Specijalno državno tužilaštvo (SDT) izjavilo je žalbu na odluku Višeg suda u Podgorici kojom su oslobođeni svi optuženi u predmetu "Stanovi".
- Prvostepena presuda je javno objavljena 16. maja ove godine, a njen ovjereni prepis je dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu 14. oktobra, sa pravnom poukom da se žalba može izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa - saopšteno je iz SDT-a.
Iz SDT-a su predložili Apelacionom sudu da ukine presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
SDT je ranije optužilo više funkcionera bivše vlasti Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.
Oni se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja. Terete se da su zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnice, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
- Žalba je izjavljena zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a predloženo je da drugostepeni ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet tom sudu na ponovno suđenje, a da naredi da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem - kazali su u SDT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SDT predložilo Apelacionom sudu da ukine presudu u slučaju "Stanovi" i vrati ga ponovno odlučivanje

U slučaju koji je u javnosti poznat kao „Stanovi“ sud je cijenio sve izvedene dokaze i utvrdio da je Specijalno državno tužilaštvo tokom postupka &nbsp;ključne dokaze predložilo u formi običnih kopija, bez ovjere nadležnog organa ili potvrde njene vjeroostojnosti. Predloženi dokazi ne ispunajavaju standard &nbsp;potrebne dokazne vrijednosti u krivičnom postupku i s obzirom da ti dokazi predstavljaju jedini osnov optužbe , sud nije mogao zaključiti da su optuženi izvršili krivično djelo van razumne sumnje – navodi se u obrazloženju presude koja je objavljena na sajtu Višeg suda. Sutkinja Vesna Kovačević juče je u Višem sudu,usljed nedostataka dokaza, izrekla oslobađuju presudu nekadašnjim ministrima i funkcionerima Predragu Boškoviću, Sanji Vlahović, Suadu Numanoviću, Ivanu Brajoviću, Osmanu Nurkoviću, Budimiru Šegrtu, Dragici Sekulć, Suzani Prebilović, Jeleni Radonjić, Damiru Šehoviću, Aleksandru Jovićeviću i šefu kabineta predsjednika Crne Gore Draženu Miličkoviću. U obrazloženju se navodi da Bošković bio predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade a ostali optuženi su bili članovi tog tijela. Sutkinja je navela da optuženi u odbranama nijesu negirali da su donosili Odluke o rješavanju stambenih pitanja funkcionerima ali da su to činili poštujući odredbe čl.28 čl. 30 i čl.30 a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Ona je ukazala i da su optuženi naveli da su odluke donosili isključivo poštujući zaključke Vlade CG koji su predhodili donošenju navedenih Odluka a da je za njih zaključak Vlade imao obavezujući karakter. - Iz kopija kopija koji su predloženi kao dokaz od Specijalnog državnog tužilaštva podnosioci zahtjeva za rješavanje stambenih pitanja koje su pretežno činili javni funkioneri zaposleni u javnoj upravi, sudije i tužioci podnosili su i predavali zahtjeve Komisiji za stambena pitanja Vlade CG koja je sazivala sjednice, razmatrala pristigle zahtjeve i donosila inicijative. Nako toga slala ih je Vladi radi davanja saglasnosti, nakon čega je Vlada donosila zaključke pozivajući se na odredbe čl. 28.čl. 30 i čl.30a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera i usvajala informacije o rješavanju stambenih pitanja – piše u obrazloženju prvostepene presude. Stav sudskog vijeća je i da je recimo Vlada imala drugačiji stav ili smatrala da Komisija ne može rješavati stambena pitanja pojednih funkcionera mogla je nakon razmatranja zaključaka vratiti ih na dopunu, izmijeniti i ne dati saglasnot ili odbiti ih. - U odlukama koje je donosila Komisija za stambena pitanja nakon zaključka Vlade navedeno je da će se o realizaciji Odluka komisije starati Ministarstvo finansija &nbsp;u Uprava za imovinu. Uvidom u ugovore o vraćanju kredita proizilazi (iako je sud imao samo kopije kopija kao materijalnih dokaza ) da je Uprava za imovinu kao davalac kredita navela da po ovlašćenju Vlade zaključuje ugovor sa korisnicima kredita, što znači opet po ovlašćenju Vlade i na kraju su shodno tim ugovorima i isplaćivana sredstva osobama koji su dobili sredstva i sa kojima su zaključivali ugovore - obajšenjeno je u presudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude"> <figcaption>Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Sutkinja Kovačević je istakla da su, prema mišljenju vijeća, neprihvatljivi materijali dokazi na kojima se zasniva optužnica – a to je nekoliko stotina dokaza koje su kopija kopije. SDT je, kako se navodi, pokušalo da pribavi originalnu dokumentaciju od Vlade, Državnog arhiva, Uprave za imovinu a što je i ovaj sud uradio ali su dobili informaciju da originalane dokumentacije nema. - Ne samo što nema originalne dokumentacije već nema ni ovjerene fotokopije osim što u spisima egzistira samo kopija kopije. Cijeneći prednje i opšteprihvaćeni stav sudske prakse kako naše države tako i država u regionu je da kopija kopije isprave ne može predstavljati dokaz na kojem se može zasnivati sudska odluka a odredbom čl. 355 ZKP određeno je da se pismena koja imaju značaj dokaza, ukoliko je to moguće, podnose u originalu. Snagu originalne isprave, može da ima samo ona kopija koju je na propisan način izdao nadležni državni organ, ustanova, privredne ili društvena oragnizacija ili zajednica &nbsp;a kopija isprave koja nije na propisan način izdata ne može da predstavlja dokaz u krivično pravnoj stvari, makar takvu ispravu izdao državni oragan, pa se pokazuje neosnovan navod SDT da &nbsp;kopija koju je dostavio sudu uz optužnicu treba tretirati kao original i dati mu snagu dokaza u krivičnom postupku – stav je sudskog vijeća. U obrazloženju odluke sutkinja Kovačević se pozvala i na praksu u regionu – da kopija isprava i dokumenata sama po sebi bez originala ili bez posebne potvrde o autentičnosti ne može biti dokaz jer su u krivičnim stvarima cijeni visko standar dokazivanja. Sudsko vijeće smatra da samo original ili ovjereni prepis mogu biti dokazi a kako u spisima postoje samo kopije kopija dokumenata i isprava sud ne može utvrditi da li su mijenjane, falsifikovane ili je manipulisano pojedinim ispravama. - Sud u okviru načela slobodne ocjene, nije ovlašćen da svoje uvjerenje zasniva na dokazima koji nijesu pribavljeni u skladu sa zakonom, odnosno na običnim kopijama kopija, budući da SDT nije pribavio ni jedan drugi dokaz kojim bi van razumne sumnje dokazao krivicu optuženih, pa je primjenom načela in dubio pro reo čl. 3 ZKP i polazeći od prava optuženih na pravično suđenje garantovano čl. 6 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, donio odluku kojom se optuženi usljed nedostatka dokaza oslobađaju od optužbe, jer je sud imao u vidu da povreda prava na zakonite dokaze predstavljaju i povredu prva optuženih na pravično suđenje iz čl 6. Evropske konvencije, zbog čega ih je u skladu sa načelom in dubio pro reo oslobodio od optužbe – navodi se u obrazloženju presude.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

SLUČAJ STANOVI: Kopije kopija ne mogu biti dokaz, SDT nije ponudilo čak ni ovjerene kopije

Advokat Zoran Piperović izjavio je da je oslobađajuća presuda u slučaju „Stanovi“ bila očekivana i pravno jedino moguća, jer optuženi nijesu imali status službenih lica, niti je komisija za dodjelu stanova imala javnopravni karakter.
- Ova odluka je bila jedina moguća jer lica, uključujući i Predraga Boškovića, nijesu imala svojstvo službenih lica. U Komisiji za dodjelu stanova nijesu učestvovali kao ministri, već kao članovi pomoćnog tijela Vlade, koje ne donosi izvršne odluke - kazao je Piperović Portalu ETV.
On je istakao da je tužilac pokušalo da dokaže protivpravno postupanje tako što je naprimjer Boškovića označilo kao ministra prosvjete u trenutku njegovog rada u komisiji, ali, kako tvrdi Piperović, to pravno nije održivo.
- On u Komisiji nije učestvovao kao ministar prosvjete. Prosto, imenovanje Boškovića za predsjednika komisije nije bilo u funkciji njegovog ministarskog položaja. To je bio ključni propust u optužnici - naglasio je advokat.
Drugo što je bilo odlučujuće, kako navodi Piperović, je to je da je tužilac u završnim riječima tvrdio da je Komisija za dodjelu stanova javnopravni organ, što je, prema njegovom mišljenju, bio ozbiljan pravni faul.
- Javnopravni organi su Uprava za igre na sreću, Uprava carina, Poreska uprava... Komisija je samo pomoćno tijelo Vlade, koje mogu da sačinjavaju bilo koji činovnici, bez javnih ovlašćenja, već samo donosi odluke koje verifikuje vlada - objasnio je on.
Kao dodatni nedostatak u dokaznom postupku, naveo je da nijedan dokument koji je Tužilaštvo priložilo nije bio originalan niti ovjeren, već su u pitanju bile kopije kopija.
- Sudija Kovačević je utvrdila jedino što je mogla da utvrdi, a to je da sva lica oslobodi. Nikada nijesam potencirao da je ovaj predmet imao prizvuk političkog progona. Mene zanima samo da li ima djela ili nema djela, da li ima dokaza ili nema dokaza. To da li je politički progon ili nije, neka komentarišu oni koji su bili procesuirani - poručio je Piperović.
Osvrćući se na najavljenu žalbu Specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, Piperović je rekao da je to uobičajena praksa i da ne očekuje nikakva pravna iznenađenja pred Apelacionim sudom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fslucaj-stanovi-boskovic-i-ostali-oslobodeni-optuzbi-zbog-nedostatka-dokaza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Piperović: Oslobađajuća presuda Boškoviću i ostalima bila jedini mogući ishod

Advokat Zoran Piperović je u Višem sudu na suđenju u slučaju Stanovi kazao da njihovi klijenti nijesu imali status službenih lica u Komisiji za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine.&nbsp;
Njima se na teret stavljaju krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Agencija za sprečavanje korupcije u mjesec poslala je dva oprečna mišljenja u jednom je navedeno da nijesu imali status javnih funkcionera, a u drugom da jesu.
Prema mišljenju advokata Piperovića sa dopisom ASK- a problem jedino može imati Tužilaštvo.
- Ne normira ASK ko je službeno lice - istakao je advokat Piperović, zastupnik Predraga Boškovića.
On je dodao da dokazni postupak treba uprostiti jer krivičnog djela nema.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnjih ministara &nbsp;i funkcionera Predraga Boškovića, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Ivana Brajovića, Osmana Nurkovića, Dragice Sekulović, Ivana Brajovića, Suzana Prebilović, Jelene Radonjić, Damira Šehovića, Aleksandra Jovićevića i šefa kabineta predsjednika Crne Gore Dražena Miličkovića.
I advokat Mihailo Volkov smatra da je nakon dopisa ASK- a jasno da je riječ o političkom procesu ukazujući na dva oprečna stava koja su poslali Sudu.
Prema mišljenju advokata Nikole Martinovića dopis ASK "predstavlja odsustvo bilo kakve kompetencije o određivanju javnih lica".
- Tužilaštvo ne pravi razliku između javnih funkcionera, odgovornih i službenih lica- kazao je Martinović.
S obzirom da se ASK u dva dopisa izjasnio da li su imali status javnih funkcionera Martinović je ukazao da se njihovim branjenicima sudi kao službenim licima.
Advokat Vladan Đuranovičić smatra da je neko izvršio "uticaj na sastavljača dopisa koji šalje dva različita mišljenja".
- Ovakvo ponašanje ukazuje na očigledan pokušaj pritiska- istakao je Đuranović.
Optužnicom Sdt okrivljeni se terete da su od 2016. do 2020., kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja. Terete se da su zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj &nbsp;upravi, čime su prema navodima iz optužnice, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
Suđenje se nastavlja 20. marta.

Odbrana u slučaju "stanovi": Optuženi nijesu imali status službenih lica, proces politički motivisan

Na suđenju optuženima u slučaju „Stanovi“, u Višem sudu, pročitan je drugi dopis Agencije za spečavanje korupcije u kojem se sada tvrdi da predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu jesu imali status javnih funkcionera. Agencija za spečavanje korupcije je tim naknadnim izjašnjenjem demantovala sebe! Sutkinja Vesna Kovačević sopštila je danas da je Agencija samoinicijativno poslala dopis u kojem je navedeno da su optuženi po osnovu članstva u tom tijelu imali status javnih funkcionera. Taj dopis potpisao je direktor Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić, kao i prethodni koji je suprotan od ovoga. Prvo izjašnjenje ASK- a sutkinja Kovačević pročitala je na ročištu 21. novembra kada su iz te institucije decidni bili da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpBl6GfBzsJ8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od branilaca, advokat Nikola Martinović rekao je da će njegov prijedlog biti da se Drakić sasluša u svojstvu svjedoka a s obzirom na dva oprečna mišljenja ASK-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121815120_9d79ac74f8b06443cf74ae1a79055abb0a2bfba0ade652a3a384c6be51b37fbc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121815120_9d79ac74f8b06443cf74ae1a79055abb0a2bfba0ade652a3a384c6be51b37fbc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budimir Šegrt sa advokatom"> </figure>  Suđenje je odgođeno za 17. februar zbog nedolaska optuženog Osmana Nurkovića koji je obavijestio advokaticu da je krenuo iz Rožaja, ali da mu se vozilo pokvarilo. Takođe, odlaganje je tražio i advokat Mihailo Volkov koji zastupa Suada Numanovića jer je naveo da je njegov klijent lošeg zdravstvenog stanja, ali da je došao na ročište da bi ispoštovao sudsko vijeće. Odbrana Numanovića predala je sutkinji medicinsku dokumentaciju. Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Budimir Šegrt, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.

ASK demantovala sebe: Sad tvrdi da su optuženi imali status javnih funkcionera u Komisiji

Predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu nijesu imali status javnih funkcionera, navodi se u odgovorima Agencije za spečavanje korupcije koje je danas sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević pročitala na suđenju optuženima u slučaju u javosti poznatom kao „Stanovi“.
Odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka jer, kako su istakli, nema djela. Sa druge strane, tužilac je rekao da nema dilemu da su optuženi javni funkcioneri i da im treba suditi pred Višim sudom.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
<h2>TUŽILAC O ODGOVORU ASK-a</h2>
U odgovorima Agencije za sprečavanje korupcije navedeno je da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status.
Nakon toga tužilac Vukas Radonjić je naveo da Agencija ne određuje ko je javni funkcioner već zakon.
-Ako bi se oslonili na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije to mišljenje ne obavezuje sud, niti specijalnog državnog tužioca. Svojstvo javnog funkcionera ne određuje Agencija, nego je to definisano zakonom a upravo je zakonom određeno da su to imenovane osobe u organima vlasti – kazao je Radonjić.
Odbrana optuženih kategorična je bila da djela nema i da Sud treba da se proglasi nenadležnim.
<h2> ZA ODBRANU NEMA DJELA</h2>
Advokat Zoran Piperović ukazao je sudskom vijeću i da je prilikom kontrole optužnice kazao da njegov branjenik Predrag Bošković nije javni funkcioner.
-Ova optužnica je potvrđena iz vanpravnih razloga i vi to znate sudija. Ovi ljudi nijesu službena lica i nema djela – kategoričan je advokat Piperović.
On je naveo i da je sudija Zoran Radović prilikom odluke o potvrđivanju optužnice preglasan i da je optužni akt tako potvrđen.
I Piperovićev kolega, advokat Mihailo Volkov kazao je da je danas odgonetnuta sumnja da li su javni funkcioneri bili u Komisiji pa se postavlja pitanje: „Što je ostalo od optužnice i nadležnosti ovog vijeća da odlučuje o ovoj pravnoj stvari“?
-Da su bili javni funkcioneri po osnovu postupanja u Komisiji to bi bilo navedeno i u odgovorima Agencije. To što je vijeće prilikom kontrole optužnice zanemarivalo sve na šta je odbrana ukazivala pa i to da oni nemaju status javnog funkcionera ne obavezuje ovo vijeće da nastavi lošim tragom i nastavi suđenje – ukazao je advokat Volkov. Istakao je da sudsko vijeće treba da razmotri pitanje nadležnosti.
Advokat Mitar Mugoša smatra da je Agencija dala jasan odgovor da su njihovi branjenici imali status javnih funkcionera na osnovu ministarskih funkcija ali ne na osnovu članstva u Komisiji.
-Jasno je da članovi vijeća nijesu postupali kao ministri. Ovo je dovoljno za obustavu postupka - kazao je advokat Mugoša.
Njegov kolega advokat Nikola Martinović predočio je sudskom vijeću da sva službena lica nijesu javni funkcioneri ali da javni funkcioneri jesu službena lica. Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da se sud proglasi nenadležnim.
Svi advokati su bili saglasni da se nijesu stekli uslovi da se vodi postupak.
Na današnjem ročištu saslušano je pet svjedoka – bivši direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, Ivan Đoković, bivši generalni sekretar Vlade, Alma Ljuljanaj Jovićević, službenica u Ministarstvu odbrane, sutkinja Vesna Begović i Jovan Došljak službenik u Ministartsvu odbrane.
Mugoša, Đoković, Ljuljanaj Jovićević i Begović saopštili su da su dobili kredite po povoljnim uslovima. Mugoša je naveo da mu je isplaćeno 40.000 eura i da je taj kredit dobio na ime legalizacije i komunalija za kuću. Ljuljanaj Jovićević je takođe rekla da je dobila 40.000 kredita za rješavnje stambenog pitanja, Đoković 20.000 eura za renovinaja stana a sutkinja Begović kredit od 40.000.
Svi oni su naveli da su im ti iznosi isplaćeni nakon potpisivanja ugovora.
Svjedok Đoković je bio decidan da je materijal Komisije za stambena pitanja bio naznačen kao informacija i upućivan Vladi na razmatranje i usvajanje i da ta informacija nije bila potpisivana od članova i predsjednika komisije. Vlada je, kako je objasnio imala mogućnost da vrati taj akt jer se na Vladi nikada nije moglo razmatrati nešto što je nezakonito. Odbrana je ulazala da dodijeljena novčana sredstva nijesu bila nepovratna. Suđenje se nastavlja 18. decembra kada će vijeće odlučiti o prijedlozima odbrane.

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa planira da proširi zabranu, odnosno ograničenje ulaska u Sjedinjene Države, sa građana 19 na građane više od 30 zemalja, saopštila je američka ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Ova mjera najavljena je nakon što je jedan muškarac iz Avganistana optužen da je u Vašingtonu pucao na dva pripadnika Nacionalne garde SAD, pri čemu je jedan od njih preminuo, a drugi ranjen. Uhapšeni Avganistanac, koji je emigrirao u SAD nakon povlačenja američkih snaga iz njegove zemlje 2021. godine, izjasnio se da nije kriv.
Prethodno je u junu 2025. republikanska administracija SAD zabranila ulazak građanima iz 12 zemalja, dok je pristup ograničen za još sedam država. Nakon napada na gardiste, mjere prema ovim zemljama pooštrene su, a među njima su Avganistan, Somalija, Iran i Haiti.
Noem je tokom ove sedmice najavila preko društvenih mreža da će zabrana obuhvatiti još zemalja, a u razgovoru sa voditeljkom Foks njuz kanala Lorom Ingram dodala je da predsjednik Tramp još razmatra koje države će biti uključene na spisak.
- Ne mogu precizirati tačan broj, ali biće više od 30. Predsjednik i dalje razmatra-rekla je Noem, ne otkrivajući dodatne detalje.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost nije odgovorilo na pitanja novinara o tome kada bi ažurirana zabrana mogla da stupi na snagu i koje zemlje će tačno biti uključene.

Administracija SAD planira proširenje zabrane ulaska za građane više od 30 zemalja

U Bijelom Polju večeras se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđena jedna osoba, prenosi Portal Analitika.
U naselju Lješnica teže povrede zadobila je D.T. (19) iz tog grada. Ona je zbrinuta u tamošnjoj bolnici, naveli su iz bjelopoljskog Osnovnog državnog tužilaštva.
Nju je autom udario Bjelopoljac G.M. (36).
- Vozač putničkog vozila napustio je lice mjesta, nakon čega je pronađen i priveden- saopšteno je Portalu Analitika iz ODT Bijelo Polje.

Bijelo Polje: Teže povrijeđena djevojka, vozač pronađen pošto je napustio lice mjesta

&nbsp;Intenzivna obuka o upravljanju projektima unaprijedila je kapacitete organizacija civilnog društva (OCD), kako bi doprinijeli zaštiti digitalnih prava u Crnoj Gori kroz realizaciju svojih projektnih ideja. 
To je poručeno danas na kraju trodnevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u Podgorici.
Iz CGO-a su rekli da su obuku pohađali predstavnici organizacija čiji su projekti podržani na nedavno okončanom konkursu za podršku projektima OCD-a u Crnoj Gori u okviru programa “Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”.
U saopštenju se navodi da taj program sprovodi CGO, u partnerstvu sa SHARE fondacijom, i u saradnji sa Agencijom za &nbsp;audiovizuelne medijske usluge, a uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Nemanja Marić iz nevladine organizacije Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), čiji je projekat „Digitalna (de)konstrukcija laži“ podržan u okviru konkursa, rekao je da mu je posebno značajan dio obuke posvećen vidljivosti projekata na mrežama.
.- Jer omogućava da profesionalno predstavim svoj rad, doprem do šire publike i jasnije komuniciram vrijednosti i poruke koje želim prenijeti- istakao je Marić.
Koordinatorka projekta „Pravom kroz digitalnu galaksiju: siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji realizuje Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nikolina Tomović, rekla je da će njihove projektne aktivnosti biti usmjerene ka mladima.
Ona je objasnila da će te aktivnosti obuhvatiti edukativni program, naučnu konferenciju o digitalnim pravima i sigurnosti na internetu, nagradni konkurs, kao i izradu informativnih sadržaja posvećenih digitalnim pravima, medijskoj pismenosti i online bezbjednosti.
- Učešće na ovim obukama, posebno o vidljivosti projekata i korišćenju društvenih mreža nam je bilo izuzetno značajno, jer je doprinijelo razvoju komunikacijskih vještina ključnih za efikasno informisanje ciljne grupe i bolje rezultate u realizaciji projektnih aktivnosti- dodala je Tomović.
Iz CGO-a su rekli da su učesnici tokom trodnevne obuke stekli znanja o upravljanju EU projektima, finansijskom menadžmentu, pisanju i praćenju javnih politika, kao i vođenju društvenih mreža, kampanjama i pravilima Evropske unije o vidljivosti projekata.&nbsp;
- Razumijevanje projektnog ciklusa ključno je za efikasno planiranje i sprovođenje aktivnosti, unapređenje transparentnog i odgovornog upravljanja sredstvima, te jačanje kapaciteta za praćenje javnih politika- navodi se u saopštenju.

Osnaživani kapaciteti OCD za efikasno upravljanje projektima u oblasti digitalnih prava

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postao je prvi čovjek koji je primio novu nagradu za mir koju dodjeljuje FIFA tokom izvlačenja žrijeba za Svjetsko prvenstvo 2026.
Prilikom predstavljanja nagrade za mir, FIFA je navela da je Tramp "donio mir u mnoge zemlje svijeta, postigao primirja i pokrenuo diplomatske procese". Američki lider, kako je rečeno, "zaustavio je osam ratova, uključujući jedan sukob između Kosova i Srbije".
Đani Infantino, predsjednik Svjetske fudbalske organizacije, uručio je nagradu Trampu na ceremoniji u Kennedy Centru u Vašingtonu.
- Ovo je zaista jedna od najvećih počasti u mom životu. Spasili smo milione života. Na primjer, u Kongu – više od 10 miliona je poginulo, a išli su ka još 10 miliona vrlo brzo. Takođe sa Indijom i Pakistanom, zaustavili smo ratove, u nekim slučajevima neposredno prije nego što su počeli. Svijet je sada sigurnije mjesto. SAD prije godinu dana nisu bile u tako dobroj situaciji- rekao je Tramp nakon što je primio nagradu.
Infantino je rekao da je Tramp osvojio ovu nagradu zbog "izuzetnih poteza" u promociji mira i jedinstva širom svijeta.
FIFA je u novembru najavila da će dodjeljivati ovu godišnju nagradu kako bi odala priznanje ljudima koji donose "nadu za nove generacije".
Američki predsjednik je više puta izjavio da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u zaustavljanju osam sukoba tokom ove godine, uključujući i postizanje primirja u Gazi.
Ipak, Nobelovu nagradu za mir ove godine osvojila je opoziciona liderka iz Venecuele, Marina Corina Machado.
Američki lider je organizaciju Svjetskog prvenstva postavio u središte svog drugog predsjedničkog mandata.
Svjetsko prvenstvo će se održati narednog ljeta u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Tramp prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: slucaj-stanovi