Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”, ocijenio je bivši premijer Zdravko Krivokapić, koji se oglasio na mreži X povodom pet godina od smjene vlasti u Crnoj Gori.
Krivokapić je bio premijer 42. Vladi formiranoj nakon 30. avgusta 2020. godine, a zadržao se na taj poziciji do februara 2020. godine.
On konstatuje da je prije pet godina Crna Gora ostvarila istorijski demokratski iskorak – smjenjivost vlasti.
- Režim je pao. Ekspertska Vlada težila je dobrobiti svih građana, ali se suočila sa otporom: politički subjekti, dio međunarodne zajednice, regionalni centri moći i vrhuška SPC. Neustavna 43. Vlada vratila je sve na staro. Umjesto reformi, danas dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”. Crna Gora zaslužuje prave reforme, a ne zamjene - naveo je Krivokapić na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fprofkrivokapic%3Flang%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Krivokapić nakon pet godina od smjene vlasti: Umjesto reformi, dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”

Jedna osoba je upucana i nalazi se u kritičnom stanju nakon pucnjave u kojoj su učestvovali pripadnici američke Granične patrole, u blizini granice između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika, saopštile su u utorak vlasti u Arizoni.
Kancelarija šerifa okruga Pima navela je da sarađuje s Federalnim istražnim biroom (FBI) i američkom Službom za carinu i zaštitu granice (U.S. Customs and Border Protection) u istrazi pucnjave u mjestu Arivaka, u Arizoni, koje se nalazi oko 16 kilometara od granice.
Kako su saopštili iz kancelarije šerifa za list Arizona Daily Star, u pucnjavi su učestvovali agent Granične patrole i osumnjičena osoba.
Vatrogasni distrikt Santa Rita saopštio je da je intervenisao na mjestu incidenta i da se ranjena osoba nalazi pod policijskim nadzorom.
- Briga o pacijentu predata je lokalnom medicinskom helikopteru radi hitnog transporta u regionalni traumatski centar - navodi se u saopštenju vatrogasnog distrikta.

Pripadnik Granične policije SAD-a upucao civila nedaleko od granice s Meksikom

Nakon globalnog povlačenja dječje hrane nekih od najvećih svjetskih kompanija, francuske vlasti istražuju smrt dvije bebe.
One su, navodno, konzumirale Nestléovu dječju hranu koja je povučena zbog kontaminacije cereulidom, prenosi Euronews.
Francusko ministarstvo zdravlja potvrdilo je da uzročno-posljedična veza još nije naučno potvrđena. Iz kompanije Nestlé saopštili su da nastavljaju da prate razvoj situacije i da u potpunoj transparentnosti sarađuju kako bi pružili sve potrebne informacije.
Flamanska vlada u Belgiji potvrdila je da se jedna beba razboljela u januaru nakon što je konzumirala Nestléovu dječju hranu.
– Dijete je povraćalo i imalo vodenu stolicu, ali se, srećom, u potpunosti oporavilo nakon otprilike deset dana. Analizom uzoraka stolice potvrdili smo da se beba razboljela zbog kontaminacije cereulidom iz Nestléovog mliječnog proizvoda – kazao je Joris Moonens, portparol nadležnog ministarstva.
Potvrđeno je da je serijski broj mliječnog proizvoda isti kao onaj koji je povučen sa tržišta širom Belgije.
Cereulid je termostabilni toksin koji proizvodi bakterija Bacillus cereus i može se razvijati u hrani. Najčešći simptomi infekcije cereulidom su povraćanje i dijareja, koji se javljaju u roku od 30 minuta do tri sata nakon konzumiranja kontaminirane hrane.
Informacije o kontaminaciji dječje hrane pojavile su se prošle godine. Nestlé Francuska je 10. decembra objavila povlačenje dojenačke formule proizvedene u fabrici u Nunspeetu u Holandiji, zbog sumnje na kontaminaciju cereulidom.
Kontaminacija je otkrivena kod jednog kineskog dobavljača ARA (arahidonske kiseline) ulja, ključnog sastojka u premium formulama za dojenčad. Od kraja decembra 2025. godine svi proizvođači dojenačke hrane širom svijeta koji koriste ARA ulje ovog dobavljača dužni su da sprovode sopstvene analize rizika kako bi osigurali bezbjednost svojih proizvoda, saopštilo je francusko ministarstvo poljoprivrede.
<h2>Povlačenje drugih serija</h2>
Početkom januara Nestlé je proširio povlačenje sa tržišta i na druge serije mlijeka za novorođenčad u 60 zemalja, čime je ovo povlačenje postalo jedno od najvećih do sada.
Iz kompanije su tada naveli da opoziv obuhvata serije proizvoda koje su bile u prodaji širom Evrope, kao i u Turskoj i Argentini.
<h2>Opoziv u Hrvatskoj</h2>
Podsjetimo, prije pet dana kompanija Nestlé Adriatic d.o.o. saopštila je da započinje opoziv još jedne serije NAN formula za novorođenčad, u saradnji s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske.
- Bezbjednost i dobrobit dojenčadi naš su apsolutni prioritet. Povlačenje se sprovodi zbog cereulida, supstance koju proizvodi mikroorganizam Bacillus cereus. Odluka o povlačenju odnosi se na proizvod: NAN Comfortis 1, serija L-53260346AA, rok trajanja 11/2027. Važno je istaći da do sada nije potvrđen nijedan slučaj obolijevanja niti pojave simptoma. Nestlé sprovodi ovo povlačenje u punoj saradnji s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske i u skladu s našim strogim protokolima kvaliteta i bezbjednosti proizvoda. Potrošači koji su kupili navedenu seriju proizvoda ne smiju je davati svom djetetu i mogu proizvod vratiti na prodajno mjesto radi povraćaja novca. Svi koji su zabrinuti za zdravlje svog djeteta treba da se obrate pedijatru ili zdravstvenom radniku - navodi se u saopštenju objavljenom na zvaničnoj stranici kompanije.
<h2>Četvrtina globalnog tržišta</h2>
Prema podacima konsultantske kompanije SkyQuest Technology Group, Nestlé kontroliše gotovo četvrtinu globalnog tržišta dječje hrane, čija je vrijednost procijenjena na 92,2 milijarde američkih dolara.
Iako Nestlé ne objavljuje detaljne podatke o prodaji, dojenačka formula je dio njihovog sektora za ishranu i zdravlje, koji je tokom 2024. godine činio 16,6 odsto ukupne prodaje kompanije u iznosu od 91,4 milijarde švajcarskih franaka.

U Evropi se masovno povlači dječja hrana, Francuska istražuje smrt dvije bebe

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je danas da će agenti američke federalne Službe za imigraciju i carine (ICE) doći u Italiju tokom Zimskih olimpijskih igara (ZOI) Milano-Kortina koje počinju u februaru, ali da neće imati nadležnosti da reaguju na ulicama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftrampovi-agenti-dolaze-u-evropu-bice-dio-americkih-operacija-na-zimskim-olimpijskim-igrama-u-italiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da budemo jasni, nije da će doći da obavljaju aktivnosti javnog reda nasred ulice. Doći će da sarađuju u operativnim salama - rekao je Tajani novinarima na marginama ceremonije povodom Dana sjećanja na Holokaust u predsedničkoj palati u Rimu, prenosi Ansa.
 
Tajani je kazao i da agenti ICE koji će doći u Italiju da podrže američku bezbjednosnu diplomatsku službu, „neće biti oni koji su na ulicama u Mineapolisu”.
- Bio sam više od bilo koga drugog u Italiji protiv (racija ICE)... ali nije kao da SS dolazi - kazao je Tajani, aludirajući na ozloglašenu nacističku jedinicu, prenosi briselski Politiko.
On je dodao da je ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi danas imao sastanak sa američkim ambasadorom u Italiji kako bi „razjasnio” pitanja u vezi sa učešćem ICE.&nbsp;
Izvori u američkoj ambasadi u Rimu saopštili su da će federalni agenti ICE podržavati diplomatsku bezbjednosnu službu tokom ZOI Milano-Kortina, ali da neće sprovoditi nikakve operacije sprovođenja zakona, prenosi Gardijan.
- Na Olimpijskim igrama, Istrage za nacionalnu bezbjednost (HSI) Ministarstva unutrašnjih poslova SAD (ICE) podržavaju Diplomatsku bezbjednosnu službu Stejt departmenta SAD i zemlju domaćina u provjeri i ublažavanju rizika od transnacionalnih kriminalnih organizacija - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da „sve bezbjednosne operacije ostaju pod italijanskom nadležnošću”.
Spekulacije u Italiji o učešću agenata ICE na ZOI, koje počinju 6. februara, kružile su danima i dodatno su se pojačale u ponedjeljak nakon što je predsjednik regiona Lombardija Atilio Fontana rekao da će potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vensa i državnog sekretara Marka Rubija na Olimpijskim igrama štititi „tjelohranitelji” ICE-a.
Spekulacije su se pojavile usred negodovanja u Italiji zbog imigracionih operacija ICE-a, posebno nakon smrtonosnih pucnjava 7. i 24. januara u Mienapolisu na američke državljane Rene Gud i Aleksa Pretija.
Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala rekao je za RTL radio da agenti ICE neće biti dobrodošli u gradu „jer ne garantuju” da su u skladu sa italijanskim „demokratskim metodama upravljanja bezbjednošću”.
- Ovo je milicija koja ubija. Jasno je da nisu dobrodošli u Milanu, nema sumnje u to. Zar ne možemo bar jednom reći ne (američkom predsjedniku (Donaldu) Trampu? Možemo sami da se pobrinemo za njihovu bezbjednost. Ne treba nam ICE - kazao je Sala, prenosi Tanjug.&nbsp;

​Tajani: Agenti američke ICE neće imati nadležnosti na italijanskim ulicama tokom ZOI

Ukrajina se priprema da potpiše mirovni sporazum od 20 tačaka sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok bi SAD trebalo da potpišu poseban dokument s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Evropska pravda.
Ministar je takođe kazao da je došlo do kvalitativne promjene u razgovorima s Rusijom, jer ruski predstavnici više ne drže pseudoistorijska predavanja.
Sibiha je pojasnio da je sporazum od 20 tačaka, koji je u središtu mirovnog procesa, bilateralni dokument.
- Ako govorimo isključivo o ovom okviru od 20 tačaka, riječ je o bilateralnom dokumentu koji će potpisati SAD i Ukrajina. Sa Rusijom će, međutim, sporazum potpisati SAD. To je struktura o kojoj se trenutno raspravlja, ali razgovori još traju. Cijeli proces je u toku - rekao je Sibiha.
Na pitanje o evropskoj uključenosti u odobravanje mirovnih dokumenata, Sibiha je odgovorio da je Evropa „prisutna u mirovnom procesu i u sporazumima o bezbjednosnim garancijama“.
- Ono što je važno jeste da se koristi termin "bezbjednosne garancije", a ne "uvjeravanja" ili slični izrazi - dodao je on.
Sibiha je naglasio da bezbjednosne garancije moraju biti pravno obavezujuće.
- Važno je da postoji saglasnost o potrebi ratifikacije garancija, uključujući ratifikaciju u američkom Kongresu - izjavio je on.
Ranije je Sibiha kazao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman da se lično sastane s ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se riješila dva ključna pitanja u mirovnim pregovorima.

Ukrajinski ministar: Mirovni sporazum od 20 tačaka potpisujemo sa SAD-om, ne s Rusijom

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Hronika

Milošević o saslušanju Piste: Napravili ste spektakl od ovog Indijanca, nema potrebe da ga krijete

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

Tag: smjena-vlasti

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Krivokapić nakon pet godina od smjene vlasti: Umjesto reformi, dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”

Pripadnik Granične policije SAD-a upucao civila nedaleko od granice s Meksikom

U Evropi se masovno povlači dječja hrana, Francuska istražuje smrt dvije bebe

Tajani: Agenti američke ICE neće imati nadležnosti na italijanskim ulicama tokom ZOI

Ukrajinski ministar: Mirovni sporazum od 20 tačaka potpisujemo sa SAD-om, ne s Rusijom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: smjena-vlasti

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Krivokapić nakon pet godina od smjene vlasti: Umjesto reformi, dobijamo politički marketing i lažne “istorijske rezultate”

Pripadnik Granične policije SAD-a upucao civila nedaleko od granice s Meksikom

U Evropi se masovno povlači dječja hrana, Francuska istražuje smrt dvije bebe

​Tajani: Agenti američke ICE neće imati nadležnosti na italijanskim ulicama tokom ZOI

Ukrajinski ministar: Mirovni sporazum od 20 tačaka potpisujemo sa SAD-om, ne s Rusijom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO

Tajani: Agenti američke ICE neće imati nadležnosti na italijanskim ulicama tokom ZOI