Kada desnica kaže da su slobode govora u Evropi ugrožene, ona je – u pravu.
Ima sve više argumenata koji pokazuju da je zaista tako. Štaviše, situacija sa slobodom govora u Crnoj Gori i regionu ponekad djeluje bolja nego u najbogatijim dijelovima Evrope – Njemačkoj, Francuskoj i naročito Velikoj Britaniji.
Novi primjer dolazi iz Njemačke, gdje je policija u četvrtak upala u dom desnog političkog komentatora i bivšeg univerzitetskog profesora Norberta Bolca, u sklopu istrage o korišćenju slogana iz nacističkog perioda, koji su u toj zemlji zakonom zabranjeni. Bolc je, naime, prije dvije godine na platformi X (bivšem Tviteru) kritikovao ljevičarske woke politike, uporedivši ih sa sloganom nacističke partije iz 1920-ih – „Njemačka, probudi se“ (riječi woke i „buđenje“ imaju isti korijen u više evropskih jezika).
Oni koji danas brane Bolca ističu da je potpuno jasno da je komentator zapravo kritikovao ljevičarske politike i upoređivao ih sa totalitarizmom, te da je apsurdno optuživati ga da je na bilo koji način afirmativno koristio Hitlerov slogan. Bolc je kazao da ga je policija upozorila da ubuduće društvene mreže koristi pažljivije, s čim se on sarkastično složio, rekavši da će „od sada pisati samo o drveću“.
Njemačka je poznata po odlučnom obračunu sa nacističkim nasljeđem, i nema sumnje da je to zemlji donijelo više dobrog nego lošeg. Ali, može li se desiti da zakoni, u nekom trenutku, odu predaleko i postanu sredstvo za obračun sa slobodom mišljenja?
U februaru je američki potpredsjednik Džej Di Vens tokom govora u Minhenu optužio evropske države da redovno krše slobodu govora, naročito kada su u pitanju konzervativci. Moguće je da je barem djelimično bio u pravu (iako je, u gotovo svemu drugom kada je riječ o Evropi, bio u zabludi). U već pomenutoj Njemačkoj postoje ozbiljne inicijative da se zabrani krajnje desna partija Alternativa za Njemačku, iako je trenutno prva po popularnosti u anketama.
U Francuskoj je sud već zabranio najpoznatijoj političarki desnice, Marin Le Pen, da se kandiduje na izborima, mada zbog optužbi za korupciju. U Rumuniji je sud poništio, a zatim odložio izbore nakon što se činilo da će na njima pobijediti desničar Kalin Đorđesku, zbog navodnog širenja ruske propagande tokom kampanje.
Velika Britanija, pak, ima problem ne toliko sa slobodom okupljanja, koliko sa slobodom govora. Britanska policija godišnje uhapsi i do 12 hiljada ljudi zbog uvrjedljivih objava na društvenim mrežama, a nedavno hapšenje scenariste Grejema Linehana zbog zapisa kritičnih prema pravima transrodnih osoba izazvalo je veliku raspravu o tome ide li policija predaleko u regulisanju onoga što se smije, a što ne smije reći na internetu.
Kada ljudi počnu osjećati da ne mogu izreći stav koji je do juče bio sasvim uobičajen, to znači da država ne radi nešto kako treba. Pitanje je složeno i u svakoj zemlji različito uređeno, u zavisnosti od političkih okolnosti i istorijskog konteksta.
Ali za sve nas to bi trebalo da bude upozorenje – i kada je riječ o upotrebi ustaškog slogana „Za dom spremni“ u Hrvatskoj, i kada je riječ o stavovima koji, na primjer, kritički posmatraju Oluju – da hapšenja i represija zbog političkog govora na kraju vode ka policijskim istragama i suđenjima zbog onoga što neko kaže ili misli. A to što ljudi govore, u najvećem broju slučajeva, ne bi trebalo da bude stvar države i vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropski problem: Prečesto gušenje slobode govora

Potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti Aleksa Bečić, te ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović, iako je Vlada na godišnjem odmoru, morali su biti smijenjeni već prošle sedmice. Kad na elektronskim sjednicama mogu da se donose odluke koje dalekosežno određuju budućnost ove zemlje, mogao je premijer Milojko Spajić na taj način i da pokrene proceduru za razrješenje trojice Demokrata. Mogao je Milojko Spajić, ali - nije. Tipično za premijera i lidera PES-a, čija su neispunjena obećanja već postala predmet satiričnih serijala na društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826140836_18cb306778dc951917cbcb76033860f565a01c34417285281b3269b4df94b000.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826140836_18cb306778dc951917cbcb76033860f565a01c34417285281b3269b4df94b000" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>MUK: Premijer Milojko Spajić se ne oglašavaportal etv</figcaption> </figure>  Utisak je da je Spajića prevladao strah. Imaginarni ili realni, nije jasno, ali ono što jeste je da se funkcioneri Demokrata neće tek-tako pomjeriti iz udobnih fotelja izvršne vlasti. Dovoljno je sjetiti se koliko je trebalo Bečiću kada je bio predsjednik Skupštine Crne Gore da se rastavi sa tom foteljom. Skoro, da je bilo i suza. Sada je drugačije. Pod Demokratama je sektor bezbjednosti, ministarstava sile, što je, utisak je, osnažilo njihov ego do te mjere da su „pod noge“ bacili i Ustav i zakone Crne Gore. Ne osvrću se ni na autoritet zapadnih adresa čija ekspertska tijela i eksperti upozoravaju na ozbiljno ugrožavanje evropskih standarda, ljudskih prava i sloboda, slobode govora i medija... Osilile su Demokrate toliko da ne prezaju ni od direktnih grubih prijetnji i podmetanja kritičarima. Prvo su im na meti, evo skoro dvije godine novinarke i novinari kritičkih medija, koje optužuju da rade za mafiju, a nedavno su saopštili i da po samo jednom tekstu dobijaju po 8.000 eura?! Prošle sedmice brutalno su nasrnuli na advokata Veselina Radulovića kojeg su optužili, nakon što je za Portal ETV saopštio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv čelnika sektora bezbjednosti zbog nezakonitog vetinga u policiji, da radi za mafiju i poručili mu da će plakati?! Direktna prijetnja. Onda su krenuli u obračun sa izvršnom direktoricom NVO Akcija za ljudska prava Teom Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826140836_6766543ad6254d27787fe8fd73a313abb08d1e9886737383b44e95fb8bd7fe7c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826140836_6766543ad6254d27787fe8fd73a313abb08d1e9886737383b44e95fb8bd7fe7c" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="radulović"> <figcaption>OPASNE PRIJETNJE: Veselin Radulovićportal etv</figcaption> </figure>  I već danima pogani jezik Demokrata zasipa javnost odvratnim gadostima na račun Radulovića i Gorjanc Prelević, bez zazora ih vrijeđajući i kvalifikujući. Da je „dara prevršila mjeru“ potvrdio je i jučerašnji komentar Gorjanc Prelević koja je saopštila da ovako nešto u Crnoj Gori nije doživjela „ni za vrijeme DPS-a“. A, bila je žestoka kritičarka vlada koje je predvodila ova partija. Sreća da Demokrate nijesu politički moćnije, pa aktuelna vlada ne zavisi od njihovih glasova u parlamentu. Da zavisi, policijske „marice“ i vojna vozila patrolirali bi gradovima, a kritičari i kritičarke vlasti odvođeni u Spuž ili neku drugu lokaciju na prevaspitavanje. Jer, kako poručuju u obračunu sa Gorjanc Prelević, ko nije s njima, taj je s mafijom?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826140836_afb646953cb8329fa6a0ef73f9d7131ca9d03b440c07a2b051ef0087abd72e20.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250826140836_afb646953cb8329fa6a0ef73f9d7131ca9d03b440c07a2b051ef0087abd72e20" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Gorjanc Prelević"> <figcaption>BESKRUPULOZNO VRIJEĐANJE I ZASTRAŠIVANJE: Tea Gorjanc Prelević</figcaption> </figure>  Ali ključno je pitanje - što čeka premijer Milojko Spajić. Rekonstrukcija Vlade je spremna, a on kao da nije svjestan da svaki dan odgađanja smjene ministara koje su kadrirale Demokrate i razrješenja predsjednika ove partije sa pozicije u izvršnoj vlasti - Alekse Bečića, sve više urušava evropsku agendu njegove vlade i evropski put Crne Gore. Nijesu dovoljne značke specijalno izrađene za Školski brod „Jadran“ koje su izazvale bijes Hrvatske, s kojom se Crna Gora spori zbog ovoga broda, jer obije države polažu pravo na njega. Stigla je protestna nota, kao jasno upozorenje da opet, kao prošle godine, mogu blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Nije dovoljno što je Komisija za žalbe Vlade poništila više desetina rješenja o suspenzijama policijskih službenika, žrtava takozvanog vetinga Demokrata. Suštinski, političke čistke. Nedovoljna je činjenica da je bezbjednosna situacija u zemlji ozbiljno narušena, da svjedočimo brutalnim mafijaškim obračunima u kojima samo pukom srećom nema slučajnih žrtava, da je 1. januara na Cetinju organizovana sramna policijska akcija pokušaja hapšenja masovnog ubice koji je ubio 13 nevinih ljudi... Poslije šest sati potjere ubica se ubio pred policijom... I kada su studenti okupljeni u neformalnoj grupi „Kamo śutra“ zatražili ostavke ministra Šaranovića i potpredsjednika Vlade Bečića, njihove Demokrate proglasile su ih za saradnike mafije?! Ranjena zvijer je najopasnija. To su sada Demokrate. I meta su im svi. Plaši li se premijer Spajić njihovoga bijesa? Da li zbog toga čeka septembar, kada bi trebalo da se dogodi ta famozna rekonstrukcija Vlade, da ih se lakše riješi? Ali tada je kasno. Jer, odgovor odgovorne vlasti mora da bude hitan u situaciji kada partija čiji funkcioneri upravljaju sektorom bezbjednosti – i policijom i vojskom brutalno prijeti kritičarima, čak i suzama, te najodvratnijim konstrukcijama nasrće na priznatu građansku aktivistkinju. Uz novu protestnu notu Hrvatske, prijetnje advokatu i aktivistkinji, prijetnje kritičkim medijima, ali i vrijeđanje svakog kritičara vlasti, teško da mogu da donesu „štrik“ za Poglavlje 31. Izuzev odlučne akcije premijera da „izađe na crtu“ Demokratama, što nijednom do sada nije učinio, i postavi jasne kriterijume da za one koji krše evropsku agendu u Vladi nema mjesta. U konkretnom slučaju – to znači smjenu ministara iz Demokrata. Što će reći Delegacije EU – dakle: Brisel - na jasan stav građanske aktivistkinje Gorjanc Prelević da napade Demokrata doživljava i kao njihov pokušaj da se ona uplaši za đecu?! - Jer, šta je sljedeće i od koga da tražim procjenu bezbjednosti? Od Demokrata koji me i otvoreno bezočno napadaju – napisala je Gorjanc Prelević na društvenim mrežama. Od koga će da zatraži zaštitu advokat Radulović i ostali uključeni u predmete suspendovanih policajaca? Od koga će da zatraže zaštitu novinarke i novinari na koje se svakodnevno obrušavaju Demokrate? Ko će da zaštiti ljetos brutalno pretučenog predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića i njegovu porodicu? Ko će u sistemu bezbjednosti da spasi časne policajce od žbira Demokrata? Ako je agenda premijera Spajića zaista evropski put Crne Gore onda je njegov muk neprihvatljiv, neprimjeren. Nedopustivo je i ćutanje njegovog Pokreta Evropa sad. Građanska Crna Gora ne ćuti, pruža jasan odgovor – a to je, da se neće povući ni milimetar koliku god buku i bijes proizvodile Demokrate. Jer, „Crnogorci ne ljube lance“ i zato bi premijer Spajić, konačno, morao da progovori, da preduzme korak. Da pokaže kičmu.

Kaćuša Krsmanović

Dok Demokrate gaze slobodu govora, premijer Spajić „mudro ćuti“

Rano, sivo, oktobarsko jutro, u bezličnoj, sivoj sali za sastanke u Savjetu Evrope u Strazburu, u Francuskoj. To okruženje je Džulijan Asanž odabrao za svoj povratak u javni život u vrijeme kad se postavlja pitanje šta on sljedeće planira da uradi.
Govorio je tiho, ali samouvjereno tokom jednoipočasovnog saslušanja – 53-godišnji Australijanac, obučen u obično plavo odijelo, s kravatom na kojoj je njegov potpis, upadljivo bijele kose, uredno začešljane na stranu. Obratio se poslanicima iz 46. država-članice te evropske organizacije za ljudska prava.
- Iskustvo višegodišnje izolacije u maloj ćeliji teško je prenijeti. To čovjeku oduzima osjećaj samog sebe - rekao je osnivač Vikiliksa.
Četrnaest godina proveo je što u ambasadi Ekvadora u Londonu, što u britanskom zatvoru Belmarš, suočen s mogućnošću ekstradicije u Švedsku i SAD. Sve do puštanja na slobodu u junu ove godine.
Asanžova supruga Stela sjedjela je pored njega tokom saslušanja i mučila se oko dugmeta za uključivanje i isključivanje mikrofona, pokazujući i na taj način da mu je potrebna podrška onih oko njega.
Saslušanje je prekinuto deset minuta prije predviđenog vremena, nakon što je Asanž rekao da se umorio od odgovaranja na pitanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjackeparrock%2Fstatus%2F1841004180070105298%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1841004180070105298%7Ctwgr%5E28bee6a7e5b3ec7635269f003daec4d4cb89b300%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Nosilac slobode govora</h2>
Govor u Savjetu Evrope bio je izuzetak u vrijeme njegovog oporavka od višegodišnjih iskušenja i on će se sada ponovo posvetiti rehabilitaciji.
Ali, nakon ovog javnog nastupa nameće se pitanje da li će se Džulijan Asanž vratiti kao lider svjetskog pokreta za slobodu govora?
- Mislim da je na tom sastanku uvidio koliko je njegova uloga važna. Mislim da će odvojiti vrijeme za svoju porodicu, ali je on ujedno zaista važna ličnost kada je riječ o slobodi govora - kazao je za Dojče vele poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu Andrej Hunko.&nbsp;
Upitan tokom saslušanja šta namjerava dalje, Asanž je bio neodređen. Rekao je da želi da provodi vrijeme s porodicom i da mu je teško da se prilagodi modernoj stvarnosti, recimo zvuku električnih automobila.
<h2>Izjava o priznanju krivice</h2>
Detalji sporazuma o priznanju krivice koji je omogućio njegovo puštanje na slobodu za sada ostaju nejasni. Njime su ukinute optužbe s kojima se suočio prema američkom Zakonu o špijunaži zbog objavljivanja strogo čuvanih dosijea iz američkih ratova u Iraku i Avganistanu, uključujući i dokaze o potencijalnim ratnim zločinima.
- Na kraju sam izabrao slobodu umjesto neostvarljive pravde. Želim da budem potpuno jasan: Ja danas nisam slobodan zato što sistem funkcioniše. Slobodan sam jer sam se izjasnio krivim zbog bavljenja novinarstvom - rekao je Asanž poslanicima u Strazburu, objašnjavajući zašto je prihvatio dogovor:
Zahtjev SAD za izručenjem Asanža vršio je pritisak na vlasti u Londonu tokom 14 godina njegovog boravka u Britaniji, a jedan britanski parlamentarac upozorio je Asanža na neke od njegovih izjava.
- On je oslabio svoj slučaj napadom na kompletan pravosudni sistem britanskog establišmenta. Mislim da je to pokazalo njegovu temeljnu predrasudu, za koju mislim da ne jača Asanžov slučaj - rekao je za Dojče vele ser Kristofer Robert Čop, član Konzervativne stranke u britanskom parlamentu, dok se hodnikom udaljavao od sale za sastanke
<h2>Žestoke reakcije na mrežama</h2>
Asanžov govor okončan je ovacijama parlamentaraca u sali za saslušanja, uz pedesetak novinara koji su se vrpoljili, utrenirani da ne aplaudiraju na konferencijama za štampu, čak i ako se slažu s Asanžovim imperativom za slobodu govora.
- Dobro je biti među ljudima kojima je stalo. Dobro je biti među prijateljima - zaključio je Asanž, dok su van sale mnogi ugledni stručnjaci brzo kuckali objave na platformi Iks.
- Totalno bolesno, odlijepiću - objavio je tako saradnik filadelfijskog trusta mozgova Institut za spoljnu politiku Maksimilijan Hes.
- Ah – pretpostavljam da je jedini razlog zašto štampa prati ono što ova ruska imovina izgovara, jeste to što će poslije moći da mu postavljaju pitanja - objavio je viši saradnik u briselskom trustu mozgova Brojgel Jakob Kirkegor.
Asanž je odmah nakon saslušanja ubačen u lift i nije odgovarao na pitanja novinara.
<h2>Efekat hlađenja</h2>
Za organizacije za slobodu govora, slučaj Asanž istovremeno je i simbol globalne borbe za slobodu medija i razlog straha za novinare.
- Nikada nećemo saznati koje su priče ostale neispričane zbog onoga kroz šta je on prošao - kaže direktorka kampanja u organizaciji „Reporteri bez granica“ Rebeka Vinsent.
Kada su ljudi poput Asanža na meti, to, prema njenim riječima, veoma jasno ima efekat hlađenja.
- Taj efekat postoji i sada, iako je on pušten - rekla je Vinsent.
Ona dobro poznaje Asanža. Šest puta ga je posjetila u zatvoru Belmarš tokom kampanje za njegovo oslobađanje. Vjeruje da je razlog zbog kojeg je govorio u Strazburu značajan.
- Mogao je, umjesto toga, da izabere da se obrati preko bilo kojeg medija. Odabrao je da prvi put govori u Savjetu Evrope, što meni signalizira da je Džulijan još svjestan da se njegov slučaj doživljava šire od onoga što mu se dogodilo. Da je ovo produžetak njegove borbe za sva naša prava - zaključila je Vinsent.

Dojče vele: Kuda ide Džulijan Asanž?

Nakon šest dana u okviru kojih je održano šest rasprodanih izvođenja predstava velikog režisera Jagoša Markovića, četiri zanimljiva panela i okrugli sto, sinoć je spuštena zavjesa na prvo izdanje Međunarodnog festivala režije „Jagoš Marković“ izvođenjem predstave „Čarobnjak iz Oza", pred punim gledalištem u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, uz dječji smijeh i gromoglasne aplauze.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_4d3ff6209bdaf2683e90caeda5f1d0412bcfc23094d45f0a63027ac88a40f617.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207101248_4d3ff6209bdaf2683e90caeda5f1d0412bcfc23094d45f0a63027ac88a40f617" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  Zadovoljstvo načinom na koji je protekao cjelokupni festival izrazila je direktorica JU Gradsko pozorište, Sandra Vujović.&nbsp; - Gotovo svake večeri tražilo se mnogo karata više od dostupnog broja, što nam govori da je festival i više nego uspio i da podgorička publika i te kako vapi za kvalitetnim sadržajima. Ovaj festival nije samo revijalan i nije samo omaž Jagošu Markoviću i retrospektiva njegovog stvaralaštva, već je i jedno davanja novog života tom velikom režiseru tako da ga sačuvamo od zaborava, da nastavimo sa njim da se družimo makar na ovaj način, da budemo dobri domaćini kao što je on i sam u svom privatnom životu bio, da Podgorica postane novo mjesto okupljanja struke i prije svega mjesto gdje će publika u kontinuitetu tokom trajanja festivala moći da uživa u najkvalitetnijim i najboljim predstavama i režijama sa međunarodne scene - kazala je direktorica.&nbsp; Ukazala je i na nesvakidašnji izazov sa kojim su se susreli tokom organizacije festivala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_895197ce57cee65ce3c479081fa50022523d9daf5b737736eb744862aa640f44.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207101248_895197ce57cee65ce3c479081fa50022523d9daf5b737736eb744862aa640f44" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Najveći izazov je bio što su se karte rasprodale već prvog dana u roku od dva sata, a onda smo imali skoro 30 dana tokom kojih smo ljubazno morali da objašnjavamo ljudima da nema karata i da smo sve prodali. Voljeli bismo da je sala u KIC-u Budo Tomović bila dvostruko veća, jer i tada bi bila popunjena do posljednjeg mjesta - istakla je Vujović.&nbsp; Iako je prvo izdanje tek završeno, iz Gradskog pozorišta već najavljuju drugi Međunarodni festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković" koji će biti takmičarskog karaktera. Nekadašnja selektorka Sterijinog pozorja i stalna pozorišna kritičarka dnevnog lista Politika Ana Tasić biće selektorka na drugom Međunarodnom festivalu pozorišne režije ,,Jagoš Marković", u decembru naredne godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_0c06698f98a4834d53b4a31c95163840779eca84a761e1cfd94615c95390a022.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251207101248_0c06698f98a4834d53b4a31c95163840779eca84a761e1cfd94615c95390a022" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Osnivanje međunarodnog pozorišnog festivala režije "Jagoš Marković” u Podgorici važno je zbog uspostavljanja posebnog prostora afirmacije pozorišne režije koja, iako je možda najvažniji elemenat u savremenom pozorištu, do sada nije imala posebno osmišljen festival koji bi mapirao puteve i domete pozorišne režije. U vezi sa tim dosadašnjim nedostatkom, festival ima mogućnost da okupljanjem značajnih rediteljskih poetika na jednom mjestu, Podgoricu pozicionira kao pozorišni centar, prvo u regionalnom, a onda možda i u širem kulturnom prostoru. Naravno, to pozicioniranje je proces, ne može se odviti preko noći, potreban je kontinuitet, upornost i strpljenje, ali je prvi korak učinjen, temelji su postavljeni. Program festivala će ići putevima rediteljske vizije Jagoša Markovića u pogledu traganja za stvaraocima koji izlaze iz okvira očekivanog, školskog, mrtvačkog teatra, za poetikama koje imaju scensku autentičnost, koje se izdvajaju osobenošću izraza, djelotvornim susretima, magičnim spojevima riječi, vizuelne i muzičke poezije. Takođe će nastojati da ide njegovim stazama u pogledu izuzetne komunikacije sa publikom, predanog glumačkog rada, kao i snažne emotivnosti, senzualnosti igre, koji su bitno karakterisali Markovićev rad u teatru. To su moje ideje vodilje koje sigurno neće biti nimalo lako ostvariti, ali će se tim putem krenuti uz veliku posvećenost i principijelnost - saopštila je Tasić.&nbsp; Prvo izdanje festivala "Jagoš Marković" je sinoć simbolično završeno upravo produkcijom Gradskog pozorišta – predstavom „Čarobnjak iz Oza“. Izuzetna gluma cijelog ansambla praćena maštovitom scenografijom, raskošnim kostimima i specijalnim efektima u Podgorici je oživjela priču o Doroti i njenim prijateljima iz Oza.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_bf47672c45be40ae25ec0a24ebc32e3f55769604539bcf42faa25c6d584e5787.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251207101248_bf47672c45be40ae25ec0a24ebc32e3f55769604539bcf42faa25c6d584e5787" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  U predstavi su igrali Kristina Obradović, Jelena Simić, Dejan Đonović, Božidar Zuber, Sanja Popović, Miloš Pejović, Vukan Pejović i Filip Đuretić. Tekst je, prema kultnom romanu L. Franka Bauma, napisala Aleksandra Glovacki, a režiju potpisuje Jagoš Marković koji je ovom predstavom pokazao svoju režisersku virtuoznost i kada je u pitanju dječje pozorište.&nbsp; Mnogobrojni mališani uživali su u svakom trenutku predstave, a svoje oduševljenje su pokazali gromoglasnim aplauzom na samom kraju.&nbsp; Ovo izvođenje „Čarobnjaka iz Oza“ posebno je bilo emotivno za glumicu Kristinu Obradović koja je briljirala u ulozi Doroti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101248_c51da3c3f491d8c62312298283763d48e1227cf77cda687b79f9167582f44e29.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251207101248_c51da3c3f491d8c62312298283763d48e1227cf77cda687b79f9167582f44e29" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Međunarodni festival režije „Jagoš Marković“"> </figure>  - Večeras sam odigrala Čarobnjaka iz Oza pod posebnom emocijom iz mnogo razloga, a jedan od važnijih jeste i taj da sam zajedno sa svojom ekipicom iz predstave intimno odlučila da je došlo vrijeme za smjenu generacija i da treba da prepustim srebrne cipelice za hod po putu od žute cigle nekoj novoj, mlađoj Doroti. Predstave prestaju da se igraju bez da mi imamo neki veliki uticaj na takve odluke uprava, ali ovo je Jagoševa predstava i nažalost više ne postoji mogućnost za sasvim novi let. Nisam samo izašla iz neke predstave, već ću sa ogromnim zadovoljstvom, srećom i emocijom biti u gledalištu da gledam neku novu Doroti - poručila je Obradović.&nbsp; Obradović se prisjetila i posebne saradnje koju je imala sa rediteljem Jagošem Markovićem.&nbsp; - To je neponovljiva radost. Čak i kada je bilo teško ili kada smo bili u ćorsokaku, to je toliko izazivalo potrebu da se nađe izlaz iz neke naoko bezizlazne situacije, ali čak ni tada ta radost stvaranja nije jenjavala - kazala je glumica.&nbsp; Glumica Jelena Simić je takođe podijelila svoje uspomene na saradnju sa Markovićem.&nbsp; - Čarobnjaka iz Oza smo radili prije 11 godina, a ja taman toliko i radim u Gradskom pozorištu. Meni je to bila druga predstava sa Jagošem, nakon predstave Lukrecija iliti Ždero, i slobodno mogu da kažem da onoliko koliko me moj profesor na Akademiji naučio glumačkoj igri, toliko me Jagoš naučio kako to izgleda u jednom pozorišnom procesu. Svaki proces koji mi je bio bez njega mi je bio na neki način drugačiji, jer sam vrlo dobro razumjela njegove sugestije, njegovu energiju i njegov toliko unikatan način da nama prenese ono što je suština našeg zadatka. Pamtim rad sa njim, zato što je sa njim uvijek bilo lako. Sve što ste vidjeli u okviru Čarobnjaka iz Oza je vrlo izazovno za igru, ali razumjeti šta Jagoš traži od nas je bilo baš lako - ispričala je Simić.&nbsp; Nakon uspješne realizacije festivala, za Gradsko pozorište slijede pripreme za useljenje u novu zgradu i za proslavu 75. rođendana ove institucije.

Vujović: Festival i više nego uspio, podgorička publika vapi za kvalitetnim sadržajima

U sudanskoj regiji Južni Kordofan u gradu Kalogi u napadu dronom pogođen je dječji vrtić, pri čemu je ubijeno najmanje 50 ljudi, od kojih 33 djece.
Za napad koji se navodno dogodio u četvrtak, medicinska organizacija Mreža sudanskih ljekara i sudanska vojska optužuju paravojne Snage za brzu podršku (RSF), s kojima se bore u građanskom ratu, piše BBC. Iz RSF-a nisu odmah komentarisali optužbe.
Izvještaj o napadu zasad nije bilo moguće nezavisno provjeriti, prenosi Dnevnik.hr.
Ministarstvo vanjskih poslova, koje je na strani vojske, tvrdi da je vrtić dvaput pogođen projektilima te da su napadnuti civili i medicinari koji su pritekli u pomoć.
S druge strane, RSF je optužio vojsku da je u petak dronom napala pijacu u regiji Darfur, gađajući skladište goriva na graničnom prelazu Adre s Čadom. Tvrde da se prelaz koristio za "dostavu pomoći i komercijalnih potrepština".
Prema Sudanskom ratnom monitoru, grupi istraživača koji prate sukob, taj napad je prouzrokovao civilne žrtve i značajnu štetu na pijaci. Vojska nije odmah komentarisala izvještaje iz Darfura.
Reagujući na izvještaje o napadu u Kalogiju, portparolUNICEF-a, UN-ove agencije za djecu, izjavio je: "Ubijanje djece u njihovoj školi stravično je kršenje dječjih prava”.
- Djeca nikada ne bi smjela da plaćaju cijenu sukoba - dodao je Šeldon Jet i pozvao "sve strane da odmah zaustave ove napade i omoguće siguran, neometan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je očajnički potrebna".
Sudan je razoren ratom od aprila 2023. godine, kada je izbila borba za vlast između dojučerašnjih saveznika - vojske i RSF-a. Regija Kordofan, smještena između glavnog grada Kartuma i Darfura, postala je prva linija u građanskom ratu.

Tragedija u Sudanu: Dron pogodio vrtić, najmanje 50 mrtvih

U vremenu kada se bezbjednost mjeri brzinom reakcije i pouzdanošću informacija, digitalna transformacija za MUP nije izbor, već nužan proces koji će omogućiti da postanemo istinski servis građana, zasnovan na brzini, dostupnosti i potpunoj bezbjednosti podataka, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Šaranović je predsjedavao prvim sastankom Koordinacionog tima za digitalnu transformaciju, tijela koje okuplja relevantne predstavnike organizacionih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.&nbsp; - Ovim sastankom zvanično je pokrenut proces koji će u naredne dvije godine u potpunosti promijeniti način na koji ministarstvo funkcioniše, kako interno, tako i prema građanima - saopšteno je iz MUP-a. Na sastanku je predstavljen Plan implementacije digitalne transformacije – strateški dokument koji detaljno opisuje metodologiju, faze i dinamiku modernizacije. U fokusu rada je stvaranje savremenijeg, efikasnijeg i transparentnijeg sistema koji svoje procese zasniva na digitalnim tehnologijama, sa ciljem postizanja pune spremnosti MUP-a za završnicu procesa EU integracije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207101228_b6564e6eb2744a10b5c810982266bbe0b18d110b9e80c4911147d8808c8476a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207101228_b6564e6eb2744a10b5c810982266bbe0b18d110b9e80c4911147d8808c8476a5" data-rendition-name="original" width="4240" height="2832" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"> </figure>  Digitalna transformacija, kako je naglašeno na satanku tima, prevazilazi puku digitalizaciju postojećih postupaka. Ona podrazumijeva, kako je rečeno, duboku promjenu modela rada, sa jasnim strateškim ciljem – da građani dobijaju brže, jednostavnije i sigurnije javne usluge. Šaranović je podvukao da uspjeh ovog procesa zavisi od jasne vizije, snažnog liderstva i spremnosti cijele organizacije da prihvati promjene. Istakao je da MUP mora biti institucija koja ne samo da reaguje na potrebe građana, već ih predviđa i kreira ambijent u kojem se bezbjednosne i administrativne usluge pružaju uz maksimalnu efikasnost i sigurnost. Digitalna transformacija, poručio je, predstavlja investiciju u budućnost crnogorske javne uprave. - Ovo je polazna tačka dugoročnih promjena koje će rezultirati pouzdanim, digitalno transformisanim sistemom, sposobnim da odgovori na savremene izazove i potrebe društva - naglašeno je u saopštenju MUP-a. Iz tog resora je poručeno da će se proces digitalne transformacije Ministarstva unutrašnjih poslova sprovoditi u naredne dvije godine, kroz tri faze u partnerstvu sa domaćim i međunarodnim partnerima.

Šaranović: Digitalna transformacija za MUP nije izbor, već nužan proces

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: sloboda-govora