Predstavnici građana barskih naselja preko čijih kuća je planirana nova trasa dionice pruge Bar – Beograd, od Virpazara do barske željezničke stanice, zadovoljni su izašli iz zgrade Vlade gdje su se danas sastali sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević i čelnicima AD Željeznička infrastruktura Crne Gore.
Baranin Slavko Vučićević potvrdio je za Primorski portal da su predstavnici MZ Bar IV i MZ Bar V imali veoma konstruktivan razgovor u ministarstvu.
–Ministarki Vukićević smo predočili da bi izgradnjom nove trase dionice pruge prethodno &nbsp;moralo da se &nbsp;sruši oko 200 kuća. Prostorno-urbanističkog plana (PUP) predviđa izgradnju nove dionice željezničke pruge Bar – Beograd, od Bara do Virpazara kroz Bjeliše, Sustaš, Maroviće i Zupce do Crmnice - kazao je Vučićević uz podsjećanje da su prije nekoliko dana pokrenuli peticiju u kojoj traže da se odustane od ove ideje za novu trasu žjezničke pruge preko gusto naseljenih dijelova Bara.&nbsp;
Peticiju je za nepuna tri dana potpisalo 3.959 građana.
-Zadovoljni smo jer nam je ministarka Vukićević kazala da je ministarstvo saobraćaja dalo negativno mišljenje na predlog &nbsp;Nacrta Prostorno-urbanističkog plana opštine Bar - kazao je Vučićević.
Ministarstvo se zajedno sa AD Željeznička infrastruktura Crne Gore protivi ideji izmještanja trase pruge koja je “u suprotnosti sa dokumentacijom i projektima koji su već u završnoj fazi”.
Vukićević je istakla da je stav Ministarstva da bi ovakvo rješenje direktno ugrozilo realizaciju projekta rekonstrukcije postojeće željezničke pruge "Golubovci–Bar" za koji je Crna Gora već obezbijedila grant i kreditna sredstva od oko 230 miliona eura.
Takođe, ovaj plan predviđa rušenje velikog broja stambenih objekata što je samo po sebi problematično i za rukovodstvo ministarstva neprihvatljivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nova dionica pruge Bar-Beograd “ruši” oko 200 kuća, Ministarstvu prijedlog PUP-a problematičan

Šesnaesto izdanje međunarodnog festivala dokumentarnog filma UnderhillFest biće svečano otvoreno nacionalnom premijerom filma "Vude, ti si pobijedio" u režiji Senada Šahmanovića.
Otvaranje festivala je, kako je najavljeno u saopštenju, predviđeno za 11. jun na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici.
- Ovaj snažni dokumentarni film donosi priču o usponu i padu jedinog jugoslovenskog dobitnika Oskara Dušana Vukotića, pružajući dubok uvid u fenomen Zagrebačke škole crtanog filma i te generacije kreativaca okupljenoj oko zajedničke ideje o proizvodnji animiranog filma. Kroz ovaj lični, ali i društveni portret, film nas vodi kroz ključna društveno-politička dešavanja tog vremena, kao i značaj na globalnoj sceni kinematografije tako male zemlje kao što je Jugoslavija, i odlaskom svega toga u etar, kada je počelo njeno raspadanje - ističu organizatori UnderhillFest-a.
"Vude, ti si pobijedio" je, kako je precizirano, koprodukcija Crne Gore, Hrvatske i Srbije, realizovana kroz saradnju producentskih kuća Pro Logic (CG), Sekvenca (HR) i Set Sails (RS), uz podršku Filmkog centra Crne Gore, Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog centra Srbije, Ministarstva kulture Crne Gore i RTVCG.
- Film je nastao u produkciji Jure Pavlovića i Senada Šahmanovića, u koprodukciji sa Milošem Ivanovićem i Marijom Stojanović. Scenario potpisuju Senad Šahmanović i Veljko Krulčić, dok je za montažu zaslužan Vladimir Radovanović. Snimateljski tim čine Ivan Čojbašić, Dario Hacek, Ivana Marinić Kragić i Toni Reanud - navodi se u saopštenju.
Šesnaesti UnderhillFest trajaće do 18. juna.

Na otvaranju 16. UnderhillFest-a premijera filma "Vude, ti si pobijedio" Senada Šahmanovića

Saveznica američkog predsjednika Donalda Trampa i kongresmenka iz Džordije Mardžori Tejlor Grin izazvala je burne reakcije nakon što je na društvenoj mreži Iks (X) objavila status za koji mnogi misle da je upućen povodom smrti pape Franje. Naime, na dan papine smrti, Grin je objavila status u kojem je navela kako je "zlo poraženo" - Danas je došlo do velikih promjena u globalnom vodstvu. Zlo je poraženo rukom Božjom - navela je Grin. Njen status izazvao je niz reakcija korisnika na društvenim mrežama, a većina su je kritikovala zbog ovog poteza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422080456_7af01bb0e746c93ccfd80c8dae4f30660d23a2eb11e4027dee10590828b396fb.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422080456_7af01bb0e746c93ccfd80c8dae4f30660d23a2eb11e4027dee10590828b396fb" data-rendition-name="original" width="752" height="181" loading="lazy" alt="Status Mardžorie Tejlor Grin"> <figcaption>Status Mardžorie Tejlor Grin(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  "Vi ste sramota za Ameriku", "Kako živite?", "Kakva ste vi hrišćanka", "Slavite smrt pape?", samo su neki od komentara. Iako je rođena katolkinja, Grin je često iznosila kritike na račun Katoličke crkve i Vatikana. - Shvatila sam da ne mogu vjerovati rukovodstvu Crkve da zaštiti moju djecu od pedofila. Oni čuvaju čudovišta čak i u svojim redovima - napisala je ranije Grin. Takođe, kritikovala je rukovodstvo katoličke crkve u SAD-u zbog pružanja pomoći imigrantima bez dokumenata. - Biskupi su takođe zauzeti uništavanjem naše nacije koristeći novac poreznih obveznika kako bi se zalagali za ilegalnu invaziju preko naših granica - napisala je u aprilu 2022. godine.

Trampova saveznica zgrozila izjavom na dan smrti pape Franje: "Zlo je poraženo Božjom rukom"

U proteklih 10 dana u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je predato 24 komada oružja, 1.066 komada municije i djelovi oružja - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, u okviru kampanje "Poštuj život, vrati oružje" od 2. januara do 22. aprila Upravi policije je dobrovoljno predato 3.569 komada oružja, 119.391 komad municije, 395 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava.
- U Podgorici, Danilovgradu i Cetinju građani su dobrovoljno predali policiji 15 komada oružja, od čega 10 pištolja i pet pušaka, kao i 984 komada municije različite vrste i kalibra - precizirano je u saopštenju.
Službenicima policije u Baru, Ulcinju i Budvi, dobrovoljno je predato tri komada oružja, i to tri pištolja, i više djelova oružja.
- U Bijelom Polju i Rožajama dobrovoljno je predato dva komada oružja, i to dva pištolja, i 82 komada municije, dok su policijskim službenicima u Nikšiću i Pljevljima dobrovoljno predata četiri komada vatrenog oružja, i to tri pištolja i jedna puška - ističu iz Uprave policije.
Pozivaju građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazujemo zajedničku brigu za zajednicu i doprinosimo sigurnijem društvu.

Za 10 dana predato 24 komada oružja i 1.066 komada municije

Univerzitet Harvard tužio je administraciju predsjednika Donalda Trampa u nastojanju da zaustavi vladino zamrzavanje više od dvije milijarde dolara budžetskih sredstava za tu američku prestižnu obrazovnu instituciju.
Tužba podnesena saveznom sudu u Bostonu navodi da je Tramp pokrenuo široki napad na finansiranje vrhunskih istraživanja na glavnim univerzitetima dok ih nastoji riješiti onoga što opisuje kao antisemitizam i ideološke pristranosti.
- Ovaj slučaj uključuje napore Vlade da iskoristi uskraćivanje saveznog finansiranja kao polugu za preuzimanje kontrole nad akademskim donošenjem odluka na Harvardu - navodi se u tužbi.
Harvard tvrdi da su postupci Trampove administracije bili proizvoljni i nezakoniti te da su prekršili pravo univerziteta na slobodu govora iz Prvog amandmana.
- Tokom prošle sedmice savezna vlada poduzela je nekoliko akcija nakon što je Harvard odbio ispuniti njegove nezakonite zahtjeve - rekao je predsjednik Harvarda Alan Garber u izjavi.
- Podnijeli smo tužbu za zaustavljanje zamrzavanja finansiranja jer je to nezakonito i izvan ovlasti vlade - rekao je Garber.
Trampova administracija započela je reviziju devet milijardi dolara saveznog finansiranja Harvarda u martu i potom je univerzitetu dala opsežan popis zahtjeva, uključujući zabranu nošenja maski i prekid svih programa raznolikosti, jednakosti i uključivosti.
Od tada je Trampova administracija zamrznula 2,3 milijarde dolara finansiranja Harvarda i zaprijetila da će univerzitetu oduzeti status oslobođenja od poreza i oduzeti mu mogućnost upisa stranih studenata.
Takođe je zahtijevala informacije o vanjskim vezama univerziteta, finansiranju, studentima i nastavnicima.
Trampova administracija takođe je privremeno obustavila finansiranje nekih univerziteta, uključujući Kolumbiju, Prinston, Kornel, Nortvestern i Braun, zbog propalestinskih demonstracija na kampusu.
Garber rekao je da će se Harvard nastaviti boriti protiv mržnje i u potpunosti se pridržavati zakona protiv diskriminacije, za koje ih je Tramp optužio da ih krše u odgovoru na propalestinske demonstracije.
- Umjesto da sarađuje s Harvardom u borbi protiv antisemitizma, kako to zahtijeva zakon o građanskim pravima, vlada pokušava kontrolisati koga zapošljavamo i podučavamo - istakao je Garber.
Harvard je prvi univerzitet koje je podnio tužbu kao odgovor na Trampove mjere.
U tužbi se spominju razni savezni zvaničnici i agencije, uključujući ministarstva zdravstva i socijalnih usluga, energetike i obrazovanja.
Trampova administracija zasad se nije oglasila.

Harvard tuži Trampovu administraciju zbog zamrzavanja finansiranja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: slavko-vucicevic

Nova dionica pruge Bar-Beograd “ruši” oko 200 kuća, Ministarstvu prijedlog PUP-a problematičan

Na otvaranju 16. UnderhillFest-a premijera filma "Vude, ti si pobijedio" Senada Šahmanovića

Trampova saveznica zgrozila izjavom na dan smrti pape Franje: "Zlo je poraženo Božjom rukom"

Za 10 dana predato 24 komada oružja i 1.066 komada municije

Harvard tuži Trampovu administraciju zbog zamrzavanja finansiranja

PRATITE TVe UŽIVO