Od objavljivanja posljednjeg Izvještaja o napretku, iz Brisela su stigle poruke koje jasno ukazuju na to da se politika proširenja EU mijenja. Poruke sa dva nedavno održana Foruma o proširenju u Briselu i „Plenuma 2025“ u Podgorici pokazuju da je današnje proširenje, prije svega, geopolitička nužnost - a ne nagrada za reforme.
To je ocijenio međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog savzea Miloš Đuričković.
Na „Plenumu 2025“, održanom u Podgorici, brojni domaći i regionalni učesnici su, u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, ukazivali na brojne anomalije u društvu koje neminovno vode ka daljim komplikacijama. Međutim, kako ističe Đuričković, uprkos iznijetim neoborivim činjenicama, ambasador Satler je, svjesno ili nesvjesno, odgovorio na najdirektniji mogući način.
- Citiram: „Morate razumjeti, Evropskoj uniji očajnički treba proširenje“. Tom rečenicom potopljena su sva upozorenja, analitički zaključci i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu. Takođe, istom rečenicom potpoljena su sva izlaganja, izjave i samopromocija predstavnika vladajuće većine o njihovoj navodnoj izuzetnosti i zaslugama za „ubrzane integracije“ - decidan je Đuričković.
<h2>TROJANSKI KONJ</h2>
Vrlo ilustrativan primjer da je proces proširenja sveden na geopolitičke potrebe Brisela, a ne na suštinske reforme i integracije, iznijela je, ističe on, i gospođa Vesna Pusić kroz primjer Kosova.
- Kosovo je ostvarilo najveći stepen napretka u odnosu na države regiona a, pazite sada, još uvijek nije ni otpočelo pregovore o pristupanju EU - dodao je on.
Ključne poruke sa Foruma o proširenju poslale su, cijeni Đuričković, komesarka za proširenje Marta Kos i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.
- Njihove poruke još jednom su potvrdile da se ubrzani proces proširenja odvija zbog geopolitičkih okolnosti i potreba Brisela, a ne zbog posvećenosti i napretka zemalja kandidata. Iz poruka je jasno da je Forum organizovan prije svega za potrebe tržišta EU i država članica, te da predstavlja početak kampanje za proširenje unutar same Unije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore, ta kampanja će u Briselu, smatra on, biti predstavljena vrlo jednostavno - Crna Gora je statistička greška - mala, jeftina i neproblematična za prijem.&nbsp;
- Primićemo je, pa ćemo imati vremena da je sredimo godinama i decenijama nakon ulaska. To je potpuno suprotno od propagande koju će sprovoditi Vlada Crne Gore, a koja glasi: „Mi smo euro-mesije. Mi znamo šta radimo. Mi donosimo boljitak.“ Slikovito objašnjeno: Crna Gora je trojanski konj (virus). Primljena je u bolnicu (EU), ali će biti držana u karantinu dok ne ozdravi ili ne propadne - naveo je Đuričković.
Na Forumu je, kako je ustvrdio, učestvovao i premijer Milojko Spajić, koji nije rekao ništa suštinski važno.
- Govorio je o metaforama, „prozorima i vratima“, Japanu… Za njega su, čini se, samo prisustvo i fotografije bile sasvim dovoljni - dodao je Đuričković.
Kampanja proširenja EU na Crnu Goru i države regiona, barem kada je Crna Gora u pitanju, neće, stava je Đuričković, biti bazirana ni na činjenicama ni na realnom stanju na terenu.
- Fokus kampanje biće na stvaranju pozitivne percepcije kod građana EU i država članica, uz naglašavanje interesa same Unije - dodao je on.
Upozorio je da će takva kampanja izazvati dva potpuno suprotna procesa: jedan pozitivan unutar EU i jedan negativan unutar zemalja kandidata u kojima vladaju nedemokratski režimi i ruski trojanski konji.
- U zemljama kandidatima, kampanja zasnovana na prenaglašenom optimizmu i neprincipijelnosti može proizvesti dva izuzetno rizična procesa: Gubitak povjerenja u Evropsku uniju i pad podrške članstvu i kognitivna disonanca unutar proevropskih snaga - naveo je on.
<h2>PODRŠKA ĆE PADATI SVAKOM NOVOM FOTOGRAFIJOM SA MANDIĆEM</h2>
To se, kaže, već vidi na primjeru Srbije, gdje je podrška članstvu padala proporcionalno rastu briselske podrške režimu Aleksandra Vučića.
- Čim je Brisel makar djelimično krenuo da okreće leđa Vučićevoj vlasti, podrška članstvu je počela da raste. Sličan proces dešava se i u Crnoj Gori: podrška je u padu i nastaviće da pada sa svakom novom fotografijom evropskih zvaničnika sa Andrijom Mandićem, baš kao što će rasti ukoliko Brisel jasno povuče crvene linije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore tj proevropskih partija rizik je, kaže, da bi mogla upasti u psihološko stanje u kojem se opravdava ili racionalizuje nešto što je očigledno loše i štetno, samo da bi se izbjegla unutrašnja nelagoda i kontradikcija između uvjerenja i realnosti.
- Takav proces doveo bi do trajnog gubitka istinskih proevropskih snaga u regionu, i time uništio svaku šansu za suštinsku evropsku integraciju - naglasio je Đuričković.
<h2>VUČIĆEV REŽIM, SPC, DODIK...</h2>
„Koalicija voljnih“ (Coalition of the willing) u evropskom kontekstu označava grupu država koje su spremne da aktivno podrže Ukrajinu i suprotstave se agresivnom ruskom uticaju, a kako je rekao, na Zapadnom Balkanu izvor gotovo svih nestabilnosti i prepreka na evropskom putu je režim Aleksandra Vučića.
- Pod tim režimom podrazumijeva se i njegova široka mreža proksija: Srpska pravoslavna crkva, Milorad Dodik, Andrija Mandić, militantne grupe na sjeveru Kosova i drugi politički akteri trećeg ranga - istakao je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih, sastavljena od istinskih proevropskih političkih subjekata iz zemalja kandidata, predstavljala bi, kaže on, najbolji odgovor malignom uticaju Vučićevog režima i njegovih proksija, a samim tim i najbolji odgovor ruskom malignom uticaju.
- Takva koalicija akumulirala bi dovoljno političke snage i relevantnosti da može uticati na procese i biti partner, ali i korektivni faktor briselskoj administraciji u sprovođenju evropskih integracija u regionu - naveo je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih koja bi se uhvatila u koštac sa suštinskim, a ne tehničkim izazovima regiona, jasno bi, cijeni on, razdvojila istinske proevropske snage od proruskih aktera i njihovih proksija.&nbsp;
- Time bi se ubrzale integracije, podigao njihov kvalitet i podstakle proevropske snage u zemljama u kojima su one trenutno u manjini. Ako bi slična inicijativa bila uspostavljena i među akterima civilnog sektora, predstavljala bi snažnog partnera za evropske inicijative poput „Demokratskog štita“ i „Strategije za civilno društvo“ - naveo je Đuričković.
Time bi proevropske snage i civilni sektor, smatra on, poslali jasan signal Briselu da u regionu postoje akteri sposobni da se izbore sa malignim stranim uticajem i mrežama njegovih proksija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

Prema projekcijama Vlade Crne Gore javni dug do kraja 2028. će porasti na skoro šest milijardi eura, što je 25 odsto, odnosno 1,2 milijarde eura, više nego što je danas - kazao je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarišući problematiku javnog duga.
On je, na mreži Iks (X), naveo da će najveće opterećenje za državu biti u 2027. godini, kada na naplatu stiže čuveno “tajno i organizovano” zaduženje od 750 miliona eura iz kraja 2020-te godine.
- Dio javnog duga se mora vraćati i iz tekućeg poslovanja, a ne samo iz novih zaduživanja jer će i nove vlade morati da vraćaju ogromna zaduženja prethodnih, koja samo od 2020-te do sada iznose više od dvije milijarde eura a očekuju se i velika zaduženja u narednim godinama - istakao je Mugoša.
Ukazao je i na površna i dnevnopolitička tumačenja javnog duga u kontekstu procentualnog odnosa prema BDP-u.&nbsp;
- Veoma je važno sagledati problematiku strukture BDP-a Crne Gore, kojeg dominantno čini potrošnja dok u kontinuitetu bilježimo veoma indikativan spoljnotrgovinski deficit. U 2024. je pokrivenost uvoza izvozom bila najmanja u posljednjih 15 godina i, nažalost, smo imali najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina (oko 3,5 milijarde eura), dok su ove ove godine još gori trendovi - naglasio je Mugoša.
Kako je dodao, mikro preduzeća, koja su osnova privrede jer čine 93 odsto ukupnog broja preduzeća i zapošljavaju oko 39 odsto radne snage, u posljednjih šest godina posluju sa gubicima, dok je njihov kapital danas za četvrtinu (25 odsto) manji nego 2019. godine.
- U odnosu na kraj 2020, više od 2.000 preduzeća više je u blokadi a iznos blokiranog duga se udvostručio (sada je više od 1,5 milijarde eura) - naveo je Mugoša.
Sa druge strane, kako pojašnjava, u budžetu Crne Gore stavka koja se odnosila na unapređenje konkurentnosti crnogorske privrede je sa blizu šest miliona prije par godina smanjena na manje četiri miliona eura ove godine.
- Crnogorskoj ekonomiji je nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja, utemeljena na relevantnim i dugoročno održivim analizama, koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti neophodnoj diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti - kazao je Mugoša.&nbsp;
Neophodno je, što je i potvrđeno u najnovijem izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.
- Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema - zaključuje Mugoša koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1988624124831240192%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: U narednim godinama porast javnog duga za 25 odsto

Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.
- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.
Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;
- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.
Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Klub poslanika Socijaldemokrata (SD) podržaće interpelaciju potpredsjednika Vlade Crne Gore Alekse Bečića, koju će podnijeti Demokratska partija socijalista, saopštio je Nikola Zirojević, poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftekst-interpelacije-dps-a-desetine-razloga-da-spajic-smijeni-becica-sektor-bezbjednosti-nesposoban-da-se-nosi-sa-pojavom-i-djelovanjem-okg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zirojević je kazao da bi bilo kakvo obrazlaganje podrške ovakvoj inicijativi bilo u potpunosti suvišno, imajući u vidu da su građanke i građani gotovo svakodnevno svjedoci vatrenih obračuna sa nažalost tragičnim posljedicama, da su sve češći slučajevi zlostavljanja i maltretiranja građana i turista od strane izgrednika, da ne može proći dan da na crnogorskim putevima neko smrtno ne strada, da nam se švercuju spomenici ratnim zločincima i da se bezbjednosni sektor nalazi u totalnom rasulu.
- Iz svih ovih razloga, Evropski savez se već duži vremenski period zalaže za smjene u bezbjednosnom sektoru, pa je podrška ovoj interpelaciji sasvim logična - saopštio je on.
Zirojević je rekao da se, dok se bezbjednosni sektor raspada, Bečić ponaša kao ministar građevinarstva, a novinske stupce pune Sky transkripti u kojima pripadnici OKG jedni druge organizuju da podrže Bečićevu partiju i glasaju za njih.
- Istovremeno, na najpodliji i najogavniji način, funkcioneri Demokrata pokušavaju građanke i građane napraviti budalama, plasirajući saopštenja za javnost koja zbilja prevazilaze sve granice zdravog razuma. Do te mjere da ćemo, ukoliko sistem zakaže na njihovom primjeru, ozbiljno razmisliti o interpelaciji u resoru zdravstva - jer ako sistem nije u stanju da pomogne najvišim državnim funkcionerima i poslanicima u Parlamentu tako što će im pomoći da se izbore sa ozbiljnim halucinacijama, kako će tek pomoći građanima - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Klub poslanika SD-a će podržati interpelaciju Bečića

Socijaldemokrate (SD) već godinama igra na istu kartu: dok su u opoziciji, žale se na „tenzije“ koje navodno stvaraju partije vlasti; čim postanu vlast makar i na lokalnom nivou, ono što su juče žustro napadali - danas im odjednom postaje „u redu“ i „civilizacijski čin“ - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Armen Šehović.
To je, kaže on, školski primjer dvostrukih aršina.
- Isto sam doživio i lično: mene i Pokret Evropa sad SD je napadao da navodno „pomažemo sporne istorijske narative“ samo zato što smo na državnom nivou u koaliciji sa partijom Andrije Mandića. A sada, kada su u Budvi (i u Plavu) vlast, iste poteze relativizuju i pravdaju. Juče - etikete i galama, danas - izgovori i tišina - naveo je Šehović.
Principi, kaže on, ne smiju zavisiti od fotelje.
- Pozivam SD da umjesto dnevnog prizivanja podjela stavi u fokus ono što građani očekuju: ekonomiju i konkretne projekte - radna mjesta, puteve, razvoju naše države - zaključio je Šehović.

Šehović: SD-ovi dvostruki aršini - u opoziciji „ugroženi“, u vlasti sve prihvatljivo

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza, dr Damir Šehović, ocijenio je da 30. avgust 2020. nije označio početak oslobođenja, već organizovani i sa strane pomognuti projekat urušavanja temelja crnogorske države i društva.
- Od tada se Crna Gora suočava sa najdubljom političkom, institucionalnom i društvenom regresijom od obnove nezavisnosti. Događaj koji je mnogima bio predstavljen kao nova šansa pokazao se kao početak najopasnijeg perioda sistemske erozije državotvornih vrijednosti u njenoj savremenoj istoriji - naveo je Šehović u saopštenju.
On je ocijenio da umjesto obećane demokratizacije Crna Gora ima vlast „koja je brutalno urušila demokratske standarde i obesmislila institucije države“.
- Državne institucije, koje su morale biti čuvari suvereniteta, stavljene su u funkciju zvaničnog Beograda i pretvorene u mehanizme kojima se Crna Gora sistematski razgrađuje i potčinjava tuđoj politici i interesima. Bezbjednosni sistem je potpuno razoren, lišen funkcije zaštite države i građana koju bi morao da ima - istakao je on.
Šehović smatra da je multietnički karakter Crne Gore izložen stalnim i organizovanim udarima, te da svjedočimo „najprimitivnijem istorijskom revizionizmu čiji je cilj da se izbrišu nesporne činjenice naše prošlosti, da se afirmiše ideologija četništva kao ‘državni narativ’ i da se Crna Gora odrekne antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva njena savremena državnost“.
- Na javnoj sceni dominira klerošovinizam, anticivilizacijska retorika i prostakluk koji je postao model ponašanja. Umjesto kulture dijaloga i odgovornosti, promovisana je kultura podjela, uvreda i ponižavanja. Umjesto politike ideja, dobili smo politiku jeftinih parola. Umjesto dostojanstva, dobili smo normalizaciju vulgarnosti i primitivizma - naglasio je lider SD-a.
Govoreći o ekonomiji, ocijenio je da je dovedena u stanje potpune improvizacije.
- Umjesto jasne strategije razvoja i koordinisane politike vodi se politika na parče, svedena na bilbord ekonomiju i marketinške trikove. To je zapravo kockarska ekonomija u kojoj se umjesto reformi nude jednokratne potrošačke mjere, a umjesto vizije puko preživljavanje. Ishod takvog modela je uvijek isti: zaduženija država, slabija privreda i neizvjesna budućnost - rekao je on.
Šehović je naglasio da 30. avgust nije bio korak ka demokratiji, već organizovana operacija urušavanja temelja crnogorske države i društva, ali i dodao da građanska Crna Gora, uprkos svemu, nije nestala.
- Naprotiv, ona postaje sve svjesnija svoje snage i značaja, ne samo kroz opozicione snage koje nose emancipatorsku misiju, već još snažnije kroz slobodne pojedince, predstavnike civilnog društva i mlade ljude koji odbijaju da pristanu da im budućnost i identitet budu moneta za političku trgovinu - rekao je Šehović.
On vjeruje da će Crna Gora ponovo pronaći snagu da se odupre.
- Naša istorija nas uči da Crna Gora nikada nije posrtala kada je vjerovala u sebe. Opstajala je jer je znala šta brani. Vjerujem da će i ovog puta građanska, evropska i antifašistička Crna Gora povratiti snagu i izgraditi društvo dostojno svojih vrijednosti i svojih ljudi. To nije samo politički zadatak. To je istorijska obaveza prema prošlim i budućim generacijama - zaključio je Šehović.
&nbsp;

Šehović: 30. avgust bio organizovani projekat urušavanja države, a ne njeno oslobođenje

Sramotna je činjenica da se danas hvalimo i pozivamo poštene poljoprivrednike na sastanak oko iznosa sredstava iz budžeta predviđenih za ovu veoma bitnu granu privrede - ocijenio je član Opštinskog odbora Socijaldemokrata u Rožajama i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mersad Čolović.
Osamdeset hiljada eura je, podvlači on, malo i za jednog poljoprivrednika znajući cijene stoke na tržištu, a kamoli za cijelu opštinu Rožaje.
On je kazao da se tim sredstvima može udovoljiti samo podobnima.
- Ako uzmemo u obzir činjenicu da je predsjednik opštine Rožaje Rahman Husović za pomoć pojedincima opredijelio 90 hiljada eura, a za druga davanja još toliko, što ukupno iznosi 270 hiljada eura, jasno je da se tim sredstvima može udovoljiti samo podobnima - istakao je Čolović ukazujući da je ovakvo izdvajanje za poljoprivredu još jedan pokazatelj nesposobnosti lokalne vlasti.
Izdvajanje svega 0,7 odsto budžeta opštine za najznačajniju granu u Rožajama dokaz je, podvlači on, nesposobnosti ljudi koji rukovode ovom oblašću.
- Ali i još jedan pokazatelj neznanja i nerada - dodao je Čolović.
Ukazao je na to da je suma koju je opština Rožaje namijenila za poljoprivredu beznačajna.
- Dok lokalni funkcioneri pljačkaju opštinsku kasu za više stotina hiljada eura, za poljoprivredu se izdvaja beznačajna suma i to onima koji klimaju glavom - zaključio je Čolović.
Čolović je decidan da se ne ulaže u poljoprivredu, sport ni kulturu, te da nema niti jednog značajnog projekta.&nbsp;
- Turizam je na začelju, a broj zaposlenih na budžetskoj kasi opštine sve je veći i veći - dodao je Čolović.

Čolović: Izdvajanje svega 0.7 odsto budžeta za poljoprivredu u Rožajama dokaz nesposobnosti, neznanja i nerada

Poslanici Socijaldemokrata podnijeli su amandmane na Prijedlog izmjena Zakona o budžetu za 2025. koji podrazumijevaju preraspodjelu sredstava na način da se smanje planirani rashodi za određene buddžetske kategorije -- funkcionere, konsultante, ugovorce o djelu, advokate, navodi se u saopštenju ove partije.
Ovi amandmani, koji ne iziskuju nove rashode u budžetu, predviđaju da se sredstva usmjere ka onima kojima su mnogo potrebniji - socijalno ranjive kategorije, nezaposlene, mikro i mala preduzeća.
- Prijedlogom poslanika SD-a predviđeno je da se ionako velika izdvajanja za službena putovanja i reprezentacije (9,4 miliona eura), koja su značajno povećana u odnosu na 2024, smanje za 1,5 miliona eura i da se ta stredstva preusmjere na korisnike materijalnih davanja - navodi se u saopštenju.
To je, kako dodaju, i obaveza shodno zaključcima Skupštine u prethodnih nekoliko godina, odnosno da se "povećaju mizerni iznosi za najranjivije kategorije (koji se kreću od 90 za pojedinca do 170 za petočlanu poroodicu), koji godinama nisu povećani a činjenica je da su troškovi života značajno porasli".
- Prijedlogom poslanika SD-a predviđeno je da se smanje ogromni predviđeni budžetski iznosi za ugovore o djelu (16,8 miliona eura) smanje za milion eura i da se ta sredstva usmjere na obezbjeđenje besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija - navodi se u saopštenju.
Realizacija ovih aktivnosti u pravcu realizacije besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija je, kako ističu, takođe obaveza.
- Javnost je upoznata i sa nalazima nadležnih revizorskih institucija, kao i NVO sektora, kojim se ukazuje da se određeni ugovori o djelu koriste za nezakonita zapošljavanja u javnom sektoru - dodaju u saopštenju.
Predlažu i povećanje izdvajanja za zapošljavanje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za milion eura i to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za advokatske, notarske i pravne usluge koja su u predloženom budžetu za 2025. godinu povećana za čak 30 odsto u odnosu &nbsp;na 2024. godinu (povećanje od 2,3 miliona eura).&nbsp;
- Kod Zavoda za zapošljavanje je za mjere aktivne politike zapošljavanja (otvaranje novih radnih mjesta) predviđeno samo 3,7 miliona eura, dok je za pasivne mjere tržišta rada (naknade nezaposlenim licima) 26 miliona eura. Nezaposlenost je jedan od najvećih izazova, zbog čega je neophodno povećati sistemsku podršku otvaranju novih radnih mjesta - ističu u SD-u.
&nbsp;Prijedlogom poslanika SD-a, kako dodaju, predviđeno je i da se za iznos od dva miliona eura smanji stavka u budžetu namijenjena konsultantskim uslugama, koja je sa 34 miliona eura u 2024. predviđena na čak 46 miliona u predlogu budžeta za 2025. i da se ta sredstva preusmjere na unapređenje konkurentnosti privrede kroz mjere finansijske podrške.&nbsp;
- Pokrivenost uvoza izvozom najmanja je u posljednjih 15 godina i iznosi 15,1 odsto, dok Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. Gotovo ništa se suštinski ne radi na poboljšanju kvaliteta naše ekonomije, o čemu govore navedene činjenice uz podatak da je više od 2.700 preduzeća danas više u blokadi nego prije par godina - upozorili su u SD-u.&nbsp;

Amandmani SD-a na budžet: Manje sredstava za službena putovanja, ugovore o djelu, konsultantske i advokatske usluge

Na konstituentima vlasti, naročito manjinskim partijama, je da odluče da li žele da budu kolaboracionisti četničkoj ideologiji - poručio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković nakon što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio da se ne suprotstavlja mišljenjima mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića i budimljansko-nikšićkog Metodija Ostojića o četničkim vojvodama Pavlu Đurišiću i Draži Mihailoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-ne-suprotstavljam-se-izjavama-joanikija-i-metodija-o-durisicu-i-mihailovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na svakom pojedincu je, podvlači Đuričković, obaveza da da jasan i nedvosmislen odgovor simpatizerima četničke ideologije u Crnoj Gori.&nbsp;
- Obaveza svih društvenih aktera jeste da izvrše pritisak svim dozvoljenim sredstvima i primoraju Skupštinu da pomenuti zakon usvoji po hitnom postupku - istakao je on.
Mišljenje Mandića o izjavama Joanikija i Metodija, kao i o ideologiji Draže Mihailovića i Pavla Đurišića svima je, kako je ukazao, poznato.
- Njihove nijanse u izražavanju podrške četničkoj, tj. fašističkoj ideologiji zaslužuju isti prezir. Jako je važno da njihove izjave i podrška toj ideologiji budu u suprotnosti sa zakonom - ocijenio je Đuričković.
Stoga je, podvlači on, neophodno usvajanje Zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola.
- Neophodno je hitno usvajanje ovog zakona kako bi sve nijanse fašizma - pa i ovaj pokušaj "light" verzije četništva Andrije Mandića - bile stavljene u isti koš, zabranjene i kažnjive u Crnoj Gori - jasan je Đuričković.
Podsjećamo, Evropski savez pozvao je ranije danas Bošnjačku stranku da na predstojećem Kongresu iskoristi priliku za zaokret i prekine partnerstvo sa Andrijom Mandićem i politikom koju, kako su kazali, većina Bošnjaka doživljava ne samo kao stranu i neprihvatljivu, već i kao ponižavajuću, opasnu i suprotstavljenu svemu za što se njihov narod istorijski borio.
- Jer kako objasniti da neko ko se poziva na evropske vrijednosti sjedi rame uz rame sa čovjekom koji se ne odriče titule četničkog vojvode, niti ima potrebu da se ogradi od slavljenja Pavla Đurišića i Dragoljuba Mihailovića? - pitaju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 44.0244%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fevropski-savez-bs-da-na-kongresu-raskine-koaliciju-s-mandicem-koje-se-vecina-bosnjaka-stidi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Posljednja izjava predsjednika Skupštine, u kojoj kaže da se „ne suprotstavlja izjavama Joanikija i Metodija o Đurišiću i Mihailoviću“ nije, cijene oni, iznenađenje&nbsp;
- Ona je samo potvrda kontinuiteta. Kontinuiteta politike čije su poruke uvreda za antifašističku tradiciju Crne Gore, ali i za svako bošnjačko dijete koje uči istinu o genocidu i stradanju - jasni su u Evropskom savezu.
Zato smatraju da je predstojeći Kongres idealna prilika da Bošnjačka stranka pokaže političku odgovornost i dosljednost.
- Da se distancira od politike koju se većina Bošnjaka - u najboljem slučaju - stidi. A u stvarnosti, sve više odbacuje kao pogrešnu i opasnu. Nijedna funkcija ne vrijedi onoliko koliko vrijedi obraz naroda koji predstavljate. Zato vjerujemo da BS zna šta treba da uradi - ako želi da bude vjerodostojna pred svojim biračima, a ne samo korisna vlastima - istakli su u Evropskom savezu.
Oni, kako su podvukli, ostaju dosljedni u borbi za građansku, antifašističku i evropsku Crnu Goru.
- Na toj strani vrijedi ostati - danas više nego ikad - zaključili su u Evropskom savezu.

Đuričković: Na konstituentima vlasti, naročito manjinskim partijama, je da odluče žele li da budu kolaboracionisti četničkoj ideologiji

Parlamentarna većina pokazala nam je da ne postoji toliko loša stvar koja može da se desi zbog koje bi odlučili da uskrate povjerenje unutar većine nekome od njih ili skrati sebi mandat - kazao je međunarodni sekretar Socijaldemokrata i funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković u informativnom programu Televizije E.
On je, komentarišući prekid sjednice Skupštine Crne Gore prošle sedmice na kojoj je trebalo da se razmatra inicijativa za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića i ponovno odlučivanje o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na zahtjev parlamentarne većine, kazao da u vrijednosnom smislu ne postoji stvar koja bi mogla da se desi koja bi uzdrmala moralni kompas parlamentarne većine.
- Demokratija je poprilično narušena u Crnoj Gori u proteklih nekoliko godina - ocijenio je Đuričković.
Smatra i da su se u prethodne dvije godine, otkad je Mandić postao čelnik Skupštine Crne Gore, dosta pozitivnih praksi prekinuto.
- Podsjećamo da su dvije važne procedure - skidanje imuniteta predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću i slanje crnogorskih vojnika u sklopu EU misija za pomoć Ukrajini - već mjesecima u fiokama zbog politike koju Mandić sprovodi i tako se odnosi prema svim drugim poslanicima u parlamentu - rekao je Đuričković.
Da ne govori o tome, kako dodaje, kako su se neki zakoni izglasavali.
- Neće prezati ni od čega i nemaju namjeru bez da to vode kao jednu privatnu kompaniju koja bi samo završavala ono što je u njihovim interesima, a ne u interesu građana - istakao je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fcrna-gora-i-hrvatska-povratak-u-90-e&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kad je riječ o relaciji Podgorice i Zagreba, te ocjene iz njegovog autorskog teksta za Slobodnu Dalamaciju da su se odnosi između Crne Gore i Hrvatske od promjene vlasti vratili na nivo iz devedesetih, ako hronološki gledamo, kako je naveo, jednostavno ćemo zaključiti da je to istina.
- Očekujem jači angažman Hrvatske, čak i u proteklom periodu uprkos tome što imamo potpredsjednika Vlade koji je persona non grata i predsjednika Skupštine i poslanika vladajuće većine, kao i jasne druge poruke iz Zagreba, očekujem da se ta retorika pojača. Ne zbog toga što bi to moglo potencijalno da uspori evropski put Crne Gore, nego direktno gađa u metu kad su unutrašnji izazovi Crne Gore u pitanju, a to je obračun sa velikosrpskim naiconalizmom i četničkom ideologijom koja je danas, dvije godine nakon formiranja Vlade, dominantna politika vladajuće većine i jedina je koja je ispunila sve ono što je zacrtala za dvije godine - istakao je Đuričković.
Početkom devedestih smo, kako dodaje, imali sukob koji je okončan, nakon čega je uslijedilo izvinjenje Crne Gore i nakon čega su dvije strane sjele za sto i potpisale otvorena pitanja i počeli da ih rješavaju.
- Sva ta otvorena pitanja imala su potencijal da budu tačke na kojima će Crna Gora i Hrvatska da sarađuju, počev od Prevlake, do broda Jadran. To su sve bile priče koje su mogle da imaju pozitivan ishod. Dolaskom ove Vlade bukvalno svako otvoreno pitanje ono je otvoreno na radikalan način, problematizovane su pozicije i imamo krajnju neprijateljsku situaciju i odnos ove Vlade prema Hrvatskoj - ocijenio je Đuričković.
Oni će, prema njegovim riječima, koristiti razne floskule - da smo NATO partneri, da smo budući član Evropske unije, ali realnost na terenu, kako dodaje, ukazuje na to da ako maknemo dio haubica i borbenih dejstava, odnosi Crne Gore i Hrvatske su u diplomatskom nivou manje-više na nivou iz devedesetih.
Komentarišući odluku podgoričkog javnog preduzeća "Putevi" da finansijski pomogne navijačima Srbije na evropskom prvenstvu u Njemačkoj rekao je da su sve to anomilije nastavak iz perioda bivše gradonačelnice Olivere Injac.
- Što nije iznenađenje kad se zna da je oko 90 odsto kadra ostalo na istim funkcijama. Suštinski se promijenio gradonačelnik koji ima možda malo bolji pristup u odnosu na Injac zadrži stvari "unutar kuće". Ako pogledate način na koji funkcioniše gradska uprava vidjećete da je posvećena samo propagandi i ničemu više. Ključni projekti i dalje izostaju. Imamo gradonačelnika i ljude oko njega koji svaki dan šetaju gradom i otvaraju projekte koji nisu beznačajni, ali ne zavređuju pažnju da njima prisustvuje gradonačelnik. Podgorica koja se dinamično širi mora da ima ključne infrastrukturne projekte, kao što su treći podvožnjak prema Starom aerodrom, nastavak gradnje zaobilaznica i mnoge druge krupne infrastrukturne investicije. Trenutno je presjek stanja i da će ova administracija, kao i prethodna, neće uspjeti da realizuje budžet Glavnog grada, i dalje ćemo imati nisku stopu realizacije zato što nisu sposobni da potroše novac koji dobijaju i omoguće građanima bolji život - zaključio je Đuričković.
J. B.

Đuričković: Parlamentarna većina pokazala da ne postoji toliko loša stvar koja može da se desi zbog čega bi skratila sebi mandat

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetiće sjutra Danilovgrad gdje će u gradskoj biblioteci Mihailo Miho Vuković sa početkom u sedamnaest časova održati radni sastanak sa građanima, saopšteno je iz Milatovićevog kabineta.
Kako navode, predsjednik u otvorenom razgovoru želi da čuje šta je ljudima u Danilovgradu važno i sa kakvim se izazovima susrijeću u svakodnevnom životu.
- Na sastanku će se govoriti o novim radnim mjestima, razvoju lokalne ekonomije i infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju i zdravstvu, kao i o evropskom putu Crne Gore koji otvara nove mogućnosti za investicije i napredak. Biće razgovora i o inicijativama koje jačaju domaću privredu, podržavaju mlade i stvaraju uslove za stabilnije cijene i veće zarade - kazali su.
U saopštenju ističu da ovi susreti širom Crne Gore potvrđuju da otvoren razgovor donosi rezultate i da je građanima važno da se njihov glas zaista čuje.
- Zato su sastanci sa predsjednikom prilika da zajedno definišemo korake koji će unaprijediti svakodnevni život u Danilovgradu. Pozivamo građanke i građane da prisustvuju sastanku i doprinesu zajedničkom razgovoru o tome kako da Danilovgrad nastavi da se razvija i postane još bolje mjesto za životkazali su iz kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović sjutra u Danilovgradu na sastanku sa građanima

Večerašnje izdanje informativne emisije „24 sata“ na Televiziji E vodi Vladan Šturanović. Gost u studiju biće advokat Marko Radović, sa kojim ćemo analizirati najvažnije pravne i bezbjednosne aktuelnosti dana.
Tema dana: Razgovor kod Satlera – zahtjevi i očekivanja građana.
U emisiji donosimo i:
- Alija Balijagić osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva brata i sestre, Jovana i Milenke Madžgalj.
- Predstavnici građana koji protestuju na Kruševom ždrijelu održali sastanak sa specijalnim predstavnikom EU Johanom Satlerom.
- 35 osoba procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom skupa 8. jula ispred Vile „Gorica“, organizovanog povodom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Alkohol i dalje lako dostupan maloljetnicima, pušenje prisutno i na mjestima gdje je zabranjeno, a zloupotreba psihoaktivnih supstanci u porastu – upozoravaju stručnjaci.

Informativna emisija "24 sata": Gost Marko Radović, advokat; Tema dana - Sastanak kod Satlera

Građani svakog dana sve jače stežu kaiš, prebrojavaju euro po euro zbog rastućih troškova, inflacije i neprekidnih cjenovnih udara. Ali to, naravno, ne znači da će crnogorski zvaničnici usporiti. Naprotiv – i naredne godine putovaće širom svijeta, navodno jačajući međunarodnu poziciju Crne Gore, a zapravo rezervišući sobe u skupim hotelima na svim kontinentima. Sa tih destinacija vraćaju se puni “utisaka”, i s koferima prepunim suvenira i poklona. Ali, &nbsp;privilegiju njihovih putovanja plaćaju upravo oni građani sa početka ove priče: ljudi koji svakodnevno sve teže žive, radeći i po nekoliko poslova da bi prehranili porodicu.
Budžet je, naravno, “velikodušno” predvidio &nbsp;8,5 miliona eura za službena putovanja u narednoj godini.
Za “reprezentaciju” – skoro milion eura.
Dakle, ponovo ćemo gledati ručkove, večere, koktele i protokolarna veselja, dok građani jedu paštete i sardine iz akcija sa ograničenim cijenama. Dok oni štede na hrani, zvaničnici – sa savjetnicima, sekretarima i čitavom svitom – ispijaće koktele po svjetskim metropolama.
I opet ćemo svjedočiti maksimalnom broju zvaničnika, minimalnim vidljivim rezultatima.&nbsp;
Crna Gora ima jednu poraznu, gotovo nevjerovatnu karakteristiku: svakodnevno trpi posljedice glomazne Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, savjetnika i sve šire administracije. Ovakav odnos prema državnom novcu više nije incident – to je ustaljeni obrazac ponašanja.
I naredne godine gledaćemo iste scene: zvsničnici po Londonu, Briselu, Singapuru i Tokiju. Rezultati će uglavnom izostati, ali će građani zato moći da prepoznaju najskuplje brendove na pojedinim državnim funkcionerima – Dior, LV i ostale etikete koje neumorno reklamiraju o našem trošku. Umjesto investicija i konkretnih sporazuma, dobićemo samo njihove luksuzne garderobe i fotografije iz svjetskih metropola.
Sve veći broj građana dijeli isto mišljenje: mnoga službena putovanja sve više liče na turističke obilaske, a sve manje na ozbiljan državni posao. Problem je što te izlete plaćaju građani.&nbsp;
Tokom godine iza nas imali smo Vladu koja gotovo da nije boravila u Crnoj Gori. Ali smo zato vidjeli da su po inostranstvu bili svuda – od luksuznih hotela do egzotičnih plaža. Kada je država prolazila kroz najteže trenutke, najbolje što smo od njih vidjeli bilo je sunčanje, odmaranje i skupi smještaji. Za sve ostalo – bili su van zemlje i van dometa. A sve ukazuje da će tako biti i naredne godine, jer je budžet za putovanja ponovo blizu devet miliona eura.
Ovaj budžet izgleda kao još jedan ispunjen dječački san nekog od zvaničnika. Jedni će, vjerovatno, gledati Formulu 1; drugi tenis; treći će u Japanu “ugovarati” milijardne investicije koje će u Crnu Goru stići samo ako se dodatno zadužimo.&nbsp;

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore donijelo je rješenje o produženju pritvora okrivljenom Ivanu Cvijoviću za još tri mjeseca, odnosno do 9. marta 2026. godine, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja.
Sud je donio odluku odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici podnijetom 3. decembra 2025.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, okrivljeni se tereti da je 7. septembra 2025. godine, svojim motociklom pomogao dvojici neidentifikovanih izvršilaca nakon što su u mjestu Brajići iz pokreta, upotrebom vatrenog oružja, teško ranili Tamaru Stanojević , dovodeći joj život u opasnost, te ugrozili život Stefanu Beladi. Kako se sumnja, nakon napada je motociklom prevezao osumnjičene u pravcu manastira Praskvica, omogućivši im bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-ivan-cvijovic-osumnjicen-da-je-ucestvovao-u-pucnjavi-na-brajicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrhovni sud je ocijenio da i dalje postoji opasnost od ometanja postupka, budući da su neposredni izvršioci u bjekstvu, pa bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao uticati na njih, pomagati u skrivanju ili uklanjanju tragova krivičnog djela. Istaknuto je i da se radi o djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, te koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica.
Cvijović je pritvoren 10. septembra 2025. rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a pritvor mu je već jednom produžen 7. oktobra iste godine. Današnjom odlukom Vrhovnog suda, pritvor može trajati do 9. marta 2026.

Vrhovni sud produžio pritvor Ivanu Cvijoviću do marta 2026.

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: socijaldemokrate