Dok Crna Gora svjedoči novim oblicima ponižavanja državnih institucija od strane crkve Srbije, istoričar Vukota Vukotić u razgovoru za Portal Analitika upozorava da su mehanizmi za zaštitu državnog dostojanstva i kulturnog nasljeđa – odavno poznati, ali da nedostaje politička volja da se oni primijene.
On ocjenjuje da Crkva Srbije od 2020. godine uživa „vaninstitucionalni, a posljednjih pet godina i nadzakonski status“, dok aktuelna vlast, „vezana zahvalnošću za avgustovsko ‘osvježenje’“, sistemski sprovodi program „krčmljenja crnogorske kulturne baštine“.
Vukotić je stava da Crna Gora ne svjedoči istorijskom revizionizmu, već pokušaju da se silom nametne lažan narativ o Drugom svjetskom ratu, koji vodi ka potpunom poništenju crnogorskog identiteta. Istovremeno, upozorava na opasnost rasta novih oblika fašizma i ćutanje onih koji bi morali reagovati.
<h2>Servilnost državnih organa prema odraz duboke privrženosti vlasti Crkvi Srbije</h2>
ANALITIKA: Nakon više sedmica prebacivanja odgovornosti, Osnovni sud u Beranama uvažio je zahtjev tamošnjeg Tužilaštva da se oduzme spomenik Pavlu Đurišiću iz manastira Đurđevi stupovi, samo kako bi službenici policije otkrili da se više ne nalazi tamo. Zašto država dozvoljava da je na ovaj način ponižava crkve Srbije? Vjerujete li da će spomenik na kraju biti pronađen i oduzet? Kako ocjenjujete ćutanje čelnika MUP-a, Vlade i lokalne samouprave na vrijeđanje i drskost koju službenici crkve Srbije pokazuju prema državnim organima?&nbsp;
VUKOTIĆ: Iskreno, sumnjam da će spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću biti oduzet od strane MUP-a Crne Gore. Ovo zbog toga jer vidimo da je država potpuno nemoćna pred Crkvom Srbije i da se neprestano crnogorski organi ponižavaju.&nbsp;
Na pitanje zašto država Crna Gora dozvoljava, da se sprečava rad njenih organa i trpi omalovažavanje svojih službenika, odgovor je jedino u servilnom odnosu sadašnje vlasti prema Crkvi Srbije.&nbsp;
Zapravo, ovakvo ponašanje Crkve Srbije, koja svaki dan i na svaki način pokazuje da je iznad države Crne Gore, proizvod je avgustovskog „osvježenja“ 2020. godine. Glavna snaga iza tih promjena, treba li podsjećati, bila je Crkva Srbije i zato sada uživa poseban status, koji je iznad zakona ove države. Zato sve crnogorske institucije i ćute pred sveštenstvom Crkve Srbije.
Servilnost državnih organa Crne Gore prema ovoj vjerskoj organizaciji odraz je nemoći i duboke privrženosti trenutne vlasti Crkvi Srbije.
ANALITIKA: U crmničkom selu Brčeli nedavno je održan je protest zbog devastacije manastira u tom mjestu i političkog djelovanja crkve Srbije. Za medije ste ovom prilikom kazali da, iako je potpisivanjem tkz. Temeljnog sporazuma crkva Srbije dobila nesrazmjerno veliku moć, i dalje ima jasna ograničenja te da je Zakon o kulturnim dobrima iznad bilo kakvog ugovora. Vjerujete li da je aktuelno rukovodstvo Ministarstva kulture spremno da zauzda osionost crkve Srbije? Ako su državni organi Crne Gore nemoćni pred ovom organizacijom, da li bi tužbe međunarodnim sudovima dale rezultate?&nbsp;
VUKOTIĆ: Čak i pravnim laicima je jasno da je Zakon iznad bilo kojeg Ugovora, samim tim i Zakon o kulturnim dobrima spram temeljnog ugovora. Uostalom, temeljni ugovor je morao biti usaglašen, makar su ga takvim predstavili, sa pomenutim zakonom. No ovdje se radi o nedostatku političke volje da se jasne zakonske odredbe sprovedu u praksi.&nbsp;
Iz poteza koje povlače, takođe je jasno, da aktuelno rukovodstvo Ministarstva kulture i medija nije sposobno, a ni zainteresovano, da na bilo koji način ugrozi djelovanje Crkve Srbije. Trenutna vladajuća većina sistemski sprovodi program razdavanja i krčmljenja crnogorske kulturne baštine. To je dio agende koja ih je i dovela na vlast. Već odavno Crkva Srbije u Crnoj Gori uživa vaninstitucionalni status, a zadnjih pet godina i nadzakonski status, pa stoga nema nikoga ko bi mogao da stane na put njenoj osionosti.&nbsp;
Nažalost, smatram da ni tužbe međunarodnim sudovima ne bi imale nekog efekta, samo bi te sudove i sudije ubacila u rebus kako da odluče. Jer sa jedne strane imamo prava vjerskih zajednica, a nama je teško da dokažemo, bilo kome u normalnom svijetu, da se jedna vjerska organizacija ponaša antidržavno. Čak i kada bi se uspjelo sa nekim tužbama, veliko je pitanje da li bi crnogorske trenutne vlasti imale volju da te odluke primijene.
ANALITIKA: Privođenje i kažnjavanje bračnog para Nikaljević još jednom je ogolilo potpunu submisivnost državnih organa crkvi Srbije. O tome koliki problem za Crnu Goru predstavlja ničim zauzdana moć ove organizacije, rečeno je mnogo. No vidite li ikoga na političkoj sceni ko je spreman da joj, bez fige u džepu, stane na crtu?&nbsp;
VUKOTIĆ: Za sada samo se građani suprostavljaju samovolji popova Crkve Srbije. U nizu slučajeva, a među njima se izdvaja primjer porodice Nikaljević, građani pokušavaju da odbrane svoje nasljeđe, a uz to i kulturno nasljeđe ove države.&nbsp;
Nažalost, to moraju sami jer državni organi slabo rade svoj posao. Njihove reakcije se svedu na par dopisa i pisanih referata o ogroženosti kulturnih dobara. No, opet ponavljam, u pitanju je samo politička volja vlasti. Mehanizmi, zakonski i svaki drugi postoje, samo ih treba primijeniti.&nbsp;
<h2>Fašizam se prilagođava dnevnim potrebama, treba stalno biti na oprezu&nbsp;</h2>
ANALITIKA: Revizija istorijskih događaja, posebno iz perioda Drugog svjetskog rata, s pozicija velikosrpskog nacionalizma postala je gotovo svakodnevica u Crnoj Gori. Mislite li da će vlast predvođena Andrijom Mandićem stati dok i zvanično ne izjednači partizanski i četnički pokret?
VUKOTIĆ: Stalno naglašavam da u Crnoj Gori od „osvježenja“ nije na snazi istorijski revizionizam, jer bi on podrazumijevao iznošenje novih dokaza i činjenica i revidiranje naučnih stavova. Ono čemu mi prisustvujemo je grub i osion pokušaj da se silom nametne pogrešan i lažan narativ o događajima i ishodima Drugog svjetskog rata kod nas.&nbsp;
Uporno se želi proturiti agenda po kojoj su poraženi i zločinci sada dobri, a pobjednici loši. Sigurno je da niko od trenutne vlasti neće odustati ovih namjera, jer kao prvo ne smiju da se zamjere Crkvi Srbije, a drugo to je ono što su obećavali svojim biračima.&nbsp;
Svakako da je želja Andrije Mandića da se izjednači partizanski i četnički pokret, kako bismo što bolje imitirali Srbiju, ali to nije moguće sem uz falsifikovanje istorije. To je ono čemu se većina crnogorskih građana odlučno protivi.&nbsp;
Bojim se da ovo izjednačavanje nije samo čin za sebe, već uvod u neke dalje radnje protiv države i radi poništenja crnogorskog identiteta.
ANALITIKA: Što smatrate da je mučnije za gledati, kako djelovi vlasti na čelu sa crkvom Srbije i Novom srpskom demokratijom, notorne kvislinge i zločince proglašavaju za mučenike i heroje, ili kako formalno građanske partije u vlasti nemušto brane crnogorski antifašizam?&nbsp;
VUKOTIĆ: Moram se odlučiti, ovog puta, da je mučnije gledati građanske partije kako se koprcaju u pokušajima da brane antifašističke tekovine crnogorskog naroda. Prirodu i opredjeljenja ove vlasti smo znali od prije i njihovi potezi su očekivani i nikad ih nijesu krili.&nbsp;
Ono što je poražavajuće je da je, za mnoge građanske partije, antifašizam samo floskula i popunjena stavka, iako su im usta puna njegove odbrane. Ono što izgleda mnogi ne shvataju, jeste da je antifašizam djelovanje, a ne parola.&nbsp;
Mi smo svjedoci da oblici i forme fašizma, niču oko nas svakodnevno, a da na njih malo ko reaguje. Danas se mnogi brane time da ne vide fašizam oko sebe, jer se ne pojavljuje u strogo definisanim formulacijama, koje se izučavaju u školama. U praksi nije tako, fašizam se prilagođava dnevnim potrebama i potrebno je stalno biti na oprezu.&nbsp;
Zbog toga antifašizam mora da se brani svakodnevno, jer ni on ne može biti stanje ili proglašena stavka deklaracije. Kako god me neki shvatili, zaista postoji stalni antagonizam između dva antipoda današnjeg društva i samo od naših izbora zavisi u kojem će se pravcu crnogorsko društvo kretati.&nbsp;
Zato je važno da svaki dan upiremo prstom u i najmanji pojavni oblik fašizma, a još je važnije da svi građani budu dovoljno dobro obrazovani i naučeni da ih prepoznaju. Samo na taj način možemo sačuvati antifašistički duh našeg društva. A kada to uspijemo, neće nam se dešavati ovakvi ispadi kao sa Markom Šubarom.&nbsp;
<h2>Tradicija ugrožena šovinističkim gestovima i ćutanjem&nbsp;</h2>
ANALITIKA: Zaključak VDT-a da je prijetnja Marka Kovačevića u kojoj je proučio da će „sa onima koji neće kao braća nego kao Turci“, postupati „kao prema Turcima“ nije krivično djelo no tek prekršaj, nije iznenadila nikoga u Crnoj Gori. Iako je Crna Gora multietnička i multivjerska zemlja još od Berlinskog kongresa 1878, a posljednji vojni sukob sa Osmanskim carstvom je imala prije više od vijeka, zašto termin Turčin i dalje opstaje kao pežorativni pojam?&nbsp;
VUKOTIĆ: Da se nadovežem na prethodno pitanje, bili smo svjedoci jednog šovinističkog ispada trenutnog gradonačelnika Nikšića. Klasično nepoštovanje različitosti, targetiranja drugih, prijetnje, klerofašistički narativ, kojeg smo slušali na Grahovu, za sudske organe Crne Gore nije krivično djelo.&nbsp;
Njihova presuda je jednako oblik ispoljavanja fašizma kao i Markov govor. Stoga je moramo tretirati kao još jedan udar na kulturu imultietničnost crnogorskog društva. Svjesni smo da i dalje, u kleronacionalističkim krugovima, koji su za sad na vlasti, postoji potreba za stalnim održavanjem tenzija i nekim izmišljenim spoljnim neprijateljima. Otuda taj narativ o „Turcima“ kao savršenim, izmišljenim protivnikom.&nbsp;
Na taj način uspijevaju da spoje nacionalističke mitologeme i nazovi tradiciju sa nekakvim atavističkim arhineprijateljem. Sve to govori o stanju svijesti trenutne vlasti. Ono što je poražavajuće je činjenica da se svi polako navikavamo na te ispade i time direktno svi doprinosimo urušavanju Crne Gore kao multikulturnog društva.&nbsp;
Ogromna tradicija koju smo gradili vjekovima na ovom prostoru, koja je od naše države napravila dom za sve narode, sada je ugrožena ovakvim banalnim šovinističkim gestovima i ogromnim ćutanjem većine.&nbsp;
<h2>Država sponzoriše šovinizam, imamo posla sa zarobljenim institucijama</h2>
ANALITIKA: Nedavna odluka da se status istaknutog kulturnog stvaraoca dodijeli Milutinu Mićoviću izazvala je veliku polemiku u javnosti. Njegov rad i javno djelovanje često prelaze u otvorenu političku i nacionalističku propagandu. Kako komentarišete činjenicu da država ovim činom zapravo institucionalizuje i nagrađuje aktivizam koji ima izrazito ideološku pozadinu?&nbsp;
VUKOTIĆ: U posljednje vrijeme vidimo da se stvara klima u crnogorskoj kulturi u kojoj se svaki šovinizam nagrađuje. Počev od Trinaestojulske nagrade, do skorašnje dodjele statusa istaknutog umjetnika Milutinu Mićoviću, dobijamo uzdizanje kleronacionalizma i primitivizma. Ovim se pokazuje da je crnogorska kultura bačena na koljena.&nbsp;
Ponovo, na sceni je odlučna politička volja vladajuće većine da unizi i prepakuje sve domete naše kulture. Otuda nije ni čudo što se „zaslužni građani“ na tom zadatku nagrađuju za odrađeni posao. Upravo tu se ogledaju oni pojavni oblici fašizma o kojima smo govorili malo prije.&nbsp;
Od kontrarevolucionarnog udara 2020. godine, stvara se klima urušavanja crnogorskih građanskih vrijednosti. U tome kultura zauzima istaknuto mjesto, pa je zato u vrhu agende djelovanja kleronacionalističkih krugova. Otuda se i čini da država sponzoriše svako ispoljavanje šovinizma, jer imamo posla sa zarobljenim institucijama.
ANALITIKA: Da li se ovako šalje poruka da kulturni stvaralac u Crnoj Gori može biti nagrađen po mjeri političke lojalnosti trenutnoj vlasti? S druge strane, kada se zna da je status istaknutog kulturnog stvaraoca povezan i sa finansijskim beneficijama iz državnog budžeta, nameće se pitanje da li država ovako zapravo finansira političko-propagandni angažman u službi određenih ideologija?&nbsp;
VUKOTIĆ: Ideološka matrica kontrarevolucije od 30. avgusta iznjedrila je petokolonaški narativ kojem je zadatak da uništi sve tekovine crnogorske kulture. Zato svako propagandno djelovanje i širenje otrovnih šovinističkih ideologija jeste poželjno kod ove vlasti i obilato se nagrađuje. To je sve udžbeničko djelovanje ideologa, koji definitivno ne sjede u Crnoj Gori.&nbsp;
Tako da sve ovo možemo podvesti pod „to je nama naša borba dala“ floskule. Na taj način funkcioniše ideološka matrica koja nam se nameće i koja traži da se svi potčine njenim uzusima. Zbog toga se kulturnim radnicima šalje poruka da moraju biti lojalni trenutnoj vlasti, ili da će biti izopšteni. To je eksplicitni čin ubijanja kulturnog djelovanja i moramo se odlučno suprostaviti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vukotić: SPC uživa nadzakonski status a vlast joj služi bez otpora, grubo nametanje lažnih istorijskih narativa vodi u poništenje Crne Gore

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv V.N. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su, u okviru aktivnosti usmjerenih na suzbijanje svih oblika kriminaliteta, a posebno na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu, postupali po naredbi nadležnog suda i izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi V.N.
Tom prilikom pronađeni su i oduzeti četiri puške – takozvana „talijanka“ kalibra 6,15 mm, jedna lovačka puška pumparica i dvije lovačke puške marke CZ – zatim jedan pištolj marke CZ kalibra 7,62 mm, ukupno 151 komad municije različitog kalibra, kao i tromblonska kumulativna mina M60.
Iz Uprave policije pojašnjavaju da je V.N. četiri puške i municiju držao u ilegalnom posjedu, dok je posjedovanje mine od strane građana zakonom zabranjeno. Pištolj je bio u legalnom posjedu, ali je, u skladu sa zakonskim procedurama, privremeno oduzet i predat nadležnoj filijali Ministarstva unutrašnjih poslova radi vođenja postupka za njegovo trajno oduzimanje.
Policija poručuje da će na teritoriji cijele Crne Gore nastaviti sa preventivnim i represivnim aktivnostima usmjerenim na smanjenje dostupnosti oružja u ilegalnom posjedu, pronalazak i oduzimanje nezakonitih predmeta, kao i jačanje bezbjednosti i sigurnosti građana.

Bijelo Polje: U pretresu pronađeno oružje, municija i mina

Crnogorska stranka u osnivanju najoštrije je osudila, kako navode, tužilačko-policijsku, represivnu i politički motivisanu akciju usmjerenu protiv mirnih građana Crne Gore, povodom procesuiranja 35 osoba koje su učestvovale u mirnom protestu na Gorici.
U saopštenju se ističe da su građani protestovali izražavajući građanski bunt zbog dodjele najvišeg državnog priznanja osobi koju, kako navode, javnost prepoznaje kao negatora antifašizma i promotera ideologija suprotnih antifašističkim temeljima Crne Gore.
– Nećemo pominjati ime te osobe, jer problem nije u imenu, već u politici i vrijednosnom sistemu koji takvi simboli predstavljaju – poručuju iz Crnogorske stranke u osnivanju.
Prema njihovim navodima, jedini „prekršaj“ okupljenih građana jeste to što su se usudili da javno iskažu neslaganje sa, kako tvrde, ponižavanjem Crne Gore, urušavanjem njenog državnog, građanskog i nacionalnog dostojanstva, kao i nastavkom politike asimilacije Crnogoraca.
– Ovakvo postupanje tužilaštva i policije predstavlja otvoreni obračun sa slobodom mišljenja, pravom na protest i osnovnim demokratskim vrijednostima, te dodatno potvrđuje zabrinjavajući proces politizacije i autoritarnog djelovanja državnih institucija – navodi se u saopštenju.
Crnogorska stranka u osnivanju pozvala je građane na, kako ističu, civilizovan, demokratski i odlučan otpor politici represije, nasilja i identitetskog brisanja Crne Gore.
– Ne smijemo se povlačiti niti pristajati na poniženje. Crna Gora je i u mnogo težim istorijskim okolnostima opstajala kao slobodna i dostojanstvena država, utemeljena na antifašističkim vrijednostima, i takva mora ostati – zaključuje se u saopštenju.

Crnogorska stranka u osnivanju: Oštro osuđujemo represiju nad građanima koji su mirno protestovali

Države članice EU postigle su dogovor o ribolovnim kvotama za narendu godinu, ali nijesu definitivno riješile pitanje drastičnog smanjenja ulova skuše, s obzirom na to da se susjednu Norvešku, koja nije članica Unije, optužuje za prekomjerni ribolov.
Pregovori su ove godine bili posebno teški. Trebalo je dva dana i dio noći da se postigne kompromis, prenosi SEEbiz.
Jedno od najosjetljivijih pitanja bila je skuša čija se populacija u sjevernom Atlantiku jako smanjila. Situacija je jako napeta jer se treće zemlje kao što je Norveška optužuje za prekomjerni izlov, ne uzimajući u obzir mišljenja naučnika.
“Za skušu, konzultacije između obalnih država sjeveroistočnog Atlantika, odnosno EU, Norvešku, Island, Farska ostrva, Veliku Britaniju, još su u toku”, navodi se u saopštenju EU.
Ministri EU stoga su se dogovorili o privremenim ograničenjima za prvih šest mjeseci naredne godine. Dogovor predviđa smanjenje ulova od 70 odsto u odnosu prema prethodnoj godini. Taj pad nešto je manji od onoga što preporučuju naučnici (-77 odsto).
Bježeći pred globalnim zagrijavanjem, skuša iz Atlantika migrirala je na sjever da bi postala meta prekomjernog izlova, u kontekstu geopolitičkih neslaganja.
Njena populacija pala je na opasno niske nivoe na kojima joj reprodukcija više nije garantovana.
Francuska ministarka ribolova Catherine Chabaud ponovo je kritikovala “neprihvatljiv” stav Norveške, Velike Britanije, Islanda i Farskih ostrva, koji su dio Danske.
“Moraćemo postići rezultat u tim pregovorima, ali nemamo pravu diplomatiju za okeane na evropskom nivou”, rekla je Chabaud.
Francuska traži trgovinske sankcije protiv neodrživih ribolovnih praksi tih trećih zemalja, ali EU još nije stigao do te tačke.
Drugi znak teških pregovora je to što Irska, prvi put u 40 godina, neće moći koristiti “Haške preferencije”, mehanizam koji joj dodjeljuje veće kvote za neke riblje vrste. Francuska je s Belgijom, Nizozemskom, Poljskom i Njemačkom okupila blokirajuću manjinu kako bi se usprotivila njihovoj primjeni.
Što se tiče ostalih kvota, države članice EU potvrdile su povećanje ulova škampa u Biskajskom zalivu (+54 odsto, osim u najjužnijoj zoni) i smanjenje ulova kolje (-13 odsto), što je manje od preporuke Evropske komisije (-26 odsto).
Na zapadnom Mediteranu, gdje je smanjenje ribolova prošle godine izazvalo tenzije, evropske države ovaj su put odlučile zadržati iste ribolovne kvote u narednoj godini.
Dogovor pruža prividnu stabilnost mediteranskim ribarima, ali populacije riba i dalje su pod značajnim pritiskom nakon decenija prekomjernog ribolova, kritikovala je organizacija za zaštitu okoline Oceana.
Predsjednik francuskog sindikata ribara, Nacionalnog odbora za ribarstvo, Olivier Le Nézet, rekao je da će smanjenja kvota za ključne vrste poput skuše ili kolje imati ozbiljne posljedice za ribare i za cijeli sektor.
“S druge strane, postoje kratkoročne perspektive za brancina, zahvaljujući značajnom povećanju gornjih granica ulova, kao i stabilnost na Sredozemlju”, naveo je Le Nézet.

EU postigla dogovor o kvotama za ribolov

U okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ, sinoć je, pred brojnom publikom u Crnogorskoj kinoteci, umjetnik Ilija Šoškić predstavio svoj rad „PPP. Devet sati poslije“, jedinstveni fotografski ciklus nastao svega devet sati nakon brutalnog ubistva italijanskog reditelja Pjera Paola Pazolinija. Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski dokument, ali i intimno svjedočanstvo o vezi dva umjetnika.
Poznat po svojim radikalnim gestovima, ali i performativnim akcijama koje je izvodio u renomiranim evropskim galerijama upravo na godišnjicu Pazolinijevog stradanja, Šoškić je konačno i u Crnoj Gori, i to na festivalu Ubrzaj, na 50. godišnjicu Pazolinijeve smrti, izveo specijalnu akciju istim povodom. Unutar samog prostora izložbene postavke on je s publikom, koja je imala priliku da doživi njegov rad i neposredno, komunicirao sjećanja na taj tragični događaj.
Nakon performansa prikazan je i dokumentarni film - art biografija Ilije Šoškića, Si e No – Da i ne, autorke Sanje Blečić, dugogodišnje urednice TVCG, autorke brojnih dokumentarnih filmova i dobitnice dvije nagrade Barskog TV festivala. Kroz arhivske materijale, izjave i analize umjetnika i teoretičara, ovaj film oslikava njegovu stvaralačku eru i lične narative.
Program je zaokružen razgovorom o Šoškićevoj povezanosti s Pazolinijem i njegovom političkom, umjetničkom i društvenom značaju u Italiji sedamdesetih godina o čemu su govorili reditelj Andro Martinović i istoričarka umjetnosti Nela Gligorović.
“Saradnja sa Ilijom je promijenila i preoblikovala moju kustosku praksu. On je umjetnik čija produkcija samog rada je produkcija života”, istakla je Nela Gligorović.
Kako dodaje, Šoškićeva praksa je konceptualna i obilježena intermedijalnošću. “Ilija je praktičar deontološke etike - etike dužnosti. U ovom svijetu, koji prijeti da pojede sam sebe, izgleda da društvo očekuje od nas, i svih koji radimo u kulturi, da istaknemo nužnost primjene etičkih principa. Na kraju filma, Ilija je pomenuo drugost i drugačijost, jer je svaka drugost varijanta fundamentalne kategorije društvenog iskustva - lakmus te drugosti“, navodi Gligorović.
I pored svega što se dešava u Crnoj Gori, opseg i značaj Šoškićevog opusa ostaju izvan svakodnevnog okvira. „Monumentalnost opusa jednostavno izmiče našoj sredini. Njegov rad pruža mladima primjer da je moguće misliti i djelovati drugačije, a stvari iz njegove prakse ne samo iz umjetnosti, već i u politici, filozofiji, životu su nepresušna teritorija koja je poprilično autonomna”, napomenula je Gligorović.
“Umjetnost kojom se bavi Ilija Šoškić je takva da svaka izvedba predstavlja neki novi čin. Mislim da su zato ove stvari važne, i čestitao bih autorki filma Sanji Blečić“, rekao je Andro Martinović.
On se osvrnuo na više impresija koje je kod njega izazvao film, Ilijin rad i vezu sa Pazolinijem. Izdvojio je tri ključna pitanja, tri zajednička imenitelja ova dva umjetnika: mjesto, smisao i tijelo.
Pazolini je izgubio svoje “mjesto”, a Ilija bilježi slike bez senzacionalizma. „Zašto je išao tamo? Zbog duha mjesta – to je mjesto koje je smrću preoblikovano“, naglasio je Martinović.
Pitanje smisla je centralno u Pazolinijevim filmovima. „On ga vidi u borbi, i to ima veze sa Ilijinim radom i guranjem kamena kao Sizif. Pazolini u svojoj ‘trilogiji života’, baziranoj na velikim književnim djelima, uzima velike teme i pokušava dokučiti suštinsko pitanje”, objasnio je Martinović.
Pitanje tijela, na kojem Ilija računa kao atleta i umjetnik, bilo je isto važno i Pazoliniju. “Tijelom se bavio na različite, često provokativne načine svodeći ljudsko tijelo na stvar, na robu – što duboko povezuje pitanje uvjerenja i onoga što donosi kapitalizam, a što nije odvojivo od fašizma“, zaključio je Martinović.
Publika je s velikim oduševljenjem dočekala Šoškića, pokazujući koliko cijeni njegov dugogodišnji rad i doprinos afirmaciji Crne Gore na međunarodnoj kulturnoj sceni. Topao prijem i snažne reakcije publike bile su dirljiva potvrda da njegov profesionalni integritet i uspjesi odjekuju kod onih koji prepoznaju vrijednost njegovog autentičnog stvaralaštva.
Festival UBRZAJ otvoren je do 14. decembra, a detaljan program Festivala i sve dodatne informacije mogu se pronaći na sajtu <a href="https://ubrzaj.me/">https://ubrzaj.me/</a>

Ilija Šoškić gost festivala Ubrzaj, publika oduševljena fotografijama i dokumentarnim filmom o umjetniku

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: sluzba-vlasti

Vukotić: SPC uživa nadzakonski status a vlast joj služi bez otpora, grubo nametanje lažnih istorijskih narativa vodi u poništenje Crne Gore

Bijelo Polje: U pretresu pronađeno oružje, municija i mina

Crnogorska stranka u osnivanju: Oštro osuđujemo represiju nad građanima koji su mirno protestovali

EU postigla dogovor o kvotama za ribolov

Ilija Šoškić gost festivala Ubrzaj, publika oduševljena fotografijama i dokumentarnim filmom o umjetniku

PRATITE TVe UŽIVO