Evropska narodna partija (EPP) saopštila je da je započela internu istragu djelovanja Srpske napredne stranke (SNS), koja u toj konzervativnoj evropskoj stranci ima status pridruženog člana od 2016. godine.
&nbsp;- Predsjedništvo EPP-a danas je zadužilo generalnu sekretarku EPP-a Dolores Monserat i potpredsjednika EPP-a Kostisa Hadžidakisa da vode interni proces kontrole EPP-a u vezi sa ulogom SNS-a unutar EPP-a - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da će EPP biti u bliskom kontaktu sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i rukovodstvo SNS-a, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - kaže se u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu EPP-a.
&nbsp;EPP je najveća grupacija u Evropskom parlamentu (EP) i zauzima poziciju desnog centra. SNS u Srbiji je na vlasti od 2012. godine.
&nbsp;Mogućnost da se preispita članstvo SNS-a u EPP-u najavio je 9. septembra predsjednik poslaničke grupe te partije u EP Manfred Veber, navodeći da „EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji“, misleći na desetomesječne antivladine demonstracije nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
&nbsp;Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajućeg SNS-a Ana Brnabić kazala je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz EPP-a.
&nbsp;U EP u Strazburu 9. septembra održana je rasprava o antivladinim protestima u Srbiji.
Uoči rasprave o Srbiji, lideri Evropske zelene partije pozvali su čelnike Evropske unije (EU) da razmotre dalje finansiranje Srbije „zbog autokratskih tendencija njenog lidera Aleksandra Vučića“.
&nbsp;Zeleni su tražili i reakciju institucija EU na postupke vlasti u Srbiji prema demonstrantima.
&nbsp;Na debati o Srbiji na marginama zasijedanja EP, dio europoslanika usaglasio se i o potrebi slanja misije u Srbiju kako bi se sagledala situacija na terenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EPP započela internu istragu o SNS

Državna revizorska institucija u Srbiji utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture za vrijeme mandata Gorana Vesića potrošilo 217.000 eura na oslikavanje murala "Kad se vojska na Kosovo vrati".
Na to je u objavi na mreži Iks (bivši Tviter) ukazao predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović. On je naveo da je naručilac posla bio izvršni odbor SNS.
- Lijepo. Vama kojima se to ne sviđa mrzite Srbiju - napisao je Božović.&nbsp;
Podsjetimo, da su murali sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“ finansirani iz budžeta Srbije izjavio je juče građevinski inženjer Danijel Dašić, pozivajući se na nalaz Državne revizorske institucije.
Kako je naveo Dašić, a prenijela N1, DRI je tokom revizije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture utvrdila da je iz budžeta za 2024. godinu izdvojeno 217.000 eura za oslikavanje javnih površina. U vrijeme kada je potrošnja evidentirana, tim ministarstvom upravljao je Goran Vesić.
Dašić tvrdi da se radi upravo o muralima sa porukom „Kad se vojska na Kosovo vrati“, ne samo u Srbiji već i u zemljama u regionu.
Jedan od ovakvih murala nastao je i u Pljevljima, dok se slična poruka pojavila i u Podgorici.
- Platilo ministarstvo. Naručilac izvršni odbor SNS. Izvođači nepoznati. Računa nema - kazao je Dašić.&nbsp;

1084x550

Murali „Kad se vojska na Kosovo vrati“, kojih je bilo i u Crnoj Gori, finansirani iz budžeta Srbije, po nalogu SNS-a

Sve više glasova unutar Evropske narodne partije (EPP) smatra da Srpsku naprednu stranku treba izbaciti iz članstva, što pokazuje da događaji u Srbiji nisu prihvatljivi, rekao je Andreas Šider, šef delegacije SPÖ u Evropskom parlamentu.
- Sve više članova kaže ‘moramo izbaciti Vučića iz EPP-a’, što je pokazatelj da nije prihvatljivo da policija i huligani prebijaju nedužne građane i studente na ulicama. Moramo podržavati proevropsku stranu – narod Srbije- istakao je Šider.
On je dodao da različite opozicione stranke traže novi pokušaj široke demokratske obnove Srbije, ali na poštenim izborima, uz primjenu preporuka ODIHR-a. Šider je naglasio da Evropski parlament mora poslati jasnu poruku, ne samo socijaldemokrate, već i liberali, zeleni i konzervativci, te podsjetio da proces proširenja EU funkcioniše samo ako se jača demokratija u Srbiji.
Europoslanik je istakao da predstavnici EU moraju jasno reći da Vučić svojim djelovanjem udaljava narod i zemlju od Evropske unije, te da su poslanici iz Srbije u Strasburu zatražili pomoć u mirnoj tranziciji vlasti i sprovođenju poštenih izbora.
Smatra da je sada ključno da se svi proevropski akteri ujedine kako bi očistili haos izazvan Vučićem i njegovim saradnicima. Šider je podsjetio da se sutra u Evropskom parlamentu razgovara o nagradi Saharov, za koju su nominovani srpski studenti, što šalje poruku podrške i apel za oslobađanje nedužnih.

Šider: Raste podrška za izbacivanje SNS iz EPP zbog dešavanja u Srbiji

U više gradova Srbije građani koji se protive vlasti su se okupili uglavnom ispred prostorija Srpske napredne stranke (SNS), piše Radio Slobodna Evropa.
Građani su se okupili, između ostalog, u Somboru, Čačku i Požarevcu, u akcijama koje su nazvali “Sanacija terena”, dan nakon skupova pristalica vlasti u nekoliko gradova.
Na skupove su pozvali studenti, koji su više mjeseci blokirali fakultete, insistirajući na odgovornosti zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, i zborovi građana.
Na skupovima je, kako prenosi N1, prisutna policija, ali nije bilo incidenata.
Tokom antivladinih protesta u posljednjih nedjelju dana došlo je do incidenata i sukoba policije i pristalica vladajuće Srpske napredne stranke sa demonstrantima.
Svakodnevna okupljanja demonstranata reakcija su na proteste u vojvođanskim mjestima Vrbas i Bačka Palanka 12. avgusta kada su pristalice vlasti pirotehničkim sredstvima napadali demonstrante.
Revolt je izazvalo i postupanje policije tog dana, koju su demonstranti optužili da nije učinila ništa da spriječi napade.
Predstavnici vlasti za nasilje optužuju demonstrante tvrdeći da policija samo sprečava sukobe.
S druge strane, učesnici antivladinih protesta optužuju policiju za brutalnost, a vlast za izazivanje sukoba i nasilje.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 17. avgusta da će u naredna “tri ili četiri dana država sprovesti iznenađujuće odluke”, kao odgovor na antivladine proteste, ne dajući više detalja.
Duže od devet mjeseci u Srbiji traju protestuju sa kojih se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.
Studenti koji predvode proteste dodali su i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Smatraju da je to neminovan potez jer “država nije ništa uradila na odgovornosti za nesreću”.
Istovremeno, vlast odbija da raspiše prijevremene izbore.

1250x600

Akcija “Sanacija terena”: Protesti protiv SNS-a i večeras u više gradova Srbije

Predstavnici opozicije u Zaječaru došli u posed džaka sa, kako kažu, biračkim spiskovima za koje oni tvrde da je visoki funkcioner SNS-a bacio u kontejner na planini Tresibaba.
- Dvadeset minuta prije nego što smo pozvali ljude da dođu ovdje, dobila sam prijavu da je visoki funckioner SNS-a Milan Stanković viđen na potezu od Niša ka Zaječaru na Tresibabi kako staje i sivu kesu ubacuje u kontejner - rekla je za N1 Dragana Rašić sa liste "Promena u koju verujemo".
Ona je dodala da je sa kolegom u tom trenutku sela u automobil i da su otišli na Tresibabu i da su iz sive kese u kontejneru izvukli neku vrstu biračkog spiska za sva 69 biračka mjesta.
- Ovo je nešto što niko ne može da ima. Sama činjenica da je na taj način pokušao da sakrije podatke govori da je ova dokumentacija nešto što je protivzakonito - dodala je Rašić.

Opozicija u Zaječaru: Pronašli smo neku vrstu biračkog spiska koji je funkcioner SNS bacio u kontejner

Ukinut je pritvor trojici aktivista vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okrivljenih za napad bejzbol palicama na studente u Novom Sadu, saopštio je Viši sud u tom gradu 2. juna.
Četvrtom optuženom za taj napad koji se desio krajem januara, pritvor je zamijenjen mjerom zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora.
U napadu za koji se terete, jednoj studentkinji dislocirana je vilica.
Odluku o ukidanju pritvora donelo je Žalbeno vijeće Višeg suda u Novom Sadu većinom glasova, uvažavajući žalbe branilaca okrivljenih i time preinačilo rješenje Osnovnog suda u Novom Sadu od 27. maja.
U saopštenju suda se navodi da je vijeće posebno imalo u vidu dužinu trajanja pritvora od više od četiri mjeseca zbog krivičnih djela za koje se vodi skraćeni krivični postupak.
Kako je istaknuto, pritvor je ukinut okrivljenima koji do sada nisu osuđivani, "kao i okrivljenom koji je novčanom kaznom ranije osuđen zbog neistovrsnog krivičnog djela".
- U odnosu na okrivljenog N.D, kojem je ranije izrečena uslovna osuda zbog istovrsnog krivičnog djela, zbog čega kod njega i dalje postoje okolnosti koje ukazuju da bi u narednom kratkom periodu mogao ponoviti krivično djelo, veće je pritvor zamijenilo blažom mjerom - saopštio je Viši sud.
Četvorica naprednjaka sumnjiče se da su u noći između 27. i 28. januara bejzbol palicama napali studente koji su lepili propagandni materijal u blizini prostorija SNS-a u Novom Sadu.
Suđenje je počelo krajem aprila. Na teret im se stavljaju krivična djela ''nasilničko ponašanje'' i ''teška tjelesna povreda''.
Nadležno tužilaštvo za dvojicu traži po tri godine zatvore, a za drugu dvojicu dvije i po godine.
Taj napad bio je povod za ostavke tadašnjeg premijera Srbije Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića.
Međutim, četiri mjeseca kasnije 20. maja, Vučević je sa mesta predsjednika SNS-a najavio da će članovi njegove stranke blokirati zgradu suda dok optuženi naprednjaci ne budu pušteni iz pritvora.
Ideju je prvobitno podržao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je 20. maja na svom zvaničnom Instagram nalogu objavio poruku "Sloboda junacima" sa imenima uhapšenih naprednjaka.
Kasnije su, ipak, odustali od tih planova uz obrazloženje da ne žele da "još više otežaju rad suda".
Takvim planovima naprednjaka prethodila je odluka Apelacionog suda u Novom Sadu o puštanju u kućni pritvor troje aktivista koji se terete za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka.
Ta sudska odluka donijeta je u vrijeme blokade zgrade suda od strane studenata u blokadi i građana koji zahtevaju oslobađanje aktivista smatrajući ih političkim zatvorenicima.

Ukinut pritvor okrivljenim aktivistima SNS-a za napad na studente u Novom Sadu

Danas je u 17 sati počeo protest građana ispred prostorija Srpske napredne stranke (SNS) u Novom Sadu.
Kod sjedišta Srpske napredne stranke okupio se veliki broj građana koji je pravio buku. Ispred prostorija SNS nije bilo aktivista vladajuće stranke, samo su se vidjele postavljene zastave Republike Srbije na izlozima prostorije.
Građani su oko 17.30 krenuli u protestnu šetnju.
Neposredan povod za okupljenje je to što je predsjednik SNS Miloš Vučević i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, osobe koje su prije četiri mjeseca pretukle studente, a jednoj studentkinji polomili vilicu, nazvali junacima i tražili njihovo oslobađanje. Pozvali su i na blokiranje suda u Novom Sadu, a sve zbog odluke Apelacionog suda da odredi kućni pritvor za troje novosadskih aktivista koji su uhapšeni dan pred veliki protest u Beogradu 15. marta.
Podsjetimo, zbog prebijanja studenata u januaru mesecu od strane SNS aktivista, pala je i vlada Miloša Vučevića.
Na protestu je i Milan Čanak, sin profesorke socioologije i aktivistkinje PSG Marije Vasić, koji drži transparent na kojem se zahtijeva oslobađanje aktiviste Davora Stefanovića, koji je na pritvoru u Klisi i kojem je 17. maja drugi zatvorenik slomio nos.
Na protest je pozvala Akademska mreža Slobodan univerzitet u Novom Sadu, a protest nazvala „Batinaši nisu junaci“.
Planirana je i protestna šetnja koja će se završiti ispred zgrade sudova i tužilaštva u Sutjeskoj ulici, gde će se od 20 sati održati projekcija filma „Pod teretom“.

"Batinaši nisu junaci": Protest građana ispred sjedišta SNS u Novom Sadu

Red srpskih zastava, red pljeskavica, rodoljubive pjesme i parole o „očuvanju države" - Beograd je tokom vikenda bio kulisa velikog političkog spektakla u režiji Srpske napredne stranke, piše Dojče vele.
Na trodnevnom „svesrpskom saboru" predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obznanio je „kraj obojene revolucije" i promovisao novi Pokret za narod i državu.
- Nećemo dati ni ovima s polja, ni ovima iznutra da nam državu sruše. I da vam kažem, završeno je s njihovom obojenom revolucijom. Mogu da se šetkaju koliko god hoće, nema ništa od toga - poručio je Vučić.
Prema procjenama Arhiva javnih skupova, mitingu je prisustvovalo najmanje 55.000 građana. Neki su stigli organizovanim autobusima, drugi pješice - imitirajući studente koji mkesecima hodaju Srbijom u znak protesta.
<h2>Pet zahtjeva samom sebi</h2>
Govor Vučića u subotu uveče uživo su prenosile gotovo sve najvažnije televizije u zemlji u udarnom terminu. On je iznio pet zahtjeva usmjerenih ka „uspostavljanju reda".
- Zahtijevamo od nadležnih organa i institucija Republike Srbije, a prije svega od nadležnih tužilaštava, da u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke i preduzmu sve druge zakonom propisane mjere, kako bi se uspostavio red i mir u državi - istakao je Vučić.
To je neka vrsta poziva na državno nasilje i obračun s demonstrantima, ocjenjuje za Dojče vele novinar Nedim Sejdinović.
- Njegovi zahtjevi pokazuju jednu potpuno obrnutu sliku stvarnosti u kojoj se oni koji propagiraju i vrše nasilje predstavljaju kao žrtve, a oni koji su žrtve predstavljaju se kao nasilnici. Ali to, naravno, nije ništa novo u toj novo-radikalskoj retorici - dodaje Sejdinović.
Slično misli i profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić. Ona za Dojče vele ukazuje na to da zahtjev za vraćanje otetih institucija dolazi upravo od čovjeka koji je te institucije oteo.
- On ne poštuje podjelu vlasti i zadire u ovlašćenja drugih državnih vlasti, prije svega pravosudne, i on uopšte nema ustavnog osnova da to od njih zahtijeva - objašnjava Rakić Vodinelić.
Sada je, dodaje, veliko pitanje kako će na Vučićeve zahtjeve odreagovati tužilaštvo, ali i policija koja ima ovlašćenje da zabrani javne skupove.
- Vučićev zahtjev za normalizaciju svakodnevnog života mogao bi se odnositi na blokade koje studenti i građani sprovode svakog dana. Sad je pitanje da li će neko pokušati da rasturi te blokade - dodaje Rakić Vodinelić.
<h2>Konsolidaciju prati i represija</h2>
Dok pokušava da konsoliduje sopstvene redove, režim pojačava pritisak i na studente i demonstrante koji su skoro pola godine na ulici.
Vijesti o fizički napadima, privođenjima, disciplinskim i krivičnim prijavama protiv demonstranata i kritičke javnosti stižu gotovo svakodnevno. Šestoro novosadskih studenata i aktivista već se mjesec nalazi u pritvoru, dok je šestoro u političkom izgnanstvu zbog navodne „pripreme djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Republike Srbije".
Sejdinović vjeruje da je sve to dio „kontrarevolucije" koju je predsjednik sam najavio.
- Očigledno je cilj zastrašivanje i ućutkivanje građana, jer je procjena da se energija protesta pomalo istrošila i da je sad vrijeme za kontraofanzivu. Ja, međutim, nekako duboko vjerujem da to što radi vlast na čelu s Vučićem jeste apsolutno kontraproduktivno po njih, jer dodatno ogoljuje represivni režim - ocijenio je Sejdinović.
<h2>Otpor ne jenjava</h2>
Građanski i studentski otpor se, međutim, ne gasi. Grupe studenata i građana u više mjesta širom Srbije pokušale su da spriječe autobuse s pristalicama SNS-a da stignu na skup u Beograd, ali je policija razbila blokade.
U Novom Pazaru, oko 300 kilometara južno od Beograda, paralelno sa SNS skupom održavao se i veliki protest studenata na kom je ponovo hiljade ljudi demonstriralo protiv vlasti.
- Ovo društvo se jednostavno lomi – ili ćemo krenuti u pravcu u pravcu Erdogana, što će značiti jednu pojačanu represiju, hapšenje mnogih kritičara režima i bježanje ljudi iz zemlje iz straha od neke vrste odmazde, ili će protesti nastaviti da se vrše pritisak i dovesti do onoga što je jedini dobar ili logičan ishod, a to je promjena vlasti - smatra Sejdinović.
U borbi za rasplet, grupa studenata već deset dana okreće pedale na putu ka Strazburu gdje će evropskim parlamentarcima simbolično uručiti pismo o stanju vladavine prava u Srbiji. Na svakom koraku ih dočekuju članovi dijaspore – uz suze i ovacije.
Vlast, s druge strane, priprema novu Vladu na čijem će čelu biti ljekar Đuro Macut koji gotovo da nema nikakvog političkog iskustva. Dio analitičara je ovakav potez ocijenilo kao indirektni ustupak javnosti koja sve glasnije traži ekspertsku vladu. Drugi, pak, smatraju da se radi o političkom manevru Aleksandra Vučića koji zbog pada rejtinga želi po svaku cijenu da izbjegne izbore.
- Ja mislim da je on sam svjestan da ne može da računa ni na policiju, ni na pravosuđe u slučaju neke jače represije, jer se vidi da čak i u tim institucijama postoje ljudi koji otkazuju poslušnost i odbijaju da po njegovom nalogu krše zakone - kaže Sejdinović.
Ali konačan rasplet još nije ni na vidiku. I vlast i opoziciona javnost čekaju da ona druga strana – prva pogriješi.

Sabor SNS: Pokušaj konsolidacije moći

Bilo bi dobro da se studenti politički organizuju, jer bi imali veliku podršku i ogromnu gravitacionu silu privlačenja u jedinstven front ubjedljivo veći od Pokreta za narod i državu - ocijenio je u intervjuu FoNetu novinar Boško Jakšić dodajući da smatra da je pad vlasti Aleksandra Vučića neizbježan.
Upitan od koga to Vučić brani Srbiju, Jakšić je, povodom mitinga vlasti “Ne damo Srbiju”, istakao da Srbiju danas brane studenti i svi oni građani koji su im se pridružili.
Kako je rekao, Vučić ne razumije studente, jer su njihovi zahtjevi potpuno suprotni njegovim vizijama politike i uređenja države.
- Mi smo danas zaista suočeni sa dvije Srbije - ocijenio je Jakšić i konstatovao da je miting vlasti, po svim mogućim šablonima, predstavljao novu polarizaciju.
Kako je precizirao, počev od nastupa Baje Malog Kninžde, koji je bio bruka Beograda, do ozbiljnih političkih dimenzija to skupa.
- Svako je na tom mitingu imao svoju osmišljenu ulogu - rekao je Jakšić navodeći da ima kreativnih ljudi angažovanih u Vučićevom štabu koji bi mogli da smisle nešto novo, a ne samo da kopiraju ono što rade studenti.
Njemu se čini da Vučić pokušava da ponovi taktiku koja se jednom pokazala uspješnom i podsjeća na to kako je svojevremeno od demokratske opozicije ukrao ideju EU i ostavio je bez ključne politike.
- Tako sada na istoj matrici, ali sa različitim ciljevima, pokušava da ukrade sve od studenata, ne bi li to pretvorio u sopstvenu prednost, ali mislim da ovoga puta ta lopovska taktika neće proći - kazao je Jakšić.
Upitan o zahtjevima koje je Vučić saopštio na mitingu, Jakšić je odgovorio da je najvažniji peti zahtjev, koji vidi kao direktnu najavu represije, formulisanu rečenicom da je vrijeme da se pokaže šta je država.
Jakšić je, međutim, optimističan, jer misli da je Vučić uspeo da podijeli i organe sile i da bi veliki broj pripadnika i policije i vojske odbio naredbu da se izvedu tenkovi ili da se batinaju ljudi na ulicama, koriste vodeni topovi i gumeni meci.
Uprkos tome što “vrh vojske i policije čine Vučićevi poslušnici”, Jakšić napominje da bi oslanjanje na silu i hapšenja samo ubrzalo pad vlasti, ali priznaje da je pitanje od million dolara da li je “jedan čovjek spreman na sve ili nije”.
Prema njegovom viđenju, Vučić je u proteklih pet mjeseci napravio toliko grešaka koliko nije u svim ranijim godinama.
- Te greške su izraz nervoze - rekao je Jakšić i ukazao da je, u takvim okolnostima, Vučić nepredvidljiv.
On naglašava da je besprizorna, bezobrazna i jezuitski cinična svaka Vučićeva izjava o studentima kao teroristima, mulju i talogu.
- Poređenjem marševa studenata sa Musolinijevim maršem na Rim, predsjednik regrutuje desetine i stotine svojih protivnika - rekao je Jakšić, koji misli da Vučić više ne zna što radi. Uvjeren je da Vučić počinje da gubi navodnu hladnu i pragmatičnu racionalnost koju je imao.
- U značajnoj mjeri sam doprinosi svom padu, koji je, čini mi se, poslije ovih pet mjeseci, ako bih podvukao crtu, neizbježan - jasan je Jakšić.
Ova Srbija, kaže, nije ona koja je bila prošlog novembra.
- Mi već nijesmo u pređašnjem stanju, jer ova Srbija više nije ona Srbija koja je bila do prošlog novembra, ova Srbija se kvalitativno dubinski promijenila i pokrenut je zamah koji je decenijama bio zakočen. Sve je bilo prepušteno naprednjacima i njihovom šefu, odnosno predsjedniku Republike, koga, uzgred budi rečeno, moram da kažem, ja ne smatram da je on moj predsjednik, zato što, između ostalog, ne poštuje ustavnu obavezu da bude predsjednik svih građana - naglasio je Jakšić.
Vučić se, smatra on, ponaša kao pastir naprednjačkog stada.
- I to pokazuje, čak ponosno - rekao je Jakšić i istakao da su, nasuprot tome, studenti unijeli kvalitativne promene svojom iskrenošću, dobrotom, osjećanjem zajedništva i solidarnosti.
Ocjenjujući da vlast neće ispuniti studentske zahtjeve, jer neće samu sebu da ruši, niti prihvatiti prelaznu vladu, jer neće fer i slobodne izbore, on je predvidio da predstoji obaranje ruku i rat iznurivanja oko izbornih uslova, kao ključnog pitanja. Smatra da su oni svjesni, pogotovo sada, kada se namnožilo ovoliko nezadovoljstvo, da izbore pod fer i slobodnim uslovima ne mogu da dobiju.
S druge strane, raznorodna opozicija, ako ima mudrosti, spremnosti, dobre volje i dovoljno hrabrosti da se pobijede lične sujete, trebalo bi, poručuje on, da odgovori kontramjerom i da se ujedini, naspram Pokreta za narod i državu. Jakšić njega vidi kao surogat SNS.
Prema njegovom mišljenju, sada je posljednji trenutak da opozicija opravda svoje postojanje angažovanjem na takav način.
Jakšić lično priželjkuje da se studenti i korpus mladih ljudi organizuju na neki politički način, uvjeren da bi apsolutno imali veliku podršku.
Kako je istakao, takva politička formacija bi imala ogromnu gravitacionu silu, bila bi kao Sunce koje bi privlačilo razne opozicione planete i satelite i tako formiralo jedinstven front, koji bi, u ovom trenutku, bio ubjedljivo veći nego što je Pokret za narod i državu.
Upitan o odlasku studenata biciklima u Strazbur, Jakšić je odgovorio da taj njihov poduhvat faktički sada prvi put u Evropu unosi ono što se događa u Srbiji.
- Sada neće biti veće evropske televizije koja neće zabilježiti njihov dolazak u Strazbur - predvidio je on i podsjetio da su evropski mediji, prije dva mjeseca, poprilično upadljivo ignorisali što se događa sa studentima u Srbiji.
- To se sada mijenja i pretvara u paralelni tok uticaja, jer će u Evropi početi da raste pritisak kada sazna šta studenti hoće, a onda će Ursula fon der Lajen morati da razmisli kakve su posljedice što gradonačelnik Ulma viče ‘Pumpaj, pumpaj’, jer je to njena izborna baza - predočio je Jakšić.
Takav proces bi, kako je procijenio, mogao značajno da utiče na Evropljane, kojima jesu interes litijum ili Rafali, ali im je veći interes da ostanu na vlasti.
Prema tome, objasnio je Jakšić, zašto bi oni svoju sopstvenu vlast žrtvovali zbog Aleksandra Vučića, a to je onda dvostruki pritisak, iznutra i spolja.
- Ja sam veliki entuzijasta i, koliko god patetično zvučalo, hvala studentima, veliko hvala - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Vučićev pad neizbježan, sam tome doprinosi

Otac i sin Bane i Aca Jevtić pretučeni su danas u selu Krćevac, na izlasku iz Topole, pošto je sin ljudima koji su krenuli na miting u Beograd poručio „pumpaj, pumpaj“. Stariji Jevtić zadobio je prelom kostiju lica i nosa i hospitalizovan je u Kliničkom centru u Kragujevcu.
- Vraćao sam se sa ocem iz nekog rada i svratili smo u restoran da popijemo piće na izlasku iz Topole. Bilo je parkirano par automobila i pristizali su autobusi, dosta ljudi znam lično. Doviknuo sam „pumpaj, pumpaj“ i krenuo da uđem u restoran - ispričao je za N1 Aca Jevtić, opisujući kako je došlo do napada.
Jevtić kaže da je jedan iz grupe krenuo da ga psuje i udara u glavu, a da je on uzeo kamen da se odbrani. Kad je shvatio da se napadač udaljava bacio je kamen i krenuo ka ocu i tada je vidio kako ga više muškaraca tuče.
- Otac je samo smirivao situaciju, ima 62 godine, apolitičan je i sit cijele situacije, ne izjašnjava se. Kad sam se okrenuo, njega su dvojica ili trojica udarili. Trenutno je u Kliničkom centru Kragujevac, ima prelome kostiju lica i nosa, podlive. Ne mogu to da razumijem, pokušavao je najmirnije da smiri situaciju - ispričao je mlađi Jevtić za N1.
Ističe da su on i otac bili pozvani u policiju da daju izjavu, dok su se napadači vratili u autobus i nastavili ka Beogradu.
Danas se u Beogradu održava skup podrške Pokreta za narod i državu, a pristalicama SNS i tog pokreta večeras će se obratiti i predsjednik Aleksandar Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbeograd-u-toku-vucicev-skup-nastupa-baja-mali-knindza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otac i sin pretučeni kod Topole zbog poruke „pumpaj, pumpaj“ mitingašima SNS-a

Kako se programi azila širom svijeta ograničavaju, a represija prema migrantima raste, novi šef Agencije UN-a za izbjeglice poručuje da će štititi Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine. U intervjuu za agenciju Associated Press u Rimu u ponedjeljak, novoimenovani visoki komesar UN-a za izbjeglice Barhan Salih, i sam nekada izbjeglica, priznao je da će morati da se „bori“ kako bi zaštitio ljude koji bježe od progona, ističući da to nije samo pravna, već i moralna obaveza. - Naravno da je to borba, nesporno, ali sam istovremeno pun nade i uvjeren da u svijetu još postoji dovoljno humanosti da nam omogući da to uradimo - rekao je Salih, bivši predsjednik Iraka, za AP. Ranije u ponedjeljak, Salih se u Vatikanu sastao sa papom Leonom XIV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9" data-rendition-name="original" width="3015" height="4522" loading="lazy" alt="Papa Lav"> </figure>  Kazao je da je zahvalan na podršci poglavara Katoličke crkve u trenutku kada se njegova agencija suočava sa velikim izazovima u pružanju pomoći milionima izbjeglica širom svijeta, nakon što su Sjedinjene Američke Države smanjile svoje doprinose za više milijardi dolara. - Njegova moralna podrška, njegov glas o potrebi da se pomogne izbjeglicama i onome što mi kao UNHCR sada radimo, izuzetno su važni - rekao je Salih. Prema podacima UNHCR-a, u svijetu trenutno ima 117,3 miliona prisilno raseljenih osoba iz 194 zemlje. Salihov najveći izazov je kako da pruži podršku za oko 30 miliona izbjeglica van granica njihovih država uz znatno manje finansijskih sredstava. Tokom 2024. i 2025. godine, finansiranje iz SAD-a palo je sa 2,1 milijarde na 800 miliona američkih dolara, iako ta zemlja i dalje ostaje najvažniji donator UNHCR-a. Osim toga, SAD su vodile kampanju da druge države preispitaju Konvenciju o izbjeglicama nastalu nakon Drugog svjetskog rata i redefinišu pravila azila na globalnom nivou. Administracija predsjednika Donalda Trampa već preispituje sopstveni sistem azila, suspendovala je program prihvata izbjeglica 2025. godine i postavila limit od 7.500 ulazaka, uglavnom bijelih Južnoafrikanaca — što predstavlja istorijski najniži broj izbjeglica koje će SAD primiti od uspostavljanja programa 1980. godine. Takođe je pojačana primjena imigracionih zakona u okviru obećanja o povećanju deportacija. Iako nije direktno pominjao napore i politiku američke vlade, Salih je priznao da je „ovo nesumnjivo veoma težak trenutak u istoriji“ i da mora biti kreativan u suočavanju s krizom. - Moramo prihvatiti potrebu da se prilagodimo novom globalnom okruženju - kazao je Salih. Njegova agencija nastoji da bude efikasnija, responzivnija i finansijski racionalnija, „kako bi zaista pružala pomoć ljudima kojima je potrebna, a ne bila dio sistema koji održava zavisnost od humanitarne pomoći“, dodao je. Salih je na dužnost visokog komesara UN-a za izbjeglice stupio 1. januara i ima petogodišnji mandat. On je prvi bivši izbjeglica koji obavlja ovu funkciju, a kaže da to iskustvo značajno oblikuje njegov pogled na posao. Kao izbjeglica je bio dva puta: prvi put je 1974. godine, kao tinejdžer, pobjegao iz Iraka u Iran. Zatim je 1979. godine, nakon što je bio uhapšen i mučen pod režimom Sadama Huseina, pobjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo, prije nego što se vratio u Irak, gdje je bio predsjednik od 2018. do 2022. godine. - Ovo je priča o tome da izbjeglice nijesu samo brojevi i žrtve. Uz zaštitu i priliku, svijet za ljude može izgledati sasvim drugačije - rekao je Salih za AP.

Barhan Salih: Izbjeglice nijesu samo brojevi, Konvenciju iz 1951. moramo zaštititi

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da zatvaranje poglavlja 32 - finansijski nadzor potvrđuje odgovornu politiku Crne Gore i njenu posvećenost jačanju institucija.
- Zatvaranjem ovog poglavlja, Crna Gora pokazuje da vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate koji jačaju institucij - dodao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ovo je još jedna jasna poruka da Crna Gora ide naprijed odlučno, sigurno i u interesu svojih građana.

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Tag: sns