Tužilačkom savjetu, u konkretnom slučaju, u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu, nije podnijet predlog za utvrđivanje bilo kog oblika eventualne odgovornosti - saopšteno je Portalu ETV nakon jučerašnje sjednice Tužilačkog savjeta na kojoj su članovi tog tijela iza zatvorenih vrata raspravljali hoće li preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je još jednom pokušao da zastraši novinara Draška Đuranovića i dnevnom listu „Pobjeda“ naredio da mu dostavi sve tekstove koje je on objavio dok je bio na čelu tog medija - a koji se tiču postupanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Oni su nakon jučerašnje sjednice saopštili da su odbili sedam prigovora, a prihvatili dva. Dodali su da „svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak“. Tada nijesu precizirali da se ova poruka odnosi na slučaj Šoškića - ali je sada jasno da su nadležni ostali nijemi na pokušaj specijalnog tužioca da vrši institucionalni pritisak na jedan medij, jednog novinara, uguši slobodnu riječ i utiče na slobodu medija.
U današnjem odgovoru Portalu ETV su ponovo podsjetili da se „za preispitavanje postupanja državnih tužilaca može pokrenuti postupak u skladu sa zakonom“.
To naravno nije isključeno - ali se postavlja pitanje koja je onda funkcija Tužilačkog savjeta - pošto je članovima tog tijela u opisu posla, između ostalog, upravo da preispituju i cijene postupanje državnih tužilaca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.3111%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftuzilacki-savjet-nakon-sjednice-iza-zatvorenih-vrata-svako-ko-smatra-da-je-potrebno-preispitati-postupanje-tuzilaca-moze-da-pokrene-postupak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U zahtjevu kakav do sada nije zabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić naredio je 24. septembra da ga Pobjeda podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik - ali i zatražio da mu se dostave svi tekstovi i nakon što je Đuranoviću prestala funkcija?!&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku - ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Nije jasno zbog čega naredbodavno traži da mu Pobjeda zvanično - ,,u što kraćem roku“ - dostavi tekstove u periodu kada je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, kada su svi ti tekstovi već objavljeni u dnevnoj novini?!&nbsp;
<h2>RANIJE REČENO DA ĆE TS RAZMATRATI</h2>
Urednik Portala ETV Duško Mihailović uputio je ovim povodom pitanja vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću ukazujući na pritiske specijalnog tužioca na bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.&nbsp;
- Molim Vas da nam u kapacitetu VDT-a, ali i predsjednika i članova Tužilačkog savjeta, odgovorite na pitanje da li ćete pokrenuti disciplinski postupak, ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru. Ovakav ultimativni zahtjev Šoškića doživljavamo kao zloupotrebu državne pozicije, pokušaj institucionalnog pritiska, ali i kao targetiranje i pokušaj zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića - istakao je Mihailović u mejlu upućenom Tužilačkom savjetu i VDT-u.
Odgovor našem portalu stigao je nakon nekoliko sati iz Kabineta Markovića.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u kratkom odgovoru koji potpisuje Kabinet vrhovnog državnog tužioca.
&nbsp;I uredništvo Televizije E uputilo je Markoviću zahtjev da odgovori na ova pitanja.
<h2>TARGETIRANJE I ZASTRAŠIVANJE</h2>
Na besprizorni postupak Šoškića i pokušaj da zastraši Đuranovića i naređuje jednom mediju, reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar, predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković...
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
<h2>Ugrožen napredak države</h2>
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ukazao je da potez Šoškića nije samo kompromitacija tužilaštva - već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda i izražavanja. Podvukao je i da su upravo te slobode u poglavlju 23 za pristupanje Evropskoj uniji implicirajući da ovakvi postupci, između ostalog, ugrožavaju i napredak naše države.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilački savjet juče iza zatvorenih vrata o Šoškiću - a danas kažu da im nije podnijet prijedlog za utvrđivanje njegove odgovornosti?!

Povodom interesovanja medija za postupanja tužilaca u konkretnim predmetima Tužilački savjet je ocijenio da svako lice koje smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak u skladu sa zakonom - saopšteno je iz Tužilačkog savjeta nakon sjednice na kojoj su članovi tog tijela iza zatvorenih vrata raspravljali hoće li preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je tražio da mu dnevni list Pobjeda ,,u što kraćem roku“ dostavi svi novinske tekstove koji su objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Dodali su da je od razmatranih devet pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada sedam pritužbi ocijenjeno kao neosnovano, a dvije kao osnovane.
Oni u saopštenju nijesu precizirali da se ova poruka odnosi na slučaj Šoškića, te hoće li dalje raspravljati o pokušaju da se zastraši novinar Draško Đuranović, kao i na ugrožavanje novinarskih sloboda i gušenje slobodne riječi.
Odgovore na ta pitanja Tužilački savjet bi sjutra trebalo da dostavi našem portalu.
Podsjećamo, u zahtjevu kakav do sada nije zabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić naređio je da ga Pobjeda podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik. Takođe, Šoškić je zatražio da mu se dostave svi tekstovi i nakon što je Đuranoviću prestala funkcija?!&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Nije jasno zbog čega naredbodavno traži da mu Pobjeda zvanično - ,,u što kraćem roku“ - dostavi tekstove u periodu kada je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, kada su svi ti tekstovi već objavljeni u dnevnoj novini?! &nbsp;
Urednik Portala ETV Duško Mihailović uputio je ovim povodom pitanja vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću ukazujući na pritiske specijalnog tužioca na bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.&nbsp;
- Molim Vas da nam u kapacitetu VDT-a, ali i predsjednika i članova Tužilačkog savjeta, odgovorite na pitanje da li ćete pokrenuti disciplinski postupak, ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru. Ovakav ultimativni zahtjev Šoškića doživljavamo kao zloupotrebu državne pozicije, pokušaj institucionalnog pritiska, ali i kao targetiranje i pokušaj zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića - istakao je Mihailović u mejlu upućenom Tužilačkom savjetu i VDT-u.
Odgovor našem portalu stigao je nakon nekoliko sati iz Kabineta Markovića.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u kratkom odgovoru koji potpisuje Kabinet vrhovnog državnog tužioca.
&nbsp;I uredništvo Televizije E uputilo je Markoviću zahtjev da odgovori na ova pitanja.
Na besprizorni postupak Šoškića i pokušaj da zastraši Đuranovića i naređuje jednom mediju, reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar, predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković...
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ukazao je da potez Šoškića nije samo kompromitacija tužilaštva - već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda i izražavanja. Podvukao je i da su upravo te slobode u poglavlju 23 za pristupanje Evropskoj uniji implicirajući da ovakvi postupci, između ostalog, ugrožavaju i napredak naše države.

Tužilački savjet nakon sjednice iza zatvorenih vrata: Svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak

Za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/antiestablisment-pokret-nova-pravila-igre">Portal Analitiku </a>piše: Danilo Marunović
Kada se god otvori tema nužnosti promjena političkog promišljanja i stila političke borbe, odmah kreće poznata priča. Čim se pojavi kritika sistema, stiže refren iz istih krugova: „Dajte novu partiju!“ Kao da je to jedini način da građanin uopšte postoji u javnom i političkom prostoru.
A upravo je tu problem.
Partitokratski koncept, ovakav kakav mi živimo od početka višestranačja, a koji se do danas razvio do stadijuma metastaziranja, nije samo politički model - on je postao navika političke kulture. Navika da se država doživljava kao plijen. Navika da se javni interes pretvara u stranački interes. Navika da se svaka ideja svodi na pitanje: „Čiji si?“, umjesto: „Šta predlažeš?“
I onda se čudimo što su ljudi ogorčeni. Što bježe od politike. Što se javni prostor pretvorio u zarobljeni prostor. Što je broj apstinenata sve veći.
Politika nije stranačka knjižica! U Crnoj Gori politika je svedena na stranačku politiku. Kao da je javno djelovanje dozvoljeno samo onima koji imaju logo, pečat i partijsku hijerarhiju. Kao da je građanin bez stranačke knjižice - građanin drugog reda.
A istovremeno, dok se partije kupaju u javnom novcu, dok imaju kancelarije, infrastrukturu, logistiku i dotacije milionskih vrijednosti, građanske organizacije, stručna udruženja, nezavisne inicijative, kulturne i profesionalne asocijacije uglavnom se snalaze same i bez državnih dotacija. U ovoj godini, za politički sistem i upravljanje izdvaja se čak 3,1% BDP-a, a za kulturu, na primjer, samo 0,9%.
Udruženja koja nose društvo - od nezavisnih književnika i pravnika, do strukovnih grupa i lokalnih inicijativa - često su prepuštena samofinansiranju, bez sistemske podrške. To je suština partitokratije: država finansira partije da bi dominirale društvom, a onda se društvo pita zašto ćuti.
Posebno zvuči na ivici licemjerja kada etablirane političke strukture, sa ogromnim budžetima, na svaku javnu kritiku ne odgovore argumentom, nego porukom: „Ako ti smeta, napravi partiju.“
Drugim riječima: uđi u arenu koju mi kontrolišemo, u kojoj mi raspolažemo novcem, medijima i kadrovima po dubini i širini, pa se onda „fer“ takmiči. „Uđite u naš ring“ - i još vam vežu ruke.
To nije dijalog. To je svođenje društva na partijski ring u kojem su pravila napisana tako da građanin uvijek gubi. Tako se devastira javni prostor. Zato nestaju intelektualci, slobodni profesionalci, nezavisne grupe i hrabri pojedinci. Ne zato što ih nema, nego zato što im je poručeno: „Ne postojiš dok ne postaneš partija.“
Istina je: Crna Gora nema pretjerano bogato iskustvo snažnih građanskih pokreta. Nismo imali istorijski kontinuitet vizionara tog profila kao što su imale Češka sa Vaclavom Havelom, Amerika sa Martinom Luterom Kingom ili Južna Afrika sa Nelsonom Mandelom.&nbsp;
Kod nas je, nažalost, politički život od prvih dana često funkcionisao kao monopol uskog kruga, a kasnije kao fragmentacija vođena borbom za prevlast unutar istog modela: ko će biti jači u partiji, ko će uzeti više, ko će preživjeti sljedeći ciklus.
Ali imali smo izuzetak koji vrijedi pomenuti: Građanski forum 1995. godine, vođen vizionarstvom Ćana Koprivice. Okupio je crnogorsku antiratnu i suverenističku elitu, artikulisao ideju i dao doprinos tome da Crna Gora izađe iz kandži miloševićevske politike i dođe do nezavisnosti.
Na sličnom putu danas korača STEGA - kao integrativna građanska platforma i kao antiestablišmentski odgovor na partitokratiju.
Šta to znači na jeziku običnog čovjeka?
Znači: umjesto da se u prvi plan guraju lideri, fotelje i funkcije - u prvi plan se guraju vrijednosti i jasno definisane javne politike. Znači: prvo dogovorimo šta je dobro za društvo, pa tek onda pričajmo o formi organizovanja.
STEGA ne nastaje kao „one man show“, što je danas, nažalost, model većine partija: jedan vođa, par lojalnih, mnogo galame i malo odgovornosti. STEGA pokušava suprotno: da izvuče na scenu širi društveni potencijal koji je sada ili apatičan ili se povukao u duboku apstinenciju, jer nema šanse da se izbori u sistemu koji gazi sve što nije partija.
Crna Gora je mala. Kadrovski limitirana. I nema luksuz da u „posljednjoj četvrtini“ borbe za punopravno članstvo u EU gleda kako joj javnom scenom dominiraju samo reciklirani sukobi i lideri koje kontrolisani mediji prodaju kao „alternativu“. Jer alternativa, ni u najluđim snovima, ne mogu biti ni Knežević, ni Abazović, ni Medojević - do neukusa ogrezli u populističkom narativu.
Upravo je banalnost partitokratskog promišljanja učinila mogućim da miljenik srbijanskih medija - crnogorski Srbin Milan Knežević - danas bude serviran kao alternativa ovoj pogubljenoj i raštimovanoj Vladi. Oksimoron!
Imamo već viđenu ponudu: jedni isti glasovi, jedne iste svađe, jedne iste medijske šeme. Politička klasa od politike pravi rijaliti, a ne sistem reformi. U takvoj utakmici građanski reformistički pokreti teško igraju na „snagu mišića“ protiv dominantnih populista.
Zato treba igrati na ono što je naša apsolutna prednost: znanje, iskustvo, profesionalizam i odsustvo gladi za vlašću kao jedinim ciljem. Građanima je dosta tog kruga: partija – kampanja – podjele – fotelje – zaborav.
STEGA, ako hoće da bude odgovor na partitokratiju, prvo mora da uradi ono što partije uporno izbjegavaju: da otvori javni prostor, da vrati dijalog, da vrati sadržaj, da ponudi politike, da okupi ljude koji inače ne ulaze u stranačke rovove.
A onda - kad društvo osjeti da postoji nešto što nije još jedna mašina za mandate - tu se stvara povjerenje, katarza; tu se „luftira“ partitokratski geto i stvara klima za harizmatičnu borbu za promjene. Jer ponekad, da biste promijenili sistem, morate ući u institucije. Ali ako u institucije uđete kao kopija onoga protiv čega ste ustali - onda ste samo još jedna partija.
STEGA je važna upravo zato što pokušava da bude nova vrijednost u populizmom zaraženom javnom prostoru: antiestablišment koji ne nudi samo “bijes”, nego i smjer. Platforma koja ne traži od građana da se svrstaju „za“ ili „protiv“ vođe, nego da se okupe oko javnog interesa.
Crnoj Gori ne treba još jedna stranačka zastava. Treba joj oslobođen javni prostor. Treba joj politika koja se ne iscrpljuje u stranačkim svađama, nego u rješavanju stvarnih problema. Treba joj integrativna snaga koja spaja, a ne dijeli.
Zato dilema „partija ili platforma“ možda i nije prava dilema. Prava dilema je: hoćemo li nastaviti da živimo u partitokratskom kavezu, ili ćemo konačno otvoriti vrata da građanin postane politički subjekt - i bez stranačke knjižice?
Ako je odgovor „otvorićemo vrata“, onda STEGA već ima smisla. I prije izbora. I mimo izbora. I iznad izbora.

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića raspisala je tender vrijedan 25.000 eura za agencijske usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu.
Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, zbog specifičnosti nabavke nije moguće unaprijed odrediti tačnu količinu usluga, pa će se ponude ocjenjivati prema pojedinačnim cijenama usluga, dok će ugovor biti zaključen na ukupnu procijenjenu vrijednost od 25.000 eura.
Izabrana agencija biće u obavezi da obezbijedi rezervacije hotelskog smještaja 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, uz rok od najviše 60 minuta za dostavljanje ponuda od trenutka upućivanja zahtjeva. Agencija mora dostaviti najmanje tri opcije po svakom zahtjevu, kako bi Služba predsjednika imala mogućnost izbora najpovoljnije ponude.
Uslovi tendera predviđaju i da ponuđač garantuje najpovoljnije cijene i lokacije hotela u odnosu na mjesto događaja, kao i da na fakturama posebno iskaže cijenu usluge rezervacije, a posebno cijenu samog smještaja.&nbsp;
Služba predsjednika zadržava pravo provjere cijena kod drugih agencija i onlajn platformi, te može zahtijevati povoljniju ponudu ili samostalno izvršiti rezervaciju. U slučaju odbijanja, predviđena je mogućnost jednostranog raskida ugovora.
Agencija je dužna da otkloni eventualne nedostatke u roku od tri dana od pisanog upozorenja, kao i da bez naknade ispravi uočene greške tokom realizacije ugovora. Predviđena je i obaveza čuvanja povjerljivih informacija tokom trajanja ugovora i tri godine nakon njegovog isteka.
Ugovor može biti raskinut jednostrano u slučaju nepoštovanja obaveza, a eventualni sporovi rješavaće se sporazumno, arbitražom ili pred Privrednim sudom u Podgorici. Kako je precizirano, ugovori zaključeni suprotno antikorupcijskim pravilima, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, biće ništavi.

Milatović za rezervacije hotelskog smještaja izdvaja 25.000 eura

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Tag: slobodna-rijec

Tužilački savjet juče iza zatvorenih vrata o Šoškiću - a danas kažu da im nije podnijet prijedlog za utvrđivanje njegove odgovornosti?!

Tužilački savjet nakon sjednice iza zatvorenih vrata: Svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Milatović za rezervacije hotelskog smještaja izdvaja 25.000 eura

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

PRATITE TVe UŽIVO