Opšti kolektivni ugovor (OKU), koji garantuje najveći obim radničkih prava, od danas više nije važeći, a nove pregovore socijalnih partnera Vlada je zakazala tek za 16. januar, pišu Vijesti.
OKU je posljednji put potpisan krajem 2022. godine na period važenja od tri godine od stupanja na snagu, što je isteklo u utorak.
Ovim od danas značajan obim radničkih prava više nema oko 100 hiljada zaposlenih, koji nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ili ugovorima na nivou poslodavca.&nbsp;
Postojala je mogućnost da Skupština u utorak ili danas usvoji izmjene Zakona o radu kojim bi se postojeći OKU produžio za godinu, ali to na kraju nije ni predloženo.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su navodno socijalnim partnerima obećali da neće iskoristiti pravnu prazninu i zakidati ili jeftinije otpuštati zaposlene. Dio socijalnih partnera smatra da je bitno da se novi OKU zaključi prije obračuna januarske zarade, kako bi se on radio po novom.
Socijalni partneri - Vlada, UPCG, Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Savez sindikata (SSCG) već mjesecima pregovaraju o zaključenju novog kolektivnog ugovora.
Obje sindikalne centrale traže da se novim OKU poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi uticalo na rast zarada za oko deset odsto. Da se o tome raspravlja imaju podršku i UPCG, ali se predstavnici Vlade tome protive.&nbsp;
Zbog toga su više puta odlagane sjednice Socijalnog savjeta, koji treba da potvrdi novi OKU, kako bi ga predstavnici svih socijalnih partnera potpisali.
Zakon o radu predviđa osnovna prava radnika, ali OKU određuje značajan dio kao što su pravo na uvećanje zarade po osnovu minulog, prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, na veći broj dana godišnjeg odmora, na plaćeno odsustvo u određenim životnim situacijama, na otpremninu u slučaju odlaska u penziju, na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju smrti člana uže porodice, na doprinos poslodavca za prevenciju radne invalidnosti i rekreativne aktivnosti i pet slobodnih dana za zaposlene koji to pravo koriste, kao i na brojna prava i slobode sindikalnih organizacija i predstavnika.
Radnička prava iz OKU-a se detaljnije predviđaju i mogu poboljšati u granskim kolektivnim ugovorima i kolektivnim ugovorima kod poslodavca na nivou kompanija, međutim, problem je što mnoge djelatnosti nemaju granske kolektivne ugovore. Ti zaposleni svoja prava crpe samo iz OKU-a, a ako bi on prestao da važi više ih ne bi imali.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Opšti kolektivni ugovor istekao

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

&nbsp;Veting u policiji lagano prerasta u politički skandal. Umjesto čišćenja korumpiranih policajaca, akcija ,,Značka”, kako je prvobitno imenovana, pretvorila se u odstrijel politički nepodobnih policijskih službenika koju izvode ministar iz redova Demokrata Danilo Šaranović i členik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"'> <figcaption>KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima Televizije E, Šaranović i Šćepanović su, po nalogu Demokrata Alekse Bečiča, a sve u saradnji sa lojalnim šefovima regionalnih centara, napravili spisak nepodobnih policijskih službenika koje, po svaku cijenu, valja odstraniti. &nbsp; ,,ZNAČKA” BEZ DOKAZA Ispostavilo se da taj politički naum nije baš jednostavno sprovesti u djelo, bez kršenja zakona. To je uočljivo iz brojnih slučajeva kada su advokati targetiranih policijskih službenika podnijeli prijave zbog evidentnih nezakonitosti. Prema informacijama Televizije E, disciplinska tužiteljka Milena Pajović - koja je pokrenula više disciplinskih postupaka bez obezbjeđenih dokaza - bila je prinuđena da, na zahtjev advokata i policijskih službenika protiv kojih se vode disciplinski postupci, zatraži od Komisije MUP-a koja je vršila bezbjednosne provjere dokaze na osnovu kojih su utvrdili da za neke službenike postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović"> <figcaption>DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U službenom dokumentu koji potpisuje predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak, obavještava se disciplinska tužiteljka Milena Pajović da: 1. Komisija nije vršila provjeru istinitosti prikupljenih &nbsp;informacija; 2. Komisija ne raspolaže sa dokazima na kojima se zasnivaju izvještaji o bezbjednosnim smetnjama za rad?! BROJNE MANIPULACIJE &nbsp; To je dokaz o nezakonitostima u pokretanju disciplinskih postupaka. Ali i pokazatelj manipulacija. Jer, predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak operativne izvještaje dobija iz Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno Jedinice za kriminalističko-obavještajnu analitiku. Tako se stvara neobičan krug: na čelu te jedinice je upravo – Ljiljana Zejak, pa ispada da operativne izvještaje Ljiljana Zejak šalje – sebi?! Ta će činjenica biti povod mnogih budućih krivuičnih prijava advokata procesuiranih službenika. &nbsp; &nbsp;Jer je očito: izvještaj sa mišljenjem koji potpisuje predsjednica Komisije ne prestavlja dokaz i ne može se koristiti za potrebe disciplinskog ili nekog drugog procesnog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  IZVJEŠTAJ BEZ LEGITIMITETA Zbog problema sa legitimitetom izvještaja, ministar Šaranović ne objavljuje dokument Komisije koju je i sam formirao da sprovodi ,,veting u policiji“. Ta činjenica pokazuje &nbsp;&nbsp;domaćoj i međunarodnoj javnosti da se veting ne izvodi kao provjera integriteta, već je riječ o političkom progonu neistomišljenika i o procesu formiranja partijske policije. Nakon ovih informacija postaje jasnije zbog čega se odlažu disciplinski postupci, a pojedini bezuspješno vode i duže od godinu, pa se između Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije prebacuje odgovornost zbog politički motivisanog vetinga. &nbsp;&nbsp; I za sada nema dogovora ni odgovora nadležnih. Pa tako Ljiljana Zejak prebacuje odgovornost na načelnike regionalnih centara bezbjednosti, načelnici na Disciplinsku komisiju, a disciplinska tužiteljka odgovornost adresira na Komisiju za bezbjednosne provjere - koja je radila, kako se ispostavlja, bez materijalnih dokaza. &nbsp; DOMAĆI I MEĐUNARODNI PROBLEMI Ministar Šaranović, novoimenovani direktor Uprave policije Šćepanović, kao i funkcioneri Demokrata koji kontrolišu bezbjednosni sektor nadali su se da će – na brzinu i ispod radara javnosti – usvojiti izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima. To bi, prema stavu Demokrata, bilo rješenje da se ozakone sada nezakonito vođeni disciplinski postupci. &nbsp; Međutim, problem je što su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima prepoznate kao politički motivisan i neustavan akt, što su ocijenile crnogorske nevladine organizacije. I, da za vlast bude gore, slična se ocjena očekuje i iz Brisela. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

Poznati diplomata, istoričar i novinar Mate Meštrović, sin Ivana Meštrovića preminuo je u 96. godini, nakon kraće bolesti.
Mate Meštrović rođen je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu završio je u Zagrebu, a daljnje školovanje nastavio u inostranstvu. Od 1942. godine živjeli su prvo u Rimu, potom u Švajcarskoj, a od 1947. godine u SAD-u.
Godine 1951. diplomirao je, a 1952. magistrirao na Univerzitetu Syracuse u SAD-u. Tokom Korejskog rata služio je u američkoj vojsci u čin poručnika. Nakon povratka iz rata doktorirao je 1957. godine na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.
Narednih deset godina radio je kao novinar, a od 1967. do 1991. predavao je savremenu evropsku istoriju na Univerzitetu Fairleigh Dickinson.
Meštrović je objavio više djela, među kojima su: U borbi za Hrvatsku: sabrani članci (1980.–1986.) (1986), U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru (2003) i druga.
Od 1980. do 1982. bio je pročelnik za vanjske poslove, a od 1982. do 1991. predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), krovne političke organizacije hrvatskog političkog iseljeništva. Početkom 1990. vratio se u domovinu, a 1993. godine izabran je za zastupnika u Županijskom domu Hrvatskog sabora. Nakon isteka mandata imenovan je za ambasadora Republike Hrvatske u Bugarskoj, na čemu je mjestu bio od 1997. do 2000.
Iza njega ostali su supruga Rumi Meštrović i sin Simon Meštrović.

Preminuo poznati diplomata Mate Meštrović

Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

U Skupštini Crne Gore za danas je zakazan nastavak čak četiri sjednice, a poslanici će se, pored ostalog, izjasniti o prijedlogu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Matični skupštinski odbor predložio je za sudiju Ustavnog suda Nikolu Mugošu, dok je Predrag Krstonijević kandidat predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Poslanici će raspravljati i o predlogu za člana Savjeta Centralne banke, prijedlogu za razrješenje ministra sporta Dragoslava Šćekića, kao i o prijedlogu za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Poslanici danas o kandidatima za sudije Ustavnog suda i razrješenju Šćekića

U Crnoj Gori ovog jutra saobraća se po pretežno suvim kolovozima i uz dobru vidljivost, a zbog niskih jutarnjih temperatura u sjevernim predjelima mjestimično je izražena poledica, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Vozačima skreću pažnju da voze pažljivije i da poštuju pravila saobraćaja.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Od 31.12.2025.godine uspostavlja se odvijanje saobraćaja na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac na lokalitetu Sokolovina uz poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

AMSCG: Kolovozi suvi, na sjeveru oprez zbog poledice

Neradni dani, povodom novogodišnjih i božićnih praznika, su 1, 2, 6, 7. i 8. januar 2026. godine - saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima Nova godina praznuje se dva dana i to: četvrtak 1. januara i petak 2. januara.
Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić, i to: utorak 6. januara (Badnji dan), srijeda 7. januara (prvi dan Božića) i četvrtak 8. januara (drugi dan Božića).

Neradni dani 1, 2, 6, 7. i 8. januar

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.
- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.

Tag: socijalni-partneri

Opšti kolektivni ugovor istekao

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

Preminuo poznati diplomata Mate Meštrović

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

PRATITE TVe UŽIVO