Dvojica državljana Mađarske uhapšena su u blizini Tuzle pod sumnjom da se bave kontraobavještajnim aktivnostima na štetu Bosne i Hercegovine.Njih su uhapsili pripadnici Uprave policije MUP-a TK.
Nakon hapšenja su ispitani predati su u nadležnost terenskog centra Službe za poslove sa strancima BiH.O svemu je obaviješteno i Kantonalno Tužilaštvo.
- Uprava policije MUP TK-a je 22.10.2025.godine zaprimila prijavu građanina u kojoj se ukazuje na sumnjivo ponašanje dva nepoznata lica koja se kreću gradskom ulicom u Banovićima. Po prijavi su postupili policijski službenici nadležne policijske uprave koji su izvršenim provjerama utvrdili da se radi o mađarskim državljanima G.B. (73) i J.G. (63), koji su prema njihovoj izjavi u Bosnu i Hercegovinu ušli dana 20.10.2025.godine. S obzirom da se radi o stranim državljanima, o svemu je upoznata Služba za poslove sa strancima, Terenski centar Tuzla, radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - &nbsp;naveli su iz MUP-a TK

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Tuzli uhapšeni Mađari zbog sumnje na špijunažu

U iranskom gradu Komu pogubljena je jedna osoba osuđena da je špijunirala za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad.
Kazna je izvršena juče ujutru nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu, a zahtjev za pomilovanje je odbijen, saopštila je novinska agencija Mizan.
U izvještaju nije naveden identitet osobe, ali se navodi da je optužena za "obavještajnu saradnju sa cionističkim režimom" i proglašena krivom za "korupciju na Zemlji" i "neprijateljstvo prema Bogu" - zločine kažnjive smrću prema iranskom islamskom krivičnom zakonu.
Mizan je naveo da je osoba započela komunikaciju i saradnju sa izraelskim obaveštajnim službama u oktobru 2023. godine i da je uhapšena četiri mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine.
Okrivljeni je navodno pružio osjetljive informacije Mosadu i obavljao misije unutar Irana u ime izraelske obavještajne službe, navodi se u izvještaju.
Nijesu objavljeni detalji o prirodi navodne špijunaže ili datumu hapšenja osobe.
Iransko pravosuđe je više puta opisivalo takva pogubljenja kao neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, posebno zbog izraelskih "operacija infiltracije i sabotaže".

500x500

1250x600

1084x550

Iran: Pogubljena optužena za špijunažu za Izrael

Prema podacima Amnesti internašonala (Amnesty International, AI) , samo u prvih devet mjeseci 2025. godine u Iranu je pogubljeno više od 1.000 ljudi. To je najveći zabilježeni broj u posljednjih 15 godina. Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava govori o „potresnom kršenju prava na život".
Među najčešćim optužbama na temelju kojih pravosuđe izriče smrtnu kaznu nalaze se „saradnja s neprijateljskim vladama" i „oružana pobuna protiv države" kao i „loše ponašanje na ovom Svijetu" (Mofsed-e-filarz) pri čemu se radi o definiciji iz šerijata za čitav niz djela koja negiraju apsolutnu vladavinu Boga.
Od dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu, broj takvih sudskih postupaka naglo je porastao. Dugogodišnji sukob između dvije zemlje prerastao je u otvoreni rat nakon što je Izrael napao brojne ciljeve u Iranu. Poslije tih napada iranske vlasti sve više traže navodne krivce za neuspjehe državnih institucija.
<h2>Politička represija</h2>
- Rat i političke krize dovode do toga da se kršenja ljudskih prava manje primjećuju - kaže dobitnica Nagrade Saharov Evropskog parlamenta, Nasrin Sotudeh u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Ova pravnca živi u Teheranu i već godinama se zalaže za političke zatvorenike.
- Vlast često pokušava da strogošću na unutrašnjem palnu prikrije svoje poraze. Posljednjih decenija &nbsp;se stalno pokazivalo da nakon neuspjeha raste pritisak na žene i da se pooštrava sprovođenje propisa o oblačenju. Ovaj put pritisak je usmjeren i na izbjeglice iz Avganistana, kao i na osobe koje su već bile na sudu, a sada su iznenada ponovno optužene - kaže Sotudeh.
<h2>Slučaj Babamiri</h2>
Jedan od poznatijih slučajeva je Rezgar Beigzadeh Babamiri, kurdski politički zatvorenik koji je u zatvoru od 18. aprila 2023. godine.&nbsp;
- Mog su oca uhapsili zato što je tokom nacionalnih protesta 2022. u gradu Bukanu pomagao ranjenima ljekovima i pritom podržavao pokret "Žena, život, sloboda" - kaže njegova ćerka Džino, koja studira u Norveškoj, u razgovoru za Dojče vele.
Babamiri je osuđen na 15 godina zatvora zbog „okupljanja i zavjere protiv nacionalne bezbjednosti", „špijunaže i saradnje s neprijateljskim državama“ te „članstva u ilegalnim grupama".
Nakon iransko-izraelskoga rata u junu, protiv njega je izrečena i smrtna kazna zbog navodne špijunaže za Izrael.&nbsp;
- Moj je otac bio aktivista tokom protesta 2022. godine. Uvijek je stajao na strani ljudi koji protestuju i to je javno govorio - izjavila je njegova ćerka.
Zajedno s drugim ženama čiji su očevi pogubljeni ili čekaju izvršenje smrtne kazne, Džino je osnovala je inicijativu Djevojke koje žele pravdu.
- Naši napori nisu usmjereni samo na političke zatvorenike ili one za koje vjerujemo da su nevini, već na temeljno ukidanje smrtne kazne - objašnjava ona.
Dodaje da kad im se jave djeca osuđenih na smrt i svim snagama pokušavaju dokazati nevinost svojih očeva kažu im da to nije bitno.
- Nijedan ljudski život ne bi smio biti ugašen pogubljenjem. Naravno, ko počini zločin, treba da bude kažnjen, ali ta kazna mora biti u skladu sa zakonima i načelima ljudskih prava - ističe Džino.
<h2>Proširenje primjene smrtne kazne</h2>
Vlasti koriste izgovor „ugrožavanja nacionalne bezbjednosti" kako bi brže sprovodile egzekucije. U junu je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžaj javno pozvao na to da se osobe optužene za „podršku ili saradnju s neprijateljskim državama", poput Izraela, ubrzano izvedu pred sud i pogube.
Istodobno je iranski parlament donio zakone koji dodatno proširuju primjenu smrtne kazne. Ubuduće bi i nejasno formulisane optužbe poput „saradnje s državom ili grupom koja je proglašena neprijateljskom“ mogle biti kažnjene smrću i oduzimanjem cjelokupne imovine. Što se pod pojmom „saradnja" podrazumijeva definišu bezbjednosne &nbsp;službe.
- Pravda se može garantovati samo kroz nezavisnost pravosuđa, a naše pravosuđe ni na koji način nije nezavisno - zaključuje pravnica Sotudeh.

Drastičan rast broja pogubljenja u Iranu

Mrežu špijunaže koju je gradila Bjelorusija u Evropi razotkrile su i uništile obavještajne službe Češke, Mađarske i Rumunije, saopštila je češka kontraobavještajna agencija.
Češka agencija, poznata kao BIS, objavila je u saopštenju u ponedjeljak da je tim evropskih agenata otkrio špijune bjeloruske sigurnosne službe KGB u nekoliko evropskih zemalja.
BIS je naveo da je među njima bio i bivši zamjenik direktora moldavske obavještajne službe SIS, koji je bjeloruskom KGB-u dostavljao povjerljive informacije.
Češke vlasti su takođe protjerale jednog bjeloruskog agenta koji je koristio diplomatski status kao paravan. Ministarstvo vanjskih poslova Češke saopštilo je u ponedjeljak da mu je dato 72 sata da napusti zemlju.
Agencija je naglasila da je Bjelorusija uspjela uspostaviti ovu mrežu zahvaljujući slobodnom kretanju svojih diplomata kroz evropske zemlje.
- Da bismo se uspješno borili protiv ovih neprijateljskih aktivnosti u Evropi, moramo ograničiti kretanje diplomata akreditovanih iz Rusije i Bjelorusije unutar Šengen zone - izjavio je direktor BIS-a Mikal Kudelka.
Agencija nije iznijela dodatne informacije.
Rumunska agencija za borbu protiv organizovanog kriminala, DIICOT, saopštila je u ponedjeljak da je izdala nalog za hapšenje 47-godišnjeg osumnjičenog pod optužbom za izdaju. Osumnjičeni je ranije obavljao rukovodeće funkcije unutar moldavske obavještajne službe SIS. Prema navodima DIICOT-a, sumnja se da je bjeloruskim obavještajnim službenicima otkrivao državne tajne koje su vjerovatno "ugrožavale nacionalnu sigurnost".
Rumunska agencija dodala je da se između 2024. i 2025. godine osumnjičeni Moldavac - čiji identitet nije objavljen - dva puta sastao sa bjeloruskim špijunima u Budimpešti u Mađarskoj, te da postoje "osnovane sumnje" da su ti sastanci bili povezani sa "davanjem instrukcija" i razmjenom novca za pružene usluge.
Međunarodnu istragu nadgledala je Eurodžast (Eurojust), agencija Evropske unije za pravosudnu saradnju.
Bjelorusijom upravlja autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Lukašenko je dozvolio Rusiji da koristi bjelorusku teritoriju kao bazu za početak invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a kasnije je prihvatio i raspoređivanje ruskih taktičkih nuklearnih raketa.

Češka i saveznici razotkrile i uništile bjelorusku špijunsku mrežu u Evropi

Na Visu su uhapšeni A. M., državljanka Srbije iz Kosovske Mitrovice, i njen dugogodišnji partner, J. I., inače pripadnik Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva, pilot vojnog helikoptera, a koji se sumnjiče za špijunažu u korist Srbije.
Prema vrlo šturim informacijama do kojih je došao Index.hr, &nbsp;postupak protiv njih sprovode i civilna i vojna policija, ali je u istragu uključen i Europol.
Istražitelji sumnjaju da je vojni pilot, koji je bio angažovan u KFOR-u odavao tajne partnerki, a ona ih slala Srpskoj listi, partiji srpske manjine na Kosovu.
Sumnja se da je J. A. svojoj djevojci odavao informacije o kretanju Srba na Sjeveru Kosova od kraja 2022. sve do ove godine, kao i o kretanju &nbsp;snaga KFOR-a.&nbsp;
Među ostalim, istražitelji tvrde da joj je otkrivao korisne informacije vezane za Zubin potok, mjesto na sjeveru Kosova u kojem često izbijaju problemi između Srba i Kosovskih Albanaca. Naime, riječ je o politički i sigurnosno najosjetljivijem dijelu Kosova jer ga Beograd i Priština smatraju ključnim za kontrolu i integraciju sjevera.
Terete se i za razmjenu informacija o transportu uhapšenog Dejana Pantića, Srbina, bivšeg pripadnika kosovske policije, koji je optužen za sudjelovanje u napadima na članove Središnjeg izbornog povjereništva na sjeveru Kosovske Mitrovice.

Hrvatska: Uhapšeni pilot iz Splita i djevojka iz Kosovske Mitrovice, sumnjiče se za špijunažu u korist Srbije

Državljanin Sjedinjenih Američkih Država, koji je radio u vojnom objektu te zemlje u Njemačkoj, optužen je za špijunažu jer je, navodno, nudio Kini osjetljive informacije, saopštili su danas tužioci.
Optuženi Martin D. uhapšen je u Frankfurtu u novembru prošle godine, a on se u optužnici tereti da je izjavio da je spreman da se bavi špijunažom za stranu obavještajnu službu, tvrde tužioci.
On je od 2017. do 2023. godine radio za civilnog izvođača radova Ministarstva odbrane SAD u neidentifikovanom vojnom objektu u Njemačkoj, navodi se u saopštenju tužilaštva.
Optužen je da je tokom ljeta 2024. godine više puta kontaktirao kineske vlasti i obavještajnim službama, te zemlje nudio osjetljive informacije o vojsci SAD.
Njemački mediji su izvijestili da osumnjičeni do hapšenja nije uspio da prenese nikakve podatke kineskim vlastima.
Slučaj je proslijeđen sudu u Koblencu, na zapadu Njemačke, koji će odlučiti o početku suđenja.

Amerikanac u Njemačkoj optužen za špijunažu u korist kineske obavještajne službe

Norvežanin koji je radio kao obezbjeđenje u ambasadi SAD u Oslu optužen je za špijunažu za Rusiju i Iran, prema optužnici u čiji je uvid imala agencija AFP.
Muškarac od 27 godina optužen je za pružanje informacija o aktivnostima u ambasadi SAD između marta 2024. i 20. novembra, datuma hapšenja, u zamjenu za plaćanja u eurima i bitkoinima.
U Oslu, Srbiji i Turskoj, on je ruskim i iranskim vlastima pružio imena, adrese, brojeve telefona i registarske tablice diplomata i zaposlenih, kao i njihovih supružnika i djece, prema dokumentu koji je vidio AFP.&nbsp;
On je takođe davao mape ambasade, bezbjednosne rutine i spisak poštanskih pošiljki koje koriste norveške obavještajne službe, prema istom izvoru.
&nbsp;- Te obavještajne aktivnosti su ozbiljne, posebno zato što su imale za cilj otkrivanje informacija stranoj državi - napisalo je norveško tužilaštvo u optužnici od 22. jula.
Muškarac, čiji identitet nije saopšten, priznao je činjenice, ali odbacuje optužbe protiv sebe, izjavila je njegova braniteljka Inger Zadig.
On je takođe optužen za pokušaj prikrivanja dijela isplata, koje su iznosile više od 200.000 kruna (17.000 eura), tako što ih je prebacio na bankovne račune rođaka.
Prema lokalnim medijima, taj čovjek se suočava sa kaznom zatvora od 21 godine.
Norveške obavještajne službe redovno identifikuju Rusiju, sa kojom sada kao članica NATO-a dijeli kopnenu granicu na Arktiku, kao i Iran i Kinu kao glavne zemlje u riziku od špijunaže.

Norvežanin koji je radio za ambasadu SAD optužen za špijunažu

Iranske bezbjednosne snage pritvorile su više od 700 ljudi zbog sumnje da su špijunirali za Izrael, javlja novinska agencija Fars. 
 
Fars, koja je povezana sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), navodi da su hapšenja izvršena od 13. juna, kada je Izrael pokrenuo široku vazdušnu kampanju ciljajući iranske vojne, nuklearne i vladine lokacije i zvaničnike. 
 
Iran kaže da je više od 600 ljudi ubijeno (brojka koja nije nezavisno potvrđena) u napadima, uključujući civile, prenosi Radio Slobodna Evropa. Kao odgovor, iranski odmazni napadi navodno su ubili desetine Izraelaca, među kojima su i civili. 
 
Fars je pritvorene nazvao "plaćenicima", uprkos tome što nijedan nije formalno optužen ili osuđen. Takođe je tvrdio da su "uglavnom djelovali unutar špijunskih i sabotažnih mreža" i da su "identifikovani i uhapšeni na osnovu dojave i obavještajnih operacija". 
 
Hapšenja dolaze u periodu pojačanih bezbjednosnih zabrinutosti unutar Irana. Posljednjih godina, vjeruje se da je Izrael izvršio niz visokoprofilnih atentata i sabotažnih misija duboko unutar Irana, otkrivajući značajnu infiltraciju u iranske bezbjednosne i obavještajne službe. 
 
Ti propusti su izazvali čistke, interne istrage i rastuće nepovjerenje unutar iranskih bezbjednosnih institucija. 
 
Od početka trenutnog sukoba, koji je pauziran nakon primirja posredovanog od Sjedinjenih Američkih Država u utorak, Iran je takođe ubrzao pogubljenje zatvorenika osuđenih za saradnju sa Izraelom - akcije koje su osudile grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International.

Iran priveo više od 700 ljudi pod sumnjom za špijunažu za Izrael

Iran je saopštio da je pogubio Pedrama Madanija, koji je optužen za "špijuniranje za Izrael" u slučaju za koji su grupe za ljudska prava rekle da je pun "fundamentalnih nedostataka" i zasnovan na priznanjima datim pod prisilom.
Iranska novinska agencija za pravosuđe Mizan objavila je 28. maja da je pogubljenje izvršeno zbog prekršaja koji uključuju "špijuniranje za Izrael" i "sticanje bogatstva nezakonitim sredstvima".
Iranska organizacija za ljudska prava izvijestila je 25. maja da je Madani bio u "neposrednoj opasnosti" od pogubljenja nakon što je prebačen iz zatvora Evin u zatvor Gezelhesar u Karaju, gdje je njegova porodica bila pozvana u, kako se vjeruje, posljednju posjetu.
Pedram je uhapšen zbog navodne špijunaže za Izrael 2020. godine.
Revolucionarni sud ga je osudio na smrt zbog optužbi za "korupciju". Tu presudu je Vrhovni sud tri puta poništio, a svaki put ga je sud jednakog statusa ponovo osudio na smrt.
Zatvorena iranska disidentkinja Narges Mohamadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2023. godinu, objavila je video Madanijeve majke koja moli iranske vlasti da "ne dozvole da još jedna porodica pati".
Ona je takođe tražila da se slučaj "pun nejasnoća i ozbiljnih nedostataka ponovo preispita".
Vijest o Madanijevom pogubljenju dolazi dan nakon što je Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) objavio izvještaj u kojem se navodi da iranske vlasti provode "strašan niz pogubljenja", s najmanje 113 pogubljenja prijavljenih samo u prvih 25 dana maja 2025. godine.
Grupa sa sjedištem u Oslu saopštila je da je Iran do sada ove godine pogubio 478 ljudi, što je porast od 75 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Iranske vlasti su u prosjeku pogubile najmanje tri osobe dnevno tokom prvih pet mjeseci 2025. godine, a sve više disidenata i marginaliziranih zajednica postali su žrtve okrutne vladine represije nad neslaganjem i brutalne politike protiv droga - rekao je privremeni izvršni direktor Hjuman rajts voča Federiko Borelo.
Razmjere ove krizem kako je naveo Borelo, "naglašavaju hitnu potrebu da međunarodna zajednica izvrši pritisak na iransku vladu da odmah zaustavi sva pogubljenja i uspostavi moratorij na smrtnu kaznu".

Iran pogubio čovjeka optuženog da je špijunirao za Izrael

Zapadne obavještajne službe kažu da je Rusija možda pokušala da preuzme kontrolu nad najmanje 1.000 nadzornih kamera u Rumuniji od 2022. godine.
Ruska vojna obaveštajna služba (GRU) ciljala je hiljade nadzornih kamera širom Rumunije i drugih NATO zemalja koje se graniče sa Ukrajinom u pokušaju da prati tok vojne i humanitarne pomoći Kijevu, prema nedavnoj istrazi u kojoj su učestvovale Sjedinjene Države i nekoliko evropskih zemalja.
Ova opsežna kampanja sajber špijunaže, pripisana ozloglašenoj GRU jedinici 26165, počela je nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Takođe poznata kao APT28 ili Fancy Bear, GRU jedinica 26165 je sajber grupa odgovorna za visokoprofilne špijunske kampanje protiv zapadnih vlada, odbrambenih i logističkih sektora.
Istražitelji su rekli da su od približno 10.000 kompromitovanih IP adresa, skoro 1.000 pripadale nadzornim kamerama u Rumuniji – što je čini drugom najpogođenijom zemljom poslije same Ukrajine. Druge ciljane zemlje uključuju Poljsku, Mađarsku i Slovačku.
Ruski hakeri su koristili sofisticirane taktike spearphishinga – slali su personalizovane e-poruke dizajnirane da prevare korisnike da otkriju svoje pristupne podatke na lažnim veb-sajtovima, rekli su istražitelji.
U nekim slučajevima, distribuirali su malver skriven u pornografskom materijalu. Kada bi dobili pristup, napadači su mogli da prikupljaju osjetljive metapodatke sa kamera, uključujući njihovu lokaciju, model, verziju softvera i korisničke informacije.
Ovaj pristup je omogućio ruskim operativcima da u realnom vremenu prate strateške lokacije, kao što su granični prelazi, vojne instalacije, željezničke stanice i luke – posebno one uključene u transport pomoći Ukrajini.
Prema istrazi, cilj je bio prikupljanje obaveštajnih podataka o rutama i vremenu isporuka zapadne podrške koje su prelazile granicu i ulazile u Ukrajinu dok se borila protiv ruskih trupa.
Rumunija, sa svojom granicom od 650 kilometara sa Ukrajinom, je ključna tranzitna zemlja za izbjeglice i pomoć. Ključne granične tačke kao što su Siret, Sighetu Marmației i Galați, kao i luke na Dunavu, bilježe intenzivnu aktivnost od početka rata prije više od tri godine.
Iako tačne rute vojne pomoći ostaju povjerljive, izloženost nadzorne infrastrukture predstavlja ozbiljne bezbjednosne rizike.
Značajna ranjivost proizlazi iz široke upotrebe kineskih nadzornih kamera (posebno Hikvision i Dahua) u Rumuniji, uključujući vladine agencije, vojsku, graničnu policiju, pa čak i Parlament. Ovi brendovi su zabranjeni ili ograničeni u SAD i drugim zapadnim zemljama zbog bezbjednosnih zabrinutosti, ali su i dalje rasprostranjeni u Rumuniji.
Rumunske obavještajne službe nisu učestvovale u multinacionalnoj istrazi koju su vodile Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka, Francuska, Poljska, Estonija i Češka.
U odgovoru na pitanja rumunskog servisa RSE, Ministarstvo odbrane Rumunije je saopštilo da „nema regulatorna ili nadzorna ovlašćenja u vezi sa instalacijom i radom nadzornih sistema od strane pojedinaca ili pravnih lica u Rumuniji“.
Ministarstvo je dodalo, međutim, da relevantne vlasti preduzimaju „neophodne mjere kako bi sprečile neovlašćeno prikupljanje informacija koje nisu namijenjene za javno objavljivanje u vezi sa svojim vojnim jedinicama i njihovim aktivnostima“.
RSE je takođe kontaktirao Rumunsku obavještajnu službu i Direkciju za sajber bezbjednost za komentar.
&nbsp;

Ruski hakeri ciljali rumunske nadzorne kamere kako bi pratili pomoć Ukrajini

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Tag: spijunaza