&nbsp;Osnovno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta po krivičnoj prijavi koju su podnijeli iz Nezavisnosg sindikata Aerodroma Crne Gore protiv odgovornih lica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kao i povezanih lica, saopštili su iz ovog sindikata.
- Krivičnom prijavom smo ukazali na osnov sumnje da su izvršena krivična djela: zloupotreba službenog položaja (član 416 KZCG) i falsifikovanje službene isprave (član 412 stav 2 KZCG), kao i druga povezana krivična djela u vezi sa falsifikovanjem dokumentacije i povredom službene dužnosti- navodi se u saoštenju.
Kako ističu, centralno pitanje ove krivične prijave nije formalnost, već posljedica: postoji osnov sumnje da su službene evidencije Ministarstva korišćene kao mehanizam za retroaktivno stvaranje privida legitimiteta sindikalnoj organizaciji pod nazivom “Sindikalna organizacija JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“, koju predstavlja Slobodan Martinović – organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), postoji pitanje urednosti i kontinuiteta evidentiranja promjena.
- Krivična prijava zasniva se na dokazima koji su provjerljivi i nedvosmisleni: Ministarstvo je donijelo dva zvanična rješenja po istovjetnim zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali sa sadržinski drastično suprotnim navodima o istom dokumentu – Statutu navedene Martinovićeve sindikalne organizacije- navode iz sindikata.
· Rješenje UPI 152-037/25-23/2 od 17.03.2025. godine: Ministarstvo je, po sopstvenom navodu, konstatovalo da u evidenciji nije pronađen Statut sindikalne organizacije “JP Aerodromi Crne Gore, Aerodrom Podgorica“.
· Nasuprot tome, u Rješenju UPI 152-037/25-81/2 od 23.09.2025. godine pojavljuje se informacija da Ministarstvo raspolaže Statutom iz 2022. godine iste organizacije – dokumentom koji, prema prvom rješenju, u martu 2025. godine nije pronađen/evidentiran u tom smislu.
Ako je u martu 2025. godine zvanično konstatovano da Statut nije pronađen u evidenciji, a u septembru iste godine se pojavljuje statut koji je navodno iz 2022. godine, tada se nameće pitanje: ko je, kada, na osnovu čega i po čijem nalogu omogućio naknadni unos ili izmjenu službene evidencije. Upravo taj raskorak između dva akta istog organa predstavlja osnov za sumnju na moguće antidatiranje, nedozvoljeno naknadno umetanje dokumentacije i druge nedozvoljene intervencije u službene spise, tj. na nedozvoljeno retroaktivno “peglanje” evidencije – potencijalno sa ciljem da se sindikalnoj organizaciji koju predstavlja Slobodan Martinović stvori neka vrsta privida zakonitosti.
Posebno, kako ističu, zabrinjava kontekst u kojem se ovo dešava: riječ je o organizaciji za koju, prema zvaničnoj evidenciji nadležnog Ministarstva (po navodima iz rješenja), u periodu dužem od deset godina nije evidentirano dostavljanje promjena nadležnom organu, uprkos obavezama koje proizilaze iz važećih propisa i podzakonskih akata o evidenciji/registraciji sindikalnih organizacija, kao i internim aktima same organizacije. Zbog toga ni eventualno postojanje spornog “Statuta” ne prejudicira zakonit sindikalni status, već može predstavljati najviše jedan element više u pokušaju naknadnog stvaranja privida zakonitosti; legitimnost se, naime, utvrđuje kroz zakonitost donošenja akta, kontinuitet, uredan izbor i evidenciju rukovodstva, blagovremeno prijavljivanje promjena i druge zakonom propisane uslove.
Upravo zbog prirode navoda, naglasiili su iz Nezavisnog sindikata ACG, ovaj slučaj po svojim mogućim posljedicama prevazilazi okvire sindikalnih odnosa i zadire u samu srž zakonitosti: ovakav preokret u službenim evidencijama, u kratkom vremenskom razmaku i po istom pitanju, nije “proceduralna greška”, već crvena linija – jer ukoliko se u nadležnom postupku potvrdi da je riječ o mehanizmu naknadnog “podešavanja” službenih spisa mimo propisanih procedura, radilo bi se o osnovu sumnje na nedozvoljenu intervenciju u državne evidencije, što bi moglo dovesti u pitanje integritet postupanja državnih organa i principe zakonitosti, moglo bi narušiti povjerenje u institucije i vladavinu prava, te moglo imati dalekosežne posljedice po prava zaposlenih.
- Istovremeno, naglašavamo da će sporni “Statut iz 2022. godine” biti predmet posebnog i pojačanog interesa Nezavisnog sindikata i u drugom pravcu: kroz sve raspoložive zakonite mehanizme insistiraćemo na utvrđivanju legitimnosti, autentičnosti i načina donošenja tog dokumenta unutar same sindikalne organizacije koju predstavlja Slobodan Martinović- navode.
Zbog svega navedenog, pozivamo tužilaštvo da, u skladu sa ovlašćenjima, hitno preduzme radnje radi provjere navoda iz prijave, naročito da:
1) Utvrdi potpuni lanac radnji i odgovornosti: ko je predmet pripremao, ko je odobrio, ko je izvršio unos/izmjenu, ko je ovjerio i ko je potpisao – sa preciznim datumima, vremenima i osnovom postupanja.
2) Obezbijedi administrativne i digitalne tragove: protokole, urudžbene zapise, službene zabilješke, internu korespondenciju, evidencije pristupa i izmjena, logove sistema i sve druge podatke koji pokazuju kada, kako i od koga je dokumentacija unijeta ili mijenjana.
3) Ispita sva službena lica koja su zaprimala, obrađivala, pripremala i potpisivala predmet, uključujući i liniju rukovođenja koja je davala instrukcije ili saglasnosti.
4) Provjeri motiv, korist i eventualne veze: ispitati postojanje eventualne povezanosti službenih lica sa predstavnikom predmetne organizacije, Slobodanom Martinovićem, u mjeri nužnoj za utvrđivanje razloga postupanja i eventualne koristi.
Poručujemo jasno: ovo nije pitanje retorike, već povjerenja u državu i zaštite prava zaposlenih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ODT formiralo spise predmeta po krivičnoj prijavi Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Suđenje optuženima u slučaju „Tunel“ još nije zakazano jer je odbrana trojice okrivljeni izjavila žalbu na odluku vijeća Osnovnog suda koje je donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu. Predmet je zadužio sudija Borko Lončar ali nakon što je odbrana izjavila žalbu spisi predmeta moraju biti dostavljeni Višem sudu na odlučivanjem, saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda. Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025013000010_a4f99671b6eea318dd93f1175c9e8773017aa2a8a6c6382caa96a4dfdd0b9855.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025013000010_a4f99671b6eea318dd93f1175c9e8773017aa2a8a6c6382caa96a4dfdd0b9855" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"><figcaption>Katarina Baćović(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption></figure>  Crnogorskim istražiteljima nedostupni su Veljko i Milan Marković i Jovanović i za njih je sudsko vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune. Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnic kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“. Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra prošle godine, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije - od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.

Marija Žižić

1250x600

Spisi predmeta u slučaju Tunel biće dostavljeni Višem sudu

Uprava policije saopštila je da je saslušala više osoba po prijavi koju je podnijela bivša potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić i da je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru dostavila spise predmeta.
Budvanska policija je sa ODT u Kotoru, povodom formiranog predmeta po prijavi koju je Dokić podnijela Odjeljenju bezbjednosti Budva 3. decembra, preduzela niz mjera i radnji u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti prijavljenog događaja. 
Dokić je Odjeljenju bezbjednosti Budva prijavila da joj je, kada je došla na radno mjesto 3. decembra, jedna osoba uputila riječi uvrjedljive sadržine.
- U odnosu na ovaj događaj policija je prikupila obavještenja na zapisnik od više lica - saopšteno je iz Uprave policije.
Navode da se kompletna komunikacija između Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru odvijala u kontinuitetu kako usmenim, tako i elektronskim putem, te je nakon preduzetih aktivnosti i kompletiranja spisa predmet dostavljen postupajućem tužiocu na ocjenu i mišljenje, putem redovne pošte 13. decembra.
- Preciznosti radi, postupajućem tužiocu dostavljena su: četiri zapisnika o obavještenju prikupljenom od četiri lica, zahtjev Uprave policije upućen Službi pravnih i opštih poslova, Poslovnik o radu Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 18.12. 2014. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju DOO Komunalno Budva od dana 7. 02. 2022. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o osnivanju DOO Komunalno Budva od dana 1. 03. 2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Statut DOO Komunalno Budva od 13. 10. 2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Poslovnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta DOO Komunalno Budva, od dana 7.11.2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta DOO Komunalno Budva, od dana 1. 11. 2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, izvod iz ugovora između šefice pravnih i opštih poslova M.M. i službenice Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup podataka od dana 29.04.2022. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka sa hitne XXXVIII Sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, neopoziva ostavka člana Odbora direktora DOO Komunalno Budva Milana Šolgage, od dana 11.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva, sa dopisom obavještenja članovima Odbora direktora, od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, e-mail prepiska sa prilogom fotografije ručno ispisane neopozive ostavke čl. Odbora direktora Iva Bojanića, od dana 11.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva - navedeno je, pored ostalog u saopštenju policije.
Dodali su da su ODT-u dostavili zapisnik sa hitne 39. sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, službena zabilješka šefice pravnih i opštih poslova DOO Komunalno Budva od dana 12.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva...
- Postupajućem tužiocu dostavljen su inicijativa VD Izvršnog direktora Predraga Ivanovića za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora, od dana 12.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva, obraćanje VD direktora Predraga Ivanovića Skupštinskoj službi Opštine Budva, Potpredsjednici Opštine Budva, Sekretarijatu za investicije i Glavnom administratoru Opštine Budva, od dana 12.11.2024. godine, službena zabilješka Šefice pravnih i opštih poslova DOO Komunalno Budva Mirjane Miranović od dana 19.11.2024. godine, Zapisnik sa sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva sa osam ostataka pečata društva koji je u prilogu dostavila Mirjana Miranović, kopija službene zabilješke od dana 21.11.2024. godine i službena zabilješka o konsultaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru Tijanom Čelanović, od dana 13.12.2024. godine - zaključeno je u saopštenju policije.

Policija saslušala više osoba po prijavi Jasne Dokić, spisi predmeta dostavljeni ODT-u

U Apelacionom sudu poručili su da je netačna tvrdnja advokata Damira Lekića da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.
Dodali su da postupaju u svim predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.&nbsp;
- A posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, pa su neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu - istakli su u Apelacionom sudu.
Poručili su da se iznošenjem neistina o njihovom postupanju nanosi šteta njihovom, ali i ugledu pravosuđa u cjelini.
- Apelacioni sud Crne Gore još jednom koristi priliku da pozove sve medijske aktere da se uvijek prije objavljivanja informacija, radi provjere tačnosti &nbsp;informacija u posjedu ovog suda, istom obrate, jer je objektivno i istinito informisanje o predmetima od posebnog interesovanja javnosti zajednički cilj kojem treba podjednako da teže i Apelacioni sud Crne Gore i mediji, a iznošenje neistina o postupanju ovog suda, bez obzira od koga dolazi, ne doprinosi dostizanju ovog cilja, već se na taj način nanosi šteta ugledu kako ovog suda tako i pravosuđa u cjelini, što vjerujemo nije namjera niti cilj ni jednog medijskog aktera - naveli su u reagovanju.

Apelacioni sud: Netačna tvrdnja advokata Lekića, spise predmeta smo vratili Višem sudu

Iz Apelacionog suda demantovali su navode advokata Damira Lekića da je suđenje optuženima za trgovinu ljudima - Vitaliju Grečinu, Oleksanderu Lisčinskom, Oleksiju Blahoslavovu i Bogdanu Petrovu, odloženo zbog, kako je rekao, previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada tog suda.
U Apelacionom sudu kažu da su spise predmeta u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratili Višem sudu 10. oktobra, uz akt ovog suda od 9. oktobra.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
To je, kako kažu, konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta.&nbsp;
- O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine -piše u demantiju.
Poručili su da Apelacioni sud postupa u svim predmetima koji su u njegovoj nadležnosti, a posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, te da su zato neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu.

Apelacioni sud: Neistinite tvrdnje Lekića o neažurnosti, spisi predmeta vraćeni Višem sudu 10. oktobra

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Tag: spisi-predmeta