<p>U Nikšiću danima vlada komunalni haos, kontejneri puni, smeće na svakom koraku, divlje deponije, otpad se ne odlaže, a dok grad grca u smeću vrše se nova zapošljavanja partijskih uhljeba, kumova, prijatelja, poručili su iz opštinskog odbora DPS-a u ovom gradu.</p> <p>Dodaju da je lišće u gomilama na trotoarima, lutalice po ulicama, prljavština.</p> <p>- Vjerovatno od silnog razmišljanja kako koji tender sprovesti, da li prebaciti novac iz opštinskog Budžeta na račun Komunalnog, nemaju kad razmišljati o čistoći grada- kazali su iz DPS-a.</p> <p>- Nikšić grca u smeću, dok se rukovodstvo fotografiše za društvene mreže. Pa im evo dostavljamo još koju fotografiju za naslovnicu- poručili su iz nikšićkog DPS-a.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202161252_19df386061574f9dc1c779a62dddaf5685cc3f69faf33546edf960b46df333c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202161252_19df386061574f9dc1c779a62dddaf5685cc3f69faf33546edf960b46df333c7" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Nikšić smeće"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Nikšić: Grad grca u smeću dok se rukovodstvo fotografiše

<p>Na teritoriji opštine Danilovgrad povećane su cijene usluga odvoženja otpada, čija se naplata računa po broju kvadratnih metara stambenog, ili poslovnog prostora - a rezultat su neispražnjeni kontejneri, smeće pored kontejnera, ili puteva, uginule životinje koje završe u kontejneru, ili deponiji - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Preokreta u SO Danilovgrad Vuk Iković.</p>
<p>Cijena usluga odvoza otpada se povećava, a novi model naplate je, kaže Iković, zapravo stari model naplate usluge, jer se računa po površini objekta u kom se živi ili posluje.</p>
<p>- Imamo situaciju da imamo jednu osobu u kući od 100 m² koja dobija duplo veći račun od domaćinstva gdje je duplo manji objekat, a gdje su najmanje četiri člana domaćinstva. Urađen je popis stanovništva nedavno, što znači da Opština Danilovgrad ima sve neophodne podatke da izvrši model naplate po broju članova domaćinstva, po vrsti otpada i tek onda po površini objekta. Slično da se uradi sa preduzetnicima i da se sa preduzetnicima porazgovara u smislu davanja određenog stimulansa, što je dobro i za komunalno i za Opštinu i za firme - rekao je Iković.</p>
<p>Smatra da je sistem upravljanja otpadom jedan od glavnih pokazatelja organizovanosti i urednosti grada, a slika Danilovgrada su neispražnjeni kontejneri, odlozen otpad pored kontejnera i pored puta, uginule životinje. Iković podsjeća da je prije tri dana došlo do trovanja pasa u Danilovgradu, među kojima su bili i vlasnički psi.</p>
<p>- Čekali smo tri dana da ih uklone sa ulice, a &nbsp;često se dešava da ti psi završe pored kontejnera i da na kraju ne bivaju zbrinute uginule životinje, nego zajdeno sa ostalim otpadom u Podgoricu na deponiju - istakao je Iković.</p>
<p>Lokalna klanica, podsjeća on, često nepravilno odlaže otpad, pa i taj otpad, kako kaže, često završi u kontejnerima i deponijama.</p>
<p>- Kad bismo imali video nadzor na takvim lokacijama onda bismo imali više uslova da se uspostavi kazneni sistem, odnosno kaznena politika i to je jedan od osnovnih uslova da bi kompletni sistem funkcionisao. Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti nove račune, treba i razgovarati sa građanima, to je ta strategija komunikacije, jer svaki put kad dobijem račun hoću da uz njega stoji flajer sa uputstvom kako se odlaže pravilno otpad i šta ja dobijam pravilnim odlaganjem otpada - zaključio je Iković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>

Iković: Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti račune, treba i razgovarati sa građanima

<p>Među divljim deponijama na sjeveru Crne Gore, koje se iz dana u dan sve više šire, izdvajaju se i one koje su formirane na području opštine Petnjica. To potvrđuju i građani koji često na društvenim mrežama objavljuju fotografije na kojima se na brojnim javnim površinama mogu vidjeti nepropisno odložene velike količine smeća.</p>
<p>I iz mreže ekoloških aktivista navode da se na području Bihora često formiraju divlja smetlišta koja ne idu uz priču da je Crna Gora ekološka država.</p>
<p>- Često imamo komunalni nered na području Bihora, koji prate brojna divlja smetlišta i nepropisno odlaganje smeća. To se dešava jer nesavjesni pojedinci odlažu otpad suprotno svim propisima. Na taj način brojni prolaznici se suočavaju sa jednom zaista neprimjerenom slikom. Radi se o pravom ekološkom haosu i to na prostoru kojim prolaze i brojni turisti. Zato bi morali svi zajedno da oštrije reagujemo, jer niko pred ovom pojavom ne smije da zatvara oči - kazala je  eko ambasdorka za opštinu Petnjica <b>Sabaheta Novalić</b>.</p>
<p>Sličnu poruku poslali su i iz lokalne uprave nevodeći da se konstantno mora raditi na poduzanju svijesti građana kada je očuvanje živitne sredine u pitanju. Iz Komunalnog preduzeća ističu da i pored brojnih upozorenja građani i dalje prave divlje deponije, na kojima najčešće, pored saobraćajnica i sporednih puteva istovaraju smeće, uključujući i šut i građevinski materijal. Dodali su njihove ekipe marljivo rade na uklanjanju divljih smetlišta ali da se čim očiste kednu deponiju pojavljuje druga.</p>
<p>- Radimo kao u rudniku, trudimo se, ali je nemoguće pobijediti nekulturu i nesavjesnost Ovo je svjesno zagađivanje sopstvene životne sredine. Zato pozivamo sve da više ne rade ovo, jer otpad koji završava uz kolovoz raznosi vjetar u šumu i potoke, privlači životinje, stvara rizik od požara i smanjuje bezbjednost u saobraćaju. Svakom novom gomilom smeća šaljemo ružnu sliku dolazećim generacijama - kazao je direktor Komunalnog preduzeća <b>Mithad Cikotić</b>.</p>
<p>Najnovija divlja deponija na područku Bihora formirana je ovih dana uz put Podvade – Kalače na ulazu u Mjesnu zajednicu Trpezi. Mogu se vidjeti veće količina otpada – crne kese, plastična i kartonska ambalaža, tekstil, kao i nekoliko automobilskih guma – razbacanih uz samu ivicu kolovoza. Posebno je uočljivo da se na ovoj lokaciji, tik uz borobu šumu, otpad odlaže uprkos postavljenoj tabli "Zabranjeno odlaganje smeća–. Mještani upozoravaju da vjetar raznosi otpad čime se ugrožava životan sredina i smanjuje preglednost puta.</p>
<p>- Apelujemo na komunalne službe da hitno uklone otpad, pojačaju kontrole ove dionice i postave dodatnu signalizaciju ili fizičke barijere kako bi se spriječilo ponovno odlaganje smeća - ističu mještani MZ Trpezi.</p>
<h2>Još ništa od najavljene gradnje regionalne deponije</h2>
<p>Posljednjih decenija iz Vlade Crne Gore je konstantno najavljivano da će se za potrebe opština sa sjevera graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga se još uvijek nije došlo zbog čega se smeće sa područja Petnjice godinama trensportuje u Rožaje i odlaže na tamošnju deponiju. Iz lokalne uprave ističu da je neoppodna pomoć države kako bi se pitanje odlaganja komunalnog otpada riješio na adekvatan način.</p>
<p>- Nije dobro što Petnjica nema lokaciju ni za privremenu deponiju. Lokalne uprave nemaju dovoljno sredstva za realizaciju projeta izgradnje savremene regionalne deponije, zato država mora da na ozbiljniji način pristupi stvaranju sveobuhvatnih uslova kako bi se krenulo u realizaciju pomenutog projekta. Sigurno bi i to uticalo da se smanji broj divljih deponija na teritoriji naše opštine - naveli su iz lokalne uprave.</p>

Smećem zatrpani putevi i javne površine u Petnjici

<p>Iz razloga što ne mogu na propisan način da odlažu smeće, mještani Pljevalja smeće bacaju pored podzemnog kontejnera, kao i po vozilima Komunalne &nbsp;policije.</p>
<p>U ulici Treće sandzačke brigade i dalje su parkirana tri vozila &nbsp;Komunalne policije iz Pljevalja. Parkirana su na način da je onemogućen &nbsp;pristup vozilima stanara okolnih zgrada, a nije moguć ni pristup vozilu &nbsp;komunalnog preduzeća Čistoća, jer je u ovom dijelu postavljen i &nbsp;podzemni kontejner za smeće koji je po riječima građana pun.</p>
<p>Iz Komunalne policije tvrde da samo rade svoj posao i da će vozila u &nbsp;ovom dijelu ulice ostati i dalje. Takođe tvrde da su se sa rukovodstvom &nbsp;Čistoće dogovorili da iznađu način da se odvozi smeće.</p>

Pljevlja: Građani odlažu smeće po vozilima Komunalne policije umjesto u kontejnere

<p>U Podgorici se svakodnevno mogu zateći gomile smeća na prostoru koji nije predviđen za odlaganje otpada, a jednu takvu ružnu sliku zabilježila je jutros kamera Televizije ETV na Koniku.</p>
<p>U tom naselju divlje deponije predstavljaju ozbiljan problem za lokalno stanovništvo. Desetak metara od parka Španskih boraca nalazi se zapušteni zemljani teren prekriven smećem, u neposrednoj blizini dječijeg igrališta. Ova situacija izlaže djecu neprijatnim mirisima i potencijalnim opasnostima po njihovu bezbjednost.</p>
<p>Osim problema sa otpadom, mještani Konika suočavaju se i sa prisustvom pasa lutalica koji se često kreću u čoporima, predstavljajući dodatnu prijetnju za bezbjednost građana. Putna infrastruktura u ovom dijelu grada takođe nije na zadovoljavajućem nivou, što dodatno otežava svakodnevni život stanovnika.​</p>
<p>Stoga, treba uporno apelovati na nadležne institucije da preduzmu konkretne mjere i pristupi strateškom rješavanju nagomilanih problema. </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAS9irZlQlx8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Koniku potrebne hitne mjere: Deponije "cvjetaju", putevi loši, psi lutalice se pojavljuju u čoporima...

<p>Na području Banje Luke proglašena je vanredna situacija zbog problema odlaganja otpada - saopšteno je iz štaba za vanredne situacije ovog grada.</p>
<p>Problem sa odlaganjem otpada izazvan je štrajkom preduzeća Dep-ot. Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković rekao je da trenutna situacija ugrožava čistoću grada, ali i javno zdravlje stanovnika, te da će preduzeću Dep-ot biti uručena naredba da hitno uspostave rad deponije.</p>
<p>- U slučaju nepostupanja obratićemo se nadležnom tužiocu da hitno postupa protiv odgovornih lica jer gradu prijeti zaraza koja može preći i u epidemiju - rekao je Stanivuković.</p>
<p>Dodao je i da će naredba ići i preduzeću Čistoća da u punom kapacitetu pristupi rješavanju trenutnog stanja.</p>
<p>Stanivuković je naveo i kako spor preduzeća Dep-ot i privatnog komunalnog preduzeća Čistoća traje godinama.</p>
<p>Deponija koja inače radi non-stop, trenutno radi samo šest sati dnevno.</p>
<p>Na lokaciji površine oko 280 dunuma (280.000 kvadratnih metara) otpad odlažu Banjaluka i okolna mjesta, Gradiška, Prnjavor, Laktaši, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo.</p>
<h2><b>Protesti zbog vlasništva nad deponijom</b></h2>
<p>Radnici štrajkuju, tražeći od banjalučke Gradske uprave da riješi problem između Javnog preduzeća Dep-ot, koje upravlja deponijom, i privatnog komunalnog preduzeća Čistoća iz Banjaluke, koje je zaduženo za odvoz otpada.</p>
<p>Naime, Okružni sud u Banjaluci je presudio da do kraja februara Dep-ot preda zemlju na kojoj se nalazi deponija Čistoći.</p>
<p>Odluka još nije pravnosnažna.</p>

U Banja Luci proglašena vanredna situacija zbog otpada

<p>Grupa koja je sebe prozvala Studenti 2.0, a koja je uz podršku aktuelnih vlasti u Srbiji formirala kamp u Pionirskom parku u centru Beograda (između zgrada Skupštine i Predsjedništva), napustila je u ponedjeljak ujutro taj prostor, ostavivši za sobom gomile smeća, nepojedene hrane i uništenih šatora, stolova, stolica i druge opreme.</p>
<p>Mada su najavili da će ostati tu dok im se ne ispuni svih pet postavljenih zahtjeva (između ostalog smjena ministarke prosvete i momentalni povratak na nastavu), nekoliko studenata koji su prethodnih dana bili medijski eksponirani napustilo je Pionirski park, u kojem je ostalo tek nekoliko policajaca u civilu i uniformi, nekoliko pripadnika neidentifikovane firme za obezbjeđenje, kao i nekoliko osoba koje su razgledale oštećene i onesposobljene traktore na obodima parka, prenosi agencija BETA.</p>
<p>U toku dana maskirane osobe su sprječavale novinare N1 i KTV da izvještavaju o stanju u kampu koji su studenti u blokadama proglasili za "Ćacilend", aludirajući na slabu pismenost njenih glavnih eksponenata.</p>
<p>Bivši poslanik Srpske radikalne stranke (SRS), sadašnji novinar zrenjaninske KTV <b>Nemanja Šarović</b>, napadnut je tokom "živog" uključenja iz parka i tom prilikom je lakše povrijeđen, a otet mu je i oštećen mobilni telefon. Policija u civilu mu je pomogla da vrati telefon u svoj posjed, kao i da se napravi zapisnik o događaju, koji je snimljen i objavljen na Šarovićevom Jutjub kanalu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNemanjaSarovic%2Fstatus%2F1901573679781126177%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1901573679781126177%7Ctwgr%5E5a635ff3bdd4a0e436731bcbe544e599a1807806%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbianconerobgd%2Fstatus%2F1901573573484974538%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1901573573484974538%7Ctwgr%5E5a635ff3bdd4a0e436731bcbe544e599a1807806%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prema tvrdnjama policije javni skup u parku je i dalje u toku uprkos činjenici da učesnika skupa više tu nema.</p>
<p>U reportaži KTV vidi se da je dio opreme (prenosni WC, grijalice) odnijet iz parka, a da je oprema koja je u kamp donijeta kao potpuno nova sada uništena, pocijepana i prljava od blata i hrane. Desetine šatora, vreća za spavanje, stolova i stolica, razbacano je po parku između velikih gomila smeća, opušaka, odbačene hrane...</p>
<p>Među stvarima koje su bačene u blato upadljiva je bila i jedna srpska zastava, kao i stotine uniformnih obroka hrane: pečenja, slanine, voća i povrća, hleba, somuna, sendviča.</p>
<p>Na jednom mjestu pronađeno je i nekoliko kartona sa više stotina komada jaja, očigledno spremanih za bacanje na demonstrante, ili za fingirani napad na studente 2.0. Pronađene su i kese sa velikom količinom paradajza.</p>
<p>U cijelom kampu trava je gotovo potpuno uništena, a neizvesna je i sudbina nekih od rijetkih biljaka koje su se nalazile u njemu. U toku popodneva i večeri komunalne službe su nastavile iseljavanje kampa i odnošenje smeća.</p>

Studenti 2.0 napustili "Ćacilend", ostali smeće, uništeni šatori i napadači na novinare

<p>Potpredsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović saopštio je da su isplatili zaostale zarade zapošljenima u tamošnjem Komunalnom nakon višednevnog štrajka.</p>
<p>- Uspjeli smo u naporima da riješimo probleme u Komunalnom Budva. Opština Budva kao osnivač isplatila je zaostale zarade zaposlenima i odmah krećemo u akciju čišćenja grada - naveo je Jovanović u objavi na Fejsbuku.</p>
<p>Imaju, kaže, puno razumijevanje za zaposlene koji su tražili ostvarivanje njihovih prava.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fbudva086%2Fposts%2Fpfbid0Y9cyoi4NswfzT4r4jEkHj2CRVzctsQcjtxAkc3AbVMCyptr49mtoLxcLAjvausSNl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Oni koji su doveli do komunalnog haosa u našem gradu jer su nasilno i protivzakonito izvršili blokadu isplata zarade će biti sankcionisani - podvukao je on.</p>
<p>&nbsp;Građanima Budve i posjetiocima se izvinio jer su bili žrtve političke opstrukcije i najbrutalnijeg kršenja prava.</p>
<p>- Nećemo dozvoliti da naš grad i naše sugrađane niko više ikada ovako ponižava i uništava nam turističku sezonu. Ujedno se zahvaljujemo onim gradovima i preduzećima koji su ponudili pomoć u akciji čišćenja. Od naših radnika smo dobili odgovor da im pomoć nije potrebna i da ćemo sopstvenim kapacitetima uspjeti da počistimo haos i nered za koji nisu odgovorni zaposleni koji su tražili zarade već oni koji neredom žele da ostvare svoje ciljeve. Krećemo na posao - zaključio je Jovanović.</p>

Jovanović: Opština isplatila zaostale zarade Komunalnom, odmah krećemo u akciju čišćenja grada

<p>Molimo funkcionalne opštine kao što je Glavni grad, da pomognu građanima Budve u ovoj nezavidnoj situaciji - poručio je premijer Milojko Spajić uz video na kojem se vidi da je ovaj grad zatrpan smećem.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmickeyspajic%2Fstatus%2F1885297903293374886%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je apelovao i na nadležne u Budvi da pronađu način da hitno isplate zaostale zarade radnicima Komunalnog preduzeća i obezbijede minimum funkcionalnosti javnih usluga.</p>

Spajić: Opštine poput Podgorice da pomognu Budvi, nadležni da nađu način da isplate zarade radnicima Komunalnog

<p>Skaline su simbol Podgorice i neprolazne ljepote grada koju nesavjesni pojedinci često naružuju devijantnim ponašanjem.</p> <p>Današnja fotografija sa jednog od najposjećenijih mjesta u centru grada, naročito ljeti, a koja je objavljena na Fejsbuk stranici "Oči Podgorice" može se opisati jednom riječju - sramota.</p> <p>Vandali, osim što su pobacali smeće po stepenicama koje vode do najstarijeg kamenog mosta na Ribnici, polomili su i kante koje upravo služe za odlaganje tog otpada.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122914120_0bf825c3b2daa2e848c4bf2f5e84a26cc80c53e6d7f347bf5218194086cede6f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122914120_0bf825c3b2daa2e848c4bf2f5e84a26cc80c53e6d7f347bf5218194086cede6f" data-rendition-name="original" width="1536" height="2048" loading="lazy" alt="Skaline"> </figure>  <p>Ekipa gradskog preduzeća Čistoća je izašla na tereni uredila prostor.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229151216_1e52922deb0d9eb4be66d13da207ef1444bcf3888775afdd3f1d2935ace38644.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241229151216_1e52922deb0d9eb4be66d13da207ef1444bcf3888775afdd3f1d2935ace38644" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="sastavci"> </figure>  <p><br/></p> <p>Osjećaj i briga za prostor u kom boravimo i koji nas okružuje očigledno su nepoznanica pojedincima, pa je zadatak i gradske uprave i svih društvenih činilaca da aktivno rade na njihov osvješćavanju i prosvećivanju, kao i zaustavljaju ovih pojava.</p>

Sramota: Smeće i polomljene kante na Skalinama

<p>Japan je novi ekipni svjetski šampion u skijaškim letovima. U rijetko kad uzbudljivoj završnici, presudio je odličan skok Rena Nikaida od 229 metara i slab skok Jana Herla (216), zbog koga su Austrijanci izgubili zlato.</p>
<p>Do bronze su došli Norvežani samo zato što je Slovenac Domen Prevc imao problem sa skijama koja mu je otpala i "odletjela" u momentu kada se Lindvik spremao da skače. Sudije su to protumačili kao tehničku grešku i nisu dozvolile Slovencu da skače u osmoj seriji, već su pokušaj okarakterisali "nije startovao"! Kakvo razočaranje, da se ovo desi svjetskom šampionu od juče...</p>
<p>Norvežanin Marius Lindvik je u osmoj seriji skočio 230 metara (213 poena), pa su Norvežani preuzeli lidersku poziciju sa 1483,7 bodova.</p>
<p>Ren Nikaido je skakao za medalju Japana. Imao je veliku odgovornost bronzani iz pojedinačnog takmičenja, ali je doskočio na 229 metara (205,8) i doveo je "samuraje" do prvog mjesta 1569,6 bodova.</p>
<p>Austrijancima je trebao skok Jana Herla od 225 metara, ali je najbolji skakač ove zemlje doskočio samo na 216 metara (195,8), pa su Austrijanci pali na drugo mjesto sa 1560,0 bodova.</p>
<p>Slovenci su se sa sedam pokušaja oprostili od dvije uzastopne zlatne medalje na Svjetskim prvenstvima i završili su kao šesti, iza Finaca i Njemaca, dok su posljednja dva mjesta zauzeli Švajcarska i Poljska. U prvom krugu su poslije četiri skoka ispali SAD i Kazahstan.</p>

Japanci svjetski prvaci u skijaškim letovima, Prevcu nestvarno otpala skija na zaletištu

<p>Peking prolazi kroz najagresivniju čistku u vojnom vrhu još od ere Mao Cedunga. General Džang Joušja, nekadašnji najodaniji saveznik Sija Đinpinga, pod istragom je zbog korupcije, formiranja političkih klanova i odavanja državnih tajni.</p>
<p>Kineski vojni vrh potresao je nezapamćeni skandal nakon što su isplivali detalji istrage protiv generala Džanga Joušje, najvišeg vojnog oficira u zemlji.</p>
<p>Prema informacijama do kojih je došao Vol strit džurnal, Džang se tereti za teška krivična djela, uključujući odavanje strogo povjerljivih podataka o kineskom nuklearnom programu Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
<p>Iako je Ministarstvo nacionalne odbrane Kine zvanično potvrdilo samo „ozbiljna kršenja partijske discipline i državnih zakona“, detalji sa subotnjeg brifinga za visoke oficire otkrivaju razmjere optužbi. Izvori upoznati sa situacijom navode da je Džang optužen za:</p>
<p>Špijunažu: odavanje ključnih tehničkih podataka o nuklearnom naoružanju SAD-u.<br/>
 Korupciju: primanje ogromnih suma novca u zamjenu za unapređenja unutar vojnog sektora.<br/>
 Političku nelojalnost: formiranje „političkih klanova“ s ciljem podrivanja jedinstva Komunističke partije.</p>
<p>Dokazi protiv Džanga navodno su proizašli iz istrage protiv Gua Džuna, bivšeg direktora Kineske nacionalne nuklearne korporacije (CNNC), koji je ranije prošle sedmice priveden zbog sumnje na korupciju.</p>
<h2><b>Pad „princa“ i Sijevog prijatelja</b></h2>
<p>Ono što ovaj slučaj čini posebno značajnim jeste činjenica da je Džang Joušja smatran jednim od rijetkih preostalih „prijatelja“ predsjednika Sija Đinpinga. Obojica pripadaju klasi tzv. „prinčeva“ – potomaka revolucionarnih vođa koji su 1949. godine uspostavili komunističku vlast.</p>
<p>Analitičari smatraju da ovaj potez pokazuje kako Sijeva borba protiv korupcije više nema granica.</p>
<p>„Ovo je potez bez presedana u istoriji kineske vojske i predstavlja potpuno uništenje vrhovne komande“, izjavio je Kristofer Džonson, bivši analitičar CIA-e.</p>
<h2><b>Vojska ostala bez komandne strukture</b></h2>
<p>Čistka nije stala samo na Džangu. Pod istragom je i general Lju Dženli, načelnik Združenog generalštaba. Od šest profesionalnih vojnih članova Centralne vojne komisije imenovanih 2022. godine, na dužnosti je ostao samo jedan aktivni oficir.</p>
<p>Vojni stručnjaci s MIT-a upozoravaju da bi ovaj „vakuum na vrhu“ mogao ozbiljno ugroziti operativnu gotovost Kineske narodnooslobodilačke vojske (PLA). Iako Si ovim učvršćuje svoju moć, hronični nedostatak iskusnih komandanata mogao bi usporiti ambicije Pekinga u vezi s Tajvanom.</p>
<p>Dok Peking tvrdi da je ovo dokaz „nulte tolerancije prema korupciji“, mnogi ovo vide kao signal da Si Đinping više ne vjeruje nikome u vojnom vrhu. Specijalni timovi već su raspoređeni u regiji Šenjang kako bi istražili Džangovu prošlost, birajući da odsjedaju u lokalnim hotelima umjesto u vojnim bazama kako bi izbjegli uticaj njegove mreže podrške.</p>
<p>Ova čistka dešava se u osjetljivom trenutku, dok se Kina priprema za potencijalne pregovore s administracijom Donalda Trampa o trgovini i bezbjednosti, uključujući i pitanje Tajvana.</p>

Peking potresa masovna čistka u vojsci: Pod istragom bliski saveznik Sija Đinpinga

<p>Uvijek je kroz istoriju i vremena riječ vezivala ljude, ma kakva god bila vremena. Ta riječ, snažna i moćna, čula se 23. januara 2025. godine u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Baš pod svodovima ove institucije, koja čuva brojna lijepa izdanja knjiga, publikacija, ali i novina i novinarske riječi, obilježen je Dan novinara Crne Gore i 155 godina crnogorskog novinarstva. Dodijeljene su plakete, diplome i zahvalnice onima koji čine riječ i žive za tu riječ. A riječ, kao riječ, uvijek ima svoju snagu. Među onima čije se ime s razlogom izgovara sa poštovanjem našao se i Đoka Dukaj (albanski: Gjokë Dukaj), čovjek koji je godinama dokazivao da se novinarstvo mjeri onim najvrijednjim istinom i obrazom. Dobivši priznanje Društva crnogorskih novinara diplomu za poseban doprinos razvoju crnogorskog novinarstva. Ta diploma ima posebnu snagu, jer dolazi u godinama kada se sabira ono što je ostalo i ostaje iza čovjeka, a iza Đoke je ostalo mnogo trag, mjera i obraz. Takva priznanja su snažna potvrda da je neko svoj vijek proveo uz riječ i da je tu riječ sačuvao čistom. A Đoka Dukaj je upravo takavnovinar koji je svojim radom spajao ljude, jezike i prostore Crne Gore, ostavljajući iza sebe priče koje ne zastarijevaju.</p>
<p>Zato ovaj tekst sa punim pravom posvećujem ovom izuzetnom čovjeku i novinaru, a ja uvijek s ponosom ističem mom albanskom bratu, ne bez razloga. Riječ je o doajenu redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, Đoki Dukaju, čovjeku čije ime u novinarskom traje kao dobra riječ među ljudima. I to ne bilo kakva riječ već ona koja obavezuje, zrači i plijeni svojom dobrotom. Đoka je potekao iz Malesije, iz kraja đe su se riječ i data besa poštovali vjekovima. Zato je Đokin novinarski put bio put bese riječ da bude čista, istina provjerena, a čovjek sačuvan da se ne slomi ni u priči ni zbog priče. Kod njega je besa bila i ostala zakon profesije. I upravo su takvi ljudi, skromni i nenametljivi, pokazali da se profesionalizam ne dokazuje velikim riječima, već djelima, upornošću i čistim obrazom. Kod njega se riječ nije rasipala istina je vazda imala prvo mjesto. I ono što je možda najljepše kroz njegov rad nije se gradila samo priča, nego i povjerenje. Ne samo među kolegama, već i među narodima Crne Gore. Jer ljudi poput njega ne pričaju o multikulturalnosti kao o programu oni je žive, svakog dana, u normalnosti, u poštovanju, u toplini koja spaja. Njegov primjer pokazuje da Crna Gora najviše liči na sebe onda kada se prepoznamo u različitosti, i kada riječ služi da pomiri, a ne da podijeli.</p>
<p>Đoka Dukaj je onaj tip novinara koji svojom skromnošću traje dugo, uporno i tačno onako kako traju ljudi kojima je novinarstvo poziv a taj poziv nosio je (i danas nosi) brojne izazove. Dugogodišnji je novinar i publicista, autor brojnih RTV priloga, zapisa i reportaža, razgovora i intervjua sa ljudima iz javnog, kulturnog, političkog, ali i iz onog svakodnevnog života, đe se često krije najviše istine. Jer Đoka je znao prava vijest je često ona što stoji u pogledu čovjeka, u pauzi između dvije rečenice, u onome što ljudi ne umiju lako da izgovore, a nose kao tuški kamen u grudima. Neke se istine osluškuju, neke se traže, a neke se moraju sačuvati od zaborava. I baš tu se pravi razlika između onih koji samo prenesu vijest i onih koji od nje naprave zapis koji ostaje.</p>
<p>Kao novinar redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, radio je i sarađivao gotovo sa svim redakcijama RTCG, uvijek tamo đe je trebalo da se napravi priča, uhvati trenutak, zabilježi događaj ili sačuva glas čovjeka. I nije to bila saradnja „pro forme“, nego stvarna posvećenost ona koja se prepoznaje po tome što se novinaru vjeruje. On je umio (a to zna i danas) da poveže jezik, sredinu i temu, bez suvišnih objašnjenja i bez podjela, sa onom prirodnom lakoćom koju imaju samo iskusni. Zahvaljujući takvom pristupu profesionalnom, mirnom, ali nesebičnom Đoka Dukaj je 2016. godine postao dobitnik Godišnje novinarske nagrade Radija Crne Gore. To priznanje nije došlo iznenada, nego kao logičan nastavak njegovog višedecenijskog rada, jer u novinarstvu nagrada se dodjeljuje onima koji stoje iza svake svoje riječi. A priznanja je bilo još. Posebno vrijedi pomenuti Nagradu gradske opštine Tuzi iz 2017. godine, za doprinos stvaralačkim vrijednostima značajnim za opštinu</p>
<p>Tuzi i šire u publicističkoj, izdavačkoj i produkcijskoj djelatnosti, kao i u ukupnom humanističkom radu.</p>
<p>Njegovo pero nije ostalo samo u etru i televizijskom kadru. Đoka je objavio brojne novinske tekstove i članke u nedjeljniku „Koha javore“, zatim u listovima „Zani i Shna Ndout“ i „Komuna“, kao i na raznim portalima. Sarađivao je i sa medijima među dijasporom, posebno sa ljudima koji potiču iz ovih krajeva, a žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama. I tu se vidjelo ono što je važno da njegova riječ nije bila zatvorena u granice redakcije, već je putovala tamo đe živi interesovanje, tamo đe živi śećanje i potreba da se ostane u vezi sa zavičajem. Posebno mjesto u njegovom radu zauzimaju televizijske reportaže, novinarski prilozi i dokumentarni sadržaji. Vrijedi istaći dokumentarni serijal „Ruka pomirenja“ RTV „Teuta“, posvećen fenomenu krvne osvete na prostorima Crne Gore, Albanije i Kosova. U takvim temama novinar se ne smije igrati riječima tu nema prostora za površnost, ni za senzacionalizam. Tu je potrebna ljudska mjera, a Đoka ju je imao i tada i sada.</p>
<p>Zatim dokumentarni film „Vječnost Bese“, povodom 40 godina umira krvi u Malesiji (Beselidhja e Malesise), kao i dokumentarac „Na zidu bola“ i drugi srodni projekti, pokazuju da njegov rad nije bio samo informativan, već i duboko društveno odgovoran. Jer nije mala stvar kad novinar odluči da se bavi onim što boli, ali da to uradi časno, bez poniženja tuđe muke, i bez toga da tragediju pretvara u još veću bol. Nedavno je objavio monografiju „Prvi valovi“, povodom šezdesetogodišnjice rada redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, a prethodno i zbornik publicističkih radova pod naslovom „Vječnost riječi“. Već sam naslov tog zbornika govori mnogo riječ može biti prolazna, ali kad je istinita i zapisana kako treba ona traje, ona postaje śedočanstvo.</p>
<p>A kad se govori o Đoki Dukaju, o njegovoj besi u etru, o njegovoj mjeri i o onoj moralnoj riječi ali i ljuckoj snazi mora reći i ovo i kao što rijeka ne prestaje kad prođe kroz jedan kameniti klanac, tako se ni riječ kod Dukaja nije završila samo na Đokinom glasu i njegovim zapisima. Naprotiv ona se nastavila, umnožila i prešla u ono što je najplemenitije u trajanje porodice. Jer postoje kuće u kojima se nasljeđuju imanja, a postoje i kuće u kojima se nasljeđuje obraz. Kod Dukaja, najviše se nasljeđuje riječ čista, odmjerena, provjerena, i iskazana i zapisana tako da nikoga ne ponizi, a da istina ostane uspravna. Zato ne čudi što su mlađi članovi ove porodice, još od srednjoškolskih dana, krenuli stazama novinarstva i publicistike. U njihovom koraku ośeća se ista želja da se govori, da se piše, da se služi javnosti. U tome se vidi da je Đokina riječ postala porodična škola, a njegova besa porodična etika.</p>
<p>Njegova kćerka Dijana Dukaj, danas zaposlena kao novinarka u RTCG, pokazuje da se talenat i dar za novinarsko mišljenje mogu graditi postepeno, strpljivo i odgovorno. Pored angažmana u Javnom servisu, objavila je brojne intervjue i novinske članke u nedjeljniku „Koha javore“, potvrđujući se kao mlada osoba koja razumije i riječ i kontekst, i čovjeka i temu. A kad je 2022. godine, na samom početku novinarske karijere, dobila nagradu za istaknute mlade novinare od Društva crnogorskih novinara, to priznanje bilo je snažna ljucka poruka da se u Crnoj Gori prepoznaju i oni koji novinarstvo ne doživljavaju kao šansu za ličnu promociju, već kao dug prema istini i društvu.</p>
<p>Sin Kristjan Dukaj, magistar politkogije, takođe je poznat publicističkoj javnosti u Crnoj Gori kao autor brojnih tematskih članaka u dnevnoj štampi, u nedjeljniku „Koha javore“ i drugim medijima. Njegovi tekstovi nose onu osobinu koja je danas rijetka ozbiljnost i namjeru. A kada je riječ utemeljena na znanju i argumentu, ona dobija i ljepotu i snagu. Kristjan je autor zbirke publicističkih radova „Prva ruka“, ali i autor magistarskog rada na Univerzitetu u Sarajevu pod naslovom „Prava manjina u Crnoj Gori i postojeći mehanizmi njihove zaštite“, čime je pokazao da se borba za manjinska prava ne vodi samo emocijom, nego i razumom, sistemom, znanjem i dokumentima. A kada je nedavno objavio knjigu „Besa vječno“, kao da je i simbolično zaokružio ono što je iz kuće ponio da besa nije arhaična riječ, već savremeni kodeks časti, koji čovjeka drži uspravnim. Posebno je značajno što je Kristjan dobitnik priznanja „Ambasador mira“, koje dodjeljuje Univerzalna</p>
<p>Federacija Mira, čime je njegov rad prepoznat i kao doprinos jednoj višoj vrijednosti miru, pomirenju i zajedničkom životu. Danas je zaposlen u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, u Direktoratu za interkulturalizam, i na tom mjestu njegova riječ dobija novu odgovornost institucionalnu, državnu, ali i ljudsku da različitost ne bude „paradigma suprotnosti“ već bogatstvo.</p>
<p>U toj porodičnoj cjelini važno mjesto pripada i Kristjanovoj supruzi, Kristini, profesorici engleskog jezika, koja se takođe javlja kao autorka i istraživač u prostoru društvene tematike. Objavila je knjigu „Zastupljenost albanskih žena u političkom životu Crne Gore“, čime je otvorila jedno važno pitanje savremenog društva pitanje vidljivosti, zastupljenosti i snage ženskog glasa. Jer ne treba zaboraviti društvo koje u političkom prostoru ne prepoznaje ženu, teško može govoriti o punoj demokratiji, jednakosti i stvarnoj slobodi. Najmlađa u porodici Dukaj, Merita Dukaj, studentkinja je III godine Međunarodnih odnosa i diplomatije, i već sada pokazuje da nova generacija Dukaja ne nosi riječ samo kao nasljeđe, nego i kao viziju budućnosti. Ona je autorka zbirke „Prvi zraci“, što samo po sebi zvuči kao naslov koji govori o početku, o snazi mladosti i o svjetlosti koja tek dolazi. Merita je mlada ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, a još kao srednjoškolka bila je mlada reporterka UNICEF-a, što pokazuje da je njen put rano ušao u prostor društvene odgovornosti, javnog govora i angažmana. Nedavno je izabrana u Savjet omladinskih inicijativa kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a 2024. godine uspješno je završila školu retorike u Podgorici. Sve to govori da se u njoj spajaju obrazovanje, javni angažman i sposobnost da riječ pretvori u djelovanje pametno i dostojanstveno.</p>
<p>Ali, svaka kuća koja ima ovakvu snagu u javnosti, ima i svoju unutrašnju podršku zato, s punim pravom treba pomenuti Đustu Dukaj, suprugu Đokinu i majku Dijane, Kristjana i Merite ženu koja je kako i sami priznaju, bila i ostala njihova najveća podrška. Jer nema novinarskog puta bez oslonca, nema javnog trajanja bez porodične podrške i snage. Đusta je majka koja zaslužuje možda i najveće priznanje u ovoj priči. Ona je ruka kuće, ona toplina koja drži porodicu na okupu, ona unutrašnja besa doma. I u tom smislu, ona nije samo majka i supruga ona je onaj snažni dio uspjeha ove porodice, čuvar ognjišta, i ona potvrda da se najvažnije vrijednosti ne uče u porodici.</p>
<p>Kad se sve sabere, porodica Dukaj danas djeluje kao rijedak primjer kako se riječ može prenositi kao moralni kodeks. Đokin novinarski put je put koji je trajao i traje, ali još ljepše je što taj put nije ostao usamljen. U Dijani, Kristjanu i Meriti i u njihovim djelima vidi se da je besa u etru postala besa u životu. A to je najveći dokaz da Đoka Dukaj nije ostavio samo priloge, emisije i tekstove ostavio je školu časti. I ostavio je porodicu koja zna da je riječ istovremeno i dar i odgovornost, i svjetlo i mjera, i most među ljudima a te mostove jedino možemo čuvati i sačuvati ako pišemo jedni o drugima i poštujemo jedni druge.</p>
<p>Zato Đoka Dukaj danas stoji ponosno, kao Dečić nad Tuzima, miran i uspravan, da śedoči i bilježi ne samo događaje, nego i ljude i vrijeme. Stojeći iznad svoje Malesije iznad svojih Tuzi i svoje Crne Gore, on ne gleda odozgo, već gleda daleko onako kako gledaju ljudi koji znaju đe pripadaju, ali i kome pripadaju istini, obrazu i čovjeku ali i svom albanskom identitetu prezentujući najljepše vrline i osobine svog podneblja. Njegov glas iz etra Radija Crne Gore i njegova pisana riječ bile su i ostale blistavi (zlatni) put kojim se prelazi iz jedne obale u drugu iz nepovjerenja u razumijevanje, iz razlika u poštovanje, iz mira u nadu. I zato je Đoka i čovjek i novinar čija riječ ne zastarijeva, i dokaz da Crna Gora ima najviše smisla onda kad se njeni narodi pogledaju kao braća. A ja kao njegov crnogorski brat, ne pišem ovo da bih ga „okitio“ nego da bih rekao ono što se mora reći dragi Đoka, ponosni smo na tebe. Ponosni na tvoju skromnost, na tvoju besu, na tvoju mjeru, na tvoju riječ koja nije bila nikada prazna ni porazna. Ponosni što si kroz decenije ostao isti čovjek koji ne „trči“ za slavom, nego za istinom. Neka ti je srećno i dugo trajanje u toj čistoj riječi, jer dok god ima ljudi poput tebe, biće i onog najvažnijeg povjerenja među ljudima i mostova među narodima a ti si poput mosta na Cijevni ne mosta među obalama već most među narodima a to je najljepša i najplemenitija misija za koju se može živjeti.</p>

Besa u etru - novinarski put Đoke Đokaja

<p>Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je danas da će njegova zemlja u prvoj polovini 2026. godine biti spremna za otvaranje svih klastera, a potpuno tehnički spremna za prijem u Evropsku uniju 2027. godine, javlja Ukrinform.</p>
<p>Zelenski je, tokom zajedničke konferencije za novinare sa predsjednicima Litvanije i Poljske u Viljnusu, izjavio kako je važno da Ukrajina odredi konkretan datum pristupanja EU u mirovnom sporazumu kako bi se obezbijedile jasne bezbjednosne garancije i spriječilo bilo kakvo blokiranje njenog članstva.</p>
<p>„Drugi sloj bezbjednosnih garancija za Ukrajinu su evropske bezbjednosne garancije, Koalicija voljnih i, što je najvažnije – članstvo u Evropskoj uniji. To su ekonomske bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Ciljamo na 2027. godinu“, rekao je Zelenski.</p>
<p>Po njegovim riječima, „Ukrajina će tehnički biti spremna u prvoj polovini 2026. godine u smislu otvaranja svih klastera“.</p>
<p>„Potpuno tehnički, bićemo spremni 2027. godine, po našem mišljenju. Želimo konkretan datum u našem sporazumu o okončanju rata kako bi se sve strane pridržavale ovih sporazuma, uključujući i agresora, koji će potpisati plan od 20 tačaka ako dođe trenutak, kako nas niko ne bi mogao blokirati nakon toga“, rekao je ukrajinski predsjednik.</p>
<p>Zelenski je napomenuo da su glavne garancije bezbjednosti za Ukrajinu bilateralni sporazumi sa Sjedinjenim Američkim Državama i da je „relevantni dokument već 100 odsto spreman“.</p>
<p>„Čekamo spremnost naših partnera – datum i mjesto potpisivanja. Nakon toga, dokument će ići na ratifikaciju u Kongres SAD-a i u ukrajinski parlament, u skladu sa našim sporazumima“, dodao je Zelenski.</p>
<p>Zelenski je sa suprugom Olenom doputovao u prijestonicu Litvanije povodom obilježavanja 163. godišnjice Januarskog ustanka u Viljnusu.</p>

Tag: smece