Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Sindikat medija Crne Gore saopštio je da nije iznenađen odlukom Savjeta RTV Podgorica da ignoriše zahtjev za smjenu izvršnog direktora Vladimira Otaševića, iako je Državna revizorska institucija (DRI) potvrdila brojne nezakonitosti u radu lokalnog javnog emitera tokom njegovog mandata.&nbsp;
Umjesto sankcija, kako navode, Savjet ga je nagradio stalnom varijabilom od 30 odsto, dok zaposleni rade za najniže plate u medijskom sektoru.
Izvještaj DRI, kako je saopšteno, jasno je ukazao na brojne nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica, upravo tokom mandata Otaševića, iako on pokušava da javnost ubijedi da se revizija odnosi na njegovog prethodnika.&nbsp;
- Spin da je revizija potvrdila zakonitost njegovog rada demantovan je direktno iz DRI i to na čak 63 strane izvještaja, a sam Otašević je pohvalio revizore ističući “da je RTV Podgorica imala konstruktivan pristup u saradnji sa državnim revizorima, koji su, takođe, imali vrlo korektan i profesionalan odnos u postupku sprovođenja revizije u našem Društvu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Isti Savjet, kako navode, koji je odbio zahtjev za smjenu Otaševića, nedavno ga je nagradio varijabilom od 30 odsto na neograničeno vrijeme, i to nakon što je vratio novac koji je nezakonito primao dok je bio na bolovanju. &nbsp;
- Otašević je “povišicu” dobio za dobro poslovanje, iako je izvještaj DRI pokazao da je situacija potpuno suprotna. Višemjesečno odsustvovanje sa posla bez ikakve dokumentacije, uz radno mjesto koje ga ipak čeka i punu zaradu, a koje se desilo na jesen 2024. godine Otašević je “refundirao” tek u maju ove godine, nakon obavljene revizije i ukazivanja na tu bahatost. Kako, ipak, ne bi osjetio da mu se nešto desilo u ličnom finansijskom smislu, Savjet mu je istog mjeseca dodijelo varijabilu i to, gle čuda, baš u iznosu od 30 odsto, koliko je trebalo da mu bude umanjena zarada tokom trajanja bolovanja. To što ih je više puta tokom godine molio za lične akontacije, DRI je dovoljno objasnila - kazali su iz SMCG.&nbsp;
Gradska TV je, kako dodaju, u svom poslovanju prošle godine, pod rukovodstvom Otaševića, prekršila sedam zakona i tri pravilnika a sam Otašević krije visinu svoje zarade i ugovor o radu, uzima sam od sebe akontaciju i koristi biznis karticu i službeno vozilo, te dijeli varijabile kako sam poželi.&nbsp;
- Stvari koje Otašević radi obično nikome ni ne padnu na pamet a to su: otkaz predsjedniku sindikalne organizacije, montirani disciplinski postupci, isplate javnog novca bez pokrića, skrivanje od DRI dokumentacije koja se tiče sopstvene zarade, i ugovor i konkursnu dokumentaciju (vjerovatno iz straha od ocjene zakonitosti imenovanja), žalopojke na bivše i sadašnje saradnike koje koristi kao izgovor za sopstvene nezakonite odluke, te izostanak elementarnog suočavanja sa odgovornošću… - ističu iz SMCG.&nbsp;
Istovremeno, ističu, zaposleni u njegovoj TV, koji svakodnevno proizvode program, primaju najniže plate u medijskom sektoru, a on ne želi da većini njih poveća koeficijente, uprkos tome što njegova medijska kuća sada ima još više novca, upravo zahvaljujući Sindikatu medija.&nbsp;
- Podsjećamo ga da, iako je razočaran djelovanjem SMCG, je upravo na naš predlog i višegodišnje insistiranje, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, povećano izdvajanje opština za rad lokalnih javnih emitera. Tako RTV Podgorica sada od Glavnog grada dobija 2,8 miliona eura umjesto 1,85 miliona, koliko je izdvojeno budžetom za 2024. Očigledno da je Otašević to shvatio kao priliku da sebi popravi standard pa predstavlja odličan primjer kako se nezakonito poslovanje u Crnoj Gori dobro isplati - navodi SMCG.
Umjesto što, kako kažu, pokušava da razbije Sindikat RTV Podgorica i odvoji ga od SMCG, nadamo se da će se u budućnosti posvetiti zakonitom poslovanju i poboljšanju standarda zaposlenih a ne djeliti nezakonite otkaze članovima sindikata za stvari za koje je on po Statutu RTV Podgorica odgovoran.

Sindikat medija: Otašević nagrađen uprkos teškim nepravilnostima u radu RTV Podgorica

Non pejper Evropske komisije još jednom je ukazao na ozbiljne i dugotrajne probleme u oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore.
Komisija je, cijene oni, s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine.
- Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu - dodaju u SMCG.
Plate novinara i dalje su, ukazuju oni, ispod nacionalnog prosjeka, primjećuje EK, što je dodatna potvrda sistemskog zanemarivanja njihovog položaja i značaja u društvu.
- Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadrova i urušavanju medijskog integriteta - istakli su oni.
Pored toga podsjećaju da Komisija ukazuje na hronične probleme u oblasti medijske regulacije, posebno kada je riječ o imenovanjima u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
- Nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni interes i osiguraju profesionalne standarde - istakli su u SMCG.
Decidni su da posebno zabrinjava činjenica da je Savjet RTCG ponovo za generalnog direktora imenovao Borisa Raonića, čiji je izbor bio osporen kroz više sudskih odluka.
- To je, kako i sama EK konstatuje, otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju pravne procedure i transparentnosti, dok optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela - naveli su oni.
Sindikat medija Crne Gore poziva sve nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora bez daljih odlaganja.
- Pozivamo ih i da hitno imenuju članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG u skladu sa zakonom i kriterijumima stručnosti i nezavisnosti. Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade za medijske profesionalce - jasni su u SMCG.
Medijska sloboda, poručuju oni, počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze.

SMCG: Nadležni da najzad obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za novinare i hitno i zakonito imenuju članove Savjeta AMU i RTCG

Dok god ovo ubistvo ne bude u potpunosti rasvijetljeno u Crnoj Gori se ne može govoriti o stvarnoj slobodi medija, nezavisnosti institucija i vladavini prava - poručili su u Sindikatu medija Crne Gore (SMCG) na 21. godišnjicu ubistva nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića.
Oni su ukazali da su se od 27. maja 2004. godine, kada je ubijen bivši Jovanović, u Crnoj Gori promijenile brojne vlade, političke strukture i nosioci funkcija u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru - a da je ipak nepromijenjena institucionalna neefikasnost u tom slučaju i činjenica da su nalogodavci i dalje van domašaja pravde.
- Neposredno uoči godišnjice ubistva, Damir Mandić je odslužio 19-godišnju zatvorsku kaznu zbog saučesništva. Time je formalno okončana jedina izrečena kazna u ovom slučaju. Osim nalogodavaca i ostalih umiješanih u ovaj zločin, niko nije snosio odgovornost ni za niz ozbiljnih propusta tokom istrage, koji su prema ocjeni domaćih i međunarodnih eksperata kompromitovali šanse da se utvrdi istina. Kako tada, tako i danas, 21 godinu nakon ubistva, nekažnjivost šalje poruku da se na novinare može pucati i proći nekažnjeno - poručili su u SMCG.
Pozitivno je, cijene oni, što je vrhovni državni tužilac Milorad Marković nedavno, u obavezujućem uputstvu državnim tužiocima, naglasio da treba intezivirati istrage u slučajevima napada na novinare i njihovu imovinu. Ipak, podsjećaju da smo i ranije imali pompezna obećanja političkih zvaničnika, formiranja posebnih predmeta i slične ad hoc akcije koje nisu dale rezultate.
- Dušku Jovanoviću dugujemo da nastavimo da zahtijevamo istinu o njegovom ubistvu - zaključili su u SMCG.

SMCG: Ne može se govoriti o slobodi medija dok ubistvo Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje punu podršku i solidariše se sa Nemanjom Živaljevićem, novinarom koji je napustio je Newsmax Balkans televiziju nakon što je cenzurisan njegov intervju sa bivšim premijerom Zdravkom Krivokapićem u dijelu u kojem kritikuje patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzivaljevic-napustio-tv-newsmax-balkans-zbog-cenzure-intervjua-sa-krivokapicem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U SMCG su poručili da je Živaljević hrabro i javno progovorio o cenzuri, te ukazali da je opisao način na koji su nadređeni intervenisali i suštinski izmijenili intervju koji je uradio, a iza kojeg više nije mogao da stoji u profesionalnom smislu.
- Poznavajući crnogorske medije, a i one iz regiona koji ovdje posluju, znali smo da je pitanje dana kada će neko konačno javno da ukaže na cenzuru kojoj su novinari i novinarke izloženi. Sva naša istaživanja iz godine u godinu pokazuju da su cenzura i autocenzura najveći problemi u novinarstvu. Takođe, istraživanja govore i da uticaj na novinare i novinarke vrše urednici i vlasnici medija, što je i kolega Živaljević potvrdio - istakli su u SMCG.
U Zakonu o medijima, a na inicijativu Sindikata medija Crne Gore, još od 2020. godine postoje odredbe koje štite novinare i novinarke, njihovu autonomiju i profesionalan odnos prema poslu, tako što se zabranjuje uredničko intervenisanje u tekstovima i prilozima koji suštinski mijenjaju novinarski rad.
Oni su podvukli da Televizija NewsMaxBalkan, shodno članu 43 Zakona o medijima, nije smjela da objavi intervju sa bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem jer autor nije bio saglasan sa izmjenama. 
- Naprotiv, oštro i kontinuirano se protivio, a cenzurisani intervju je emitovan uprkos otporu koji je Živaljević pružao. Imajući u vidu da je na ovaj način, kako i sam kaže i doživljava ovu situaciju, Živaljeviću nanijeta šteta, on može zahtijevati da mu ona bude nadoknađena - ustvrdili su u SMCG.
Oni su, kako su poručili, spremni kroz servis besplatne pravne pomoći da pomognu Živaljeviću i svim članovima i članicama koji se nađu u sličnoj situaciji.
- Cenzura je problem protiv kojeg se možemo izboriti samo ako smo solidarni, javno govorimo o tome i preduzimamo sve zakonske mjere koje su nam na raspolaganju i za koje smo se izborili - zaključili su u SMCG.

SMCG: Spremni smo da pomognemo Živaljeviću kroz servis besplatne pravne pomoći, protiv cenzure se možemo izboriti samo ako smo solidarni

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje napad na novinarku Dušanku Pejović koji, kako su podvukli, predstavlja još jedan u nizu zabrinjavajućih napada na predstavnike medija i nosioce javne riječi u crnogorskom društvu.
- Posebno nas zabrinjava činjenica da je novinarka napadnuta dok se nalazila ispred stambenog objekta, što dodatno ukazuje na nesigurnost s kojom se suočavaju predstavnici medija - istakli su u SMCG.
Oni su pohvalili brzu reakciju policije i tužilaštva i apelovali na nadležne institucije da ovaj slučaj što efikasnije istraže, kako bi odgovorni bili brzo i adekvatno sankcionisani.
- Svi napadi na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog, kako bi se poslala jasna poruka da su nasilje i prijetnje nedopustivi - jasni su u SMCG.
Nastaviće, poručuju, da pomno prate razvoj ovog slučaja.
- I insistiraćemo na zaštiti novinara i medijskih radnika, jer je sigurnost medijskih profesionalaca osnovni preduslov za slobodno i odgovorno novinarstvo - zaključili su u SMCG.

SMCG: Posebno zabrinjava što je Pejović napadnuta ispred stambenog objekta, svi ataci na novinare moraju dobiti adekvatan sudski epilog

Iz Sindikata medija Crne Gore su saopštili da oštro osuđuju napad jednog od optuženih pripadnika kriminalne organizacije Predraga Veljića na fotoreportera Libertasa Sava Prelevića.
- Zabrinuti smo što se nemili događaji u kojima su žrtve medijski radnici i radnice nastavljaju - poručili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-predmet-zbog-prijetnji-i-uvreda-koje-je-veljic-uputio-fotoreporteru-savu-prelevicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozdravili potez Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koje je, u skladu sa preporukom Vrhovnog državnog tužioca, formiralo predmet protiv Veljića.
- Ponavljamo da su napadi na medijske profesionalce apsolutno neprihvatljivi i da predstavljaju direktan napad na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana - istakli su u SMCG.
Oni su pozvali nadležne da ovaj proces sprovedu do kraja, uz adekvatne sankcije.
- Sindikat medija Crne Gore će nastaviti da prati ovaj slučaj i insistira na dosljednoj primjeni zakona u cilju zaštite medijskih radnika i radnica. Pozivamo nadležne da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se obezbijedila sigurnost medijskih profesionalaca i omogućio njihov nesmetan rad - zaključili su u SMCG.

SMCG: Oštro osuđujemo napad Veljića na Prelevića, nadležni da preduzmu sve mjere za sigurnost medijskih profesionalaca

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) organizovaće u srijedu 22. januara u KIC-u “Budo Tomović” izložbu crnogorskih fotoreportera “Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koja je posvećena uslovima rada u medijima, navedeno je u saopštenju SMCG-a.&nbsp;
Kako su saopštili, izložbu, koja će biti svečano otvorena u 11 sati, otvoriće potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Nakon izložbe u 11 sati i 30 minuta u Multimedijalnoj sali KIC-a organizovaće Forum na temu uslova rada u medijima, na kojem će uvodno obraćanje imati predsjednik SMCG Radomir Kračković, a učešće će uzeti medijski radnici i radnice iz Crne Gore.

SMCG: U srijedu izložba i forum o uslovima rada u medijima povodom Dana novinara Crne Gore

Američka tehnološka kompanija Intel objavila je finansijske rezultate za četvrto tromjesečje i cijelu prošlu godinu, čije akcije su pale nakon slabijeg kvartalnog rezultata i loše prognoze za početak ove godine.
Pad akcija uslijedio je nakon što je Intel saopštio da neće biti u mogućnosti da zadovolji punu tražnju za svojim proizvodima u kratkom roku i priznao da je efikasnost proizvodnje ispod ciljanog nivoa, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Generalni direktor Intela, Lip-Bu Tan, rekao je tokom razgovora sa analitičarima da će proces oporavka firme trajati više godina i zahtijevati vrijeme i istrajnost.
Prihod Intela u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je 13,7 milijardi USD, što predstavlja pad od četiri odsto u odnosu na isti period 2024. godine, dok su ukupni prihodi u prošloj godini iznosili 52,9 milijardi dolara i bili su nepromijenjeni na godišnjem nivou.
Kompanija je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježila gubitak po akciji od 0,12 dolara, dok je prilagođena dobit iznosila 0,15 dolara po akciji, navodi se na veb-stranici firme.
Intel napominje da poređenja na godišnjem nivou nisu prilagođena efektima izdvajanja kompanije Altera u trećem kvartalu prošle godine.
Kompanija za prvi kvartal ove godine prognozira prihode u rasponu od 11,7 do 12,7 milijardi dolara, uz očekivani gubitak po akciji od 0,21 dolara, dok bi prilagođeni rezultat trebalo da bude na nuli.

Akcije Intela pale

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu. &nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će otvaranju Ambasade prethoditi sastanak Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj

Iz Air Montenegra saopšteno je da su ozvaničili novo codeshare partnerstvo sa Turskih Airlines-om koje predstavlja važan korak ka unapređenju avio-povezanosti između Turske i Crne Gore.
- Turkish Airlines je nacionalna avio-kompanija koja leti u više zemalja nego druga aviokompanija i koja je deseto put nagrađena priznanjem „Najbolja aviokompanija u Evropi“ od strane Skytraxa. U okviru codeshare sporazuma, Turkish Airlines će postaviti svoj kod leta na letove koje operiše Air Montenegro na linijama Istanbul - Tivat i Istanbul - Podgorica, čime se putnicima omogućava bolja povezanost preko Istanbula, jednog od vodećih globalnih transfernih čvorišta u svijetu - naveli su u Air Montenegro.
Ističu da će zauzvrat Air Montenegro postaviti svoj kod leta - ne samo na linijama između dvije zemlje, već i na letovima Turkish Airlinesa za Dubai i Baku.
- Sporazum usklađuje regionalno prisustvo Air Montenegra na Balkanu sa širokom međunarodnom mrežom Turkish Airlinesa, stvarajući nove mogućnosti kako za poslovne, tako i za turističke putnike - naveli su u Air Montenegro.
Komentarišući partnerstvo, generalni direktor Turkish Airlinesa, Bilal Ekši, izjavio je da, osim što je jedno od ključnih čvorišta globalnog vazdušnog saobraćaja, Istanbul predstavlja i strateški most koji povezuje Evropu i Aziju.
- Naša saradnja sa Air Montenegrom ne samo da će dati novi zamah saobraćaju između Turske i Crne Gore, već će stvoriti i sinergiju za turizam i trgovinu - istakao je on.
Generalni direktor Air Montenegra, Vukadin Stojanović rekao je da codeshare partnerstvo sa Turkish Airlinesom predstavlja važan korak u jačanju međunarodne povezanosti Crne Gore.
- Kombinovanjem naše regionalne mreže sa globalnim dosegom Turkish Airlinesa, putnicima nudimo više destinacija, veću fleksibilnost i viši kvalitet putničkog iskustva, uz istovremenu podršku razvoju kulturnih i ekonomskih veza između naše dvije zemlje - naveo je.
Očekuje se, kažu, da će codeshare sporazum povećati broj putnika i doprinijeti održivom razvoju vazdušnog saobraćaja između Turske i Crne Gore.

Turkish Airlines i Air Montenegro potpisali codeshare partnerstvo

Predstavnici Ustavnog suda i Pravnog fakulteta potpisali su memorandum o saradnji kojim se studentima tog fakulteta omogućava praktično osposobljavanje u najvišoj ustavnosudskoj instanci.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, memorandum je potpisan u trenutku kada se pravosuđe suočava sa sve izraženijim nedostatkom kvalifikovanih pravničkih kadrova i rastućim obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
&nbsp;Memorandum su, kako se dodaje, potpisali predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i dekan Pravnog fakulteta Vladimir Savković.
&nbsp;Armenko je kazala da je saradnja sa Pravnim fakultetom odgovor na realne potrebe najviše ustavnosudske instance, navodeći da sudovi sve češće bilježe slab odziv na konkurse za pravnička radna mjesta.
&nbsp;- Više nego ikad potrebni su nam kvalitetni i dobro pripremljeni pravnici. Kroz ovu saradnju želimo da studentima omogućimo da još tokom studija steknu praktična znanja i jasnu sliku o radu Ustavnog suda, a ujedno da Sud dobije mlade ljude spremne za složene ustavnopravne izazove - rekla je Armenko.
&nbsp;Ona je dodala da će saradnja omogućiti i sudijama i ustavnosudskim savjetnicima da svoja specijalizovana znanja prenesu studentima, čime se jača veza između akademskog obrazovanja i sudske prakse.
&nbsp;Savković je istakao da će dogovoreno unapređenje saradnje između Ustavnog suda i Pravnog fakulteta UCG-a biti od velike koristi za obje institucije, ali jednako tako i za državu i društvu u cjelini, posebno u smislu obaveza koje Crnu Goru očekuju kao narednu članicu EU.&nbsp;
&nbsp;On je kazao da je uloga ustavnih sudova u državama članicama EU posebno osjetljiva u kontekstu načela supremacije unijskog prava nad nacionalnim zakonodavstvima i još otvorenih pitanja u vezi sa primatom unijskog prava nad nacionalnim ustavima.&nbsp;
&nbsp;- S tim u vezi, Pravni fakultet može predstavljati značajnu stručnu i naučnu podršku u radu Ustavnog suda, budući da se na njemu već realizuju značajni naučni projekti na planu izučavanja korelacije nacionalnog i unijskog prava, koji su podržane od Evropske komisije, poput Jean Monnet Katedre iz prava unutrašnjeg tržišta EU - naveo je Savković.&nbsp;
&nbsp;On je podsjetio da je Pravni fakultet pokrenuo postupak akreditacije posebnog dvogodišnjeg master programa posvećenog pravu EU, sa ciljem unapređenja znanja i kompetencija domaće pravničke profesije u ovoj oblasti.
&nbsp;Memorandumom je, kako je saopšteno, predviđeno da Ustavni sud i Pravni fakultet zajednički organizuju naučne i stručne skupove, učestvuju u naučno-istraživačkim projektima, kao i da realizuju simulacije javnih rasprava (moot court) za studente.
&nbsp;Kako se dodaje, najboljim studentima Pravnog fakulteta biće omogućeno obavljanje stručne prakse u Ustavnom sudu, prisustvo plenarnim sjednicama i rad na konkretnim zadacima, sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina neophodnih za rad u savremenom pravosuđu.

Tag: smcg