Skupština Crne Gore za usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu i avionske karte izdvojiće 272.000 eura sa PDV-om.
To se navodi u pozivu za nabavku usluge smještaja i putničkih agencija, koji je objavljen 17. aprila.
Riječ je primjeni okvirnog sporazuma čija je dvogodišnja vrijednost 449.587 eura, i PDV od 94.413 eura.
Najviši zakonodavni dom traži usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji na bazi noćenja sa doručkom za jednu do tri osobe u hotelu kategorizacije po izboru naručioca.&nbsp;
Tender podrazumijeva i rezervaciju hotelskog smještaja u zemlji na bazi noćenja sa doručkom za četiri do 10 osoba u hotelu kategorizacije po izboru naručioca, kao i za 11 ili više osoba.
Usluga rezervacije hotelskog smještaja u inostranstvu na bazi noćenja sa doručkom traži se za jednu do tri osobe, četiri do 10 osoba i za više od 11 osoba u hotelu kategorizacije po izboru naručioca.
Tenderom se traži i usluga rezervacije hotelske prostorije za organizaciju događaja – konferencije, bilateralnih sastanaka u zemlji za 20 ili više osoba sa kafe pauzama i osvježenjem.
Prema Zakonu o javnim nabavkama, ponude u otvorenom postupku vrijednosti jednake ili veće od 150.000 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije. U tenderskoj dokumentaciji se navodi da će se ugovor zaključiti prema uslovima okvirnog sporazuma sa prvorangiranim ponuđačem.
- Okvirni sporazum je sporazum između naručioca sa jednim ekonomski najpovoljnijim ponuđačem kojim se utvrđuju uslovi za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci za period od dvije godine, određenu cijenu i količinu prema potrebi. Ugovori o javnoj nabavci koji se zaključuju na osnovu okvirnog sporazuma moraju se zaključiti prije isteka roka na koji je zaključen okvirni sporazum, s tim da se trajanje pojedinih ugovora zaključenih na osnovu tog sporazuma ne mora podudarati sa trajanjem okvirnog sporazuma, već po potrebi može trajati duže ili kraće, ali ne duže od 12 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum zaključen - navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.
Tender je otvoren do 26. maja kada će se izvršiti i otvaranje ponuda.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raspisan tender: Skupština za hotele i avio-karte daje 272.000 eura

Na današnjoj sjednici Vlade donijet je zaključak o participaciji troškova smještaja i ishrane studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore - studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Univerzitet Crne Gore i opština Herceg Novi će u periodu od 1. marta do 1. jula 2025. godine mjesečno uplaćivati finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije će participirati u mjesečnom iznosu od 100 eura, dok će Univerzitet Crne Gore takođe participarti u mjesečnom iznosu od 100 eura, a Opština Herceg Novi u iznosu od 50 eura.
- Ova inicijativa je rezultat intenzivnih pregovora i saradnje između ključnih aktera, a u njemu su aktivno učestvovali: ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, Novica Vuković, ministar finansija, rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić - saopšteno je iz MPNI.&nbsp;
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, je istakla da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, uz podršku Ministarstva finansija, u kontinuitetu radi na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori.
Navela je da je u prethodnom periodu urađeno jako mnogo.
Dodala je da su u prethodnom periodu povećane studentske stipendije sa 225 eura na 300 eura, studentski krediti su iznosili od 112 do 161 euro, a povećani su na iznos od 150 do 214 eura, naknada za stručno osposobljavanje sa 450 eura na 600 eura, kao i da su uložena značajna sredstva u unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture namijenjene studentima.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitet Crne Gore su budžetom planirali sredstva i za 2025. godinu, tako da će ulaganje u unapređenje uslova studiranja na fakultetima i smještaja u studentskim domovima biti zajednički prioritet obje institucije - zaključila je resorna ministarka.
Ministar finansija Novica Vuković je istakao da mu je zadovoljstvo da podržim sve inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Univerziteta Crne Gore koje imaju za cilj unapređenje kvaliteta studentskog života.
- Zato će Ministarstvo na čijem sam čelu i u narednom periodu dati svoj doprinos kako bi se kreirao što povoljniji ambijent za život i rad naših mladih ljudi rekao je on.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je rekao da su spremni da pruže podršku.
- Prepoznajući višestruki značaj programa koji uspostavljamo, Opština Herceg Novi je spremna da pruži podršku i zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitetom Crne Gore participira u troškovima smještaja i ishrane studenata primijenjene fizioterapije. Od izuzetne nam je važnosti da studentima primijenjene fizioterapije omogućimo bolje uslove obrazovanja i života jer time stvaramo kvalitetnu bazu stručnih lica koja će u budućnosti biti nova snaga Instituta „Dr Simo Milošević“, za čiji opstanak se i dalje snažno zalažemo. Podržavajući ovaj program, studentima na jednom mjestu obezbjeđujemo nastavni proces, praktičnu nastavu na najvišem nivou, kakav pruža Institut, smještaj i ishranu, a zauzvrat, Herceg Novi i Crna Gora dobijaju visokoobrazovane i stručne mlade ljude u zdravstvenom profilu koji je deficitaran - naveo je on.
Fakultet primijenjene fizioterapije je osnovan 2004. godine i od osnivanja studenti, kako su naglasili u MPNI, nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane.
- Važno je istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, tj. nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata - naglasili su oni.
Dodatno, radi se o studentima koji bi, da su upisani na drugim univerzitetskim jedinicama, u sredinama u kojima postoje domovi učenika i studenata ostvarili pravo na smještaj u istim.
- Treba napomenuti da je podrška u vidu participacije ključna za omogućavanje ravnopravnog pristupa obrazovanju i podsticanju akademske izvrsnosti, što je jedan od prioriteta svih aktera u ovom procesu. Uzimajući u obzir važnost podrške obrazovanju i potrebnu pomoć studentima koji nastoje postići uspjeh u ostvarivanju svojih akademskih ciljeva, ova inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude koji su naš najvažniji resurs - zaključili su u MPNI.

MPNI: Podrška studentima Medicinskog fakulteta, 250 eura mjesečno za troškove smještaja i ishrane

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

U Njemačkoj ima premalo studentskih domova, stanova je takođe malo i skupi su. To dovodi studente pred ogromne teškoće i buduće akademske građane čini siromašnim dijelom njemačkog društva - ako ne uskoče roditelji.
U Njemačkoj je za predstojići semestar na univerzitete, visoke i više škole upisamo nešto manje od tri miliona studenata. Veliki problem za mnoge je – smještaj.
I u Njemačkoj je najjftinije rješenje studentski dom – u prosjeku košta 280 eura mjesečno. Međutim, u 1.500 domova ima ukupno samo oko 200.000 mjesta, piše Dojče vele.
<h2>Zajednički stanovi – tradicija njemačkih studenata</h2>
A pošto su garsonjere ili mali stanovi uvijek najskuplji, pored toga što ih je teško naći – u Njemačkoj je odavno uobičajeno da dvoje ili više studenata žive u većim iznajmljenim stanovima i osnivaju takozvani WG (Wohngemenschaft).
Svako ima svoju sobu, a kuhinja, kupatilo i ostalo se korsti zajednički. Svi troškovi (kirija, struja, grijanje, internet) se dijele, najčešće u zavisnosti od veličine sobe i od toga ko je šta unio u stan od namještaja i kućnih aparata.
Zajednica stanovanja odnosno WG može da postoji godinama, ali ne mora da bude sastavljena od ljudi koji su je osnovali – neki ostaju da žive u njoj i kada završe studije, ali uprkos tome fluktuacija ljudi umije da bude poprilična.
<h2>Poskupilo ono što je ionako bilo skupo</h2>
Za ovaj, najčešći način stanovanja studenti sada moraju da plaćaju – u prosjeku 490 eura mjesečno. Prema informacijama dpa, to proizilazi iz studije Instituta Mozes Mendelson u saradnji sa platformom za wg-gesucht.de, na kojoj se nalazi oglasi za mjesta u zajedničkim stanovima.
Za ovu studiju je analizirano više od 9.000 ponuda koje su postavljene onlajn u posljednje dvije nedjelje avgusta. Uzete su u obzir ponude za svih 88 njemačkih univerzitetskih gradova sa više od 5.000 studenata.
U evaluaciju su uključene samo ponude za sobu u zajedničkom stanu sa ukupno dva ili tri stanara. Novosnovne zajednice za stanovanje nisu uzete u obzir.
Prema sudiji, sobe u zajedničkim stanovima u Minhenu su najskuplje. Prosječna cijena sobe je 790 eura. Slijede Frankfurt sa 680 eura, Berlin sa 650 eura, Hamburg sa 620 eura i Keln sa 600 eura.
Jeftiniji smještaj studenti mogu pronaći u Zigenu (330 eura), Jeni (328), Vismaru (325) ili Kemnicu (290).
- Ponovo se pokazalo da su relativno jeftine ponude vrlo brzo skinute sa interneta. Najgore prolaze oni koji su kasno dobili potvrdu da su primljeni na studije ili koji nisu mogli da organizuju smještaj na licu mjesta, na primjer zato što im viza još nije bila izdata - kaže rukovodilac ovog istraživanja Stefan Braukman.
<h2>Niski studentski krediti i selekcija u društvu</h2>
Matijas Anbul, predsjednik odbora Njemačke studentske unije, komentariše: „Pitanje stanovanja je odavno centralno socijalno pitanje u univerzitetskim gradovima. Doživljavamo novi oblik selekcije u društvu: Za mnoge studente, pitanje studiranja na određenom univerzitetu zavisi od toga da li uopšte mogu da priušte kiriju u tom gradu. I pored povećanja studentskog kredita (BAföG) on zaostaje za razvojem na tržištu nekretnina. Prosječno, zajednička soba u Njemačkoj košta 489 eura, dok se za studentki kredit i dalje računa paušala za stanovanje od 380 eura. Sa ovim novcem ne možete sebi priuštiti sobu u zajedničkom stanu u većini gradova“.
Maksimalni iznos studentskog kredita (BAföG) ove godine je 992 eura – pod uslovom da student ne živi sa roditeljima i ne može preko njih da se zdravstveno osigura. Ako žive sa roditeljima onda studenti dobijaju kredit od maksimalno 664 eura.
Većina studenata ne može da živi kod roditelja, jer dolaze iz nekih drugih mjesta u Njemačkoj ili iz inostranstva (oko 400.000). A mnogi ne žele više da žive sa porodicom iako ostaju da žive u istom gradu.
<h2>Trećina studenta u Njemačkoj ugrožena siromaštvom</h2>
Studenti više od polovine svojih prihoda plaćaju samo na kiriju, kako su nedavno pokazali podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). U prosjeku, studenti moraju da koriste 54 odsto prihoda da plate kiriju. Njemci inače troše u prosjeku 25 odsto na troškove stanovanja.
Prema Destatisu, dvije trećine studenta se smatra finansijski preopterećenim. To je jedan od razloga zašto su oni u većoj opasnosti od siromaštva nego druge grupe stanovništva.
Sve u svemu, prema informacijama Destatisa, čak 35 odsto studenta je u opasnosti od siromaštva, dok je to 14 odsto svih Njemaca. Savezni zavod za statistiku svojim brojkama iz ankete iz 2023. pokazuje: Polovina studenata ima na raspolaganju manje od 867 eura mjesečno.
Poređenja radi, iznos socijalne pomoći u Njemačkoj (Bürgergeld) je umnogome veći. Odnosno, očigledno da državni aparat drugačije računa – koliko je novca potrebno za osnovne potrebe ljudi u Njemačkoj.
<h2>Studentski kredit manji od socijalne pomoći</h2>
Samci trenutno kao socijalnu pomoć dobijaju 563 eura mjesečno, ne moraju da plaćaju zdravstveno osiguranje i plaćen im je stan koji može da bude veličine maksimalno 50 kvadrata – na primjer u Minhenu do 849 eura, u Frankfurtu 786 eura ili u Kelnu do 651 eura.
Jedna studentkinja medicine u Berlinu je prije par godina podnijela tužbu Upravnom sudu jer su studentski krediti „protivustavno“ niski. Ona tvrdi da studenti koji zavise od studenkog kredita treba da primaju isto onliko kao i korisnici socijalane pomoći. Upravni sud u Berlinu joj je dao za pravo, ali je obustavio postupak i zbog nadležnosti ga uputio Saveznom ustavnom sudu.
Jedna druga studentkinja je još 2014. podnijela slično tužbu. Savezni upravni sud je takođe uputio postupak u Karlsrue – ustavnom sudu. Odluka o tome još nije donijeta.
Studentski kredit (BAföG) je ustvari pola stipendija, a pola beskamatni kredit koji se poslije završtka studija vraća, ali kako to piše na sajtu vlade: trenutno maksimalno 10.010 eura.

I njemački studenti "kubure" sa najmom stanova: Za sobu u Minhenu u prosjeku 800 eura

Iako je septembar ove godine, za razliku od prošlogodišnjeg toplog i sunčanog, s dosta kišnih i oblačnih dana, turistička posjeta je gotovo identična.&nbsp;
Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, odmor koristi 11.420 &nbsp;prijavljenih gostiju. To je 15 odsto više u odnosu na isti dan u 2023.godini, prenosi Novski portal.
Karakterističan je veliki pad posjete u apartmanima i sobama stanodavaca, gdje boravi 5.640 turista.
U hotelima je bolja posjeta upoređujući je ne samo sa tom u domaćinstvima, već i u odnosu na 19. septembar lani. Hotelski smještaj je tako odbralo 5.745 gostiju, što je skoro 200 više nego lani.
Gotovo svi gosti su sa stranim pasošima.
U autokampovima se još zadržalo 35 posjetilaca.
Hoteliejri su ušli u posezonu s optimizmom. Oslanjaju se na grupne dolaske, konferencije i dugoročne partnere.&nbsp;
Uprkos lošijem vremenu koje utiče na last-minute rezervacije, predsezona i posezona postaje ključna za finansijsku održivost turističkog sektora.

Herceg Novi: U hotelima više gostiju nego u domaćinstvima

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta">piše Pobjeda.</a>
Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika Jakova Milatovića je bio Stevan Gajević, a Vlade Nina Vujošević, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje Lidije Martinović.
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.
Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.
Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.
Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.
Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.
U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.
Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.
– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.
– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.
On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.
Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.
– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.
Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.
Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.
– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.
Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.

Vladavina prava ključ evropskih integracija Crne Gore: Šansa i „Ahilova peta“ puta ka EU

Košarkašice Budućnosti Bemaksa savladale &nbsp;su danas u gostima ekipu Zagreba 73:63, u utakmici 12. kola WABA lige.
Budućnost je upisala osmi trijumf i ostala u trci za prvo mjesto.
Budućnost je, nakon slabije prve četvrtine, ostatak meča bila bolji rival i zasluženo došla do pobjede.
Podgorički tim do pobjede vodile su Zorana Radonjić sa 15 i Dilejn Birn sa 14 koševa.
U ekipi Zagreba istakla se Franka Cuklin sa 14 poena.

Budućnost Bemaks pobijedila u Zagrebu

Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje je Ambasada Japana, kroz šemu Projekta za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), dodijelila u sektorima zdravstva i životne sredine. Kako je saopšteno iz njegovog resora, potpisani su ugovori za dvije donacije Vlade Japana namijenjene opštinama Pljevlja i Kolašin, u ukupnom iznosu od 104.900 eura, od čega je 50.000 eura namijenjeno nabavci savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata za Opštu bolnicu u Pljevljima.
- Dok će preostali dio sredstava biti iskorišćen za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin - naveli su u Ministarstvu zdravlja. 
 
Šimun je rekao da nabavkom savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata ulažu, ne samo u opremu, već i u zdravlje ljudi, prevenciju, sigurnost pacijenata i efikasniji rad zdravstvenih radnika.
- Ovo je ulaganje koje se višestruko vraća kroz spasene živote i pravovremenu dijagnozu - istakao je Šimun. 
 
Ministar je naglasio da bolesti srca i krvnih sudova decenijama predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, te da je rano otkrivanje i kontinuirano praćenje stanja srca od izuzetnog značaja. 
 
- Ova donacija predstavlja nastavak ulaganja u sistem zdravstvene zaštite Pljevalja, a ministar je podsjetio da je ta opština mjesto na kojem će uskoro početi izgradnja nove Opšte bolnice, što će biti najznačajnija zdravstvena investicija u ovom dijelu Crne Gore u posljednjih nekoliko decenija - naveo je on. 
 
Šimun izrazio je neizmjernu zahvalnost Vladi Japana i Ambasadi Japana u Beogradu na kontinuiranoj podršci crnogorskom zdravstvenom sistemu. Podsjetio je da je zahvaljujući toj podršci Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju prošle godine obezbijeđen novi CT skener u vrijednosti od preko 80.000 eura, a Opštoj bolnici u Baru je 2024. godine dodijeljeno 62.000 eura za nabavku bipolarnog resektskopa. 
 
- U narednom periodu Ministarstvo zdravlja sprovešće niz aktivnosti kojima će se poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite, kako u ovim opštinama, tako i u svim drugim crnogorskim opštinama - poručio je Šimun.

Tag: smjestaj