Specijalno državno tužilaštvo (SDT) izjavilo je žalbu na odluku Višeg suda u Podgorici kojom su oslobođeni svi optuženi u predmetu "Stanovi".
- Prvostepena presuda je javno objavljena 16. maja ove godine, a njen ovjereni prepis je dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu 14. oktobra, sa pravnom poukom da se žalba može izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa - saopšteno je iz SDT-a.
Iz SDT-a su predložili Apelacionom sudu da ukine presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
SDT je ranije optužilo više funkcionera bivše vlasti Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.
Oni se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja. Terete se da su zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnice, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
- Žalba je izjavljena zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a predloženo je da drugostepeni ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet tom sudu na ponovno suđenje, a da naredi da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem - kazali su u SDT-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SDT predložilo Apelacionom sudu da ukine presudu u slučaju "Stanovi" i vrati ga ponovno odlučivanje

U slučaju koji je u javnosti poznat kao „Stanovi“ sud je cijenio sve izvedene dokaze i utvrdio da je Specijalno državno tužilaštvo tokom postupka &nbsp;ključne dokaze predložilo u formi običnih kopija, bez ovjere nadležnog organa ili potvrde njene vjeroostojnosti. Predloženi dokazi ne ispunajavaju standard &nbsp;potrebne dokazne vrijednosti u krivičnom postupku i s obzirom da ti dokazi predstavljaju jedini osnov optužbe , sud nije mogao zaključiti da su optuženi izvršili krivično djelo van razumne sumnje – navodi se u obrazloženju presude koja je objavljena na sajtu Višeg suda. Sutkinja Vesna Kovačević juče je u Višem sudu,usljed nedostataka dokaza, izrekla oslobađuju presudu nekadašnjim ministrima i funkcionerima Predragu Boškoviću, Sanji Vlahović, Suadu Numanoviću, Ivanu Brajoviću, Osmanu Nurkoviću, Budimiru Šegrtu, Dragici Sekulć, Suzani Prebilović, Jeleni Radonjić, Damiru Šehoviću, Aleksandru Jovićeviću i šefu kabineta predsjednika Crne Gore Draženu Miličkoviću. U obrazloženju se navodi da Bošković bio predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade a ostali optuženi su bili članovi tog tijela. Sutkinja je navela da optuženi u odbranama nijesu negirali da su donosili Odluke o rješavanju stambenih pitanja funkcionerima ali da su to činili poštujući odredbe čl.28 čl. 30 i čl.30 a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Ona je ukazala i da su optuženi naveli da su odluke donosili isključivo poštujući zaključke Vlade CG koji su predhodili donošenju navedenih Odluka a da je za njih zaključak Vlade imao obavezujući karakter. - Iz kopija kopija koji su predloženi kao dokaz od Specijalnog državnog tužilaštva podnosioci zahtjeva za rješavanje stambenih pitanja koje su pretežno činili javni funkioneri zaposleni u javnoj upravi, sudije i tužioci podnosili su i predavali zahtjeve Komisiji za stambena pitanja Vlade CG koja je sazivala sjednice, razmatrala pristigle zahtjeve i donosila inicijative. Nako toga slala ih je Vladi radi davanja saglasnosti, nakon čega je Vlada donosila zaključke pozivajući se na odredbe čl. 28.čl. 30 i čl.30a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera i usvajala informacije o rješavanju stambenih pitanja – piše u obrazloženju prvostepene presude. Stav sudskog vijeća je i da je recimo Vlada imala drugačiji stav ili smatrala da Komisija ne može rješavati stambena pitanja pojednih funkcionera mogla je nakon razmatranja zaključaka vratiti ih na dopunu, izmijeniti i ne dati saglasnot ili odbiti ih. - U odlukama koje je donosila Komisija za stambena pitanja nakon zaključka Vlade navedeno je da će se o realizaciji Odluka komisije starati Ministarstvo finansija &nbsp;u Uprava za imovinu. Uvidom u ugovore o vraćanju kredita proizilazi (iako je sud imao samo kopije kopija kao materijalnih dokaza ) da je Uprava za imovinu kao davalac kredita navela da po ovlašćenju Vlade zaključuje ugovor sa korisnicima kredita, što znači opet po ovlašćenju Vlade i na kraju su shodno tim ugovorima i isplaćivana sredstva osobama koji su dobili sredstva i sa kojima su zaključivali ugovore - obajšenjeno je u presudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude"> <figcaption>Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Sutkinja Kovačević je istakla da su, prema mišljenju vijeća, neprihvatljivi materijali dokazi na kojima se zasniva optužnica – a to je nekoliko stotina dokaza koje su kopija kopije. SDT je, kako se navodi, pokušalo da pribavi originalnu dokumentaciju od Vlade, Državnog arhiva, Uprave za imovinu a što je i ovaj sud uradio ali su dobili informaciju da originalane dokumentacije nema. - Ne samo što nema originalne dokumentacije već nema ni ovjerene fotokopije osim što u spisima egzistira samo kopija kopije. Cijeneći prednje i opšteprihvaćeni stav sudske prakse kako naše države tako i država u regionu je da kopija kopije isprave ne može predstavljati dokaz na kojem se može zasnivati sudska odluka a odredbom čl. 355 ZKP određeno je da se pismena koja imaju značaj dokaza, ukoliko je to moguće, podnose u originalu. Snagu originalne isprave, može da ima samo ona kopija koju je na propisan način izdao nadležni državni organ, ustanova, privredne ili društvena oragnizacija ili zajednica &nbsp;a kopija isprave koja nije na propisan način izdata ne može da predstavlja dokaz u krivično pravnoj stvari, makar takvu ispravu izdao državni oragan, pa se pokazuje neosnovan navod SDT da &nbsp;kopija koju je dostavio sudu uz optužnicu treba tretirati kao original i dati mu snagu dokaza u krivičnom postupku – stav je sudskog vijeća. U obrazloženju odluke sutkinja Kovačević se pozvala i na praksu u regionu – da kopija isprava i dokumenata sama po sebi bez originala ili bez posebne potvrde o autentičnosti ne može biti dokaz jer su u krivičnim stvarima cijeni visko standar dokazivanja. Sudsko vijeće smatra da samo original ili ovjereni prepis mogu biti dokazi a kako u spisima postoje samo kopije kopija dokumenata i isprava sud ne može utvrditi da li su mijenjane, falsifikovane ili je manipulisano pojedinim ispravama. - Sud u okviru načela slobodne ocjene, nije ovlašćen da svoje uvjerenje zasniva na dokazima koji nijesu pribavljeni u skladu sa zakonom, odnosno na običnim kopijama kopija, budući da SDT nije pribavio ni jedan drugi dokaz kojim bi van razumne sumnje dokazao krivicu optuženih, pa je primjenom načela in dubio pro reo čl. 3 ZKP i polazeći od prava optuženih na pravično suđenje garantovano čl. 6 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, donio odluku kojom se optuženi usljed nedostatka dokaza oslobađaju od optužbe, jer je sud imao u vidu da povreda prava na zakonite dokaze predstavljaju i povredu prva optuženih na pravično suđenje iz čl 6. Evropske konvencije, zbog čega ih je u skladu sa načelom in dubio pro reo oslobodio od optužbe – navodi se u obrazloženju presude.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

SLUČAJ STANOVI: Kopije kopija ne mogu biti dokaz, SDT nije ponudilo čak ni ovjerene kopije

Advokat Zoran Piperović izjavio je da je oslobađajuća presuda u slučaju „Stanovi“ bila očekivana i pravno jedino moguća, jer optuženi nijesu imali status službenih lica, niti je komisija za dodjelu stanova imala javnopravni karakter.
- Ova odluka je bila jedina moguća jer lica, uključujući i Predraga Boškovića, nijesu imala svojstvo službenih lica. U Komisiji za dodjelu stanova nijesu učestvovali kao ministri, već kao članovi pomoćnog tijela Vlade, koje ne donosi izvršne odluke - kazao je Piperović Portalu ETV.
On je istakao da je tužilac pokušalo da dokaže protivpravno postupanje tako što je naprimjer Boškovića označilo kao ministra prosvjete u trenutku njegovog rada u komisiji, ali, kako tvrdi Piperović, to pravno nije održivo.
- On u Komisiji nije učestvovao kao ministar prosvjete. Prosto, imenovanje Boškovića za predsjednika komisije nije bilo u funkciji njegovog ministarskog položaja. To je bio ključni propust u optužnici - naglasio je advokat.
Drugo što je bilo odlučujuće, kako navodi Piperović, je to je da je tužilac u završnim riječima tvrdio da je Komisija za dodjelu stanova javnopravni organ, što je, prema njegovom mišljenju, bio ozbiljan pravni faul.
- Javnopravni organi su Uprava za igre na sreću, Uprava carina, Poreska uprava... Komisija je samo pomoćno tijelo Vlade, koje mogu da sačinjavaju bilo koji činovnici, bez javnih ovlašćenja, već samo donosi odluke koje verifikuje vlada - objasnio je on.
Kao dodatni nedostatak u dokaznom postupku, naveo je da nijedan dokument koji je Tužilaštvo priložilo nije bio originalan niti ovjeren, već su u pitanju bile kopije kopija.
- Sudija Kovačević je utvrdila jedino što je mogla da utvrdi, a to je da sva lica oslobodi. Nikada nijesam potencirao da je ovaj predmet imao prizvuk političkog progona. Mene zanima samo da li ima djela ili nema djela, da li ima dokaza ili nema dokaza. To da li je politički progon ili nije, neka komentarišu oni koji su bili procesuirani - poručio je Piperović.
Osvrćući se na najavljenu žalbu Specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, Piperović je rekao da je to uobičajena praksa i da ne očekuje nikakva pravna iznenađenja pred Apelacionim sudom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fslucaj-stanovi-boskovic-i-ostali-oslobodeni-optuzbi-zbog-nedostatka-dokaza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Piperović: Oslobađajuća presuda Boškoviću i ostalima bila jedini mogući ishod

Advokat Zoran Piperović je u Višem sudu na suđenju u slučaju Stanovi kazao da njihovi klijenti nijesu imali status službenih lica u Komisiji za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine.&nbsp;
Njima se na teret stavljaju krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Agencija za sprečavanje korupcije u mjesec poslala je dva oprečna mišljenja u jednom je navedeno da nijesu imali status javnih funkcionera, a u drugom da jesu.
Prema mišljenju advokata Piperovića sa dopisom ASK- a problem jedino može imati Tužilaštvo.
- Ne normira ASK ko je službeno lice - istakao je advokat Piperović, zastupnik Predraga Boškovića.
On je dodao da dokazni postupak treba uprostiti jer krivičnog djela nema.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnjih ministara &nbsp;i funkcionera Predraga Boškovića, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Ivana Brajovića, Osmana Nurkovića, Dragice Sekulović, Ivana Brajovića, Suzana Prebilović, Jelene Radonjić, Damira Šehovića, Aleksandra Jovićevića i šefa kabineta predsjednika Crne Gore Dražena Miličkovića.
I advokat Mihailo Volkov smatra da je nakon dopisa ASK- a jasno da je riječ o političkom procesu ukazujući na dva oprečna stava koja su poslali Sudu.
Prema mišljenju advokata Nikole Martinovića dopis ASK "predstavlja odsustvo bilo kakve kompetencije o određivanju javnih lica".
- Tužilaštvo ne pravi razliku između javnih funkcionera, odgovornih i službenih lica- kazao je Martinović.
S obzirom da se ASK u dva dopisa izjasnio da li su imali status javnih funkcionera Martinović je ukazao da se njihovim branjenicima sudi kao službenim licima.
Advokat Vladan Đuranovičić smatra da je neko izvršio "uticaj na sastavljača dopisa koji šalje dva različita mišljenja".
- Ovakvo ponašanje ukazuje na očigledan pokušaj pritiska- istakao je Đuranović.
Optužnicom Sdt okrivljeni se terete da su od 2016. do 2020., kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja. Terete se da su zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj &nbsp;upravi, čime su prema navodima iz optužnice, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
Suđenje se nastavlja 20. marta.

Odbrana u slučaju "stanovi": Optuženi nijesu imali status službenih lica, proces politički motivisan

Na suđenju optuženima u slučaju „Stanovi“, u Višem sudu, pročitan je drugi dopis Agencije za spečavanje korupcije u kojem se sada tvrdi da predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu jesu imali status javnih funkcionera. Agencija za spečavanje korupcije je tim naknadnim izjašnjenjem demantovala sebe! Sutkinja Vesna Kovačević sopštila je danas da je Agencija samoinicijativno poslala dopis u kojem je navedeno da su optuženi po osnovu članstva u tom tijelu imali status javnih funkcionera. Taj dopis potpisao je direktor Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić, kao i prethodni koji je suprotan od ovoga. Prvo izjašnjenje ASK- a sutkinja Kovačević pročitala je na ročištu 21. novembra kada su iz te institucije decidni bili da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpBl6GfBzsJ8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od branilaca, advokat Nikola Martinović rekao je da će njegov prijedlog biti da se Drakić sasluša u svojstvu svjedoka a s obzirom na dva oprečna mišljenja ASK-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121815120_9d79ac74f8b06443cf74ae1a79055abb0a2bfba0ade652a3a384c6be51b37fbc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121815120_9d79ac74f8b06443cf74ae1a79055abb0a2bfba0ade652a3a384c6be51b37fbc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budimir Šegrt sa advokatom"> </figure>  Suđenje je odgođeno za 17. februar zbog nedolaska optuženog Osmana Nurkovića koji je obavijestio advokaticu da je krenuo iz Rožaja, ali da mu se vozilo pokvarilo. Takođe, odlaganje je tražio i advokat Mihailo Volkov koji zastupa Suada Numanovića jer je naveo da je njegov klijent lošeg zdravstvenog stanja, ali da je došao na ročište da bi ispoštovao sudsko vijeće. Odbrana Numanovića predala je sutkinji medicinsku dokumentaciju. Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Budimir Šegrt, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.

ASK demantovala sebe: Sad tvrdi da su optuženi imali status javnih funkcionera u Komisiji

Predsjednik i članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016. do 2020. godine u tom tijelu nijesu imali status javnih funkcionera, navodi se u odgovorima Agencije za spečavanje korupcije koje je danas sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević pročitala na suđenju optuženima u slučaju u javosti poznatom kao „Stanovi“.
Odbrana optuženih zatražila je obustavu postupka jer, kako su istakli, nema djela. Sa druge strane, tužilac je rekao da nema dilemu da su optuženi javni funkcioneri i da im treba suditi pred Višim sudom.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilatva su nekadašnji ministari i državni službenici Predrag Bošković, Sanja Vlahović, Suad Numanović, Ivan Brajović, Osman Nurković, Dragica Sekulović, Ivan Brajović, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić, Damir Šehović, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore Dražen Miličković. Optužnicom se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnog akta, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
<h2>TUŽILAC O ODGOVORU ASK-a</h2>
U odgovorima Agencije za sprečavanje korupcije navedeno je da su optuženi imali status javnih funkcionera po funkciji koju su obavljali ali u Komisiji nijesu imali taj status.
Nakon toga tužilac Vukas Radonjić je naveo da Agencija ne određuje ko je javni funkcioner već zakon.
-Ako bi se oslonili na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije to mišljenje ne obavezuje sud, niti specijalnog državnog tužioca. Svojstvo javnog funkcionera ne određuje Agencija, nego je to definisano zakonom a upravo je zakonom određeno da su to imenovane osobe u organima vlasti – kazao je Radonjić.
Odbrana optuženih kategorična je bila da djela nema i da Sud treba da se proglasi nenadležnim.
<h2> ZA ODBRANU NEMA DJELA</h2>
Advokat Zoran Piperović ukazao je sudskom vijeću i da je prilikom kontrole optužnice kazao da njegov branjenik Predrag Bošković nije javni funkcioner.
-Ova optužnica je potvrđena iz vanpravnih razloga i vi to znate sudija. Ovi ljudi nijesu službena lica i nema djela – kategoričan je advokat Piperović.
On je naveo i da je sudija Zoran Radović prilikom odluke o potvrđivanju optužnice preglasan i da je optužni akt tako potvrđen.
I Piperovićev kolega, advokat Mihailo Volkov kazao je da je danas odgonetnuta sumnja da li su javni funkcioneri bili u Komisiji pa se postavlja pitanje: „Što je ostalo od optužnice i nadležnosti ovog vijeća da odlučuje o ovoj pravnoj stvari“?
-Da su bili javni funkcioneri po osnovu postupanja u Komisiji to bi bilo navedeno i u odgovorima Agencije. To što je vijeće prilikom kontrole optužnice zanemarivalo sve na šta je odbrana ukazivala pa i to da oni nemaju status javnog funkcionera ne obavezuje ovo vijeće da nastavi lošim tragom i nastavi suđenje – ukazao je advokat Volkov. Istakao je da sudsko vijeće treba da razmotri pitanje nadležnosti.
Advokat Mitar Mugoša smatra da je Agencija dala jasan odgovor da su njihovi branjenici imali status javnih funkcionera na osnovu ministarskih funkcija ali ne na osnovu članstva u Komisiji.
-Jasno je da članovi vijeća nijesu postupali kao ministri. Ovo je dovoljno za obustavu postupka - kazao je advokat Mugoša.
Njegov kolega advokat Nikola Martinović predočio je sudskom vijeću da sva službena lica nijesu javni funkcioneri ali da javni funkcioneri jesu službena lica. Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da se sud proglasi nenadležnim.
Svi advokati su bili saglasni da se nijesu stekli uslovi da se vodi postupak.
Na današnjem ročištu saslušano je pet svjedoka – bivši direktor Poreske uprave Miomir Mugoša, Ivan Đoković, bivši generalni sekretar Vlade, Alma Ljuljanaj Jovićević, službenica u Ministarstvu odbrane, sutkinja Vesna Begović i Jovan Došljak službenik u Ministartsvu odbrane.
Mugoša, Đoković, Ljuljanaj Jovićević i Begović saopštili su da su dobili kredite po povoljnim uslovima. Mugoša je naveo da mu je isplaćeno 40.000 eura i da je taj kredit dobio na ime legalizacije i komunalija za kuću. Ljuljanaj Jovićević je takođe rekla da je dobila 40.000 kredita za rješavnje stambenog pitanja, Đoković 20.000 eura za renovinaja stana a sutkinja Begović kredit od 40.000.
Svi oni su naveli da su im ti iznosi isplaćeni nakon potpisivanja ugovora.
Svjedok Đoković je bio decidan da je materijal Komisije za stambena pitanja bio naznačen kao informacija i upućivan Vladi na razmatranje i usvajanje i da ta informacija nije bila potpisivana od članova i predsjednika komisije. Vlada je, kako je objasnio imala mogućnost da vrati taj akt jer se na Vladi nikada nije moglo razmatrati nešto što je nezakonito. Odbrana je ulazala da dodijeljena novčana sredstva nijesu bila nepovratna. Suđenje se nastavlja 18. decembra kada će vijeće odlučiti o prijedlozima odbrane.

Nakon odgovora ASK-a obesmišljena optužnica SDT-a, odbrana traži obustavu postupka

Predstava „Bladi Mun“, prema tekstu i u režiji Ane Đorđević, biće ponovo izvedena u ponedjeljak, 2. februara, u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Predstojeće izvođenje biće prilagođeno osobama oštećenog vida, uz obezbijeđenu audio-deskripciju i katalog predstave na Brajevom pismu, u saradnji sa Bibliotekom za slijepe Crne Gore.
Na ovaj način nacionalni teatar nastavlja sa sprovođenjem inkluzivne programske politike. U prvom dijelu pozorišne sezone na isti način je izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“, dok je „Bladi Mun“ već igrana i uz prevod na znakovni jezik za osobe sa oštećenjem sluha, u saradnji sa Savezom gluvih i nagluvih Crne Gore.
Uloge u predstavi tumače Sanja Vujisić, Nikola Perišić, Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Maša Božović, Stevan Vuković i Branka Otašević.
Dramaturg predstave je Stefan Bošković, kostimografkinja Svetlana Cvijanović, scenografkinja Ljubica Petrović, dok su za muziku zaduženi Ivana Čanović i Bojan Jovović. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, a asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović. Izvršni producent je Danilo Milatović.
Govoreći o radu na predstavi, dramaturg Stefan Bošković istakao je da je proces stvaranja postavljen kao svojevrsni satni mehanizam – organizam neprestanih promjena koji se rotira, mijenja i pulsira, otvarajući prostor za velike odluke i sudbinske preokrete.
- Iza svega, rediteljka Ana Đorđević uspjela je da nedefinisanu mješavinu ljudskih sudbina i kosmičkih uticaja dovede u ravnotežu, konstruišući polifoni mehanizam u nježnu cjelinu iz koje sve nastaje i u kojoj sve nestaje - kazao je Bošković.
Ulaznice uz popust od 50 odsto, u okviru februarske akcije „Dvoje kao jedno – zaljubite se u pozorište“, mogu se kupiti putem veb-sajta cnp.me i na biletarnici CNP-a. Publika se o aktivnostima nacionalnog teatra može informisati i putem društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i Viber kanala.

CNP: „Bladi Mun“ u ponedjeljak uz audio-deskripciju za osobe oštećenog vida

Dok RTCG problematizuje izbor Nikole Markovića za direktora RTNK, Javni servis prećutkuje sopstvenu praksu – činjenicu da Boris Raonić već godinama nezakonito obavlja funkciju generalnog direktora, uprkos više pravosnažnih sudskih presuda koje su to jasno potvrdile.
Javni servis RTCG jutros je na svom portalu problematizovao izbor Nikole Markovića za direktora Radio-televizije Nikšić. U opširnom tekstu RTCG dovodi u pitanje zakonitost Markovićevog izbora, pritom zaboravljajući jednu ključnu činjenicu: generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić godinama obavlja tu funkciju uprkos brojnim pravosnažnim sudskim presudama kojima je utvrđeno da je nezakonito izabran.
Takav pristup dodatno dobija na težini ako se ima u vidu da je Nikola Marković svojevremeno tužio RTCG zbog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, te da je sud 2023. godine presudio u njegovu korist. Podsjećanja radi, Marković je bio i protivkandidat Raoniću na konkursu za prvog čovjeka RTCG još 2021. godine.
RTCG o „jasnoj situaciji“, ali samo kad im odgovara
Kako piše portal RTCG, aktuelni konkurs za generalnog direktora Radio-televizije Nikšić, prema njihovoj ocjeni, „ne događa se ni u pravnoj nepoznanici, ni u prostoru institucionalne sive zone“.
„Naprotiv, događa se u izuzetno jasnoj situaciji, nakon što je nadležna državna institucija još prije više od dvije godine jasno, precizno i nedvosmisleno saopštila da je prethodni izbor aktuelnog generalnog direktora Nikole Markovića bio nezakonit i da je tim postupkom ozbiljno ugrožen javni interes“, navodi RTCG.
Međutim, izgleda da se u Javnom servisu pritom zaboravljaju brojne sudske presude koje se odnose upravo na nezakonit izbor Borisa Raonića.
Tri presude, ista poruka: izbor Raonića nezakonit
Osnovni sud u Podgorici je krajem prošle godine poništio odluku Savjeta RTCG kojom je Boris Raonić u septembru 2024. godine ponovo izabran za generalnog direktora Javnog servisa. Presuda je donijeta po tužbi Slavena Knezovića, jednog od kandidata na konkursu, uz obrazloženje da odluka Savjeta nije bila valjano obrazložena i da nije ispunila standarde pravičnog postupka.
Isti sud je u julu prošle godine donio i prvostepenu presudu kojom je poništena odluka Savjeta RTCG od 2. septembra 2024. o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora nacionalnog emitera.
Ovo je, ujedno, treća prvostepena odluka Osnovnog suda kojom se konstatuje nezakonit izbor Borisa Raonića. Prve dvije, donesene po tužbama Nikole Markovića i Srđana Čovića, potvrđene su na Višem sudu i postale pravosnažne. Time je i formalno potvrđeno da se Boris Raonić već gotovo četiri godine nalazi na čelu Javnog servisa nezakonito.
Nikola Marković i Srđan Čović žalili su se Osnovnom sudu u Podgorici na izbor Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, budući da su mu bili protivkandidati u postupku izbora 2021. godine. Tužbe su podnijeli zbog, kako su naveli, brojnih nepravilnosti koje su pratile taj proces.
Osnovni sud u Podgorici je 2023. godine presudio u korist novinara Nikole Markovića, usvojivši tužbeni zahtjev i poništivši kao nezakonitu odluku RTCG o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa.
Krivična prijava protiv vrha RTCG
Dodatno, tokom 2024. godine protiv generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, kao i članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te rukovodioca Pravne službe Željka Mićovića, grupa zaposlenih u RTCG podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog sumnje na kriminalno udruživanje.
U krivičnoj prijavi se navodi da je ova grupa, djelujući udruženo, kršila zakone i omogućila Borisu Raoniću sticanje enormne imovinske koristi, te da postoji osnov sumnje za izvršenje više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, uključujući kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevaru, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotrebu službenog položaja.
Prema navodima iz prijave, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, zakoni su kršeni svjesno, namjerno i u kontinuitetu, čime je ugrožen javni interes, a Borisu Raoniću omogućeno nezakonito sticanje više od 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
Na kraju, predsjednik i dio članova Savjeta RTCG proglašeni su 2025. godine krivima zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, i to uprkos presudi Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju. Izrečena im je uslovna kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko u narednom periodu ne počine novo krivično djelo.

Selektivno pamćenje Javnog servisa: Blate Markovića dok Raonić nezakonito sjedi u fotelji generalnog direktora

Univerzitet Crne Gore, zajedno sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, predstavlja nukleus crnogorskog obrazovanja i nauke, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ističući da od snage akademske zajednice zavisi budućnost društva i države.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, ovo kazao obrativši se na Univerzitetu Crne Gore povodom promocije publikacije „Crna Gora 2024–2034: Vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore“.
Govoreći o istorijskom kontekstu, Milatović je kazao da Crna Gora ove godine obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti, dok će 2028. obilježiti jubilej 150 godina od međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu, što nameće dodatnu odgovornost za konkretne rezultate i evropsku budućnost.
- Patriotizam nema druge mjere osim one koja se zasniva na obrazovanju, marljivom radu i poštovanju zakona - kazao je on.
Istakao je potrebu za obrazovnom politikom usklađenom sa tržištem rada, ekonomskom politikom održivog razvoja, jakim institucijama vladavine prava, kulturnom politikom koja njeguje raznolikost, energetskom održivošću, reindustrijalizacijom i digitalnom transformacijom kao stubovima razvoja u narednoj deceniji.
Milatović je, kako se dodaje, pozvao akademsku zajednicu da publikaciju pretvori u platformu za kontinuirano djelovanje.
- Pozivam vas da ova publikacija ne bude konačan doprinos Univerziteta razvoju Crne Gore, već temelj za dalje aktivno obrazovno i društveno djelovanje. Na tom putu u predsjedniku Crne Gore, imate pouzdanog i odgovornog partnera - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović: Patriotizam se mjeri obrazovanjem, radom i poštovanjem zakona

Televizija E širi svoj kreativni tim i traži pojačanja u redovima novinara, reportera, kamermana, grafičara i montažera.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPLx6pzSWuGE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Dan otvorenih vrata u Televiziji E biće 9. februara, a vaše je samo da pokažete dobru volju - mi ćemo vam prenijeti potrebno znanje.
Prijavite se na e-mail: redakcija@etv.me ili pozivom na broj 067/990-134.
Pridružite se profesionalnom i pozitivnom timu koji svakodnevno stvara bogat i raznovrstan program!

Tag: slucaj-stanovi