Suđenje optuženima u slučaju „Tunel“ još nije zakazano jer je odbrana trojice okrivljeni izjavila žalbu na odluku vijeća Osnovnog suda koje je donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu. Predmet je zadužio sudija Borko Lončar ali nakon što je odbrana izjavila žalbu spisi predmeta moraju biti dostavljeni Višem sudu na odlučivanjem, saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda. Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025013000010_a4f99671b6eea318dd93f1175c9e8773017aa2a8a6c6382caa96a4dfdd0b9855.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025013000010_a4f99671b6eea318dd93f1175c9e8773017aa2a8a6c6382caa96a4dfdd0b9855" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"><figcaption>Katarina Baćović(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption></figure>  Crnogorskim istražiteljima nedostupni su Veljko i Milan Marković i Jovanović i za njih je sudsko vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune. Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnic kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“. Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra prošle godine, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije - od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spisi predmeta u slučaju Tunel biće dostavljeni Višem sudu

Uprava policije saopštila je da je saslušala više osoba po prijavi koju je podnijela bivša potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić i da je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru dostavila spise predmeta.
Budvanska policija je sa ODT u Kotoru, povodom formiranog predmeta po prijavi koju je Dokić podnijela Odjeljenju bezbjednosti Budva 3. decembra, preduzela niz mjera i radnji u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti prijavljenog događaja. 
Dokić je Odjeljenju bezbjednosti Budva prijavila da joj je, kada je došla na radno mjesto 3. decembra, jedna osoba uputila riječi uvrjedljive sadržine.
- U odnosu na ovaj događaj policija je prikupila obavještenja na zapisnik od više lica - saopšteno je iz Uprave policije.
Navode da se kompletna komunikacija između Uprave policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru odvijala u kontinuitetu kako usmenim, tako i elektronskim putem, te je nakon preduzetih aktivnosti i kompletiranja spisa predmet dostavljen postupajućem tužiocu na ocjenu i mišljenje, putem redovne pošte 13. decembra.
- Preciznosti radi, postupajućem tužiocu dostavljena su: četiri zapisnika o obavještenju prikupljenom od četiri lica, zahtjev Uprave policije upućen Službi pravnih i opštih poslova, Poslovnik o radu Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 18.12. 2014. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju DOO Komunalno Budva od dana 7. 02. 2022. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o osnivanju DOO Komunalno Budva od dana 1. 03. 2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Statut DOO Komunalno Budva od 13. 10. 2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Poslovnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta DOO Komunalno Budva, od dana 7.11.2023. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta DOO Komunalno Budva, od dana 1. 11. 2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, izvod iz ugovora između šefice pravnih i opštih poslova M.M. i službenice Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup podataka od dana 29.04.2022. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, Odluka sa hitne XXXVIII Sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, neopoziva ostavka člana Odbora direktora DOO Komunalno Budva Milana Šolgage, od dana 11.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva, sa dopisom obavještenja članovima Odbora direktora, od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, e-mail prepiska sa prilogom fotografije ručno ispisane neopozive ostavke čl. Odbora direktora Iva Bojanića, od dana 11.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva - navedeno je, pored ostalog u saopštenju policije.
Dodali su da su ODT-u dostavili zapisnik sa hitne 39. sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva od dana 11.11.2024. godine, ovjeren pečatom privrednog društva, službena zabilješka šefice pravnih i opštih poslova DOO Komunalno Budva od dana 12.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva...
- Postupajućem tužiocu dostavljen su inicijativa VD Izvršnog direktora Predraga Ivanovića za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora, od dana 12.11.2024. godine, ovjerena pečatom privrednog društva, obraćanje VD direktora Predraga Ivanovića Skupštinskoj službi Opštine Budva, Potpredsjednici Opštine Budva, Sekretarijatu za investicije i Glavnom administratoru Opštine Budva, od dana 12.11.2024. godine, službena zabilješka Šefice pravnih i opštih poslova DOO Komunalno Budva Mirjane Miranović od dana 19.11.2024. godine, Zapisnik sa sjednice Odbora direktora DOO Komunalno Budva sa osam ostataka pečata društva koji je u prilogu dostavila Mirjana Miranović, kopija službene zabilješke od dana 21.11.2024. godine i službena zabilješka o konsultaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru Tijanom Čelanović, od dana 13.12.2024. godine - zaključeno je u saopštenju policije.

Portal ETV

Policija saslušala više osoba po prijavi Jasne Dokić, spisi predmeta dostavljeni ODT-u

U Apelacionom sudu poručili su da je netačna tvrdnja advokata Damira Lekića da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.
Dodali su da postupaju u svim predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.&nbsp;
- A posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, pa su neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu - istakli su u Apelacionom sudu.
Poručili su da se iznošenjem neistina o njihovom postupanju nanosi šteta njihovom, ali i ugledu pravosuđa u cjelini.
- Apelacioni sud Crne Gore još jednom koristi priliku da pozove sve medijske aktere da se uvijek prije objavljivanja informacija, radi provjere tačnosti &nbsp;informacija u posjedu ovog suda, istom obrate, jer je objektivno i istinito informisanje o predmetima od posebnog interesovanja javnosti zajednički cilj kojem treba podjednako da teže i Apelacioni sud Crne Gore i mediji, a iznošenje neistina o postupanju ovog suda, bez obzira od koga dolazi, ne doprinosi dostizanju ovog cilja, već se na taj način nanosi šteta ugledu kako ovog suda tako i pravosuđa u cjelini, što vjerujemo nije namjera niti cilj ni jednog medijskog aktera - naveli su u reagovanju.

Apelacioni sud: Netačna tvrdnja advokata Lekića, spise predmeta smo vratili Višem sudu

Iz Apelacionog suda demantovali su navode advokata Damira Lekića da je suđenje optuženima za trgovinu ljudima - Vitaliju Grečinu, Oleksanderu Lisčinskom, Oleksiju Blahoslavovu i Bogdanu Petrovu, odloženo zbog, kako je rekao, previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada tog suda.
U Apelacionom sudu kažu da su spise predmeta u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratili Višem sudu 10. oktobra, uz akt ovog suda od 9. oktobra.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
To je, kako kažu, konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta.&nbsp;
- O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine -piše u demantiju.
Poručili su da Apelacioni sud postupa u svim predmetima koji su u njegovoj nadležnosti, a posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, te da su zato neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu.

Apelacioni sud: Neistinite tvrdnje Lekića o neažurnosti, spisi predmeta vraćeni Višem sudu 10. oktobra

- Mislim da su ovom pobjedom pokazale zašto su lavice. Mislim da samo ova ekipa može na ovakav način da se vrati nakon onakvog poraza od 18 razlike protiv Njemačke - naglasila je Lazović.
Sve je, dodaje, bilo izuzetno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ffenomenalne-lavice-i-izdanje-za-pamcenje-crna-gora-deklasirala-srbiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Svaka čast djevojkama, hvala im za osjećaj koji su mi pružile. Svaka im čast - naglasila je Lazović.
Ona vjeruje kako Njemačka neće dati Španiji priliku da pobijedi.
- Ipak, ni Španija se neće lako predati. Ali, bitno je da smo došle do toga da smo uradile ono što je do nas - zaključila je Lazović.

Lazović: Mislim da samo ova ekipa može ovako da se vrati, hvala igračicama, svaka im čast

Dva organizatora maratona održanog u Iranu uhapšena su pošto neke od trkačica nisu nosile obavezan hidžab, islamsku maramu koja pokriva glavu i vrat, saopštilo je u subotu iransko pravosuđe.
- Uprkos prethodnim upozorenjima u vezi s potrebom da se poštuju važeći zakoni i propisi zemlje, kao i vjerski, običajni i profesionalni principi... događaj je održan na način koji je kršio javni red i pristojnost - prenio je navode lokalnog tužilaštva medij Mizan.
Dodaju da, uzimajući u obzir prekršaje koji su se dogodili i na osnovu zakona i propisa, podnijeta je krivična prijava protiv zvaničnika i agenata koji su organizovali ovaj događaj.
Mizan je naveo da su "dva glavna organizatora takmičenja uhapšena po nalozima".
- Jedan od uhapšenih je zvaničnik u slobodnoj zoni Kiš, a drugi radi za privatnu kompaniju koja je organizovala trku - dodaje taj mediji.
U izvještaju nije jasno navedeno da li su oni u zatvoru, mada je navedeno da je nad njima određen "sudski nadzor". Takođe, zasad nije poznato koliko je žena prekršilo zakone o hidžabu.
Maraton je održan dan ranije na jugozapadnom iranskom ostrvu Kiš, privukavši oko 5.000 učesnika u odvojenim muškim i ženskim trkama.
Kiš se nalazi u zoni slobodne trgovine u Persijskom zalivu. U nastojanju da se privuku turisti u trgovačke zone i na plaže, u toj zonu se zakoni o pokrivanju glave sprovode manje strogo.
Nošenje hidžaba je u Iranu zakonska obaveza još od vremena poslije Islamske revolucije 1979. godine i za kršenje tih zakona su predviđene duge zatvorske kazne, novčane kazne i zabrane putovanja. Zakone često sprovodi takozvana policija za moral.
<h2>Smrt Mahse Amini</h2>
Međutim, posljednjih godina, sve veći broj žena i djevojaka prestaje da se pokriva u javnosti, posebno u velikim gradovima, direktno prkoseći klerikalnim vladarima konzervativne islamske zemlje.
Do preokreta je došlo 2022. poslije smrti u pritvoru Mahse Amini, mlade žene koja je uhapšena zbog kršenja zakona o hidžabu, što je izazvalo proteste protiv establišmenta koje su predvodile žene i koji su potresli zemlju.
Poslanici s tvrde linije reagovali su jačanjem mjera za sprovođenje Zakona o hidžabu i čednosti. Ipak, u oprezu da ne izazove nemire, Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana kasnije je obustavio sprovođenje najoštrijih elemenata zakona.
Član iranskog Savjeta za svrsishodnost, koji služi kao savjetodavno tijelo vrhovnom vođi zemlje, rekao je da pojačani zakoni o hidžabu nisu primjenljivi.
Mohamed Reza Bahonar je u oktobru rekao novinarima da u suštini "ne postoji obavezni zakon o hidžabu na snazi", što je izazvalo negodovanje među tvrdokornim pristalicama, ali je odražavalo situaciju na terenu u većini većih gradova.
To pitanje je stvorilo podjelu između poslanika s tvrde linije i onih umjerenijih. Predsednik Masud Pezeškijan – koga mnogi smatraju umjerenim – odbio je da ratifikuje zakon usvojen u parlamentu kojim bi se uvele strože kazne za žene koje ignorišu kodeks oblačenja.

U Iranu uhapšeni organizatori maratona nakon što trkačice nisu nosile hidžab

Na početku dana u Dortmundu bilo je 33:17 (13:9). Pritom, teško je sjetiti se kada su "lavice" bile tako moćne u odbrani kao danas.&nbsp;
Tako su "lavice" uradile ono što je do njih – potrebna pobjeda je izborena, a sada ostaje da čekamo ishod duela Njemačke i Španije, koji će početi u 18:00 časova. U slučaju da Španjolke ne iznenade selekciju domaćina, naša reprezentacija biće u četvrtfinalu, gdje će je čekati Norveška ili Brazil.
O današnjoj utakmici najbolje govori rezultat. Kada je bilo najpotrebnije - "lavice" su odigrale briljantno. Od početka do kraja smo pratili totalnu dominaciju naše selekcije, pri čemu je utakmicu života odigrala Armel Atingre. Upisala je čak 18 odbrana, skinula dva sedmerca i postigla gol.
Izvrsna je bila i Dijana Trivić, naročito u drugom dijelu. Meč je završila sa devet postignutih golova.
U nastavku možete ispratiti kako je tekao današnji susret.
Drugo poluvrijeme
60' - Gotov je meč u Dortmundu. Slobodno možemo reći i - najbolja utakmica crnogorskih rukometašica, ne samo na ovom Svjetskom prvenstvu.&nbsp;
55' - Ne zaustavljaju se naše igračice. Bulatović pogađa i na semaforu je 30:15.
55' - U završnih pet minuta Crna Gora ulazi uz vođstvo 29:15.
50' - Jelena Vukčević pogađa za 27:14, a onda još jednom za 14 razlike.
49' - Armel Atingre upisuje 16. odbranu. Čudo na našem golu.
47' - Na jednoj strani gol Cvijić iz sedmerca, na drugoj Brnović iz igre i rezultat je 26:14. Sada već možemo konstatovati - ono što je bilo do nas, urađeno je. Čekamo šta će napraviti Njemice protiv Španije.
46' - Godeč nas vodi na plus 11, a onda Vukčević pogađa za 25:13.
46' - Atingre brani još jedan sedmerac - drugi danas. Ukupno 15 odbrana.
45' - Osmi gol Dijane Trivić. Opet vodimo 10 razlike.
44' - Trivić postiže još jedan gol, a Cvijić uzvraća iz sedmerca za 22:13.
42' - Cvijić smanjuje na 21:12. Ali, čini se kako bi u Dortmundu trebalo da se dogodi čudo pa da Crna Gora ne dođe do neophodna dva boda.
42' - Vjerovali ili ne - deset razlike. Pletikosić i Trivić za 21:11.
40' - Marija Marsenić brani sedmerac. Naše golmanke briljiraju danas.
39' - Bulatović nas vraća na plus osam.
38' - Ponovo pogađa Trivić, koja je maestralno krenula u nastavku. 18:11. A onda - nova odbrana Atingre.
37' - Nakon čitavih sedam minuta, Srbija daje prvi gol u nastavku. Skrobić za 17:10. Odmah potom Krpež Sležak smanjuje na 17:11.
36' - Sada smo sa dvije igračice manje. Ali ni to Srbija ne koristi - 13. odbrana Atingre.
34' - Trivić još jednom. Plus osam. 17:9.
33' - Ne mogu igračice Srbije do gola, ali možemo mi - Trivić sa krila za 16:9.
32' - Pogađa Jauković, sada je 15:9. Odlično ulazimo i u drugo poluvrijeme.
31' - Počeo je drugi dio susreta, i to 11. odbranom Atingre. Koristimo to na najbolji način - Trivić pogađa za 14:9.
Prvo poluvrijeme
30' - Bulatović za 13:8. Ipak, brzo smanjuju suparnice. Rezultatom 13:9 završeno je prvo poluvrijeme.
29' - Pletikosić i Garović pogađaju - 12:8.
29' - Pletikosić se treći put upisuje u strijelce, ali odmah odgovara Cvijić. 11:7.
28' - Jovović iz sedmerca smanjuje na četiri razlike.
27' - Atingre pogađa sa gola na gol! 10:5.
26' - Crna Gora ne koristi dvije igračice više, pri čemu je prethodno poništen gol koji je za Srbiju postigla Cvijić.
25' - Atingre upisuje još dvije odbrane i ima ih devet. No, Vukčević iz sedmerca pogađa prečku, te ostaje 9:5.
23' - Vukčević je precizna iz sedmerca - 9:5.
22' - Radosavljević se upisuje u strijelce i sada je 8:5.
20' - Skrobić smanjuje, ali Bulatović odmah pogađa za 8:4.
19' - Golova nema već četiri minuta, ali to svakako odgovara više našoj selekciji.
16' - Risović je odbranila šut iz sedmerca Đurđine Jauković.
14' - Pletikosić. Drugi današnji gol za 7:3.
13' - Koristi Srbija nešto slabiji interval naših igračica u napadu. Smanjuju na 6:3 golom Cvijić.
11' - Radević smanjuje na 6:2.&nbsp;
10' - Nakon trećine prvog poluvremena, na semaforu je 6:1.
9' - Brnović je lobovala golmanku Risović, sada je 5:0.
8' - Đurđina Jauković se upisuje u strijelce za 4:0, a onda nova odbrana Atingre.
8' - Skida Atingre i zicer. Njen učinak je pet od pet. I dalje je 3:0.
7' - Još jedna odbrana Atingre. Izuzetna je naša golmanka na početku meča.
6' - Atingre brani i sedmerac! Šutirala je Krpež Šlezak, ali je naša golmanka 'pročitala'.
5' - Sjajno za sada igra naša selekcija u odbrani, ali i u napadu - Pletikosić za 3:0.
4' - Bulatović za 2:0, prije toga vidjeli smo i novu odbranu Atingre.
3' - Povela je Crna Gora. Prvi gol postiže Trivić.
2' - Obje selekcije počele su žestoko u odbrani, Atingre je upisala prvu odbranu, 0:0 je i dalje.
0' - Počela je utakmica u Dortmundu.
<h2>Jauković: Znamo Srbiju, nema tajni; Cvijić: Crna Gora dobra i iskusna selekcija</h2>
Naša igračica Đurđina Jauković upozorila je prije utakmice da je Srbija jaka na svim pozicijama.
- Ja sam dosta kroz rumunsku ligu igrala protiv njih. Mislim da nema tajni, imaju odlične bekove, krila, mislim da su im golmani vjetar u leđa. Najbitnije je da izađemo na teren i damo sve od sebe - kazala je ona.
Reprezentativka Srbije Dragana Cvijić naglasila je kako dobro znaju kako igra naša selekcija.
- Gledali smo ih protiv Španije, Farskih Ostrva, znamo se dobro. Ili smo igrali sa Crnogorkama u klubovima ili 100 puta protiv njih. Znamo kako igraju, slično kao mi. Dobra, iskusna selekcija, Suzana Lazović je unijela novu energiju u reprezentaciju, uvela nešto novo, stavila svoj pečat. Poznajemo se, nema tu mnogo tajni. Očekujem meč na mali broj golova - kazala je Cvijić.
<h2>Srbija je na ovom SP osvojila bod više od nas</h2>
Crna Gora je u dosadašnjih pet mečeva na SP ostvarila tri pobjede i dva poraza. Srbija je, sa druge strane, imala tri pobjede, poraz i remi.
Nakon tih pet utakmica, Crna Gora ima gol razliku 146:146, a Srbija 140:146.
Neke od dosadašnjih utakmica obilježile su i golmanke dvije selekcije. Armel Atingre i Jovana Risović imaju identičan procentualni učinak - zaustavile su 31 odsto šuteva. U tom segmentu dominira mlada Marija Marsenić uz učinak od 40 procenata.
Pritom, čini se kako ključna prednost naše selekcije, makar kada je u pitanju statistika, jeste - Matea Pletikosić. Ona je ubjedljivo najbolja asistentkinja na turniru, pa bi od nje danas moglo zavisiti mnogo toga, kada je u pitanju naša igrau napadu.
Današnji program: CRNA GORA – Srbija (15:30), Njemačka – Španija (18:00), Farska Ostrva – Island (20:30).
Tabela: Njemačka 8, Srbija 5, Španija 4, CRNA GORA 4, Farska Ostrva 3, Island 0.

Fenomenalne "lavice" i izdanje za pamćenje: Crna Gora deklasirala Srbiju

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje uhapsili su juče člana organizovane kriminalne grupe S. L. (30) iz Prijestonice zbog sumnje na ugrožavanje sigurnost člana suprotstavljene organizovane kriminalne grupe P. L. i njegovog advokata N. M, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje postupali su po prijavi advokata N. M. protiv S. L.
- Sumnja se da je S. L. 25. novembra nakon završenog ročišta u Osnovnom sudu u Cetinju uputio prijetnje po život i tijelo P. L. i njegovom zakonskom zastupniku N. M, koje je advokat potom prijavio tužilaštvu - navod se u saopštenju.
Osumnjičeni S. L. je, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Cetinje: Uhapšen član OKG osumnjičen da je prijetio članu suprotstavljene OKG i njegovom advokatu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: spisi-predmeta