Viši sud u Podgorici je danas, poslije trogodišnjeg suđenja, osudio Slobodana Pekovića na kaznu zatvora od 20 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva izvršen 1992. godine u Bosni i Hercegovini. Peković je osuđen za ubistvo dvoje civila, Emine i Muja Šabanovića, u selu Hum kod Foče, kao i za silovanje ženske osobe zaštićenog identiteta u stanu u Foči, koju je izveo iz zloglasne sale „Partizan“.
Sudskim vijećem je predsjedavala sutkinja Nada Rabrenović, dok su članovi vijeća bili sudije Zoran Radović i Goran Šćepanović. Optužnicu je zastupala specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić.
Akcija za ljudska prava (HRA) u saopštenju ističe da je presuda važan iskorak za crnogorsko pravosuđe, jer je riječ o prvoj presudi za ratno seksualno nasilje i najstrožoj kazni za ratne zločine još od presude za ubistvo članova porodice Klapuh iz 1996. godine.&nbsp;
- Ova presuda je značajan pomak u kažnjavanju ratnih zločina u Crnoj Gori i može biti ohrabrenje za druge žrtve da potraže pravdu u sudskim postupcima - navodi HRA.&nbsp;
Dalibor Tomović, advokat oštećene izjavio je izjavio je da smatra daje ovo veliki korak naprijed, imajući u vidu da se radi o prvom slučaju ratnog seksualnog zločina u Crnoj Gori.&nbsp;
- Imajući u vidu da je prvostepeno suđenje trajalo tri godine, a da je od izvršenog krivičnog djela proteklo 33 godine, nadam se da će, u slučaju žalbe odbrane, Apelacioni sud odlučiti prioritetno - dodao je Tomović.&nbsp;
Ajna Mahmić, kako se dodaje, pravna koordinatorica TRIAL International Ureda u BiH smatra da je presuda rezultat zajedničkog, dugogodišnjeg i predanog rada preživjelih i organizacija koje se bore za pravdu za žrtve ratnih zločina.&nbsp;
- Posebnu zahvalnost želim izraziti našoj klijentici, zaštićenoj svjedokinji – hrabroj ženi koja je, uprkos godinama šutnje, traume i straha, odlučila da progovori i potraži pravdu. Njena odlučnost, dostojanstvo i snaga pokrenuli su ovaj postupak i omogućili da se zločin imenuje, prizna i sankcioniše. Zahvaljujem i njenoj porodici na podršci koju su pružali tokom cijelog procesa – bez njih, ovaj trenutak ne bi bio moguć - navela je Mahmić.&nbsp;
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Podgorica je kazala da je crnogorsko pravosuđe ovim pokazalo da može da se nosi za zahtjevnim suđenjima za seksualno nasilje u kojem su žrtve zaštićeni svjedoci.&nbsp;
- Očekujem da država obezbijedi i da se o imovinsko-pravnom zahtjevu takvih žrtava obavezno odlučuje u krivičnom postupku i da se žrtve poštede dodatne traume. Ova presuda je važna jer nas primorava da se suočimo sa činjenicama o učešću crnogorskih državljana u masovnim ratnim zločinima, i posebno silovanjima žena u Bosni i Hercegovini. Pozivam sve koji nešto znaju o tome da se obrate državnom tužilaštvu. Svi takvi zločini su trajno bolno obilježili živote nedužnih ljudi i njihovih porodica, posebno djece - zaključila je Gorjanc-Prelević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA o presudi Pekoviću: Prva presuda crnogorskog suda za ratno seksualno nasilje ohrabrenje za žrtve

Protekle nedjelje je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini - kazali su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
On se, kako podsjećaju iz ove nevladine organizacije, tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske u junu 1992. godine u selu Hum kod Foče ubio Muja i Eminu Šabanović i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.
- Peković je negirao krivicu, navodeći da na dan ubistva Muja i Emine Šabanović nije bio u selu Hum, već u Plužinama, gdje se – kako tvrdi – potukao sa Obrenom Gojkovićem i cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Međutim, izvedeni materijalni dokazi pokazuju da ne postoji evidencija prelazaka na graničnom prelazu Šćepan Polje za 1992. godinu, niti su u Centru bezbjednosti Nikšić (Stanica policije Plužine) pronađeni bilo kakvi podaci o pomenutom incidentu, uključujući prekršajne prijave ili dnevne biltene za taj period, budući da se takvi podaci čuvaju samo pet godina - navodi se u saopštenju.
Sud je, kako su rekli iz Akcije za ljudska prava, pročitao dva iskaza svjedoka u vezi ubistava Muja i Emine Šabanović.&nbsp;
- Prvi je iskaz Mirsada Šabanovića, koji se nije odazivao na pozive suda da svjedoči, a sud nema mehanizme da obezbijedi njegovo prisustvo jer je strani državljanin sa prebivalištem u BiH. On je izjavio da Pekovića ne poznaje, ali da je čuo da je on odgovoran za ubistva, zbog čega je odbrana osporila vjerodostojnost iskaza jer se temelji na posrednim saznanjima - precizirali su u saopštenju.
Pročitan je i iskaz Ramize Grcić, koja je preminula 2021. godine.&nbsp;
- Ona je navela da se, usljed napada na selo Hum, sakrila u obližnju šumu iz koje je vidjela kako vojnici izvode Eminu Šabanović iz kuće, udaraju je lopatom po cijelom tijelu i bacaju preko trnja, zatim je vuku za kosu pri čemu joj je spala marama s glave, te su je onesviješćenu odvukli do kuće Muje Šabanovića. Nakon nekog vremena vidjela je da kuća gori. Ramiza je tvrdila da je među vojnicima prepoznala Pekovića jer je skinuo čarapu s glave i jer ga je od ranije dobro poznavala. Odbrana je prigovorila i ovom iskazu, navodeći da svjedokinja nije mogla biti unakrsno ispitana, a da je ostala “nedorečena” u vezi sa nekim odlučnim činjenicama - kazali su iz Akcije za ljudska prava.
U dijelu postupka koji se odnosi na silovanje zaštićene svjedokinje A1, sud je, kako ističu, odbio više prijedloga optužbe i punomoćnika oštećene.&nbsp;
- Odbijen je prijedlog da se angažuje vještak psihijatrijske struke radi davanja mišljenja o tome kako subjektivna percepcija žrtve može uticati na opis napadača u slučajevima seksualnog nasilja i ratnih zločina. Odbijen je i zahtjev punomoćnika oštećene A1, advokata Dalibora Tomovića, za neuropsihijatrijsko vještačenje koje je trebalo da posluži kao dokaz o intenzitetu duševnih patnji i šteti pretrpljenoj od 2017. godine do danas, radi utvrđivanja visine imovinsko-pravnog zahtjeva oštećene. Predloženi vještak bio je ljekar iz BiH, koji je oštećenu pregledao 2017. godine i tada utvrdio trajne psihičke posljedice izazvane traumom silovanja - navodi se u saopštenju.
Sud je zahtjev odbio uz obrazloženje da bi vještačenje dovelo do odugovlačenja postupka.&nbsp;
- Kao odgovor, punomoćnik oštećene je podsjetio da je još 2023. godine predložio da se vještačenje obavi i po neuropsihijatru iz Crne Gore ili putem komisije Medicinskog fakulteta, ukazujući na kompleksnost predmeta. Takođe je naglasio da bi bilo svrsishodno da se o imovinsko-pravnom zahtjevu odlučuje u okviru krivičnog postupka, jer bi u parničnom postupku bilo neophodno otkriti identitet zaštićene svjedokinje A1. Ovaj prijedlog je podržala i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić, a Sud je najavio da će se o njemu izjasniti na sledećem ročištu - rekli su iz Akcije za ljudska prava.
Na kraju, odbrana je predložila da se sprovede hemijsko vještačenje kako bi se utvrdilo da li je okrivljeni u međuvremenu mijenjao boju kose, s obzirom na to da ga svjedoci opisuju kao plavokosog, dok je sada tamnokos.&nbsp;
- Tužiteljka Čolan Deretić se usprotivila ovom prijedlogu, navodeći da su opažanja o fizičkom izgledu subjektivna i da je upravo iz tog razloga ranije predložila psihijatrijsko vještačenje o percepciji napadača od strane žrtve – koje je sud prethodno odbio. Ipak, predsjedavajuća sudijskog vijeća u ovom predmetu, Nada Rabrenović, odlučila je da se i o ovom zahtjevu odredi na narednom ročištu, 27. juna u 12:30 časova - precizirano je u saopštenju.
Ovo je prvi predmet u crnogorskom pravosuđu koji se odnosi na ratno seksualno nasilje, u kome žrtva ima status zaštićenog svjedoka.&nbsp;
- To znači da je on i test za crnogorsko pravosuđe u tome kako će procesuirati silovanje kao ratni zločin, koji je Haški tribunal u više složenih predmeta utemeljeno tretirao kao sredstvo rata i oblik torture. Očekuje se da domaći sudovi pokažu sposobnost da uzmu u obzir i primijene međunarodne standarde humanitarnog prava za zaštitu žrtava - zaključili su iz Akcije za ljudska prava.

1250x600

1084x550

HRA: Nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u BiH

Ukidanje pritvora i puštanje na slobodu Slobodana Pekovića, optuženog za monstruozne ratne zločine, zbog isteka tri godine u kojima nije donešena prvostepena presuda predstavlja još jedan u nizu primjera kojima svjedočimo više od tri decenije a to je da pravosuđe u Crnoj Gori nije spremno da rješava slučajeve ratnih zločina na nacionalnom nivou, kazala je poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić-Harbić.
Strujić-Harbić je kazala da ovaj skandal mora imati odgovor.
- Bilo da se radi o nedostatku volje nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija da slučajeve ratnih zločina efikasno gone i da se sprovode efikasni sudski postupci, bilo da se radi o bolećivosti nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija prema ratnim zločincima ili nekoj vrsti intimnog odobravanja istih ili o nesposobnosti tužilaca i sudija da gone i sude u slučajevima ratnih zločina činjenica da nakon tri godine nije donešena prvostepena sudska presuda u postupku sudjena za ratni zločin predstavlja prvorazredni skandal koji ne smije ostati bez odgovora - kazala je ona.
Strujić-Harbić je podsjetila javnost da je i u Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2023. godinu prepoznato da u ovoj oblasti nije ostvaren odgovarajući napredak ali i na javno izrečena obećanja nosilaca tužilačkih i sudskih funkija da će u narednom periodu osigurati efikasno gonjenje i sudjenja slučajeva ratnih zločina.
- Ako je rezultat te efikasnosti nedonošenje prvostepene presude ni nakon tri godine i ukidanje pritvora osumnjičenim za ratne zločine onda ste, gospodo, samo osigurali nastavak prakse nekažnjavanja za ova teška djela u Crnoj Gori koja traje još od Šahovića a koji je potvrdjen i nakon ratova devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije ali i zločina na prostoru Crne Gore koji su i dalje bez krivca i kazne - poručila je Strujić-Harbić.
Poslanica BS je, kako zaključuju iz ove partije, kazala da će u narednim danima preduzeti konkretne korake u vezi sa ovim “skandaloznim postupkom jer je suočavanje sa prošlošću jedan od ključnih uslova za napredak Crne Gore i vladavinu prava a za suočavanje sa prošlošću neophodno je da se krivci suoče sa kaznom a javnost sazna istinu”.

Strujić-Harbić o ukidanju pritvora Pekoviću: Neprihvatljiv nastavak starih praksi

Viši sud u Podgorici ukinuo je pritvor okrivljenom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Slobodanu Pekoviću, potvrdila je portalu ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Marija Raković.
Kako je pojasnila, pritvor Pekoviću je ukinut jer su od dana podizanja optužnice protekle tri godine bez donijete prvostepene presude
- Izrečene su mu mjere obaveznog povremenog javljanja nadležnom organu i privremeno mu je oduzeta putna isprava - rekla je našem portalu Raković.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Pekovića 21. oktobra 2021. godine.
Prema navodima optužnice, Peković je 8. juna 1992. godine u vojnom napadu na selo Hum, koje pripada Opštini Foča, ubio Muja i Eminu Šabanović.&nbsp;
Nakon što je, piše u optužnici, Emina Šabanović kazala da nema oružja u kući, Peković je nekoliko puta udario po glavi drvenom drškom od lopate, a zatim uhvatio za kosu i odvukao do kuće Muja Šabanovića gdje ih je oboje ubio, pucajući na njih iz automatskog oružja. Njihova tijela su izgorjela u požaru kuće Muja Šabanovića koju je, prema optužnicu, zapalio Peković.
Peković je, navodi se u tom aktu, takođe i početkom septembra 1992. godine silovao ženu koja je dobila status zaštićenog svjedoka. Dodaje se da je s još nekoliko uniformisanih lica, iz sportske dvorane "Partizan" u Foči, u navodnoj namjeri da ih spasi, izveo zaštićenog svjedoka - oštećenu s maloljetnom ćerkom i još dvije osobe i njihovo petoro djece i odveo u stan koji se nalazio u blizini tadašnje SJB u Foči, u kojem se nalazila grupa vojnika. Uz prijetnju, Peković i drugi muškarac su silovali zaštićenu svjedokinju, nakon čega su je izveli iz te sobe.
Slobodan Peković ranije je negirao optužbe da je ubio Šabanoviće i silovao oštećenu A1 u septembru iste godine.

Tamara Klikovac

Ukinut pritvor optuženom za ratni zločin: Peković na slobodi jer nije donijeta prvostepena presuda

Suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, nastavljeno je juče u Višem sudu u Podgorici. On se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske ubio Muja i Eminu Šabanović u selu Hum kod Foče i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti 1992. godine.
Iz Akcije za ljudska prava navode da je ovo prvo suđenje u Crnoj Gori koje uključuje i optužbu za seksualno nasilje izvršeno tokom rata. Žrtva i još jedan svjedok tog nasilja imaju status zaštićenih svjedoka.
Zbog tehničkih problema u Sudu BiH, juče nije bilo moguće uspostaviti video-konferencijsku vezu, kako bi se saslušala dva predviđena svjedoka. Njihovo saslušanje je zbog toga sutkinja Nada Rabrenović odložila za sljedeće ročište.
- Sud je odlučivao o prijedlozima odbrane okrivljenog Pekovića. Odbijeni su prijedlozi odbrane u vezi e-mail komunikacije advokata odbrane Ratka Pantovića sa advokatom Ratka Mladića, Brankom Lukićem o ubistvima u selu Hum, kao i dokument objavljen na sajtu academia.edu, sastavljen na osnovu “poznatih informacija”, u kom su navedena navodna imena ubica Muja i Emine Šabanović, jer je sud zaključio da se ne radi o informacijama koje su bilo kako potkrijepljene. Sud je odbio i predloge da kao dokaze izvede medicinske izvještaje zaštićenih svjedokinja o njihovom psihičkom stanju, jer ih je neposredno saslušao i nije posumnjao u njihovu sposobnost da svjedoče, kao i medicinsku dokumentaciju okrivljenog Pekovića sastavljenu nakon predmetnih događaj kao irelevantnu za postupak - saopšteno je iz HRA.
Prihvaćen je prijedlog odbrane da se saslušaju četiri nova svjedoka u vezi tvrdnje Pekovića da se za vrijeme napada na selo Hum potukao s jednim od njih, Obrenom Gojkovićem, u kafani, zbog čega nije mogao izvršiti ubistva koja mu se stavljaju na teret.
U nastavku suđenja, podsjećaju u HRA, sud je odbio prijedlog advokata odbrane da Pekoviću ukine pritvor zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja.
Punomoćnik oštećene, advokat Dalibor Tomović, zahtjevao je da Sud odluči i o njegovom predlogu za sprovođenje vještačenja fizičkih i psihičkih bolova i umanjene opšte životne aktivnosti oštećene od strane neuropsihijatra u BiH. O zahtjevu će sud naknadno odlučiti, iako ovakav nalaz predstavlja osnov za odlučivanje o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećene.
Do Pekovićevog izlaska iz pritvora 21. oktobra, preostala su tri ročišta, zakazana za 27. septembar, 8. i 10. oktobar 2024. godine.
Advokat Dalibor Tomović oštećenu zastupa u okviru projekta NVO Akcija za ljudska prava “Zajedno do pravde – pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina“, koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat “EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

HRA: Nastavljeno jedino aktuelno suđenje za ratni zločin u Crnoj Gori

Katarina Bulatović, Danijela Franeta, Nina Žižić, Draško Brguljan i Aleksandar Ivović… svima dobro poznata imena naše javne scene dali su podršku kampanji &nbsp;Respiratornog udruženja Crne Gore „Provjeri svoja pluća, produži igru života. Ne čekaj-zakaži pregled!” jer sve ih spaja ista važna poruka: zdravlje počinje onog trenutka kada ga ne uzimamo zdravo za gotovo, navodi se u saopštenju ovog udurženja.
Cilj ove zajedničke misije &nbsp;je da podignu svijest o prevenciji karcinoma pluća i važnosti pravovremenog reagovanja.
Katarina Bulatović, proslavljena rukometašica, u kampanju je ušla bez dileme.
- Moji prijatelji su pokrenuli ovu inicijativu i odmah sam se obradovala pozivu, jer je mnogo mladih ljudi koji se bore sa ovom opakom bolešću. Želim da utičem na prevenciju i oprez kada je zdravlje u pitanju- poručuje ona.
Navike koje je stekla tokom sportske karijere i danas su njena vodilja: „Dok sam se bavila sportom imperativ je bio da budem zdrava. Tako je i u životu, za sve što život traži od nas moramo biti zdravi. Mir i zdrav život nemaju cijenu. To je moja deviza i način života.“
Motivisan uvjerenjem da je informacija najjače oružje koje imamo, glas kampanji dao je istaknuti vaterpolista Aleksandar Ivović.&nbsp;
- Karcinom pluća je bolest o kojoj se malo govori, a koja odnosi mnogo života u Crnoj Gori baš iz razloga što se otkrije prekasno. Ako možemo učiniti da makar jedna osoba potraži pregled ranije nego što bi to uradila, onda ova kampanja već ima smisla. Takođe, vjerujem da svako od nas, bez obzira na profesiju, može doprinijeti društvu tako što će koristiti svoj glas da skrene pažnju na teme koje su važne za sve na, a zdravlje to svakako jeste- poručuje Ivović.
Za njega, uloga ambasadora znači biti most između stručnjaka i građana, osoba koja prenosi jasnu i razumljivu poruku o važnosti brige o zdravlju i odgovornosti prema sebi. „U privatnom životu nastojim da njegujem vrijednosti poput odgovornosti, empatije i solidarnosti, i upravo zato mi je važno da podržim inicijative koje ljude ohrabruju da se brinu o sebi i jedni o drugima. Ako moj angažman može nekoga motivisati da prepozna rane signale i potraži pregled, onda ova uloga dobija puni smisao“, dodaje Ivović.
Kao najvažniji poruku kampanje ističe činjenicu da ne smijemo ignorisati signale koje nam tijelo šalje i da je rano otkrivanje ključno.&nbsp;
- Kada je zdravlje u pitanju, ne postoji ništa važnije od toga da reagujemo na vrijeme ne iz straha, nego iz brige za sebe i ljude koji nas vole. Prevencija nije samo medicinski pojam; to je stav prema životu. A briga o zdravlju treba da bude prioritet svih nas, bez odlaganja- napominje Ivović.
Njegov kolega, vaterpolista Draško Brguljan dao je podršku kampanji iz istog uvjerenja da briga o zdravlju treba da bude prioritet u svakom trenutku.&nbsp;
- Kod nas se slabo vodi računa o prevenciji – idemo kod doktora tek kad nas nešto zaboli. Ovo je prilika da se svi zajedno osvijestimo- poručuje on.
Kao sportista, naglašava važnost balansa i svakodnevne brige o sebi.
- Slušajte svoje tijelo, vodite računa o ishrani, pokušajte da smanjite stres i bavite se makar rekreativno sportom. Sve to utiče na zdravlje- kazao je Brguljan.
Pjevačica Nina Žižić ističe da je kao javna ličnost osjetila odgovornost da se uključi.
- Uvjerena sam da podizanje svijesti o karcinomu pluća nešto što može spasiti živote. Imam privilegiju da kao javna ličnost iskoračim i iskoristim to svoje pravo da podstaknem makar nekolicinu da se pozabavi ranim otkrivanjem simptoma karcinoma pluća. Svako od nas poznaje nekog ko se kasno suočio sa istim, zato je moj motiv da utičem koliko god mogu da ne dođe do toga da bude prekasno. Moja potreba za kiseonikom na nastupima je veća, i zato sam posebno svjesna koliko je briga o plućima bitna. Reagujte na vrijeme. Ne zanemarujte simptome. Prevencija spašava živote.- kaže Žižić i dodaje da je za nju ambasadorska uloga je istovremeno lična i profesionalna:
Plivački trener Danijela Đikanović Franeta kaže da ni jednog minuta nije razmišljala da li da se priključi kampanji. Radeći svakodnevno sa djecom i mladima, svjesna je koliko pritisaka današnjica nosi:
- Živimo pod ogromnim stresom, koji nas često udaljava od sebe i svog tijela. A najvažnije što možemo jedni drugima pružiti je podrška — osmijeh, zagrljaj, dio svoje pažnje- kazala je.
Njena poruka je nežna, ali duboka.
&nbsp;- Ne treba da se plašimo, jer zdravlje smo mi- poručila je.&nbsp;
Respiratorno udruženje Crne Gore poziva građane da izdvoje nekoliko minuta i popune upitnik za procjenu rizika karcinoma pluća, uz važnu napomenu da upitnik ne postavlja dijagnozu, ali može da ukaže na to da li je vrijeme za preventivni pregled i da li pluća šalju signale koje ne treba ignorisati

Katarina, Nina, Danijela, Draško i Aleksandar u zajedničkoj misiji: Provjeri svoja pluća, produži igru života

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je sinoć na Cetinju, u Vladinom domu, treći svečani prijem za diplomatski kor u Crnoj Gori, koji je okupio preko 100 ambasadora i diplomatskih predstavnika, saopšteno je iz kabineta Milatovića.
&nbsp;- Okupljanjem na ovom mjestu odajemo poštovanje korijenima naše diplomatije, ali i trajnim vrijednostima dijaloga, uvažavanja i partnerstva koje povezuju naše države- kazao je predsjednik, podsjetivši da su prve ambasade u Crnoj Gori otvorene upravo na Cetinju.
Predsjednik je kazao da je strateški cilj Crne Gore članstvo u Evropskoj uniji i jačanje saradnje u okviru na NATO-a.
&nbsp;- Iako je podrška partnera od neprocjenjive vrijednosti, najveća odgovornost je na nama, našim institucijama, političkim predstavnicima i društvu u cjelini- kazao je Milatović, dodajući da je Crna Gora „u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza Alijanse i jačanju bezbjednosti evroatlantskog prostora“.
Govoreći o globalnim izazovima, predsjednik je istakao opredijeljenost Crne Gore međunarodnoj saradnji.
- Posvećenost Crne Gore multilateralizmu ostaje neupitna. Naš glas je možda skroman, ali nepokolebljiv u principima- kazao je, u kontekstu 80 godina Ujedinjenih nacija i podrške poretku zasnovanom na pravilima, ljudskim pravima i mirnom rješavanju sporova.
Milatović je podsjetio na intenzivnu diplomatsku godinu: susrete sa šefovima država i najvišim evropskim zvaničnicima, jačanje veza sa saveznicima i prisustvo Crne Gore na ključnim međunarodnim forumima.
Najavio je da će 2026. biti „test zrelosti“: domaćinstvo Samita EU – Zapadni Balkan u Crnoj Gori, Samita Berlinskog procesa, kao i predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope i Fondom za Zapadni Balkan.
- Kašnjenje, podjele ili pasivnost su luksuz koji ne možemo priuštiti- kazao je predsjednik, pozvavši na odgovornu saradnju institucija i političkih aktera radi jačanja vladavine prava, stabilnosti i ekonomskog napretka „u interesu naših građana i zajedničke evropske budućnostii''.

Milatović okupio diplomatski kor: Sljedeća godina biće „test zrelosti'' za Crnu Goru

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 18 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijedjena teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Baru četiri, Budvi i Nikšiću po tri i u Herceg Novom jedna.
&nbsp;Izdato je 359 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.
&nbsp;&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda

Pas Sparta je bila ključna za pronalazak osumnjičenog za dvostruko ubistvo u Nikšiću. Takođe je učestvovala u mnogim uspješnim policijskim akcijama. U Centru za obuku službenih pasa u Zagoriču nalaze se oni koji, rame uz rame, sa policajcima svakodnevno učestvuju u najzahtjevnijim akcijama – među njima i petogodišnja Sparta, koja je pratila trag osumnjičenog dva kilometra kroz gustu šumu i rastinje. - Sparta je locirala jednan objekat, jednu kuću gdje je ona nama dala signal da se pronalazi to pomenuto lice. Mi smo odmah obavjestili načelnika OB Bar i posebne jedinice policije koji su bili za nama da nas prate i čuvaju naše živote. Ušli su u objekat i lice su stavili pod kontrolu- kazao je Zoran Prelević iz sektora granične policije. Tokom Godina, Sparta je učestvovala u brojnim rizičnim akcijama, kao što je bila i višesatna potraga za masovnim ubicom Aleksandrom Martinovićem, 1. januara ove godine u Prijestonici. - Izdvojila bih svakako situaciju na Cetinju koja se dogodila to je bilo najopasnije. Najneprijatnija situacija koja je mogla da nas zadesi- navodi Jovana Dačević. Osim potrage za osumnjičenima, Sparta je više puta bila ključna i u pronalasku nestalih lica. - 2023. godine kada smo pronašli senilno lice iznemoglo lutalo je šumom i pronašli smo je nadomak Cetinja, Proganovići selo, među brda Releze i Komana, uspješno je akcija urađena što se tiče Sparte. Imali smo jednu vježbu zajedno sa kolegama, nedavno na policijskoj akademiji, gdje je pas za nepuno 30 sekundi pronašao narkotik koji su ljudi tražili 20 minuta- zaključuje Dačević. U centru koji skoro sedam decenija ima tradiciju najpouzdanijih partnera crnogorske policije — Sparta nastavlja misiju zaštite i bezbjednosti građana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081236_a3d5150efa93d2b0065e35a20772ca1dbc5dbe6ac794c2b27ca85ee131e79a17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212081236_a3d5150efa93d2b0065e35a20772ca1dbc5dbe6ac794c2b27ca85ee131e79a17" data-rendition-name="original" width="1536" height="727" loading="lazy" alt="Policijski službenici sa Spartom"></figure>

Ovo je Sparta: Pas koji je je pomogao u hvatanju osumnjičenog za dvostruko ubistvo

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: slobodan-pekovic