Slovenački filozof Slavoj Žižek u komentaru za Kijev Indipendent povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon hapšenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Žižek piše da je tipična reakcija uhvaćenih kriminalaca tvrdnja: „Ali nisam učinio ništa loše, ja sam pošten čovjek!“, te da upravo ta reakcija razotkriva ideologiju u njenom najčišćem obliku. Kao savremeni primjer navodi rusku objavu iz sredine decembra 2025. godine o tome da se „otvara koridor Odesa“.
Prema Žižeku, riječ je o klasičnom ideološkom obratu značenja: „otvaranje“ zapravo znači zatvaranje. Odesa je ključna ukrajinska luka za izvoz žitarica i drugih proizvoda, a najavljeni koridor podrazumijeva da svi brodovi koji plove prema Odesi ili iz nje moraju prolaziti kroz prolaz koji Rusija strogo kontroliše, čime dobija mogućnost da im zabrani prolaz ili zaplijeni brodove. Budući da koridor prolazi međunarodnim vodama, Žižek ocjenjuje da je riječ o čistoj demonstraciji sile i kršenju međunarodnog prava.
<h3>Globalna igra moći</h3>
Žižek ističe da Rusija nije izuzetak. Postavlja pitanje ne radi li američki predsjednik Donald Tramp isto s Venecuelom, kontrolišući pristup toj zemlji, te sugeriše da je Vladimir Putin možda i kopirao taj pristup. Pita se hoće li Kina učiniti isto s Tajvanom, „otvarajući“ koridor prema njegovim lukama, te ne čini li Izrael isto s Gazom, kontrolirajući pristup i zapljenjujući brodove u međunarodnim vodama. Prema Žižeku, kada velika sila napadne malu zemlju, uvijek koristi rječnik humanitarne pomoći i ljudskih prava, baš kao što to Rusija čini u Ukrajini. Ironično dodaje da bi, tom logikom, Benjamin Netanjahu i Donald Tramp zaslužili Nobelovu nagradu za mir, uz Vladimira Putina kao trećeg laureata.
<h3>Deprimirajuća reakcija dijela ljevice</h3>
Žižek navodi da ga je posebno deprimirala reakcija dijela zapadnih ljevičara, među kojima spominje Janis Varufakis, Ričard Volf i Džon Mirsheimer, koji su ruski potez oko Odesi slavili kao legitiman odgovor na zapadnu imperijalističku kontrolu prometne infrastrukture.
Pritom se pita uključuju li u svoje analize i kontinuirano bombardovanje grada i luke, koje Odesu čini gotovo nemogućom za život. Navodi da oni tvrde kako je Rusija pobijedila „bez ispaljenog metka“, fokusirajući se ne na bojište nego na infrastrukturu koja omogućava borbu za globalnu dominaciju.
Žižek prenosi njihovu tezu prema kojoj zapadne sile nisu dominirale samo proizvodnjom nego i složenom prometnom infrastrukturom, što im je omogućavalo isključivanje neželjenih ekonomija.
„Otvoreno tržište“, piše Žižek, prema toj logici ne postoji bez ravnopravnog sudjelovanja svih, a zapadna dominacija temeljila se na preprekama i isključenjima, od carina do vojnih intervencija. Rusija, tvrde oni, nije razbila neutralnu mrežu, nego je samo učinila eksplicitnim ono što je Zapad činio implicitno.
<h3>Opasna zabluda</h3>
Žižek se izričito protivi takvom tumačenju. Naglašava da je riječ o vojnoj intervenciji koja Ukrajini, kao jednom od najvećih izvoznika žita u zemlje Globalnog juga, potencijalno zatvara pristup svjetskom tržištu. To, piše, neće pogoditi samo Ukrajinu, nego će i poskupjeti uvoz hrane za siromašnije zemlje, čineći pristup tržištu ovisnim o brutalnoj političkoj moći.
Iako priznaje da zapadna prometna infrastruktura nije neutralna, Žižek tvrdi da ruski potez stvari čini još gorima. Upoređuje to sa staljinističkom kritikom „formalnih sloboda“, koje su zatim zamijenjene stvarnom slobodom državnog terora. Podsjeća i da su fašistički režimi u Njemačkoj i Japanu tokom Drugog svjetskog rata koristili antiimperijalističku retoriku kako bi se predstavili kao osloboditelji od zapadnog imperijalizma.
<h3>„Marksistički“ argumenti i finansijski rat</h3>
Žižek navodi da isti autori posežu i za „marksističkim“ argumentom prema kojem se ratovi ne odlučuju samo vojno, nego i ekonomskom bazom. Oni tvrde da je Rusija, bez borbe, razotkrila ranjivost evropske ekonomije.
U tom kontekstu, piše Žižek, pokazuju razumijevanje i za rusku reakciju na prijetnje zapljenom ruskih rezervi u Briselu, upozoravajući da bi to narušilo povjerenje u međunarodni finansijski sistem. Spominje i ruske protivmjere, od zaplijene zapadne imovine do zahtjeva za plaćanjem u rubljima ili renminbijima, kao i šire procese dedolarizacije koje zagovaraju Kina, Saudijska Arabija, Emirati i Indija — poteze koje ti ljevičari slave kao udarac imperijalističkoj infrastrukturi.
<h3>Evropski odgovor i tračak nade</h3>
Žižek navodi da su isti kritičari odluku Evropske unije da ne zaplijeni ruske rezerve protumačili kao znak slabosti, a zaduživanje Unije za pomoć Ukrajini opisali kao „suicidalno“.
Ipak, prenosi i drugačije tumačenje, s kojim se dijelom slaže: da je politički značajno što je 27 suverenih država osiguralo sredstva kako bi spriječile kolaps Ukrajine, čak i po cijenu udaljavanja od Sjedinjenih Američkih Država. Evropski novac, piše, održava Ukrajinu jer Evropa zna da bi bez toga Rusija zauzela cijelu zemlju.
Zaključuje da je za Ukrajinu nastavak borbe pitanje opstanka, dok slavljenje europske propasti, koje dolazi iz dijela ljevice, pokazuje da ti akteri nisu neutralni, nego se u globalnom sukobu svrstavaju uz Rusiju i Kinu.
<h3>Je li za Evropu prekasno?</h3>
Na kraju, Žižek piše da Evropa i dalje ima ekonomsku snagu te bi trebala učiniti ono što godinama izbjegava — proglasiti stvarnu nezavisnost, uprkos pritiscima i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Odbacuje tezu da je Evropa „truli leš“, tvrdeći da sama upornost takvih tvrdnji pokazuje da još nije prekasno.
Nove osovine moći, poput saveza Rusija–Iran–Venecuela, opisuje kao oblike novog fašizma bez ideološkog temelja, dok Evropu vidi kao potencijalnu iznimku i posljednje uporište prosvjetiteljstva. Ako do evropske nezavisnosti ne dođe, zaključuje Žižek, posljedice će se osjetiti globalno — i to ne zbog vanjskih pritisaka, nego zbog evropskog straha od same sebe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

Evropska unija kukavički ćuti i najveći je licemjer u odnosu na masovne demonstracije studenata i građana u Srbiji koji su protiv nasilja i jednostavno traže da institucije vlasti u Srbiji rade u interesu građana, ocjenjuje slovenački filozof i akademik Slavoj Žižek.
Žižek u analizi na međunarodnom portalu „Prodžekt sindikejt“ naglašava da „Srbi traže vladavinu prava bez svih nepisanih pravila koja otvaraju vrata korupciji i autoritarizmu“.
On smatra da su nenasilne demonstracije u Srbiji jedinstvene jer se u protestima kaže: „Nemamo političkih zahtjeva, držimo se podalje od opozicionih stranaka i tražimo da ustanove vlasti u Srbiji rade u interesu građana“.
- Demonstranti žele da izazovu prekid u procesu koji je vladajućoj stranci omogućio da uplivom i nadzorom nad svim institucijama državu drži kao taoca- ističe Žižek.
Studenti i građani u Srbiji odbijaju dijalog s vlastima i nasilje, nemaju vođe, kaže ovaj politički analitičar i ukazuje da je to možda neka nova vrsta političkog aktivizma.
On smatra da će „u jednom trenutku, naravno, u igru morati da uđe organizovana politika“. Ali za sada, kako zaključuje, taj navodno apolitičan stav studenata i građana koji negoduju, „stvara uslove za novu politiku, a ne za drugu verziju iste stare igre da bi se postigli zakon i red, stolovi moraju biti počišćeni“.
Žižek podvlači da je „ovo dovoljan razlog da ostatak svijeta bezuslovno podrži proteste“.
Ti protesti dokazuju, ukazuje on, da „jednostavan, direktni poziv na zakon i red može imati veći učinak promjene od anarhičnog nasilja. Srbi žele vladavinu prava bez svih nepisanih pravila koja otvaraju vrata korupciji i autoritarizmu“.
Slovenački filozof zaključuje da je „najveći licemjer u ovoj priči Evropska unija koja se uzdržava od bilo kakvog pritiska na srpskog predsjednika Aleksandra Vučića iz straha da će gravitirati prema Rusiji“.
- Dok je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izrazila podršku gruzijskom narodu koji se bori za demokratiju, ostala je izuzetno tiha o pobuni u Srbiji – zemlji koja je zvanični kandidat za članstvo u EU od 2012. godine- kazao je Žižek.
I, kako dodaje, „EU pušta Vučića na miru jer je obećao stabilnost i izvoz litijuma, ključnog resursa za električna vozila“.
Žižek ističe da je „nedostatak kritike iz EU, čak i u primjeru optužbi za izbornu prevaru, ostavio srpsko civilno društvo bez podrške“.
On dodaje da na demonstracijama u Srbiji nema zastava EU i predočava da „zamisao o obojenoj revoluciji koja je sprovedena u Ukrajini prije 20 godina kako bi se pridružila demokratskom Zapadu više nema nikakvog temelja – EU je dosegla još jedno političko dno“.

Žižek o studentskim protestima: EU je kukavičkim ćutanjem o Srbiji dosegla novo dno

24.02.&nbsp;
18:03h&nbsp;
Zove me profesor Univerziteta Crne Gore i pita me da li sam gledao danas na skupštinskom zasjedanju i slušao šta priča Vasilije Čarapić (dodaje i epitet koji nije za ovu prigodu) i kaže da se krstio jer je ovaj pominjao Moldavku.
 
A onda ja njemu kažem.
Dva problema imaju dvorske lude.
 
Prvi, odsustvo stida, jer ga, naravno, nemaju, i odsustvo straha koji ga čini dalekim od čovjeka.
Kod Kralja Lira imamo dvije lude.
Prva je zaista luda bila, druga luda je Edgar koji se pravi lud pred ludim kraljem.
 
Znate dijalog između kralja Lira, lude i Kenta, kada ovaj naveden u sredini, na pitanja odgovara stihoklepačkim pjesmama.
 
Kralj Spajke koji nije Lir, ima svoju ludu. Nije dvorska. Iz Skupštine je. Ima inicijale V.Č. dakle, nije S.Č.
 
Ali mu se kao ludom Moldavka S.Č. učinjela bitnom jer jedino ona može spasiti brod kojem se svi smiju. Pa, veli, daj makar i nju da malo relaksiramo svakodnevnu sprdnju.
 
Luda nema stida, jer da ga ima pitala bi kolegu mu Lakovića šta on zna i misli o S.Č.
I da nije poslanička luda, ostalo bi mu da je raznosač bureka u Bemaxu, a ponekad i madraca u gepeku od službenog auta.
 
P.S: U skupštinskoj sali, sa 80 poslanika i jednom poslaničkom ludom, ambijent neće određivati njih 80, već ona jedna luda.
On će određivati i na plenumu gdje je 80 mudraca, a samo on lud.
P.S.2: 2003. godina je godina uzleta S.Č.
Godina egzaltacije mojih CG Srba, njoj u čast.
V.Č. je tada imao 55 godina.
 
Kako se kod lude godine pameti sabiraju unazad, to je ovaj sada kada je napunio 20 manje nahranjenog mozga razabrao šta je sve valjalo u tom slučaju i kako može spasiti PES, koaliciju i vlast.
 
Za 10 godina, kada napuni 15, kakva će to tek luda da bude. Od pameti.
 
P.S. 3: Nesrećnom čovjeku, posebno ako nije čovjek, malo znače razlozi njegove nesreće.

V.Č. i S.Č.

Donji dom britanskog parlamenta danas je odobrio objavljivanje dokumenata vezanih za imenovanje bivšeg britanskog princa Endrua Mauntbaten‑Vindzora za trgovinskog predstavnika zemlje.
Za sada nije poznato kada će dokumenta postati dostupna javnosti, s obzirom na to da je bivši princ uhapšen prošle sedmice pod sumnjom za zloupotrebu javnog položaja. Vlada je jasno poručila da ne želi da se miješa u istragu.
Ed Dejvi, lider opozicionih Liberalnih demokrata i poslanik koji je podnio zahtjev za objavljivanje dokumenata, kazao je da je vrijeme za transparentnost.
- Na mnogo načina ovo je prvi zaista globalni skandal – od Bijele kuće i Silicijumske doline do Osla i Pariza – ali je to ujedno i duboko britanski skandal koji doseže do samog vrha britanskog establišmenta- rekao je Dejvi otvarajući raspravu.
Mlađi brat kralja Čarlsa Trećeg, kojem je prošle godine oduzeta titula princa nakon otkrića o njegovim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, uhapšen je prošle sedmice pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije, uz navode da je dijelio povjerljive dokumente sa Epstinom dok je obavljao dužnost trgovinskog izaslanika.
Endru Mauntbaten-Vindzor, kako se sada vodi, pušten je nakon 11 sati ispitivanja u policiji bez podizanja optužnice, a istraga je i dalje u toku.
Rasprava u britanskom parlamentu uslijedila je nakon što su u milionima stranica dokumenata povezanih sa Epstinom, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, otkriveni detalji o tome kako je bogati finansijer koristio međunarodnu mrežu uticajnih i moćnih poznanika kako bi stekao uticaj i seksualno eksploatisao mlade žene.
Posljedice tih otkrića posebno su se osjetile u Velikoj Britaniji, gdje je skandal otvorio pitanja o načinu na koji se moć koristi u aristokratiji, među visokim političarima i uticajnim poslovnim ljudima, zajednički nazvanim „establišment“.

Britanski poslanici odobrili objavljivanje povjerljivih dokumenata u vezi sa bivšim princom Endruom

Crna Gora i dalje ima sistem koji, iako formalno omogućava roditeljsko odsustvo, u praksi podrazumijeva da je majka gotovo isključivi njegovatelj djeteta - kazali su iz Juventasa i pozdravili inicijativu da oba roditelja imaju obavezna najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva.&nbsp;
Iz Juventasa su, povodom aktuelnih najava izmjena zakonskog okvira u oblasti roditeljskog odsustva i javne debate koja se tim povodom vodi, istakli da je važno da se razgovor usmjeri ka suštinskim pitanjima ravnopravnosti, sistemske podrške porodicama i najboljeg interesa djeteta.
- Crna Gora i dalje ima sistem koji, iako formalno omogućava roditeljsko odsustvo, u praksi podrazumijeva da je majka gotovo isključivi njegovatelj djeteta - naveli su iz Juventasa u saopštenju.
Oni su kazali da uključivanje očeva u ranu brigu nije dovoljno podstaknuto, pa roditeljsko odsustvo uglavnom koriste žene, često uz ozbiljne profesionalne i ekonomske posljedice.
Iz Juventasa su istakli da se porodice sa malom djecom istovremeno suočavaju sa nedostatkom sistemske podrške.&nbsp;
- Značaj ranog razvoja i dalje se potcjenjuje, dok roditelji balansiraju između ekonomske nesigurnosti, nedostatka servisa podrške i nedovoljnog razumijevanja potreba primarnog njegovatelja - kazali su iz Juventasa.
Prema njihovim riječima, mentalno zdravlje majki, podrška dojenju i programi podrške mladim roditeljima ostaju nedovoljno razvijeni.
Iz Juventasa su naglasili da institucionalna briga o djeci predstavlja poseban izazov.
- Jaslice su prebukirane i uglavnom primaju djecu tek nakon navršenih 12 mjeseci života, dok produženi boravci u školama nemaju kapacitete za svu djecu. Teret usklađivanja rada i roditeljstva zato ponovo najviše snose majke - kaže se u saopštenju.
Navodi se da evropska praksa jasno pokazuje da obavezno roditeljsko odsustvo za oba roditelja predstavlja savremeni standard koji jača ravnopravnost, stabilnost porodice i razvoj djece.
Ističe se da države sa razvijenim sistemima socijalne politike omogućavaju odsustvo jednom roditelju u trajanju do maksimalnih 12 mjeseci.&nbsp;
- Direktiva EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života propisuje najmanje četiri mjeseca odsustva po roditelju, od čega su dva mjeseca neprenosiva. To predstavlja evropski minimum - dodaje se u saopštenju.
Iz Juventasa su rekli da univerzalna zdravstvena zaštita, dostupno obrazovanje, kvalitetni vrtići, sigurna socijalna i penziona zaštita i najmanje 12 mjeseci roditeljskog odsustva nijesu privilegija, već temelj stabilnog društva.
- Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju obavezna najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva, uz jasno očekivanje da se postojeće trajanje odsustva ne skraćuje, već da država pravednije rasporedi resurse i unaprijedi dostupnost i kvalitet servisa za djecu i porodice - kazali su iz Juventasa.

Juventas: Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva

Ovo nije izolovan incident, već dio šireg problema neefikasnih institucionalnih epiloga u predmetima napada na novinare/ke. Dugotrajni postupci i učestala odlaganja doprinose osjećaju nekažnjivosti i dodatno opterećuju ionako zahtjevan ambijent u kojem mediji rade - ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) izražavajući zabrinutost zbog ponovnog, već petog, odgađanja suđenja u slučaju napada na fotoreportera „Vijesti“, Borisa Pejovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsudenje-za-napad-na-fotoreportera-pejovica-odlozeno-na-neodredeno-vrijeme-raicevic-trazi-izuzece-sudije-dosljaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predmet se, kako su kazali, odnosi na događaje u Gornjem Zaostru (Berane) iz avgusta 2025. godine, kada je, prema optužnici, prijetnjama i pritiscima pokušano da se spriječi njegovo izvještavanje, uključujući i zahtjeve da obriše fotografije. Ovakvi incidenti, podvlače u CGO, predstavljaju direktan udar na slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana.
- Posebno brine što slična odugovlačenje i obesmišljavanje procesa obilježava i druge predmete, uključujući slučaj istraživačke novinarke Olivere Lakić, koji traje godinama - naglasili su u CGO.
CGO ukazuje da napadi na medijske radnike i radnice zahtijevaju učinkovit institucionalni odgovor i pravdu u razumnom roku.
- Samo tako se može graditi povjerenje u institucije i obezbijediti bezbjedan prostor za slobodno i profesionalno novinarstvo - zaključili su u CGO.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2026335066763215118&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: slavoj-zizek

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

Žižek o studentskim protestima: EU je kukavičkim ćutanjem o Srbiji dosegla novo dno

V.Č. i S.Č.

Britanski poslanici odobrili objavljivanje povjerljivih dokumenata u vezi sa bivšim princom Endruom

Juventas: Pozdravljamo inicijativu da oba roditelja imaju najmanje dva mjeseca roditeljskog odsustva

U CGO zabrinuti zbog petog odgađanja suđenja: Ovo je dio šireg problema neefikasnih institucionalnih epiloga u predmetima napada na novinare

PRATITE TVe UŽIVO