Ruske snage pogodile su infrastrukturni objekat u ukrajinskom gradu Brodi, u Lavovskoj oblasti, koji je povezan s naftovodom Družba, preko kojeg se Mađarska i Slovačka snabdijevaju naftom.
Prema ranijim izvještajima, nakon ruskog napada u Brodiju su se zapalili naftni derivati, što je izazvalo gust dim.
Gradsko vijeće Brodija prijavilo je požar. Nakon napada, škole u gradu su obustavile nastavu, a stanovnici su pozvani da ostanu u svojim domovima i, ukoliko je moguće, da ne izlaze napolje. Vrtići rade uz strogo zatvorene prozore i vrata.
Slične preporuke, da prozore i vrata drže zatvorenim, upućene su i ostalim stanovnicima grada.
Agencija Enkorr izvijestila je da je ta lokacija povezana s naftovodom Družba. Naftovod je i dalje u funkciji i koristi se za transport ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
Važno je istaći da ranije nijesu zabilježeni napadi na infrastrukturu naftovoda Družba na teritoriji Ukrajine.
Ovaj napad je posebno značajan zbog činjenice da su lideri Mađarske i Slovačke, premijeri Viktor Orban i Robert Fico, zauzimali proruski stav u sukobu protiv Ukrajine, upravo zbog toga što energente dobijaju iz Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rusija gađala naftovod koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku

Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa Slovačkom
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i rukovodilaci odabranih projekata iz crnogorskih naučnoistraživačkih institucija potpisali su ugovor o sufinansiranju bilateralnih projekata naučne i tehnološke saradnje.
Ovim ugovorima zvanično započinje novi dvogodišnji ciklus zajedničkih istraživačkih aktivnosti koji će se realizovati u toku 2026 i 2027. godine. Projekti su odabrani na osnovu Konkursa za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Slovačke.&nbsp;
- Cilj Konkursa je podsticanje novih i unapređenje postojećih naučnoistraživačkih veza, jačanje saradnje kroz zajedničke međunarodne projektne inicijative, pripremu naučnih publikacija i organizaciju zajedničkih naučnih događaja, kao i uključivanje mladih istraživača u međunarodne istraživačke mreže. Konkurs je omogućio prijavu do deset bilateralnih projekata, uz obavezu da oba tima učestvuju u zajedničkom planiranju i realizaciji mobilnosti istraživača - saopšteno je iz MPNI.
Na konkurs je pristiglo 25 prijedloga projekata. Kako su rekli u Ministarstvu, projektne prijave su prošle postupak nezavisne evaluacije u obje države.
U Crnoj Gori je sprovedena međunarodna eksterna evaluacija angažovanjem eksperata iz relevantnih naučnih oblasti. Nakon usaglašavanja rezultata evaluacije, dostupnog budžeta i prioriteta saradnje, Mješovita komisija za naučnu i tehnološku saradnju koji su činili predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva obrazovanja, istraživanja, razvoja i mladih Slovačke odobrila je ukupno 10 bilateralnih projekata za finansiranje.&nbsp;
Realizacija projekata će započeti 1. januara 2026. godine, a završetak je planiran za 31. decembar 2027. godine.
Obje strane obezbjeđuju sufinansiranje do 8.000 eura po projektu, a sredstva su namijenjena aktivnostima koje su direktno vezane za realizaciju zajedničkih istraživačkih ciljeva i posjeta istraživača u obje države.
Ceremoniji je, pored rukovodilaca i nosilaca projekata, prisustvovala i Eva Ponomarenkova, ambasadorka Slovačke Republike u Crnoj Gori sa predstavnicima Ambasade.
- Prvi ciklus bilateralnih projekata predstavlja početak uspješnog partnerstva i važnu priliku za unapređenje naučnoistraživačke izvrsnosti, međunarodnu razmjenu znanja i jačanje kapaciteta crnogorskih institucija - poručuju iz MPNI.

Prvi ciklus bilateralnih naučnoistraživačkih projekata sa Slovačkom: Do 8.000 eura za jedan program

Mađarska i Slovačka podnijeće zahtjev Sudu pravde Evropske unije za poništenje propisa RePowerEU kojim se zabranjuje uvoz ruskih energenata.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto kazao je da će Mađarska i Slovačka tražiti obustavu njegove primjene tokom trajanja postupka, prenosi B92.
Sijarto je naveo da Brisel želi da stavi na glasanje uredbu koja bi zabranila uvoz ruske nafte i gasa u EU, što bi, kako je ocijenio, onemogućilo stabilno snabdijevanje Mađarske i Slovačke energentima i dovelo do naglog skoka cijena.
&nbsp;- Ovaj propis predstavlja ozbiljnu pravnu prevaru, jer je očigledno u pitanju mjera sankcija, koja bi morala da bude jednoglasno usvojena. Suprotan je i samim ugovorima EU, koji jasno propisuju da je energetska politika u nadležnosti država članica, kao i ranijim ocjenama Evropske komisije.- rekao je Sijarto.
&nbsp;Sijarto je takođe saopštio da je u nuklearnu elektranu Pakš stigla poslejdnja ovogodišnja isporuka nuklearnih gorivnih šipki, čime je obezbijeđeno dovoljno zaliha za rad elektrane do novembra 2028. godine.
On je naveo da je, kao i ranije, transport bio otežan geopolitičkim okolnostima i "negativnim stavom" pojedinih evropskih zemalja, zbog čega je trasa isporuke više puta morala da bude mijenjana, uz kombinovanje avionskog i željezničkog transporta.

Mađarska i Slovačka tražiće od Suda pravde EU poništenje odluke o zabrani uvoza ruskih energenata

Mađarska i Slovačka će odluku o zabrani isporuke ruske nafte i gasa, koju Evropska komisija namjerava da stavi na glasanje sljedeće nedjelje, osporiti pred Sudom pravde Evropske unije, najavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
- Brisel želi da sljedeće nedjelje stavi na glasanje zabranu uvoza ruske nafte i prirodnog gasa u Evropu, što će onemogućiti pouzdano snabdijevanje energijom naše zemlje i Slovačke, a dovešće i do naglog rasta cijena - napisao je Sijarto na Fejsbuku, prenosi Tass.
On je istakao da se radi o "velikoj pravnoj prevari, budući da je riječ o sankcijama, koje mogu da se usvoje samo jednoglasno“.
Prema njegovim riječima, namjera Evropske komisije da prihvati većinsku, a ne obaveznu jednoglasnu odluku o zabrani isporuke nafte i gasa iz Rusije, "potpuno je u suprotnosti sa Ugovorom o Evropskoj uniji“.
Podsjetio je i da se u Ugovoru o Evropskoj uniji navodi da je "energetska politika nacionalna odgovornost“.
- Zbog toga ćemo, zajedno sa Vladom Slovačke, odmah nakon usvajanje te odluke uložiti žalbu Evropskom sudu pravde i tražiti da je suspenduje do suđenja - naveo je Sijarto.

Mađarska i Slovačka pred Sudom pravde EU ako se donese odluka o zabrani isporuke ruskih energenata

Slovačka podržava cilj Crne Gore da 2028. godine postane 28. članica Evropske unije (EU) i vidi je kao lidera među državama Zapadnog Balkana, poručio je predsjednik Odbora za evropske poslove slovačkog parlamenta Jan Ferenček.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović je tokom posjete Bratislavi održao niz odvojenih sastanaka sa članovima Parlamenta Slovačke, među kojima je Ferenek, kao i sa predstavnicima nekoliko slovačkih kompanija.&nbsp;
&nbsp;- Razgovori su potvrdili snažnu podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore, kao i interesovanje za intenziviranje ekonomske saradnje dvije države- saopšteno je iz kabineta Ivanovića.
&nbsp;Kako se navodi, u razgovoru sa Ferenčakom su potvrđeni odlični odnosi između Crne Gore i Slovačke.
&nbsp;Ferenčak je poručio da Slovačka u potpunosti podržava cilj Crne Gore da 2028. postane 28. članica Evropske unije, naglasivši da Crnu Goru vide kao lidera među zemljama Zapadnog Balkana.
&nbsp;On je istakao da bi ulazak Crne Gore u EU bio snažan signal da je politika proširenja živa i vjerodostojna.
&nbsp;Ivanović je zahvalio na podršci i ohrabrujućim porukama, naglašavajući da je članstvo u EU prioritet spoljne politike Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Vjerujemo da je 2028. realna i ostvariva godina za članstvo Crne Gore u EU- dodao je Ivanović.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali iz kabineta Ivanovića, na sastancima je razgovarano i o oblastima u kojima Slovačka može pružiti konkretan doprinos reformskim procesima i evropskim obavezama Crne Gore.
U saopštenju se navodi da je Ivanović sa predsjednikom Odbora za vanjske poslove Marijanom Kerijem razgovarao o jačanju ekonomskih odnosa.&nbsp;
&nbsp;Keri je naglasio da Slovačka i Crna Gora imaju prijateljske odnose bez otvorenih pitanja, kao i izuzetno kvalitetan politički dijalog.
On je rekao da je zadovoljan odlukom Vlade Crne Gore o otvaranju Ambasade u Bratislavi, ocjenjujući da to predstavlja važan iskorak u daljem jačanju partnerstva.
Govoreći o evropskim integracijama, Keri je poručio da je Crna Gora već odavno ispunila uslove da bude članica EU.&nbsp;
&nbsp;- Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat. Vaše članstvo bi poslalo snažnu poruku da proširenje nije samo obećanje već realnost- dodao je Keri.
&nbsp;Ivanović zahvalio je na iskrenoj i dugogodišnjoj podršci, navodeći da odlične političke odnose sada treba upotpuniti snažnijom ekonomskom saradnjom.&nbsp;
On se sastao i sa predstavnicima nekoliko slovačkih kompanija koje djeluju u različitim privrednim sektorima, uključujući infrastrukturne projekte, energetiku, i inženjerske usluge.&nbsp;
&nbsp;Ivanović je, kako je saopšteno, predstavio razvojne planove i potencijale Crne Gore, ističući da država nudi stabilno, predvidljivo i sve više evropski usklađeno poslovno okruženje.
- Razgovarano je o mogućnostima saradnje u oblastima izgradnje i modernizacije putne i željezničke infrastrukture, energetskog sektora, kao i u domenu inženjeringa i građevinskih projekata- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Iz kabineta Ivanovića su rekli da su kompanije predstavile svoje projektne kapacitete i iskustvo, uz ocjenu da Crna Gora predstavlja atraktivno tržište za nove investicije i partnerstva.

Ivanović sa Ferenčekom: Slovačka podržava evropski put Crne Gore

Ambasadorka Crne Gore u Slovačkoj Stanica Anđić predala je akreditivna pisma predsjedniku Slovačke Petru Pelegriniju, čime je zvanično stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Slovačkoj Republici - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Anđić je, kako se navodi u saopštenju, zahvalila predsjedniku Slovačke na kontinuiranoj podršci koju njegova zemlja pruža Crnoj Gori, posebno u kontekstu evropske integracije.&nbsp;
- Naglasila je da će svoj mandat posvetiti daljem razvoju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, te podvukla značaj održavanja dinamičnog političkog dijaloga i intenziviranja bilateralnih aktivnosti - kazali su u MVP.
Pelegrini je, kako dodaju, izrazio uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem unapređenju odnosa između dvije države.
- Dodatno je naglasio kontinuiranu podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore, te je pohvalio dosadašnji napredak - navodi se u saopštenju.
U razgovoru sa državnim sekretarom Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Marekom Eštokom, kako se dodaje, sagovornici su usaglasili da se uzvratne političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova održe u Podgorici na proljeće 2026. godine, što će predstavljati važan doprinos daljem produbljivanju saradnje.

Anđić stupila na dužnost ambasadorke Crne Gore u Slovačkoj: Mandat ću posvetiti daljem razvoju saradnje

Obilježavajući godišnjicu Baršunaste revolucije 1989. kojom su okončane decenije komunističke vladavine u bivšoj Čehoslovačkoj, hiljade Čeha i Slovaka danas je izašlo na proteste kako bi upozorili da su demokratske vrijednosti ponovno ugrožene. 17. novembra 1989. čehoslovački komunisti su krenuli na mirni marš u središtu Praga, što je izazvalo odgovor koji je srušio proruski režim nakon četiri decenije diktature.
Ta nenasilna revolucija vratila je demokraciju Čehoslovačkoj koja se četiri godine kasnije, 1993. podijelila na Češku i Slovačku. Obje zemlje kasnije su se pridružile Evropskoj uniji i NATO-u, no mnogi se boje da su prozapadne, demokratske perspektive danas ugrožene.
U Slovačkoj su se hiljade ljudi okupile u glavnom gradu Bratislavi i drugim gradovima na skupovima koje su organizovale opozicione stranke i građanske organizacije, protestujući protiv onoga što smatraju demokratskim nazadovanjem i proruskom politikom premijera Roberta Fica.
- Fico napada nezavisne institucije, kulturu, medije, baš kao što su to činili komunisti- rekao je okupljenima vođa &nbsp;Demokratske stranke Jaroslav Nad, dodavši da ih Fico udaljava od demokratskog svijeta.
Fico na optužbe uzvraća riječima da brani demokratske vrijednosti i nacionalni suverenitet te ispravlja nepravde koje je njemu i saveznicima nanijela prethodna vlada. Fico (61) služi svoj četvrti mandat zahvaljujući podršci krajnje desne Slovačke nacionalne stranke (SNS).
Na češkim izborima održanim 3. i 4. oktobra pobijedila je populistička stranka ANO milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša, koji pokušava formirati vladu sa saveznicima, uključujući krajnje desničarsku stranku skeptičnu prema EU i NATO-u.
Na hiljade ljudi, mašući zastavama Češke, EU-a i Ukrajine, okupilo se na Starogradskom trgu u Pragu u znak protesta protiv Babiša.
Protestanti su takođe kritizirali prijedloge o smanjenju pomoći Ukrajini i preuzimanju veće kontrole nad javnim medijima i financiranjem nevladinih organizacija.&nbsp;

Češka i Slovačka obilježile godišnjicu Plišane revolucije: Kritike na račun Babiša i Fica

Slovačka rafinerija Slovnaft saopštila je u utorak da joj je hrvatski operater naftovoda JANAF smanjio isporuke neruske sirove nafte, navodno iz tehničkih razloga. Iz Slovnafta tvrde da taj potez ugrožava njihove napore da povećaju preradu nafte iz drugih izvora osim ruskih.
Iz JANAF-a su brzo reagovali i odbacili optužbe, ističući da nisu prekršili ugovor i da se transport nafte odvija prema dogovorenom rasporedu, prenosi Rojters.
Slovnaft, koji posluje u okviru mađarske MOL grupe, uglavnom prerađuje rusku naftu, ali ima izuzeće od sankcija Evropske unije koje mu omogućava izvoz derivata proizvedenih iz tih isporuka. Kompanija je, međutim, pokušavala da postepeno poveća udio neruske nafte, te je, prema riječima portparola Antona Molnara, u oktobru i novembru planirala preradu mješavine od 50 odsto alternativnih izvora.
Ti planovi su sada, navodi Slovnaft, dovedeni u pitanje. Kompanija tvrdi da će izgubiti 90.000 tona arapske nafte tipa Arab Light, koja je trebalo da stigne preko JANAF-a. Prema Molnaru, hrvatski operater ih je obavijestio da je taj volumen potreban „za održavanje protoka drugih količina kroz sistem“.
- Rečeno nam je da se radi o tehničkoj količini potrebnoj nakon što su prestali isporučivati naftu srpskoj kompaniji NIS, koju su Sjedinjene Američke Države nedavno stavile pod sankcije - kazao je Molnar.
JANAF je ranije ovog mjeseca saopštio da je u potpunosti isporučio sve količine u vlasništvu ruskog NIS-a koje su se nalazile u njegovom sistemu, u skladu sa američkim sankcijama.
<h2>Poremećeni planovi prerade</h2>
Iz Slovnafta poručuju da se zamjena izgubljenih količina ne može brzo organizovati, što remeti planove prerade.
- Ovim potezom ozbiljno se ugrožava snabdijevanje Srednje Evrope neruskim gorivima - rekao je Molnar, dodajući da je Slovnaft obavijestio JANAF kako smatra da je hrvatska kompanija prekršila ugovor.
Iz JANAF-a su, u odgovoru agenciji Rojters, poručili da odbacuju sve tvrdnje.
- Transport nafte odvija se u skladu sa dogovorenim rasporedom i u potpunom skladu sa ugovorom. Odbacujemo navode Slovnafta o kršenju ugovornih odredbi kao neosnovane i netačne - navedeno je u saopštenju JANAF-a.
<h2>Ključna ruta za region</h2>
U JANAF-u su takođe pozvali MOL grupu da poveća korišćenje kapaciteta naftovoda.
- Trenutna iskorišćenost cjevovoda od strane MOL grupe znatno je ispod ugovorenih količina i uobičajene prakse u sektoru - dodali su.
Jadranski naftovod, koji prolazi kroz Hrvatsku, predstavlja ključnu rutu za snabdijevanje Mađarske i Slovačke alternativnim izvorima nafte, budući da te dvije zemlje i dalje uglavnom zavise od ruske nafte koja stiže putem naftovoda Družba.
Mađarski i slovački zvaničnici više puta su izražavali zabrinutost zbog kapaciteta i cijene transporta preko Jadrana. JANAF ove godine transportuje 2,1 milion tona sirove nafte prema MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj. Tokom 2024. godine Slovnaft je ukupno preradio 4,8 miliona tona sirove nafte, od čega je 662.000 tona bilo iz alternativnih izvora.
I Slovačka i Mađarska, koje se često razilaze sa Briselom oko politike prema ratu u Ukrajini, sada se suočavaju sa novim pitanjima u vezi sa američkim sankcijama ruskim kompanijama Lukoil i Rosneft.
Mađarski premijer Viktor Orban prošle nedjelje izjavio je da traži način kako da zaobiđe te sankcije, te da bi se naredne sedmice trebalo da sastane sa Donaldom Trampom kako bi o tome razgovarali, zaključuje Rojters.

Teške optužbe Slovačke prema Hrvatskoj, stigao odgovor Janafa

Slovačka pruža Ukrajini humanitarnu pomoć, ali nikada neće pristati da iz svog budžeta izdvaja sredstva za pokrivanje vojnih troškova Kijeva - izjavio je premijer te zemlje Robert Fico, prenose RIA novosti.
Fico je rekao da su Evropska unija (EU) i njene države članice izdvojile za Ukrajinu od početka sukoba 177 milijardi eura.
- Pomoć pruža i Slovačka, ali isključivo humanitarno. Kao predsjednik Vlade držim se principa da Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine - naglasio je on u video poruci na Fejsbuku i ponovio da vlada Slovačke, pod njegovim rukovodstvom, neće izdvojiti za takve svrhe "ni jedan jedini cent".
Belgijski premijer Bart de Viver uspio je da ublaži stavove Savjeta EU o korišćenju ruske zamrznute imovine za finansiranje Ukrajine, pa zajam EU od 140 milijardi eura ostaje pod znakom pitanja.
Belgija, jedna od šest osnivača EU, uspjela je da značajno ublaži formulacije objavljene na samitu u Briselu, pa se odluka o korišćenju ruske imovine odlaže do daljeg, prenosi Politiko.
De Viver je desničarski flamanski nacionalista koji je pod pritiskom kod kuće i tvrdi da operacija nosi ogromne finansijske i pravne rizike za Belgiju, gdje se nalazi većina ruske imovine.

Fico: Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine

Ako zaista želite što prije da uđete u Evropsku uniju, onda državni interesi moraju imati prednost nad partijskim. Istovremeno, radite sve da se u društvo ne unosi nepotrebna napetost, a još manje neprijateljstvo. Fokusirajte se u potpunosti na pitanja koja su vezana za integraciju, usvajajte prvenstveno zakone koji su usklađeni sa evropskom legislativom, a rješavanje drugih pitanja, naročito onih koja dijele društvo i nijesu neophodna za završetak procesa ulaska zemlje u Uniju, ostavite za kasnije, kaže ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kome uskoro ističe mandat.
Gandel je u intervjuu za Pobjedu rekao da mu je misija u Crnoj Gori bila najzanimljivije iskustvo od svih dosadašnjih diplomatskih misija u inostranstvu.
- Sreo sam se ovđe sa srdačnošću, sa ljudima vrlo slične mentalitetske bliskosti kao što je imamo mi, a politički je sve bilo izuzetno zanimljivo. Za vas novinare je uvijek interesantno kada se neđe nešto dešava i ima o čemu da se piše. Vrlo slično je i za nas diplomate, iako bih u vašem slučaju više pozdravio mir, razboritost i političku zrelost koja bi vodila ispunjenju strateških ciljeva u korist građana Crne Gore. Figurativno rečeno, veća politička „dosada“ bila bi veći dobitak za vašu zemlju. Znam da pri sadašnjem odnosu snaga u parlamentu, kao i u vezi sa aktivnostima drugih aktera na političkoj sceni, nije jednostavno ići direktno tim putem - naveo je Gandel.
Nakon isteka mandata vratiće se u domuninu, ali poručuje da želi ponovo da dođe u Crnu Goru, svejedno da li poslovno, privatno, na odmor, kod prijatelja ili na neki drugi način.
- Crna Gora mi je prirasla srcu. Iskreno želim da se vratim u zemlju koja je građanska, multietnička, multivjerska, evroatlantska, i uzevši u obzir brojna dešavanja u proteklom periodu želim naglasiti – i antifašistička. Crna Gora je bila prva koja je ustala protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, postala je svijetli primjer za sve nas i izgrađena je na antifašističkim temeljima i vrijednostima. Zato neka je vječna upravo takva Crna Gora - napomenuo je Gandel.
<h2>Više otvorenih pitanja na putu ka EU</h2>
On je konstatova da nije nerealn spoljnopolitički cilj Crne Gore da uđe u EU 2028. godine. Uspješno okončanje procesa, objašnjava Gandel, podrazumjeva mnogo tehničkih detalja koje treba ispuniti, "ali naravno riječ je i o političkom pitanju, koje na kraju može biti i komplikovanije od tehničkog dijela".&nbsp;
- Moja iskrena želja je da Crna Gora postane članica EU u što skorijem mogućem roku. Važno je u tom smislu i to što ostvarivanje tog cilja ima podršku i u redovima crnogorske opozicije, koja u parlamentu glasa za važne zakone - kazao je on.
Međutim, konstatuje da se u posljednjem periodu može vidjeti više otvorenih pitanja koja mogu ugroziti ostvarenje tog cilja. Jedno od njih je otpor mještana Botuna izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što, kako kaže, ljudski razumije imajući u vidu njihova ranija iskustva sa izgradnjom obližnje fabrike aluminijuma, što se na kraju negativno odrazilo na kvalitet njihovog života i zdravlja.&nbsp;
- Ipak, izgradnja ovog postrojenja je danas neophodna za ulazak u EU i zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Želim da vjerujem da će nadležni zajedno sa mještanima Botuna brzo naći rješenje - kazao je Gandel.
Istovremeno ga zabrinjavaju određene tendencije koje imaju za cilj sticanje političkog uticaja u institucijama koje po zakonu ili u skladu sa evropskim pravilima moraju ostati nezavisne.&nbsp;
- Takva institucija je, na primjer, Centralna banka Crne Gore. Neophodno je takođe da zemlja ima funkcionalan Ustavni sud. Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Kada bih ja bio politički lider neke od vladajućih partija, sigurno bih učinio sve da zemlja zatvori sva poglavlja prema planu, dakle do kraja naredne godine, jer bi to za mene bili izuzetno vrijedni poeni pred izbore. Naravno, pod uslovom da samo deklarativno ne tvrdim kako želim ulazak u Uniju, a da mi je pravi cilj potpuno drugačiji - naglasio je Gandel.
Na pitanje kako komentariše uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na sve segmente društvenog i političkog života Crne Gore, Gandel je rekao da Crkvu doživljava kao instituciju od koje očekuje da će se više baviti duhovnim, nego političkim pitanjima. U Crnoj Gori je, međutim, češće svjedok suprotne tendencije.&nbsp;
- Više puta bio sam prisutan kada su potezi poglavara Srpske pravoslavne crkve izazvali sumnje kod građana zemlje, kao i kod istoričara koji rade na osnovu činjenica i dokaza. Tu bih stavio tačku i ne bih dalje razvijao temu. Crna Gora je specifična po tome što nema svoju nacionalnu autokefalnu crkvu. Iz zakona proizilazi da u vašoj zemlji postoji sloboda vjeroispovjesti, pri čemu država nije vezana ni za jednu konkretnu crkvu. U Crnoj Gori nijedna religija niti vjerska zajednica nije „glavna“ niti „državna“. Na njenoj teritoriji žive ljudi različitih vjeroispovjesti, kao i ateisti. U vašem Ustavu takođe piše da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Iz karaktera Ustava jasno proizilazi da je Crna Gora sekularna, multietnička i multifunkcionalna država. Ustav kao najviši zakon države, što se u prenesenom smislu može označiti i kao svojevrsno „sveto pismo“, moraju poštovati i građani i bilo koja institucija - konstatovao je Gandel.
<h2>Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisane u crnogorsku istoriju</h2>
Slovački ambasador poručuje da iz Crne Gore nosi mnogo lijepih i dragocjenih uspomena, te da ostavlja brojne prijatelje i divne ljude koji će mu nedostajati. Zato se, kaže, ne može jednoznačno reći što je bio najveći doživljaj tokom njegovog mandata.
- Bilo je mnogo razgovora sa prijateljima, sa mudrim ljudima koje sam slučajno upoznao i sa kojima sam popričao, srdačnost i gostoprimstvo koje vas odlikuje, putovanja kroz prelijepu prirodu koju imate, bilo da je riječ o primorju ili vašim planinama, đe me posebno očarao Durmitorski prsten. Ogromnu zahvalnost osjećam i prema vašim ljekarima i visoko cijenim profesionalnost sa kojom sam se ovđe susreo. I tu bih mogao dalje da nabrajam - rekao je on.
Poseban osjećaj dobro obavljenog i korisnog posla ima zbog toga što je tokom posjete Petra Pellegrinija potpisan Memorandum o razumijevanju između Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Slovačke akademije nauka, kao i sporazum o akademskoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Filozofskog fakulteta Prešovskog univerziteta u Prešovu. Riječ je, kaže Gandel, o dva važna dokumenta koji predstavljaju dalji korak u jačanju saradnje u naučnoj i akademskoj sferi, koja je od ogromnog značaja za razvoj svakog društva.
- Pored svega toga, do kraja života neću zaboraviti ni to što su ovog ljeta naše rukometašice do 17 godina ovđe osvojile titulu prvakinja Evrope. Za mene, kao ambasadora i velikog sportskog fana, to će zauvijek biti povezano sa tri posebna trenutka. Prvo, sa ponosom sam imao čast da našim đevojkama i stručnom štabu uručim zlatne medalje direktno na terenu. Drugo, istog dana sam gledao trijumfe dva tima koja su u mom srcu najbliža: Crne Gore, koja je osvojila bronzu, i Slovačke u zlatnom finalu. I treće, Crna Gora se ovim zlatnim slovima upisala u istoriju našeg sporta, jer smo prve medalje u ekipnim sportovima sa loptom od nastanka samostalne Slovačke republike osvojili upravo u Podgorici. Isto tako, kao što su se Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisale u vašu istoriju, onda kada su Miroslav Lajčak i František Lipka bili ključne figure u okviru referenduma o obnovi nezavisnosti državnosti Crne Gore. - istakao je ambasador.
Psebno je naglasio profesionalnost sa kojom su ljudi iz Rukometnog saveza Crne Gore organizovali Evropsko prvenstvo.&nbsp;
- Za mene lično velika je čast i mnogo mi znači to što Petra Kapisodu i Emira Bešliju mogu nazvati svojim bliskim prijateljima. Ovi ljudi su uradili ogroman posao na afirmaciji ne samo Crne Gore, već prije svega Podgorice, đe su odigrane sve utakmice - zaključio jke Gandel.

Gandel: Želim da se vratim u zemlju koja je građanska i evroatlantska, neka je vječna antifašistička Crna Gora!

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: slovacka