U izazovnim društvenim okolnostima, transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nisu bili važniji, a podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse univerziteta na kojima postoje studenti koji u sebi već nose odgovore za svijet koji još nije nastao. To je poručeno na jubilarnom 10. Rektorskom forumu Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji je danas zvanično otvoren u Podgorici, a koji zajedno organizuju Univerzitet Crne Gore i Rektorski forum Jugoistične Evrope i Zapadnog Balkana. Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović poručio je da je svijet u kome živimo odavno veoma zahtjevna scena, izazova je mnogo, ali je sigurno da se niko ne može sam, bez pomoći zajednice, izboriti sa onim što živimo, a posebno ne sa onim što slijedi. - Na svakom univerzitetu u našem regionu sjede mladi koji imaju pravo na budućnost. A mi smo ti koji treba da stvorimo uslove da ta budućnost bude barem malo pravednija, pametnija i manje birokratska nego što je bila naša prošlost. U vremenu sve većeg usitnjavanja, kada se češće grade zidovi nego mostovi, ovakvi susreti su mnogo važniji nego što izgledaju. Vrijeme u kojem živimo poziva na hrabrost, na saradnju, na intelektualnu svježinu, da plivamo i grabimo naprijed, čak i kada struje teku protiv nas - rekao je Božović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Božović"><figcaption>Vladimir Božović(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Siguran je da u svakoj zemlji, u svakoj učionici, u svakom amfiteatru, postoje studenti koji već nose u sebi odgovore za svijet koji još nije nastao. - Naš zadatak nije da ih oblikujemo po mjeri postojećeg, nego da im pomognemo da to novo i bolje stvore. Da budemo, ako ništa drugo, dobri saputnici na njihovom putu. Ovaj forum je i prilika da se zapitamo šta znači biti univerzitet u 21. vijeku. Jesmo li mi i dalje izvor svjetlosti, ili se samo trudimo da ne zaostanemo za tuđim sjajem? Jesmo li mjesto kritičkog mišljenja, ili smo pristali na tišinu u ime „projekata“ i „performansi“ - upitao je Božović. Predsjednica Rektorskog foruma, rektorka Univerziteta u Rijeci prof. dr Snježana Prijić-Samaržija istakla je da broj članica Rektorskog foruma kontinuirano raste i da danas obuhvata 34 univerziteta od Slovenije do Albanije i Grčke. - Rektorski forum Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana posvećen je rješavanju ključnih izazova za univerzitete, razvoju evropske politike u visokom obrazovanju i istraživanju unutar regiona, razmjeni dobrih praksi, pripremi zajedničkih projekata, podsticanju razmjene zaposlenih i studenata, a prije svega je posvećen našem uzajamnom osnaživanju, rastu i podsticanju kritičkog mišljenja, kako bismo se bolje i učinkovitije suočavali sa izazovima nemirnog vremena - rekla je Prljić-Samardžija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Snježana Prijić-Samaržija"><figcaption>Snježana Prijić-Samaržija(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Temeljna misija Rektorskog foruma je da, kako je istakla, bude glas univerziteta Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji mogu snažnije i glasnije zagovarati interese na evropskom prostoru visokog obrazovanja, evropskom prostoru istraživanja, ali i ukupno na evropskom i globalnom nivou. - U izazovnim društvenim okolnostima obilježenim geopolitičkim tenzijama i nepredvidivim posljedicama tehnološkog razvoja, izazovi za naša sveučilista postaju sve veći zbog čega je potrebno ozbiljno promišljati našu novu ulogu ne samo u našim nacionalnim i regionalnim zajednicama, već u evropskim i globalnim - kazala je Prijić-Samaržija. Prema njenim riječima, izvjesno je da transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nije bila važnija. - Zbog našeg ogromnog kolektivnog znanja i naše ogromne kolektivne mudrosti imamo dužnost djelovati, kao što je davno upozorio sve naučnike slavni Albert Ajnštajn - riječi su Prljić-Samardžije. Naglasila je da podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse svakog univerziteta. Generalni sekretar Rektorskog foruma sa Univerziteta u Ljubljani prof. dr Ivan Svetlik istakao je da je jedno od najvažnijih pitanja kvalitet visokog obrazovanja. - Ako nemamo kvalitet veoma teško konkurišemo u domaćoj okolini i na međunarodnom nivou. Zato je pitanje kako da to ostvarimo na najbolji mogući način?! Tema koja dopunjava pitanje kvaliteta je pitanje evropske diplome, jer evropska diploma može donijeti standardizaciju obrazovanja. To može bitno doprinijeti poboljšanju kvaliteta obrazovanja - rekao je Svetlik.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Ivan Svetlik"><figcaption>Ivan Svetlik(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Naglasio je da će tokom trajanja Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana biti riječi o novim i tekućim projektima koji su interesantni za sve univerzitete. - Tu ćete moći vidjeti gdje može da se uključi vaš univerzitet, bilo da neke aktivnosti već postoje ili se pojavljuju kao nove - rekao je Svetlik. Najavio je da će na kraju susreta biti izabran novi predsjednik Rektorskog foruma. Događaj okuplja rektore, predstavnike evropskih univerziteta, agencija za osiguranje kvaliteta i visoke zvaničnike Evropske unije i zemalja regiona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Budućnost se ne gradi sama, univerzitet mora pokazati smjer

Ove nedjelje počinju ispitivanja građana koji su prijavili tegobe nakon protesta 15. marta u Beogradu, kada se masa ljudi tokom odavanja pošte stradalima u panici sklonila sa ulice, najavilo je danas Prvo osnovno tužilaštvo.
Kako je rečeno za Insajder u tužilaštvu koje vodi istragu, za sada je identifikovano više od stotinu građana sa tegobama i oni će biti pozvani da daju izjave.
- Tužilaštvo planira da uzme izjave više od stotinu građana, ali to ne mora da znači i konačan broj. Paralelno se vodi istraga na utvrđivanju da li je bilo još građana sa tegobama i njihovog identiteta - piše taj medij.
Predmet je formiran 16. marta, dan nakon skupa koji su u Beogradu organizovali studenti.
Tokom odavanja pošte stradalima koji su poginuli prilikom pada nadstrešnice novosadske željezničke stanice, građani okupljeni u ulici Kralja Milana čuli su neprijatan zvuk koji ih je uznemirio.
Ubrzo su se pojavili navodi da je upotrebljen "zvučni top", a te tvrdnje su u više navrata demantovali predstavnici vlasti.
U Srbiju je u međuvremenu, na poziv vlasti, stigao i ruski FSB, sa zadatkom da utvrdi šta se desilo 15. marta.

Tužilaštvo: Više od stotinu građana biće ispitano zbog zdravstvenih tegoba koje su imali 15. marta​

U Budilniku na Televiziji E analiziramo Izvještaj Evropskog revizorskog suda prema kojem nevladine organizacije koje se finansiraju iz budžeta EU novac troše na netransparentan način.&nbsp;
Razgovaramo i o tome kako će carine koje su uvele Sjedinjene Američke Države uticati na turizam u Crnoj Gori.&nbsp;
Biće riječi i o zabrinjavajućim podacima Monstata koji se tiču nepismenosti.&nbsp;
Provjeravamo i kako protiču prvi radni dani u školi ,,Vladimir Nazor'' koja nastavlja sa radom nakon skoro četiri godine.&nbsp;
"Srećan dan" od 9 do 11 sati
Zašto je umjetnost važan dio naših života, odgovaramo u emisiji Srećan dan, od 9 do 11 sati, povodom obilježavanja Svjetskog dana umjetnosti.&nbsp;
Završen je Festival RUTA TIVAT 2025., pa će tim povodom gost biti Dušan Kovačević, glumac, član upravnog odbora i jedan od osnivača festivala. Gledaocima Televizije E otkriće zašto je umjetnost njegov odabir i životni i profesionalni.&nbsp;
Donosimo i zanimljiv intervju sa hrvatskim glumcem Lukom Juričićem, te nastupu KIC Pop hor nastupa povodom Međunarodnog dana kineskog jezika.&nbsp;
Saznajte i zašto su marame više od modnog detalja, a isprobaćemo i trikove sa društvenih mreža kako se marama sve može nositi, ali i detalje o ragbi utakmici Crna Gora i Slovenija.

Jutro na Televiziji E

Donald Tramp još je jednom otvoreno optužio Volodomira Zelenskog i "pokvarenog Džo Bajdena" da su započeli rat u Ukrajini.&nbsp;
Tramp je dodao kako ga je Putin poštovao tokom prvog mandata.
- Rat između Rusije i Ukrajine je Bajdenov rat, ne moj. Ja sam tek stigao, i tokom četiri godine mog mandata nije bilo problema u sprječavanju da se dogodi. Predsjednik Putin, i svi ostali, poštovali su vašeg predsjednika! Nisam imao nikakve veze s ovim ratom, ali marljivo radim da zaustavim smrt i uništenje. Da predsjednički izbori 2020. nisu bili namješteni, a jesu, na toliko načina, taj užasan rat se nikada ne bi dogodio. Predsjednik Zelenski i Pokvareni Džo Bajden odradili su apsolutno grozan posao dopuštajući da ova tragedija započne. Postojalo je toliko načina da se spriječi da ikad započne. Ali to je prošlost. Sada ga moramo zaustaviti, i to brzo. Tako tužno! - napisao je Tramp.
<h2>Po Trampu, za rat u Ukrajini su krivi redom - Putin, Bajden pa Zelenski</h2>
- Da je Bajden bio kompetentan, i da je Zelenski bio kompetentan, a ne znam da jeste... Taj rat nikad nije smio biti dopušten da se dogodi. Bajden je to mogao spriječiti, i Zelenski je to mogao spriječiti. A Putin nije trebao nikad ni započeti -dodao je.
<h2>"Ne započinješ rat ako nisi siguran da možeš pobijediti"</h2>
Na pitanje o ukrajinskom predsjedniku, Tramp je dodatno rekao: "Kada započinješ rat, moraš znati da ga možeš dobiti. Ne započinješ rat protiv nekog ko je 20 puta jači od tebe. I onda se nadaš da će ti netko poslati rakete."
Tramp je utvrdio da je upravo on bio prvi koji je Ukrajini isporučio Javelin projektile, te da je današnji sukob mogao biti izbjegnut.
Po njegovim riječima, redosljed odgovornosti za rat je: Putin, Bajden, pa Zelenski.
- Milioni ljudi su mrtvi zbog trojice ljudi - zaključio je Tramp.
<h2>Tramp: Vjerujem da je Rusija greškom raketirala centar grada, to je Bajdenov rat</h2>
Dvije ruske balističke rakete pogodile su juče samo središte sjevernog ukrajinskog grada Sumija i usmrtile najmanje 34 osobe, a ranile 117, u najsmrtonosnijem napadu na Ukrajinu ove godine, rekli su ukrajinski predstavnici.&nbsp;
Na napad je reagovao i Tramp.

Tramp: Za rat u Ukrajini su redom krivi Putin, Bajden i Zelenski

"Suočavanje sa prošlošću nije samo istorijska lekcija - to je naša trajuća obaveza u izgradnji funkcionalnog demokratskog društva, poruka je koja je obilježila današnju dodjelu diploma učesnicima i učesnicama Škole tranzicione pravde, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori u okviru projekta Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje.&nbsp;
Projekat se, kako su naveli u saopštenju iz CGO-a, realizuje kroz regionalnu inicijativu “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira EU, a sprovodi UNDP.
Svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, završen je program Škole.
Prethodno je od 12. do 14. aprila 2025. godine, organizovana studijska posjetu za učesnike/ce Škole tranzicione pravde, koja je uključila obilaske mjesta zločina tokom 90-ih, uz razgovore sa aktivistima/kinjama organizacija koje se bave izučavanjem ovih ratnih zločina i čuvanjem sjećanja na žrtve.
Tako su, kako se navodi, tokom posjete nekadašnjem logoru u Morinju, učesnici/ce Škole imali priliku da razgovaraju sa Ervinom Dabižinović iz NVO ANIMA o iskustvima preživjelih i potrebi za kulturom sjećanja, dok je u Herceg Novom, ispred Odjeljenja bezbjednosti, lično i bolno svjedočanstvo podijelio Alen Bajrovića, sin žrtve zločina “Deportacija”. Dalje su obišli most Obrada Cicmila u Plužinama, gdje je 1992. godine ubijena porodica Klapuh iz Foče. Pored spomenika žrtvama zločina u Štrpcima slušali su Demira Ličinu, sina ubijenog u ovom zločinu i predsjednika NVO Štrpci protiv zaborava, nakon čega su u Kaluđerskom lazu, mjestu još jednog stradanja, razgovarali sa Haxhi Lajçijem, profesorom i aktivistom iz Rožaja, o snazi suočavanja i važnosti pravde za sve. Tokom ove intenzivne dvodnevne posjete, na mjestima stradanja učili su o ovim zločinima, ali i političkoj atmosferi koja je kreirana u vremenu kada su ti zločini počinjeni, kao i sudskim procesima i odnosu države prema žrtvama, svjedocima i počiniocima.
Nakon obilaska memorijalnih lokaliteta, učesnici/ce Škole tranzicione pravde su se u Podgorici sastali sa potpredsjednikom Skupštine Crne Gore, Mirsadom Nurkovićem, koji ih je upoznao sa radom i funkcionisanjem ove institucije.
- Veliko mi je zadovoljstvo što vas mogu ugostiti u ime Skupštine i razgovarati o temi koja je izuzetno važna i koja je snažno obilježila prethodne decenije - naveo je Nurković.&nbsp;
On je ukazao na isprepletanost tranzione pravde sa demokratskom tranzicijom kroz koju Crna Gora još uvijek prolazi, apostrofirajući značaj procesa evropske integracije.&nbsp;
Nurković je izrazio uvjerenje da Crna Gora ima kapacitete, posebno među mladima, koji su, kako je rekao, „neopterećeni prošlošću, pružaju čvršće ruke jedni drugima i imaju potencijal da razvijaju kvalitetne međuljudske, međunacionalne i međukonfesionalne odnose“.&nbsp;
Zaključio je da Crna Gora nema alternativu građanskom društvu i evropskim integracijama.
Na današnjoj dodjeli diploma, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ocijenila je da tradicionalni obrazovani sistemi često ne pružaju dovoljno praktičnih alata za izgradnju kulture sjećanja i suočavanja s prošlošću. Upravo zato neformalno obrazovanje ima važnu ulogu stvaranja prostora za dijalog, zajedničko učenje i razumijevanje različitih perspektiva.
- Završetak još jednog modula Škole tranzicione pravde predstavlja važno dostignuće – kako za ovaj projekat, tako i za širu regionalnu inicijativu, koju sprovodimo uz podršku Evropske unije. Ovo je korak naprijed ka izgradnji informisanog i angažovanog društva kakvom svi težimo da Crna Gora postane -kazala je ona.
Ona je dodala i da ovakve inicijative doprinose osnaživanju dijaloga.&nbsp;
- Podržavajući inicijative poput ove, nastavljamo da pokazujemo da su suočavanje sa teškim istinama, podsticanje dijaloga i osnaživanje mladih ljudi ključni koraci na putu ka trajnom miru i pomirenju. Njihova posvećenost šalje jasnu poruku: suočavanje s prošlošću nije samo regionalni prioritet, već i evropska vrijednost -poručila je Paniklova, uz zahvalnost EU što je prepoznala UNDP kao vrijednog partnera u ovom zajedničkom naporu.
&nbsp;Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a istakla je da se u Crnoj Gori vjeruje da je neophodno učiti činjenice i adresirati teme koje se, kako je kazala, nažalost rijetko ili nedovoljno obrađuju u formalnom obrazovnom sistemu, zbog čega su podložne manipulacijama koje boje i našu svakodnevnicu.&nbsp;
Upravo učenje o teškim temama naše prošlosti, kako kaže Uljarević, podstiče i kritičko razmišljanje o sadašnjosti i ulozi različitih aktera, kao i načinima sopstvene akcije, a to je i način da odgovorno gradimo budućnost.&nbsp;
- Nastavite da budete znatiželjni i kritični, nemojte pristajati na zaborav, birajte znanje umjesto predrasuda, činjenice umjesto manipulacije, argumentovan dijalog umjesto populističkog etiketiranja ili nasilja. Diplome ove Škole neka vam budu podsjetnik na podršku koju ste dobili da mijenjate naše društvo na bolje, unoseći u njega unijeli više pravde, empatije i nadasve odgovornosti - kazala je Uljarević uručujući diplome.
Učesnik programa Jovan Joksimović istakao je značaj obrazovanja o zločinima iz prošlosti kroz konkretne, neposredne pristupe.&nbsp;
- Škola tranzicione pravde pružila mi je pomogla da proširim znanje o ratnim zločinima počinjenim na prostoru Crne Gore tokom 90-ih. Kroz predavanja, studijske posjete mjestima zločina i relevantnim institucijama, stekao sam uvid u kompleksne okolnosti koje su prethodile tim događajima. Izuzetno je važno da mladi budu informisani o tranzicionoj pravdi i suočavanju s prošlošću, a ovakvi program &nbsp;tome doprinose i nadam se nadam da će ih u budućnosti biti još više - kazao je Joksimović.
Snažno i inspirativno iskustvo sa Škole tranzicione pravde nosi i Savo Knežević.&nbsp;
- Imao sam priliku da posjetim važne lokacije sjećanja i čujem potresne ispovijesti ljudi koji su preživjeli ratne zločine, poput Alena Bajrovića u Herceg Novom i Demira Ličine u Bijelom Polju. Te priče ostavile su dubok trag na mene i osnažile uvjerenje o važnosti suočavanja s prošlošću. Posebnu vrijednost programa vidim i u prilici da budem među mladima koji dijele iste vrijednosti, s kojima sam razmjenjivao mišljenja i emocije. Zahvalan sam na ovom iskustvu koje motiviše da gradimo društvo zasnovano na istini i pravdi - zaključio je Knežević.
Prethodni modul je uključio seriju predavanja i debata sa aktivistima/kinjama za ljudska prava, ekspertima/kinjama iz akademske sfere i prakse, istoričarima, psihiholozima, rediteljima i muzičarima.

Paniklova: Osnaživanje mladih ljudi ključni korak na putu pomirenja; Uljarević: Ne pristajte na zaborav

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: snjezana-prijic-samarzija

Budućnost se ne gradi sama, univerzitet mora pokazati smjer

Tužilaštvo: Više od stotinu građana biće ispitano zbog zdravstvenih tegoba koje su imali 15. marta

Jutro na Televiziji E

Tramp: Za rat u Ukrajini su redom krivi Putin, Bajden i Zelenski

Paniklova: Osnaživanje mladih ljudi ključni korak na putu pomirenja; Uljarević: Ne pristajte na zaborav

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: snjezana-prijic-samarzija

Budućnost se ne gradi sama, univerzitet mora pokazati smjer

Tužilaštvo: Više od stotinu građana biće ispitano zbog zdravstvenih tegoba koje su imali 15. marta​

Jutro na Televiziji E

Tramp: Za rat u Ukrajini su redom krivi Putin, Bajden i Zelenski

Paniklova: Osnaživanje mladih ljudi ključni korak na putu pomirenja; Uljarević: Ne pristajte na zaborav

PRATITE TVe UŽIVO

Tužilaštvo: Više od stotinu građana biće ispitano zbog zdravstvenih tegoba koje su imali 15. marta