Istankuti crnogorski slikar Smajo Karailo (1940 - 2026) preminio je juče. Biće sahranjen danas na Novom groblju na Cetinju, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/odlazak-umjetnika-neoromanticarske-orijentacije">Pobjeda.</a>
Karailo je rođen na Cetinju, a završio je Umjetničku školu u Sarajevu i ALU u Beogradu. Bio je prof. na NF u Nikšiću i na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Bio je slikar neoromantičarske orijentacije.
Bio je prepoznat po likovnoj dosljednosti, analitičkom pristupu u definisanju svakog detalja na slici i harmoničnim odnosima crvene, žute, zelene i sive, kojima je stvarao jedinstvene cjeline u kojima dominira jedna boja.
Poštujući osnovna načela klasičnog slikarstva - kompozicijske principe, euklidovsku perspektivu, magiju svjetlosnih senzacija, modelaciju forme, opredjeljuje se za neodivizionističku tehniku slikanja - valersko toniranje čistih boja.
Navedenim osobenostima formalnog sloja slike postizap je optičke iluzije, koje njegovom slikarstvu daju jednu sanjarsku, bajkovitu dimenziju magičnog realizma i metafizičkog slikarstva. Svjetlost kao važan, ako ne i primaran plastički element, fluidno se rasipa prostorom, obavija i umekšava oblike, stvarajući jedinstveni vizuelno-likovni korpus.
Imao je veliki broj samostalnih i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostrastvu. Dobitnik je više nagrada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Preminuo Smail Smajo Karailo, istaknuti crnogorski slikar i pedagog

Spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, koji je danas otkriven u Zaostru kod Berana, nije mogao biti izrađen u Crnoj Gori, tvrdi proslavljeni crnogorski slikar Rajko Todorović Todor.
On je za Analitiku pojasnio da u Crnoj Gori postoji samo jedna mala livnica koja izrađuje biste visine 60-70 centimetara i nije u mogućnosti da izradi spomenik visine 2 metra.
- Ne vjerujem da su se Hrvati prihvatili izrade ovog spomenika, znači da je najvjerovatnije izrađen u susjednoj Srbiji. Drugo je pitanje kako je ušao u Crnu Goru jer je lakše uvesti ili izvesti drogu nego umjetnička djela. Svako umjetničko djelo ima ličnu kartu koja sadrži podatke o njemu i fotografiju kako bi moglo da pređe granicu - pojašnjava Todor.
Prema njegovim riječima, dozvolu za uvoz spomenika visokog dva metra i teškog skoro pola tone moralo je dati Ministarstvo kulture, a pomenuta dokumenta ovjeriti Poreska uprava.
- Gdje su papiri, kako je spomenik prešao granicu, šta su radile službe - policija, carina , ANB? - pita se Todorović.
Kako je pojasnio, spomenik ovih dimenzija mora je biti transportovan u kontejneru, obezbijeđen od mogućih oštećenja.
- Kako je jedan takav kontejner neopaženo prešao državnu granicu, pitanje je za vlast - poručuje Todorović.&nbsp;

Todorović: Lakše je uvesti drogu nego umjetničko djelo, vlast morala znati da je u zemlju ušao spomenik od dva metra

Minijature su uglavnom planine, more, školjevi i različita doba dana - noć, jutro, zora, kako mi se podesi da slikam. Kako dobijem atmosferu onda je ganjam i lakše savladam u minijaturi, nego na većem formatu, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, slikar, grafičar, esejista, arhitekta, dizajner enterijera, književnik i neumorni hroničar crnogorske istorije i duhovnosti - akademik Slobodan Bobo Slovinić.
Samostalna izložba likovne minijature u Danilovgradu Slobodana Boba Slovinića, na kojoj će prilika imati priliku da se divi delikatnoj ljepoti sitnog formata, ali i dubokoj simbolici koju njegov rad nosi, biće otvorena 4. aprila u 19 sati u organizaciji Centra za kulturu Danilovgrad.&nbsp;
Slovinić je poznat i po svojoj izuzetnoj trilogiji "Herbarijum", porodičnoj knjizi koja brižljivo čuva uspomene, svjedočanstva i emocije, dajući nam jedinstven uvid u istoriju jedne porodice, ali i jednog vremena. Ipak, možda, najmonumentalniji poduhvat njegovog stvaralačkog i organizacionog rada bilo je preseljenje Pivskog manastira, projekat koji je nadmašio granice običnog građevinskog poduhvata i postao simbol očuvanja kulturno istorijskog nasljeđa Crne Gore.&nbsp;
Mnogo je napravio slika u velikom formatu, kaže Slovinić, i uvijek je bilo u okruženju mnogo malih kartončića od kojih su nastale likovne minijature.&nbsp;
- To je takozvani nusprodukt, ali taj nusprodukt je ispao jako dobro. Po mom shvatanju to su minijature, ali kad nema nečega da to izmjeri, nema automobila, nema kišobrana, nema čovjeka, i kad se pogleda sama slika ona izgleda jako monumentalno, a usustini su to mali lijepi komadi. Uglavnom su to planine, more, školjevi i različita doba dana, noć, jutro, zora, kako mi se podesi da slikam, kako dobijem atmosferu u stvari, onda ja tu atmosferu ganjam u toj minijaturi, lakše savladam u minijaturi, nego na većem formatu - rekao je Slovinić.&nbsp;
Njegov radni dan počinje ujutru, za kompjuterom ili u ateljeu. Kako kaže - slika, malo odmori i "gura" do ponoći.&nbsp;
- Slikari kažu ja bih slikao, ali nemam temu. Ima milione tema, nije problem tema, meni je problem vremena. Ja bih volio da ima u 24 sata 48 sati, da bih mogao da napravim ono što bih želio. Čini mi se da sam radan čovjek, to me drži - istakao je Slovinić.&nbsp;
Pronašao je herbarijum svog strica sveštenika Don Đura, nastao 1889. godine i to je bio povod, prisjeća se Slovenić, da krene u pisanje, uz osjećaj da mora o svom ocu novinaru i prvom šefu protokola Crne Gore ostaviti neki pisani trag.&nbsp;
- Čudio sam se zašto o mom ocu nije pisao niko, gotovo da je ostao u zaboravu, u nekim fiokama, sjećanjima ljudi, čak ljudi koji su ga znali su već pokojni. Vidio sam da nema tragova i počeo sam da pravim jedan mali presjek, da napravim kao neke važne događaje i objavim u obliku brošure. Međutim, desilo se da sam pronašao herbarijum, koji je moj stric, Don Đuro pravio kao dvanaestogodišnji dječak, i sasvim sam ga našao. Kad sam otkrio taj herbarijum on je bila kapisla da prvo pravim priču o mome đede Niku i njegovom najstarijem sinu Don Đuru. Tako da sam prvo Don Đura napravio i obuhvatio te stare pretke Slovinića, sljedeća knjiga je bila normalno posvećena mom ocu šjor Ante, njegov život obuhvatio, to je osim datuma i podataka romaneskno štivo, nije puka faktografija - kazao je Sovinić.
Kako je kazao, herbarijum se provlači kroz sva tri romana, i on je vezivno tkivo u posljednjoj knjizi "Pittore liberto", posvećenoj njegovom životu.
- Najteže je bilo pisati o sebi. Ja na kraju otkrivam kako sam došao do tog herbarijuma, jer to nije običan herbarijum, to je više mnogo od đačkog herbarijuma - zaključio je Slovinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtxdTEMmYu2I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slovinić: Volio bih da dan traje 48 sati da mogu da napravim ono što želim

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je tokom prošle godine uložio preko 35 miliona eura u razvoj elektrodistributivne mreže, cijeneći značaj sigurnog i kvalitetnog napajanja korisnika električnom energijom.
- U poređenju sa 2024. godinom, ulaganja u mrežu uvećana su čak osam miliona eura, što ukazuje na intenzivan rad i nastojanje kompanije da u skladu sa predviđenim planom ostvaruje zacrtane ciljeve - navodi se u saopštenju CEDIS-a.
Iz kompanije su naglasili da je od ukupnog iznosa, skoro 12 miliona eura uloženo samo u sekundarnu mrežu (10 kV i 0,4 kV mreža) iz domena nadležnosti Setora za održavanje, kao jedan od ključnih zadataka za kvalitet snabdijevanja.
- Najveći dio navedenog iznosa, preko sedam miliona eura, utrošen je na investicione radove, a u smislu povećanja mrežnog kapaciteta, zamjene zastarjele i ugradnju nove opreme - objasnili su iz kompanije.
Iako je prethodna godina započela sa nepovoljnim vremenskim uslovima za obavljanje planiranih poslova, predanim i napornim radom, kako su naveli iz kompanije, uspješno je ugrađeno skoro 11 hiljada stubova i 541 kilometar samonosivog kablovskog snopa.
- Pored navedenih planiranih aktivnosti, u prethodnoj godini utrošena su znatna sredstva i na havarijsko održavanje i ispunjeni su opravdani zahtjevi korisnika, oko četiri miliona eura. Navedene cifre govore i o tome da je sprovedena uspješna realizacija Plana održavanja na nivou svih sedam regiona, preciznije ostvarena premašuje projektovanu realizaciju - dodaje se u saopštenju.
Iz CEDIS-a su kazali da su se kroz Plan održavanja u najvećem broju realizovale investicione, a u znatno manjem havarijske aktivnosti, što dosad nije bio slučaj.
- Dakle, godišnji izvještaji o ulaganjima svjedoče konstantnom padu ulaganja u havarijske, te uvećanju sredstava opredijeljenih za investicione radove - rekli su iz kompanije.
Profesionalnim planiranjem i jasnim definisanjem strateških ciljeva, kako su zaključili, kompanija dostiže sve veće standarde kada je u pitanju isporuka električne energije krajnjim korisnicima, što je i njen glavni prioritet.

CEDIS: Prošle godine uloženo više od 35 miliona eura u elektrodistributivnu mrežu

Devet novoizabranih tužilaca položili su danas zakletvu u prostorijama Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Zakletvu su položili Vanja Janović, državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, Gordana Trajković i Milena Radonjić, državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, Luka Dabović, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, Miloš Pipović i Miloš Ljumović, državni tužioci u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, Kenan Muzurović, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, Đorđije Cmiljanić, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju i Haris Ćeman, državni tužilac u Osnovnom državnom tužillaštvu u Rožajama.
Predsjednik Tužilačkog savjeta, Milorad Marković, čestitao je imenovanima na izboru i poželio im uspjeh u radu.
On je izrazio uvjerenje da će svojom funkcijom postupati u skladu sa Ustavom i zakonima, poštujući osnovne principe nezavisnosti, nepristrasnosti i zakonitosti, a u cilju jačanja pravosudnog sistema, zaštite javnog interesa i očuvanja vladavine prava.

Devet državnih tužilaca položilo zakletvu

Stanovnici Cetinja već nekoliko dana ne koriste vodu iz gradskog vodovoda za piće zbog povišene mutnoće. Iz JP „Vodovod i kanalizacija” najavili su da će danas biti objavljeni rezultati novih ispitivanja kvaliteta vode.
U izjavi za Radio Cetinje, iz ovog preduzeća su pojasnili da kontrolu kvaliteta vode na Cetinju, obavlja ZU „Dom zdravlja“ iz Bara.
Na pitanje o uzroku mutnoće vode, iz Vodovoda su saopštili da se ona javlja nakon obilnih padavina.
- Na fizičko-hemijskom uzorku je rezultat pokazao mutnoću u vrijednosti 1,2 dok je granični parametar 1,0 – saopšteno je iz cetinjskog „Vodovoda”.
Iz Vodovoda naglašavaju da su mikrobiološka ispitivanja uredna te da trenutno ne postoji mikrobiološki rizik po zdravlje građana.
- Mikrobiološka ispitivanja su bila ispod graničnih vrijednosti, tj. svih 6 parametara su u normalnim vrijednostima – kazali su iz „Vodovoda”.
Građani će, kako najavljuju iz Vodovoda, biti blagovremeno obaviješteni o rezultatima današnjeg uzorkovanja vode.
Podsjećamo, voda iz gradskog vodovoda nije za piće od četvrtka, 29. januara 2026. godine.

Voda na Cetinju nije za piće

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv V.M, osumnjičenog da je u novembru, na benzinskoj pumpi u Podgorici, pokušao da ubije M.S.
Iz podgoričkog Višeg državnog tužilaštva su saopštili da se V.M. tereti i za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Kako su naveli iz tužilaštva, optužnica sa predlogom za produženje pritvora dostavljena je Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom se okrivljenom V.M. stavlja na teret da je 18. novembra u Podgorici, na benzinskoj pumpi, pokušao da ubije M.S, na način što je vozilom došao ispred benzinske pumpe i nakon izlaska iz vozila u pravcu oštećenog ispalio više projektila, od kojih je oštećeni zadobio tešku tjelesnu povredu - kaže se u saopštenju.

Tag: slikar

Preminuo Smail Smajo Karailo, istaknuti crnogorski slikar i pedagog

Todorović: Lakše je uvesti drogu nego umjetničko djelo, vlast morala znati da je u zemlju ušao spomenik od dva metra

Slovinić: Volio bih da dan traje 48 sati da mogu da napravim ono što želim

CEDIS: Prošle godine uloženo više od 35 miliona eura u elektrodistributivnu mrežu

Devet državnih tužilaca položilo zakletvu

Voda na Cetinju nije za piće

Podignuta optužnica zbog pokušaja ubistva na benzinskoj pumpi u Podgorici

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO