Skupština Crne Gore za usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu i avionske karte izdvojiće 272.000 eura sa PDV-om.
To se navodi u pozivu za nabavku usluge smještaja i putničkih agencija, koji je objavljen 17. aprila.
Riječ je primjeni okvirnog sporazuma čija je dvogodišnja vrijednost 449.587 eura, i PDV od 94.413 eura.
Najviši zakonodavni dom traži usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji na bazi noćenja sa doručkom za jednu do tri osobe u hotelu kategorizacije po izboru naručioca.&nbsp;
Tender podrazumijeva i rezervaciju hotelskog smještaja u zemlji na bazi noćenja sa doručkom za četiri do 10 osoba u hotelu kategorizacije po izboru naručioca, kao i za 11 ili više osoba.
Usluga rezervacije hotelskog smještaja u inostranstvu na bazi noćenja sa doručkom traži se za jednu do tri osobe, četiri do 10 osoba i za više od 11 osoba u hotelu kategorizacije po izboru naručioca.
Tenderom se traži i usluga rezervacije hotelske prostorije za organizaciju događaja – konferencije, bilateralnih sastanaka u zemlji za 20 ili više osoba sa kafe pauzama i osvježenjem.
Prema Zakonu o javnim nabavkama, ponude u otvorenom postupku vrijednosti jednake ili veće od 150.000 eura, podnose se u roku koji ne može da bude kraći od 30 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije. U tenderskoj dokumentaciji se navodi da će se ugovor zaključiti prema uslovima okvirnog sporazuma sa prvorangiranim ponuđačem.
- Okvirni sporazum je sporazum između naručioca sa jednim ekonomski najpovoljnijim ponuđačem kojim se utvrđuju uslovi za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci za period od dvije godine, određenu cijenu i količinu prema potrebi. Ugovori o javnoj nabavci koji se zaključuju na osnovu okvirnog sporazuma moraju se zaključiti prije isteka roka na koji je zaključen okvirni sporazum, s tim da se trajanje pojedinih ugovora zaključenih na osnovu tog sporazuma ne mora podudarati sa trajanjem okvirnog sporazuma, već po potrebi može trajati duže ili kraće, ali ne duže od 12 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum zaključen - navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.
Tender je otvoren do 26. maja kada će se izvršiti i otvaranje ponuda.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raspisan tender: Skupština za hotele i avio-karte daje 272.000 eura

Na današnjoj sjednici Vlade donijet je zaključak o participaciji troškova smještaja i ishrane studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore - studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Univerzitet Crne Gore i opština Herceg Novi će u periodu od 1. marta do 1. jula 2025. godine mjesečno uplaćivati finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije će participirati u mjesečnom iznosu od 100 eura, dok će Univerzitet Crne Gore takođe participarti u mjesečnom iznosu od 100 eura, a Opština Herceg Novi u iznosu od 50 eura.
- Ova inicijativa je rezultat intenzivnih pregovora i saradnje između ključnih aktera, a u njemu su aktivno učestvovali: ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, Novica Vuković, ministar finansija, rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić - saopšteno je iz MPNI.&nbsp;
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, je istakla da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, uz podršku Ministarstva finansija, u kontinuitetu radi na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori.
Navela je da je u prethodnom periodu urađeno jako mnogo.
Dodala je da su u prethodnom periodu povećane studentske stipendije sa 225 eura na 300 eura, studentski krediti su iznosili od 112 do 161 euro, a povećani su na iznos od 150 do 214 eura, naknada za stručno osposobljavanje sa 450 eura na 600 eura, kao i da su uložena značajna sredstva u unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture namijenjene studentima.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitet Crne Gore su budžetom planirali sredstva i za 2025. godinu, tako da će ulaganje u unapređenje uslova studiranja na fakultetima i smještaja u studentskim domovima biti zajednički prioritet obje institucije - zaključila je resorna ministarka.
Ministar finansija Novica Vuković je istakao da mu je zadovoljstvo da podržim sve inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Univerziteta Crne Gore koje imaju za cilj unapređenje kvaliteta studentskog života.
- Zato će Ministarstvo na čijem sam čelu i u narednom periodu dati svoj doprinos kako bi se kreirao što povoljniji ambijent za život i rad naših mladih ljudi rekao je on.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je rekao da su spremni da pruže podršku.
- Prepoznajući višestruki značaj programa koji uspostavljamo, Opština Herceg Novi je spremna da pruži podršku i zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitetom Crne Gore participira u troškovima smještaja i ishrane studenata primijenjene fizioterapije. Od izuzetne nam je važnosti da studentima primijenjene fizioterapije omogućimo bolje uslove obrazovanja i života jer time stvaramo kvalitetnu bazu stručnih lica koja će u budućnosti biti nova snaga Instituta „Dr Simo Milošević“, za čiji opstanak se i dalje snažno zalažemo. Podržavajući ovaj program, studentima na jednom mjestu obezbjeđujemo nastavni proces, praktičnu nastavu na najvišem nivou, kakav pruža Institut, smještaj i ishranu, a zauzvrat, Herceg Novi i Crna Gora dobijaju visokoobrazovane i stručne mlade ljude u zdravstvenom profilu koji je deficitaran - naveo je on.
Fakultet primijenjene fizioterapije je osnovan 2004. godine i od osnivanja studenti, kako su naglasili u MPNI, nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane.
- Važno je istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, tj. nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata - naglasili su oni.
Dodatno, radi se o studentima koji bi, da su upisani na drugim univerzitetskim jedinicama, u sredinama u kojima postoje domovi učenika i studenata ostvarili pravo na smještaj u istim.
- Treba napomenuti da je podrška u vidu participacije ključna za omogućavanje ravnopravnog pristupa obrazovanju i podsticanju akademske izvrsnosti, što je jedan od prioriteta svih aktera u ovom procesu. Uzimajući u obzir važnost podrške obrazovanju i potrebnu pomoć studentima koji nastoje postići uspjeh u ostvarivanju svojih akademskih ciljeva, ova inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude koji su naš najvažniji resurs - zaključili su u MPNI.

MPNI: Podrška studentima Medicinskog fakulteta, 250 eura mjesečno za troškove smještaja i ishrane

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

U Njemačkoj ima premalo studentskih domova, stanova je takođe malo i skupi su. To dovodi studente pred ogromne teškoće i buduće akademske građane čini siromašnim dijelom njemačkog društva - ako ne uskoče roditelji.
U Njemačkoj je za predstojići semestar na univerzitete, visoke i više škole upisamo nešto manje od tri miliona studenata. Veliki problem za mnoge je – smještaj.
I u Njemačkoj je najjftinije rješenje studentski dom – u prosjeku košta 280 eura mjesečno. Međutim, u 1.500 domova ima ukupno samo oko 200.000 mjesta, piše Dojče vele.
<h2>Zajednički stanovi – tradicija njemačkih studenata</h2>
A pošto su garsonjere ili mali stanovi uvijek najskuplji, pored toga što ih je teško naći – u Njemačkoj je odavno uobičajeno da dvoje ili više studenata žive u većim iznajmljenim stanovima i osnivaju takozvani WG (Wohngemenschaft).
Svako ima svoju sobu, a kuhinja, kupatilo i ostalo se korsti zajednički. Svi troškovi (kirija, struja, grijanje, internet) se dijele, najčešće u zavisnosti od veličine sobe i od toga ko je šta unio u stan od namještaja i kućnih aparata.
Zajednica stanovanja odnosno WG može da postoji godinama, ali ne mora da bude sastavljena od ljudi koji su je osnovali – neki ostaju da žive u njoj i kada završe studije, ali uprkos tome fluktuacija ljudi umije da bude poprilična.
<h2>Poskupilo ono što je ionako bilo skupo</h2>
Za ovaj, najčešći način stanovanja studenti sada moraju da plaćaju – u prosjeku 490 eura mjesečno. Prema informacijama dpa, to proizilazi iz studije Instituta Mozes Mendelson u saradnji sa platformom za wg-gesucht.de, na kojoj se nalazi oglasi za mjesta u zajedničkim stanovima.
Za ovu studiju je analizirano više od 9.000 ponuda koje su postavljene onlajn u posljednje dvije nedjelje avgusta. Uzete su u obzir ponude za svih 88 njemačkih univerzitetskih gradova sa više od 5.000 studenata.
U evaluaciju su uključene samo ponude za sobu u zajedničkom stanu sa ukupno dva ili tri stanara. Novosnovne zajednice za stanovanje nisu uzete u obzir.
Prema sudiji, sobe u zajedničkim stanovima u Minhenu su najskuplje. Prosječna cijena sobe je 790 eura. Slijede Frankfurt sa 680 eura, Berlin sa 650 eura, Hamburg sa 620 eura i Keln sa 600 eura.
Jeftiniji smještaj studenti mogu pronaći u Zigenu (330 eura), Jeni (328), Vismaru (325) ili Kemnicu (290).
- Ponovo se pokazalo da su relativno jeftine ponude vrlo brzo skinute sa interneta. Najgore prolaze oni koji su kasno dobili potvrdu da su primljeni na studije ili koji nisu mogli da organizuju smještaj na licu mjesta, na primjer zato što im viza još nije bila izdata - kaže rukovodilac ovog istraživanja Stefan Braukman.
<h2>Niski studentski krediti i selekcija u društvu</h2>
Matijas Anbul, predsjednik odbora Njemačke studentske unije, komentariše: „Pitanje stanovanja je odavno centralno socijalno pitanje u univerzitetskim gradovima. Doživljavamo novi oblik selekcije u društvu: Za mnoge studente, pitanje studiranja na određenom univerzitetu zavisi od toga da li uopšte mogu da priušte kiriju u tom gradu. I pored povećanja studentskog kredita (BAföG) on zaostaje za razvojem na tržištu nekretnina. Prosječno, zajednička soba u Njemačkoj košta 489 eura, dok se za studentki kredit i dalje računa paušala za stanovanje od 380 eura. Sa ovim novcem ne možete sebi priuštiti sobu u zajedničkom stanu u većini gradova“.
Maksimalni iznos studentskog kredita (BAföG) ove godine je 992 eura – pod uslovom da student ne živi sa roditeljima i ne može preko njih da se zdravstveno osigura. Ako žive sa roditeljima onda studenti dobijaju kredit od maksimalno 664 eura.
Većina studenata ne može da živi kod roditelja, jer dolaze iz nekih drugih mjesta u Njemačkoj ili iz inostranstva (oko 400.000). A mnogi ne žele više da žive sa porodicom iako ostaju da žive u istom gradu.
<h2>Trećina studenta u Njemačkoj ugrožena siromaštvom</h2>
Studenti više od polovine svojih prihoda plaćaju samo na kiriju, kako su nedavno pokazali podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). U prosjeku, studenti moraju da koriste 54 odsto prihoda da plate kiriju. Njemci inače troše u prosjeku 25 odsto na troškove stanovanja.
Prema Destatisu, dvije trećine studenta se smatra finansijski preopterećenim. To je jedan od razloga zašto su oni u većoj opasnosti od siromaštva nego druge grupe stanovništva.
Sve u svemu, prema informacijama Destatisa, čak 35 odsto studenta je u opasnosti od siromaštva, dok je to 14 odsto svih Njemaca. Savezni zavod za statistiku svojim brojkama iz ankete iz 2023. pokazuje: Polovina studenata ima na raspolaganju manje od 867 eura mjesečno.
Poređenja radi, iznos socijalne pomoći u Njemačkoj (Bürgergeld) je umnogome veći. Odnosno, očigledno da državni aparat drugačije računa – koliko je novca potrebno za osnovne potrebe ljudi u Njemačkoj.
<h2>Studentski kredit manji od socijalne pomoći</h2>
Samci trenutno kao socijalnu pomoć dobijaju 563 eura mjesečno, ne moraju da plaćaju zdravstveno osiguranje i plaćen im je stan koji može da bude veličine maksimalno 50 kvadrata – na primjer u Minhenu do 849 eura, u Frankfurtu 786 eura ili u Kelnu do 651 eura.
Jedna studentkinja medicine u Berlinu je prije par godina podnijela tužbu Upravnom sudu jer su studentski krediti „protivustavno“ niski. Ona tvrdi da studenti koji zavise od studenkog kredita treba da primaju isto onliko kao i korisnici socijalane pomoći. Upravni sud u Berlinu joj je dao za pravo, ali je obustavio postupak i zbog nadležnosti ga uputio Saveznom ustavnom sudu.
Jedna druga studentkinja je još 2014. podnijela slično tužbu. Savezni upravni sud je takođe uputio postupak u Karlsrue – ustavnom sudu. Odluka o tome još nije donijeta.
Studentski kredit (BAföG) je ustvari pola stipendija, a pola beskamatni kredit koji se poslije završtka studija vraća, ali kako to piše na sajtu vlade: trenutno maksimalno 10.010 eura.

I njemački studenti "kubure" sa najmom stanova: Za sobu u Minhenu u prosjeku 800 eura

Iako je septembar ove godine, za razliku od prošlogodišnjeg toplog i sunčanog, s dosta kišnih i oblačnih dana, turistička posjeta je gotovo identična.&nbsp;
Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, odmor koristi 11.420 &nbsp;prijavljenih gostiju. To je 15 odsto više u odnosu na isti dan u 2023.godini, prenosi Novski portal.
Karakterističan je veliki pad posjete u apartmanima i sobama stanodavaca, gdje boravi 5.640 turista.
U hotelima je bolja posjeta upoređujući je ne samo sa tom u domaćinstvima, već i u odnosu na 19. septembar lani. Hotelski smještaj je tako odbralo 5.745 gostiju, što je skoro 200 više nego lani.
Gotovo svi gosti su sa stranim pasošima.
U autokampovima se još zadržalo 35 posjetilaca.
Hoteliejri su ušli u posezonu s optimizmom. Oslanjaju se na grupne dolaske, konferencije i dugoročne partnere.&nbsp;
Uprkos lošijem vremenu koje utiče na last-minute rezervacije, predsezona i posezona postaje ključna za finansijsku održivost turističkog sektora.

Herceg Novi: U hotelima više gostiju nego u domaćinstvima

Najlakši put Crne Gore do Evropske unije (EU) je da premijer Milojko Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027. godine, a da Demokratska partija socijalista (DPS) ostane u opoziciji, smatra šef Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je ranije da su male šanse da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine, ukoliko aktuelna Vlada opstane&nbsp;
Čarapić je u reagovanju objavljenom na mreži Iks naveo da je DPS preuzeo narativ koji je začeo “nezavisni” civilni sektor.
- A to je da će ulazak Crne Gore u EU 2028. godine sačekati novu Vladu koja se mora birati iz razloga što su izbori 2027. godine. Fantastična teza koja je potpuno tačna - kazao je Čarapić.&nbsp;
Takođe je, kako je naveo, tačno da će aktuelna Vlada i većina zatvoriti sva poglavlja sa EU do kraja 2026. godine.
- Doduše, ne zahvaljujući čudima, nego vrijednom radu - dodao je Čarapić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ono što Nikolić izbjegava da kaže je da će upravo onaj ko zatvori pregovore biti onaj u koga se najviše vjeruje.
- Što znači da je najlakši put do EU da Milojko Spajić vodi Vladu Crne Gore i nakon izbora 2027. godine, a da se DPS i dalje zakuje za opozicione klupe - precizirao je Čarapić.&nbsp;
On je kazao da je vrlo lako nacrtati optimalni scenario za narednih pet godina.
- I vrlo mi je drago što je u toj slici PES i dalje na vrhu, a DPS i dalje na dnu (što vide i njihovi članovi, počev od poslanika) - dodao je Čarapić.

Čarapić: Najlakši put do EU je da Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027.

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Četiri petine budžeta odnosi se na finansiranje rashoda koji su obavezni da se plate - funkcionisanje javne uprave, penzije, plate, zdravstvo, dok je za učešće kapitalnih izdataka predviđeno 10 odsto, što znači da 10 odsto ukupno projektovanog budžeta predstavlja razvojnu komponentu. S obzirom na ovakav odnos između ovih stavki u budžetu ne možemo govoriti o razvojnom budžetu - ocijenio je u informativnoj emisji "24 sata" na Televiziji E istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Komentarišući budžet za iduću godinu, vrijedan 3,78 milijardi eura, navodi da, kada se pogleda struktura, može se vidjeti da se na tekuću potrošnju izdvaja 80 odsto, odnosno za zarade zaposlenih blizu 35 odsto, socijalna davanja oko 30 odsto i slično.
- Uzimajuću projektovane prihode i rashode vidimo da je projektovan i deficit, što znači da država planira da potroši više nego što može da prikupi kroz poreze i druge prihode - kazao je Mirković.
Govoreći o javnom dugu Crne Gore, ukazao je na to da je na kraju trećeg kvartala smanjen u odnosu na drugi kvartal i to zbog otplate dugova, kao i zbog toga što nije bilo zaduživanja u toku trećeg kvartala.&nbsp;
- Od septembra do danas javni dug se izmijenio, odnosno prije nekoliko dana povećan je za 450 miliona eura, a prethodno za 50 miliona, tako da će na kraju četvrtvog kvartala procenat javnog duga biti izmijenjen - rekao je Mirković.
Komentarišući povećanje javnog duga za 500 miliona eura smatra da je jasno da se država više oslanja na dug kao osnovni mehanizam održavanja budžetske stabilnosti.
- Zaduživanje nije sporno samo po sebi, ali je indikativno da se koristi u trenutki kad se obavezni rashodi poput zarada, penzija i zdravstva dostigli nivo koji ne može da se finansira shodno ekonomskim aktivnostima, odnosno iz sopstvenih izvora - istakao je Mirković.
Naredne godine je, kako dodaje, potencijalno zaduživanje više od tri milijarde.
- Ne radi se o jednokratnoj cifri, nego se nastavlja trend da se razlika između prihoda i rashoda finansira kroz kredite i takav budžet, koji funkcioniše na novim zaduživanjima, ne znači da dug više nije razvojna komponenta, već je sistem za održavanje i finansiranje potrošnje, što vuče za sobom određen fiskalne rizike - ocijenio je Mirković.
Govoreći o planiranim projektima, odnosno što je realizovano ranije, kaže da je u prvih devet mjeseci nivo izvršenja 95 odsto plana, prošle godine bilo je veće od plana, a 2023. znatno niže.&nbsp;
- Podaci pokazuju oscilaciju u realizaciji kapitalnih izdataka. Pored same liste kapitalnih projekata i infrastrukturnih projekata , važna je mogućnost realizacije. Godinama imamo da se projekti prebacuju i da se kapitalni budžet ne realizuje u potpunosti - naveo je Mirković.

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: smjestaj