Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje napad na novinarku Dušanku Pejović koji, kako su podvukli, predstavlja još jedan u nizu zabrinjavajućih napada na predstavnike medija i nosioce javne riječi u crnogorskom društvu.
- Posebno nas zabrinjava činjenica da je novinarka napadnuta dok se nalazila ispred stambenog objekta, što dodatno ukazuje na nesigurnost s kojom se suočavaju predstavnici medija - istakli su u SMCG.
Oni su pohvalili brzu reakciju policije i tužilaštva i apelovali na nadležne institucije da ovaj slučaj što efikasnije istraže, kako bi odgovorni bili brzo i adekvatno sankcionisani.
- Svi napadi na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog, kako bi se poslala jasna poruka da su nasilje i prijetnje nedopustivi - jasni su u SMCG.
Nastaviće, poručuju, da pomno prate razvoj ovog slučaja.
- I insistiraćemo na zaštiti novinara i medijskih radnika, jer je sigurnost medijskih profesionalaca osnovni preduslov za slobodno i odgovorno novinarstvo - zaključili su u SMCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SMCG: Posebno zabrinjava što je Pejović napadnuta ispred stambenog objekta, svi ataci na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog

Iz Sindikata medija Crne Gore su saopštili da oštro osuđuju napad jednog od optuženih pripadnika kriminalne organizacije Predraga Veljića na fotoreportera Libertasa Sava Prelevića.
- Zabrinuti smo što se nemili događaji u kojima su žrtve medijski radnici i radnice nastavljaju - poručili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-predmet-zbog-prijetnji-i-uvreda-koje-je-veljic-uputio-fotoreporteru-savu-prelevicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozdravili potez Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koje je, u skladu sa preporukom Vrhovnog državnog tužioca, formiralo predmet protiv Veljića.
- Ponavljamo da su napadi na medijske profesionalce apsolutno neprihvatljivi i da predstavljaju direktan napad na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana - istakli su u SMCG.
Oni su pozvali nadležne da ovaj proces sprovedu do kraja, uz adekvatne sankcije.
- Sindikat medija Crne Gore će nastaviti da prati ovaj slučaj i insistira na dosljednoj primjeni zakona u cilju zaštite medijskih radnika i radnica. Pozivamo nadležne da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila sigurnost medijskih profesionalaca i omogućio njihov nesmetan rad - zaključili su u SMCG.

SMCG: Oštro osuđujemo napad Veljića na Prelevića, nadležni da preduzmu sve mjere za sigurnost medijskih profesionalaca

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) organizovaće u srijedu 22. januara u KIC-u “Budo Tomović” izložbu crnogorskih fotoreportera “Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koja je posvećena uslovima rada u medijima, navedeno je u saopštenju SMCG-a.&nbsp;
Kako su saopštili, izložbu, koja će biti svečano otvorena u 11 sati, otvoriće potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Nakon izložbe u 11 sati i 30 minuta u Multimedijalnoj sali KIC-a organizovaće Forum na temu uslova rada u medijima, na kojem će uvodno obraćanje imati predsjednik SMCG Radomir Kračković, a učešće će uzeti medijski radnici i radnice iz Crne Gore.

SMCG: U srijedu izložba i forum o uslovima rada u medijima povodom Dana novinara Crne Gore

U okviru indikatora medijskih sloboda za prošlu godinu bavili smo se pravnim i zakonodavnim medijskim okvirom, socio-ekonomskim položajem novinara i medijskih radnika, kao i bezbojednošću novinara, kazao je danas predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Radomir Kračković.
Predstavljajući indikatore, potpredsjednica SMCG-a i istraživačica Marijana Camović-Veličković je kazala da je tokom prošle godine usvojena prva medijska strategija u kojoj se kao integralni dio slobode medija obrađuje pitanje uslova rada zaposlenih, i to je bila inicijativa Sindikata medija i predložen je niz mjera kako bi se ta strategija unaprijedila.
- Osim toga, medijska strategija tretira i pitanje bezbjednosti medijske pismenosti, govor mržnje, opšteg ambijenta u kojoj postoje mediji - istakla je Camović-Veličković.
Dodaje da u Crnoj Gori postoje 222 medija, od kojih neki nijesu evidentirani kod nadležnih organa, kao i da je u junu prošle godine u Crnoj Gori funkcionisalo čak 130 portala, postoji 69 radio i televizijskih stanica, 75 kanala, 3 dnevne novine i jedan nedjeljnik.
Osvrćući se na promjene koje su se desile prethodnih godina, kazala je da se jedina promjena desila u nacionalnom javnom emiteru, i to u dijelu koji se odnosi na način finansiranja, a urađeno je bez prisustva javnosti u dogovoru premijere generalnog direktora, za koje je i pravosnažno-sudskom presudom utvrđeno da je bio u konfliktu interesa, kada je izabran i da mora biti smijenjen.
- Kada je u pitanju nezavisnost i samostalnost javnih medija, lokalnih javnih emitera i Radio televizije Crne Gore (RTCG), zakonom i podzakonskim aktima je garantovana nezavisnost, ali se često čuju kritike na rad RTCG-a za koje se tvrdi da su podložni partijskom uticaju - navela je Camović-Veličković.
Dodaje da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju pohvalila izbalansiranost programa i mogućnost da se vide i čuju različiti politički stavovi , ali i ukalaza da je Savjet u junu ponovo izabrao istu osobu za generalnog direktora što je suprotno pravosnažnoj sudskoj presudi.
Profesor Vuk Vuković, jedan od intervjuisanih eksperata sa kojim su iz SMCG-a radili u toku rada na istraživanju je kazao da je njegov utisak da se i dalje govori o simulaciji nepristrasnosti ili najmanju ruku, neznalačkom i površnom tumačenju toga šta je politička pristrasnost i objektivnost, dodajući da se kvalitet nepristrasnosti ogleda u angažovanom i kritičkom
odnosu prema javnim politikama, pojedincima kao nosiocima javnih funkcija i društvenim anomalijama.
- Te teme ili takav pristup temama uopšte ne vidimo u programima RTCG-a, već vidimo selektivne i najčešće partijske informacije – rekao je Vuković kao sagovornik Sindikatu medija.
Kada je u pitanju zaštita prava ličnosti u medijima, slučaj istoričara i kolumniste Bobana Batrićevića, protiv kojeg je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) po službenoj dužnosti pokrenulo postupak pred Sudom za prekršaje je presedan, jer do tada ODT nije vodilo tu vrstu postupaka. U međuvremenu se i odustalo od toga pa je na taj način završen.
- Javnost je u kontinuitetu regovala, jedinstveno je bilo mišljenje da njihov postupak predstavlja kršenje prava na slobodu govora - istakla je Camović-Veličković.
Najveći problemi, kako su istakli, jesu niske plate u jednom dijelu medija, zbog čega je prosječna plata svih novinara i medijskih radnika manja od prosječne u državi. Takođe, među ključnim problemima su i preopterećenost novinaraa i medijskih radnika u privatnim medijima jer su male redakcije kao i na isplaćivanje dodataka na platu.
- Kada je u pitanju uređivačka nezavisnost u javnom servisu, u RTCG-u novinari i novinarke ne prijavljuju direktne pritiske koji dolaze od političara, već to rade preko urednika i direktora koji su sa njima u kontaktu - istakla je Camović-Veličković.
Jedna od sagovornica, kako dodaju, je u razgovoru sa njima kazala da joj je preko uredničkog tima zamjereno jer je objavila izjavu jednog poslanika Evropskog parlamenta koji je kritikovao novu vladajuću većinu.
- Isto sam dobila primjedbu zbog objektivnog epiloga o ratu u Ukrajini – dio je citata sagovornice.
Sva istraživanja pokazuju da novinari i novinarke urednike vide kao glavne prenosioce naloga vlasnika, medija i političara ili biznismena i da se na taj način cenzuriše sadržaj i utiče na zaposlene – kazala je Camović Veličković.
Pravnik i saradnik SMCG, Mirko Bošković, koji ujedno prati da li nadležni državni organi postupaju u skladu s izmjenama krivičnog zakonika, osvrnuo se na slučaj novinarke Ane Raičković i kazao da je to pokazalo da jedno od tih krivičnih djela može da bude nasilničko ponašanje koje nije ušlo u set djela koji su bili obuhvaćeni prvobitnim izmjenama krivičnog zakonika.
- Imamo i djela u kojima se očituju neki oblici napada, osim nasilničkog ponašanja, laku i tjelesnu povredu, proganjanje, mučenje, zlostavljanje – rekao je Bošković.
Dodaje da je to izostavljeno i da bi u nekoj budućoj reformi moglo da bude uzeto u obzir prilikom odlučivanja.
Govoreći o onlajn uznemiravanju, on je istakao da smatra da u krivično-pravnom aspektu imamo prilično zadovoljavajuće materijalno zakonodavstvo.
- Te su norme krivično-pravne na određenom nivou opštosti i one dozvoljavaju nadležnim pravosudnim organima da po te norme sublimiraju različite oblike radnih izvršenja napada - kazao je Bošković.
Kračković se u zaključku osvrnuo na ovogodišnji trend u kojem političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju novinare zbog toga što novinari samo pišu o nekim njihovim izjavama.
- Važno je da budemo solidarni, jer kao što vidite, svima mogu da nam se događaju takve stvari samo zbog toga što postavljamo pitanja. Dakle, svi ljudi kojima postavljamo pitanja, nemaju pravo da komentarišu da li su ta pitanja pametna ili glupa, oni moraju samo da odgovore na ta pitanja ili ako neće da ne odgovore - dodao je Kračković.

Vjera Ljuljđuraj

SMCG predstavili indikatore medijskih sloboda i bezbjednosti

Delegacije Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država potpisale su večeras sporazum o formiranju zjedničkog, ukrajinsko-američkog investicijskog fonda za obnovu, odnosno sporazum o mineralima, o kojem je posljednjih mjeseci bilo riječi u javnosti, prenosi Rojters.
Ovim sporazumom, SAD-u bi bio omogućen pristup ukrajinskim prirodnim &nbsp;resursima.
Pregovori dvije zemlje bili su dugi i napeti, i veoma nezivjesni do samog kraja, posebno nakon sastanka u Ovalnoj sobi prošlog mjeseca.
Iz američke administracije su poručili da će pružiti finansijsku i materijalnu pomoć za odbranu Ukrajine, i da će na ovaj način, kroz potpisano ekonomsko partnerstvo doći do ubrzanog oporavka ukrajinske ekonomije.
Iako ovim sporazumom SAD stiče povlašćen položaj u pristupu ukrajinskim mineralima, to ne znači da će Vašington imati automatski pristup mineralnom bogatstvu Ukrajine ili gasnoj infrastukturi.

Ukrajina i SAD potpisale sporazum o mineralima

Kako djeluje državna sila koju usmjeravaju prizemna politika, partijski i lični interesi? O tome bi možda i najbolje mogla da svjedoči - Jelena Perović.&nbsp; Bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije na svojoj koži je osjetila politički motivisani progon, zloupotrebu državnih institucija, kao i selektivnu pravdu. I tokom spektakularnog hapšenja 17. aprila prošle godine, i nakon više sudskih odluka o ograničavanju kretanja... TUŽBA PROTIV SAVJETA ASK-A Sve do posljednjeg čina diskriminacije: višestrukog, mimo zakona, odgađanja Upravnog suda da odluči po tužbi Jelene Perović kojom se traži poništenje rješenja Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojim je uklonjena sa pozicije direktorice ASK-a. Advokat Nikola Martinović, punomoćnik Jelene Perović, podnio je još 23. avgusta prošle godine tužbu Upravnom sudu Crne Gore protiv odluke Savjeta ASK-a. U obrazloženju tužbe advokat Martinović precizno navodi da, shodno Zakonu o sprječavanju korupcije Savjet ASK-a ne može donositi takve odluke, već mora pokrenuti upravni postupak. -Savjet ASK ne može utvrđivati povrede Zakona o sprečavanju korupcije i pravila o radu ASK-a u odnosu na bilo kog javnog funkcioners, pa ni u odnosu na direktoricu ASK-a. Jedino što je mogao uraditi zakonito i za šta jeste svakako nadležan je da inicira pokretanje ovakvog postupka, na način kako to propisuje Zakon o sprečavanju korupcije, koji jasno definiše pravila upravnog postupka- ističe se, između ostalog, u tužbi Upravnom suduv Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000516_96853e2276407b413ef804ccca791dad24b441624e47271c20feaacef5f5729a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250501000516_96853e2276407b413ef804ccca791dad24b441624e47271c20feaacef5f5729a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="DUGA ISTORIJA SUKOBA SA JELENOM PEROVIĆ: Lidija i Vladimir Novović"> <figcaption>DUGA ISTORIJA SUKOBA SA JELENOM PEROVIĆ: Lidija i Vladimir Novović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  POLITIČKI UTICAJ NA PRAVOSUĐE Tužba je izazvala veliko uznemirenje u Savjetu ASK-a, ali i u vrhu izvršne vlasti jer su razotkriveni politički motivi i zloupotreba ovlašćenja.&nbsp; Zato se prvo pokušalo da se utiče na odluku Upravnog suda izborom sudije. Tačnije – sutkinje: predmet po tužbi Perović prvo je dodijeljen Lidiji Novović, supruzi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.&nbsp; Čudna odluka, naročito kada se zna istorijat odnosa bračnog para Novović i Jelene Perović, još od vremena kada je tadašnji sudija Vladimir Novović bio predsjednik Sudskog savjeta i učestvovao u friziranju ocjena nekih sudija, što je razotkrio ASK. Portal ETV je pisao o akciji Novovića na favorizovanju sutkinje Seke Piletić, kada su mijenjane ocjene da bi sutkinja postala sudija Vrhovnog suda.&nbsp; A ključni lični sukob desio se 2021. godine kada je Lidija Novović - formalno kao ,,savjesna građanka”, a stvarno u ime MANS-a Vanje Ćalović – prijavila 2021. godine Jelenu Perović da je utajila porez na kapitalnu dobit prilikom kupovine stana u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000520_9157dcdb3c9814836a9e6794e31f9e1cd6f9608bc08109c0982d8d5b15e0f799.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501000520_9157dcdb3c9814836a9e6794e31f9e1cd6f9608bc08109c0982d8d5b15e0f799" data-rendition-name="original" width="1417" height="1087" loading="lazy" alt="PROMAŠAJ: Zpiasnik Poreske uprave kao dokaz da je prijava protiv Perović bila neutemeljena "> <figcaption>PROMAŠAJ: Zpiasnik Poreske uprave kao dokaz da je prijava protiv Perović bila neutemeljena(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pokušaj diskreditacije Jelene Perović završio se neuspjehom. Ispostavilo se da savjesna građanka Lidija Novović nije znala da čita zakon. Poreska inspetorka Gorica Krgović 28. juna 2023. godine bila je vrlo precizna u formulaciji da je prijava MANS-a i Novović - neosnovana. -Na osnovu izvedenih i utvrđenih dokaza u postupku inspekcijskog nadzora, a shodno članu 37a, a u vezi člana 37g Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je propisano da se ,,Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine ne oporezuje i ne postoji zakonska obaveza utvrđivanja poreza na kapitalnu dobit-zapisala je inspektorka Krgović u rješenju kojim odbacuje prijavu MANS-a i Lidije Novović.&nbsp; (NE)OČEKIVANA IZUZEĆA SUDIJA Pogrešna prijava nije smetala Lidiji Novović da napreduje u karijeri. Ubrzo je postala sutkinja Upravnog suda. A onda joj je ponovo dopalo da se bavi Jelenom Perović jer je trebalo da presudi u slučaju tužbe Perović da je nezakonito smijenjena sa čela ASK-a. Trebalo je, ali - nije. Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić usvojio je zahtjev advokata Nikole Martinovića za izuzećem Lidije Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000520_a46f0696b6c0c118611edb000c2354d756a0b6eca328020c019b2c095dc3adb0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250501000520_a46f0696b6c0c118611edb000c2354d756a0b6eca328020c019b2c095dc3adb0" data-rendition-name="original" width="952" height="734" loading="lazy" alt="UZALUDAN POKUŠAJ: Izuzeće sudije Lidije Novović"> <figcaption>UZALUDAN POKUŠAJ: Izuzeće sudije Lidije Novović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ali tu nije bio kraj političkim igrama: umjesto sudije Novović za postupajućeg sudiju postavljena je njena dobra prijateljica Svetlana Radošević. Uslijedio je, međutim, novi zahtjev za izuzećem i nova odluka: i sutkinja Radošević je izuzeta sa slučaja, posljednjeg dana oktobra prošle godine. I od tada – ništa se nije desilo. Tužba Jelene Perović kojom se zahtijeva poništenje smjene sa čela ASK-a još nije razmatrana. Iako je u pitanju radni spor koji bi trebalo da se hitno presuđuje.&nbsp; SLUČAJEVI NEPRAVDE Neki drugi javni funkcioneri imali su sreću da se Upravni sud držao pravila hitnosti u radnim sporovima. Tako je, recimo, direktor Uprave policije Zoran Brđanin predao je tužbu na odluku o razrješenju Upravnom sudu dana 29. marta 2024. godine, a Upravni sud je donio odluku 25. juna iste godine.&nbsp; Generalni inspektor ANB-a Artan Kurti razriješen je 18. aprila prošle godine. Upravni sud je nakon dva mjeseca, 18. juna 2024. godine donio odluku da je nezakonito razriješen.&nbsp; Zaštitnica Crne Gore pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavlićić predala je tužbu zbog razrješenja Upavnom sudu dana 20. febraura prošle godine, a Upravni sud je donio odluku 25. juna 2024. godine. Ova tri poznata slučaja pokazuju da se na odluku Upravnog suda u radnim sporovima čekalo najkraće dva, a najduže četiri mjeseca.&nbsp; Od dana kada je punomoćnik Jelene Perović, advokat Nikola Martinović predao tužbu, avgusta 2024. godine, odluka Upravnog suda čeka se punih osam mjeseci?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501000524_06fff3145768cbf1b3005fc38fb5aa1444481fe712209066300e4879986fcc85.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250501000524_06fff3145768cbf1b3005fc38fb5aa1444481fe712209066300e4879986fcc85" data-rendition-name="original" width="901" height="532" loading="lazy" alt="ODGOVOR: Obavještenje da će rasprava o tužbi Jelene Perović biti tek 16. maja"> <figcaption>ODGOVOR: Obavještenje da će rasprava o tužbi Jelene Perović biti tek 16. maja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  I čekaće se još. Na upit Televizije E, portparol Upravnog suda, sudija Saša Vukotić, obavijestio je da će se rasprava u predmetu Jelene Perović održati 16. maja, što znači da se presuda može očekivati tek u junu. Zašto je potrebno devet mjeseci da se konačno zna ishod tužbe?&nbsp; DISKRIMINACIJA&nbsp; Ništa se ne dešava slučajno i višestruka odgađanja odluke imaju svoju logiku. Ali i političku motivaciju. Naročito ako se zna da je 1. aprila raspisan konkurs za direktora Agencije za sprječavanje korupcije.&nbsp; Iako je rok za konurisanje počeo da teče od međunarodnog Dana šale ili laži, ovđe nije riječ o šali ili lažavini. Već o združenom poduhvatu prevare i izigravanja zakona. Sa konačnim ciljem da se, pošto-poto, izabere čelnik ASK-a, prije nego Upravni sud - shodno zakonu - vrati Jelenu Perović na mjesto direktorice. U tom cilju su proteklih mejseci angažovani i političari i državni službenici, ali i pojedini ljudi iz crnogorskog pravosuđa. I sve je to odavno poprimilo obrise progona, kad politika tuži, a država koja je u raljama političara – presuđuje. Uostalom, dovoljno je samo napraviti poređenje da se vidi kako politički interesi stoje iza progona Perović: ona je osumnjičena i optužena za zloupotrebu položaja jer je isplaćivala varijabile i prekovremeni rad, iako joj je to u opisu radnog mjesta.&nbsp; Dok ej Jelena Perović pod optužnicom, a predsjednici Sudskog i Tužilaškog savjeta, kao i vrhovni državni tužilac Milorad Marković - koji su radili isto to godinama - ostali su van bilo kakve, čak i sumnje.&nbsp; A da je politika okuprala pravosuđe to i nije nova viejst. Samo još fali da se oglasi Aleksa Bečić, da kaže kakva će odluka biti Upravnog suda i ko će biti novi direktor ASK-a. Čovjek je inače poznat da dobro predviđa: tako je 17. aprila prošle godine Bečić, potpredsjednik Vlade, čovjek zadužen za bezbjednosni sektor, o hapšenju Jelene Perović dao slavodobitnu izjavu – čak puna tri sata prije nego što se hapšenje desilo. Doduše, lako je Bečiću da bude dobar prorok kada u Crnoj Gori očito političari - ne samo što presuđuju prije sudova - več posredno i upravljaju pravosuđem. &nbsp;

SLUČAJ JELENE PEROVIĆ: Politička (zlo)upotreba pravosuđa

Nije puno prošlo od kad smo mi, građani, a ne institucije, zaustavili kompletnu PR kampanju projekta sezone i budžetsku mega produkciju Srpskog narodnog pozorišta - „Vladimir i Kosara“! Ova opera je svuda bila najavljivana pod „srpski Romeo i Julija“, sve dok - više nije!&nbsp;
Bila je dovoljna masovna reakcija građana sa kičmom da na društvenim mrežama srušimo ovu konstrukciju. I dok se ova opera prije same premijere počela daviti u narativu krađe tuđe kulturne baštine, kompletan promo materijal je preko noći nestao i zamijenjen novim. Odbranili smo dukljansku legendu!
U međuvremenu, u „sudijskoj nadoknadi“ istorije, „oslobođenje“ je dovelo do potopa građanske ideje. Mediji i organizacije koju su istu ideju do juče gradili, iz političkih interesa „srednjeg puta“ koji danas glavom udara o izborne cenzuse, svaku javnu pobunu na ovoj liniji, mjerili su i mjere decibelima „crnogorskog ekstremizma“.&nbsp;
Šteta ove monstruozne propagande dovela je do toga da se nacionalni i nacionalistički apetiti raspale uzduž i poprijeko Crne Gore. Novokomponovane „decibele ekstremizma“ niko ne mjeri, ali ipak ajde da ih danas izmjerimo?
FK Dečić promijenio je grb nakon gotovo cijelog vijeka postojanja! Koliko ograničen treba biti, pa da iz dnevno-političkih motiva odbaciš brending kluba koji postoji 99 godina? Zamislite što bi evropska štampa radila upravi jednog Čelsija da postupi na isti način?
FK Crvena Zvezda, na primjer, nije u“koraku ka reafirmaciji autentičnog, građanskog i državnog identiteta kluba i zajednice” odbacio svoje simbole kao “komunističke”, iako je ideologija sa tribina ovog kluba sve suprotno. Najbanalniji politički stil i rukopis je onaj koji se poziva na najjeftiniji oblik ponosa - nacionalnog ponosa! Takve politike ne komuniciraju baš sa onima najpametnijima u jednoj zajednici.&nbsp;
Pritom, pozivati se na razloge „kulturne i ideološke kolonizacije“, a istovremeno koalirati sa najvećim kolonizatorima Crne Gore od Drugog svjetskog rata, licemjerno je i perverzno! Malesija za nas Podgoričane ima oreol najlojalnijih i odanih prijatelja „do groba“, a lokalni političari tamošenje građane zakucavaju u duhovnu provinciju, svodeći i degradirajući svaku vrijednost Melesije na nacionalnu.&nbsp;
Građansko u nama ne znači toleranciju na nacionalizam manjina - naprotiv! Ono nam obezbjeđuje i pravo na reakciju i osudu nacionalizma svake provinijencije, pa i albanske! Zamjena teza u kojoj politička ravan tabuizira komentar na nacionalizme manjinskih naroda, dovela je do trenda novokomponovanja svega što gradi temelje najboljih tekovina Crne Gore.
U tome su šampioni ipak „gang“ sprske crkve. Iliti njena ekspozitura sveštenstva u Crnoj Gori, kojima je, uzgred, šef avangardni patrijarh-zvijezda visokih krugova estradne zagrebačke scene i navodni fan Azre - „Profirije“. Ovi likovi su nasljeđe dukljanske države „zaveli“ pod „prva srpska država“. I oni sa wikipedia znanjem, znaju da „srpska država“ nije postojala ni u najavi u vremenu dukljanskih vladara.
Istorija će „prvu srpsku državu“ zabilježiti dosta kasnije, a i to je upitno, jer je po hroničarima tog vremena, nepoznat naziv naroda koji je naseljavao Rašku. Ono što je poznato je da je Dukljanska država, arhontija pa zatim kraljevina, imala svoju hrišćansku crkvu (biskupiju) prije šizme, da bi kasnije Barska nadbiskupija, dakle kao dio katoličke crkvene prakse, nastavila kontinuitet ove crkve.
Ta država je srpska isto koliko je Ilon Mask iz Republike Srpske i isto toliko koliko je Egipat nekada bio srpski, pa su ga „izgubili“! Ima li danas, ijedna adresa u Crnoj Gori, koja se finansira iz budžeta države, koja će reagovati na ovaj nonsens? Pade li na pamet ijednom akademiku CANU da se mora reagovati?! Kada treba, gospodo akademici, ako ne sad kad se prisvaja nešto što im ranije nije bilo ni u najluđim snovima? Akademici DANU imali su jedinstvenu šansu da nas podsjete da postoje, ali ni ime im ga izgleda „ne daje“.
Do kad treba davati šansu građanskom da opet zavlada? Jer u davanju “šansi” gubi jedino moderna Crna Gora. Možda je rješenje u odlaganju svih progresivnih ideja za neko civilizacijski zrelije vrijeme? Za nas danas, čini se, opet suviše daleko. Odluku moramo donijeti.&nbsp;

Ilon Mask je iz Republike Srpske

Fudbaleri Barselone remizirali su večeras na domaćem terenu rezultatom 3:3 protiv Intera u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Prvi pogodak, već nakon pola minuta, potpisao je Tiram. Francuz je petom zatresao mrežu “blaugrane”.
Novi šok za Barsu uslijedio je u 21. minutu kada je Damfris akrobacijom u stilu penzionisanog Ibrahimovića pogodio za visoko vođstvo Intera.
Ipak, Jamal je majstorijom prepolovio zaostatak, da bi Feran Tores u 38. minutu poravnao na 2:2.
Damfris je glavom vratio prednost Interu, međutim samo nekoliko desetina sekundi kasnije Barsa je izjednačila zahvaljujući autogolu Zomera.
Rafinja je nakon uigrane kombinacije iz kornera tukao sa distance i uzdrmao prečku, a onda se lopta od glave golmana Intera našla u mreži.
“Neroazure” je svega par centimetara dijelilo od četvrtog gola, međutim pogodak Mihtarijana je poništen zbog minimalnog ofsajda.
U samom finišu meča je Jamal pogodio prečku.
Revanš je 6. maja.
BARSELONA - INTER 3:3 (2:2)
/Jamal 24, Tores 38, Somer 65ag - Tiram 1, Damfris 21, 63/
Stadion: Monžuik
Sudija: Klemon Turpan
Žuti kartoni: Martines (Barselona), Čalhanoglu (Inter)
BARSELONA (4-2-3-1): Ščensni – Kunde (od 42. Garsija), Kubarsi (od 83. Kristensen), Martines, Martin (od 46. Arauho) – De Jong, Pedri (od 83. Gavi) – Jamal, Olmo (od 69. Fermin), Rafinja – Tores
INTER (3-5-2): Zomer – Bisek, Ačerbi, Bastoni – Damfris (od 81. Darmijan), Barela, Čalhanoglu (od 71. Fratezi), Mhitarjan, Dimarko (od 55. Augusto) – Martines (od 46. Taremi), Tiram (od 81. Zjelinski)

Fudbalski spektakl: Remi Barselone i Intera, čak šest golova

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Ponašanje i postupci Danila Mandića 19. aprila rano izjutra neće se u potpunosti razotkriti pregledom sa obližnjih nadzornih kamera! Prema informacijama Televizije E iz crnogorske policije, kamere koje su snimale uži prostor mjesta zločina - neće biti od velike koristi u istrazi. Makar ne za dokazivanje krivičnog djela dvostruko ubistvo u pokušaju, za što se tereti Danilo Mandić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici "> <figcaption>KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IMA, PA NEMA SNIMAKA?! &nbsp; Sinovac Andrije Mandića i član privatnog, nelegalnog, obezbjeđenja predsjednika Skupštine osumnjičen je da je tog 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama. &nbsp; U saopštenju od 23. aprila Uprava policije nije imala dileme da posjeduje video snimke Mandićevog napada u gluvo doba noći. &nbsp; -Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. – ističe se u saopštenju Uprave policije. &nbsp; Međutim, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?! &nbsp; &nbsp;Očito da je onih nekoliko sati, kada policija nije tragala za Danilom Mandićem, iskorišćeno za sakrivanje ili uništavanje dokaza. Osumnjičeni Mandić se tek uveče 19. aprila prijavio policiji i došao je u stanicu sa advokatom Mirojem Jovanovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d" data-rendition-name="original" width="850" height="566" loading="lazy" alt="ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije"> <figcaption>ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije</figcaption> </figure>  POLICIJSKO ,,TIHOVANJE” &nbsp; Prema informacijama Televizije E, u kritičnom periodu - od časa incidenta do pojave Mandića u policijskoj stanici – policija, osim što nije ni tragala za osumnjičenim, nije čak ni pretresala Mandićevu kuću u Zagoriču, niti je rađena analiza snimaka sa video nadzora. &nbsp; Zato su inspektori su bili prilično iznenađeni kada su počeli da pregledaju izuzeti video materijal. &nbsp; -Kako je policija službenu radnju izuzimanja i pregleda video zapisa sa kamera preduzela neblagovremeno, operativna saznanja ukazuju da je bilo uticaja na vlasnike objekata kako bi u cilju opstrukcije istrage brisali ili učinili nedostupnim videonadzore. Teško je povjerovati da su vlasnici objekata - koji su instalirali nadzorne kamere – držali ih isključene ili bez mogućnosti snimanja – ističe izvor Televizije E i Portala ETV iz Uprave policije. Kako kaže naš sagovornik, sa manjeg broja objekata je izuzet videonadzor ali do sada nije viđeno mnogo korisnog materijala. Riječ je o kamerama sa udaljenih objekata, tako da se na izuzetim snimcima ili ne vidi jasno sporni događaj ili se vidi manji segment koji ne doprinosi indetifikaciji Danila Mandića kao počinioca krivičnog djela. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742" data-rendition-name="original" width="2500" height="1543" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici "> <figcaption> ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: Savo Prelevic) </figcaption> </figure>  Na osnovu dosadašnjih snimaka jedino je moguće, ističu naši sagovornici, identifikovati džip ,,rendž rover” i zato policija ne odustaje od verzije da je Mandić koristio službeno vozilo Skupštine Crne Gore. &nbsp; DRŽAVNA ,,OMERTA” &nbsp; Očigledno da je nekoliko sati policijskog mirovanja, kada – iz nepoznatog razloga - nije ni potraživan Danilo Mandić, iskorišćeno da se zametnu tragovi koji bi ukazivali na njegovo učešće u kriminalnom činu. Istovremeno, i dvojica oštećenih su uspjeli da usaglase svoje iskaze a da ni jednom riječju ne ukažu da je vinovnik incidenta sinovac predsjednika parlamenta. &nbsp; <blockquote>Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp;</blockquote> Crnogorska javnost i danas ne zna istinu zbog čega je osnovno tužilaštvo bilo o događaju 19. aprila obaviješteno nakon sat i dvadeset minuta, a Više državno tužilaštvo tek poslije puna četiri sata. Nije poznato i ko je iz vrha policije naredio da se ne traga za Mandićem i da se ne ide u pretres kuće u kojoj stanuje. Iz Generalnog sekretarijata Skupštine nijesu se udostojili da odgovore ko je i kada zadužio službenog džipa ,,range rover”...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića"> <figcaption>PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp; Bilo bi dobro da se u međuvremenu što prije oglasi i nadležno više tužilaštvo i saopšti: da li možda Danilo Mandić - višestruki kriminalni povratnik, registrovan za više krivičnih djela sa elementima nasilja – nevin leži u tridesetodnevnom pritvoru?! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ima li video zapisa da je Danilo Mandić pucao na Darka Perovića i Arisa Turkovića?

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

Tag: smcg