Njegoš je crnogorski princip života i slobode, koju je uzdigao na najviši pijedestal koji može postojati. Sloboda kao smisao života i svijesti da život bez slobode nije život, a da je samo slobodan čovjek – čovjek, rekao je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E glumac Slobodan Marunović.
Njegoš je, kaže on, i svojim djelom i svojim životom slobodu uzdigao do najviših visina, i zato nije čudo što je želio da bude sahranjen na Lovćenu – mitskoj planini.
Trideset osma je sezona od premijernog izvođenja predstave „Potonja ura Njegoševa“, koja se, kako navodi, igra širom svijeta.
– Koincidencija je da je Njegoš umro u 38. godini, a rođen je na današnji dan prije 212 godina. Njegoš je živio 37 godina, 11 mjeseci i 17 dana. Ako ja budem živ 19. maja i ako budem i dalje igrao predstavu, desiće se zaista jedno čudo – da predstava i glumac duže igraju lik na sceni nego što je taj lik, pjesnik, gospodar, filozof i metafizičar Njegoš, živio – rekao je Marunović.
Kaže da je rođenje Petra II Petrovića Njegoša jedan od najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj istoriji Crne Gore. Sve što Crna Gora nosi kao sublimat etičnosti, čojstva, junaštva, poštenja i civilizacijskih dostignuća, Njegoš je, kaže Marunović, obuhvatio svojim djelom.
– Njegovo djelo je vaseljensko, univerzalno, trajno. Njegoš je taj crnogorski princip života – a to je sloboda. Za nas je Lovćen ono što je Olimp u staroj Heladi, vrh, piramida našeg postojanja, naše države, naše duhovnosti, nacionalnosti i posebnosti – svega onoga što nosi jedan takav duh kakav je bio Njegoš. Njegoš je besmrtan – čim je nečije djelo besmrtno, i on je besmrtan – istakao je Marunović.
Podsjetio je da je Crna Gora, kao mala zemlja, uvijek imala izazove – još od Vojislavljevića, Balšića i Crnojevića – jer su zbog njenog položaja i kulturne snage mnogi željeli da je imaju.
– Zbog geografije, zbog mora i planina, a prije svega zbog duhovnosti i slavne istorije, dinastija koje su obilježile ne samo Crnu Goru već i evropski prostor svojim herojskim bitkama i kulturnim dostignućima. Malo je zemalja koje se mogu pohvaliti da su im gospodari bili umjetnici – koji su štampali knjige, pisali genijalna djela, ostavljajući trag u istoriji duhovnosti i civilizacije – kazao je Marunović.
Prema njegovim riječima, danas svjedočimo pokušajima unižavanja i prisvajanja crnogorske kulture sa različitih strana, ali vjeruje da će se Crna Gora, njena kultura i duhovnost vratiti u svoje prirodne okvire – crnogorskom narodu, istoriji i tradiciji.
– Ovu zemlju niko nije stvarao osim Crnogoraca, sa svojim slavnim dinastijama. Niko nije pisao o našim bitkama i slobodi osim Crnogoraca. Niko tuđi nije ušao da brani Crnu Goru – osim Crnogoraca. Naši su gospodari i vladike išli pred vojskom, od Svetog Petra do cara junaka kralja Nikole, da bi ovaj prostor bio slobodan, dostojanstven i častan. Crna Gora je u svijetu prepoznata kao časna, dostojanstvena i slobodna zemlja, o čemu su pisali mnogi svjetski putnici i književnici. Kako bi rekao Lord Tenison: ‘O, najmanji među narodima, ti velika Crna Goro’ – naglasio je Marunović.
Smatra da je neformalna organizacija STEGA pokrenula duh slobode koji je bio „zapečaćen u nekoj boci“, a koji se sada nezaustavljivo širi Crnom Gorom.
Dodaje da je Crna Gora domovina i majka svim ljudima koji u njoj žive, bez obzira na nacionalnu, religijsku ili ideološku pripadnost.
– STEGA sa svojim umnim ljudima predstavlja pravo blago za ovaj trenutak Crne Gore. Tamo se govori istina o našoj zemlji, o njenim dostignućima, i pokušava se ispraviti nepravda učinjena Crnoj Gori. Danas svjedočimo velikoj nepravdi – crnogorska kultura se prisvaja, država obesmišljava, ali tu su ljudi koji će to zaustaviti. Na današnji veliki dan, rame uz rame s velikim bitkama i epopejama, ponovo se rađa duh Njegoša. Siguran sam da će svi naredni praznici posvećeni Danu Njegoševog rođenja imati prosvjetiteljsku i edukativnu ulogu – vraćanje Crne Gore samoj sebi. Treba izraditi strategiju da mladi znaju ko su, odakle su, šta im je domovina, i da shvate da Crna Gora ima hiljadugodišnji kontinuitet. Da znaju gdje im je dom, gdje im je ognjište i ko im je majka – zaključio je Marunović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marunović: Njegoš je crnogorski princip života i slobode

U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

1084x550

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Februarske „Podgoričke priče“ predstavljaju prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta, glumca Slobodana Marunovića, dobitnika niza značajnih nagrada čiji jedinstven i upečatljiv umjetnički izraz je svakako ono što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, 25. februara, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, od 20 sati, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Marunović je prepoznat kao neko ko je rezultatima i jedinstvenom pojavom obilježio dio novije istorije crnogorskog teatra, filma, televizije i radija.&nbsp;
Sa njim će razgovarati novinar Vanja Kovačević, moderator tribine „Podgoričke priče“ o tome na koji način je to uspio i koliko je Podgorica uticala na njega.&nbsp;
Slobodan Marunović je rođen u Mojkovcu 1957. godine. Gimnaziju je završio u Danilovgradu, a srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost u Nikšiću. Diplomirao je na FPM-u u Baru. Stalni je član Crnogorskog narodnog pozorišta od 1982. godine, a brojne uloge ostvario je i u produkcijama drugih teatara, na filmu, televiziji i na radiju. Njegova monodrama „Potonja ura Njegoševa” izvedena je više od 1500 puta širom svijeta. Nastupao je na prestižnim festivalima kao što su „Sterijino pozorje”, „MES”, „Exponto” i „Zlatni vitez”. Istakao se ulogama u predstavama „Prestupna godina”, Robespjer”, „Gorski vijenac”, „Lažni car Šćepan mali”, „Tartif”, „Otelo”, „Gorski vijenac” i „Kralj umire”. Ostvario je uloge i u domaćim filmskim ostvarenjima poput „Vuk Karadžić”, „U ime oca i sina”, „Marko Miljanov”, „Princeza Ksenija od Crne Gore”, „Otac ratnik”... Kada je riječ o stranoj filmskoj produkciji, vrijedi pomenuti njegove uloge u filmovima „Rote Zora”, „Poziv”, „Grof Montenegro”, „Malteški krst”, „Road kill” i dr. Kao režiser, radio je sa studentskim i alternativnim grupama, režiravši više od dvadeset predstava. Objavio je pet CD-ova poezije, među kojima se izdvaja „Potonja ura Njegoševa” i „Poessia Montenegrina”. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se izdvajaju „Zlatna maska”, „Goranova nagrada”, „Povelja grada Detroita”, „Srebrena kolajna”, Gran pri za partnersku igru sa Mišom Janketićem i druge.&nbsp;

Marunović gost "Podgoričke priče" u utorak, u Multimedijalnoj sali KIC-a

Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, obilježen i u Ljubljani. Tim povodom, društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane, u saradnji sa Kulturnim centrom crnogorskih društava, organizovalo je svečanu proslavu, ugostivši prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića.
Prvi događaj u čast velikog pjesnika i filozofa odigran je upravo u ulici koja nosi njegov naziv i koju krasi njegov spomenik.
Marunović je izveo performans sa stihovima prve ljubavne pjesme na Balkanu: Noć skuplja vijeka, prije čega je položen vijenac ispred spomenika.
Glavni događaj, predstava „Potonja ura Njegoševa“, po tekstu Slobodana Tomovića, a u režiji Blagote Erakovića, izveden je pred punom salom hotela „Intercontinental“.&nbsp;
Predstava je premijerno izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Ovo je njena 37. godina kontinuiranog izvođenja, a odigrana je blizu 1.600 puta na svim kontinentima, osim Afrike. Predstava je dobitnik brojnih evropskih i svjetskih nagrada.
Ambasador Crne Gore, njegova ekselencija Dragan Tufegdžić, zajedno sa svojim saradnicima priredio je prijem u ambasadi za glumca Marunovića, ekipu predstave, te članove društva „Montenegro“.
- Crnogorci u Sloveniji sa zadovoljstvom obilježavaju velike datume Crne Gore, a 13. novembar je idealan za promociju crnogorske kulture, umjetnosti, istorije, nacionalnog identiteta, kao i državnosti naše hiljadugodišnje otadžbine - poručili su u crnogorskom društvu „Montenegro“ iz Ljubljane.
Oni će, kako su poručili u saopštenju medijima, i dalje uz pomoć Ministarstva dijaspore obilježavati ovaj praznik.

1250x600

Njegošev dan obilježen u Ljubljani predstavom „Potonjom urom“

Na Internacionalnom kamernom festivalu „Most“ u Hanoveru, prvak crnogorskog narodnog pozoritšta, glumac Slobodan Marunović osvojio je nagradu za „briljantno oličenje velike istorijske ličnosti“ u predstavi „Potonja ura Njegoševa“.
Predstavu je prema tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, a prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću te filozofskim propitivanjem o smrti, sudbini, bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja.&nbsp;
Na festivalu su, pored „Potonje ure Njegoševe“ iz Crne Gore, učestvovale i predstave iz Litvanije, Sjeverne Makedonije, Izraela, sa Kosova, iz Armenije, Džordžije i Njemačke.
Od premijere 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu, predstava je izvedena preko 1600 puta, a Marunović je dobitnik najprestižnijih priznanja na domaćim, evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i u Biškeku, Kirgistan, prije samo nekoliko dana.

Marunović u Hanoveru osvojio nagradu za briljantno oličenje velike istorijske ličnosti u predstavi „Potonja ura Njegoševa“

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Splitu od istoimenog hrvatskog tima nakon produžetka 102:94, u utakmici 16. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 85:85.
Podgorički sastav upisao je 12. poraz i propustio dobru šansu da naprave korak ka opstanku.
Split je i u regularnom toku bio bliži trijumfu, imao je prednost od 19 poena u drugoj, a 16 poena u trećoj četvrtini.
Odličan posljednji dio meča vratio ih je u život i doveo u situaciju da sanjaju veliki preokret.
Uspjeli su da izbore produžetak, u kojem je domaćin bio bolji.
Najefikasniji u podgoričkom timu bio je Aleksa Ilić sa 31 poenom, a imao je i 11 skokova.
Darijus Džonson je ubacio 16, Matic Rebec 12, a Mateo Drežnjak 11 poena.
Kod Splićana istakao se Antonio Jordano sa 32 pogotka.

SC Derbi nakon produžetka poražen u Splitu

Poslanik DPS Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.
Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.
Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.
Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.
Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).

Danska prvi polufinalista EP

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Tag: slobodan-marunovic