Ustavni sud je 27. decembra konačno informisao javnost da je odlučio da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o dopuni Statuta opštine Nikšić kojom se uvodi “slava grada”. Teško da iko može pohvaliti ažurnost Suda, budući da je CDT ovu inicijativu podnio prije više od godinu i po dana, uz više puta ponovljene apele da Sud odluči po našoj inicijativi, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Kovačević je rekla da je pasivnost Ustavnog suda ostavila prostor da i druge opštine donose slične diskriminatorne propise.
- Ohrabreni primjerom Nikšića, u Pljevljima su otišli i korak dalje, namjeravajući da ukinu antifašistički praznik – dan oslobođenja, i zamijene ga pravoslavnim vjerskim praznikom kao danom grada - istakla je Kovačević.
Odluke Ustavnog suda nijesu samo reakcija na već nastale probleme, već, kako je kazala, i alat za uspostavljanje pravnih i društvenih standarda koji sprečavaju donošenje sličnih akata u budućnosti. Njegova preventivna uloga, navodi Kovačević, od suštinskog je značaja za očuvanje ustavnih vrijednosti, zaštitu ljudskih prava i očuvanje sekularnog karaktera države.
- Zbog toga, izražavamo nadu da za donošenje odluke Ustavnom sudu neće biti potrebno još godinu dana, već da će se ovo pitanje riješiti u najkraćem roku - naglasila je ona.
Prema njenim riječima, ovaj zadatak ne bi trebalo da bude težak, budući da je Ustavni sud Republike Crne Gore još 2005. godine utvrdio da uvođenje “krsne slave” u Statut opštine Herceg Novi nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
- Tada je Sud ocijenio da je Skupština opštine Herceg Novi osporenim aktima uvela svetkovanje krsne slave, čime je povrijedila ustavni princip kojim se jamči sloboda ubjeđenja, savjesti i misli, te uvela vjerske običaje u državne i druge institucije na području opštine Herceg Novi i time povrijedila ustavni princip odvojenosti crkve od države - podsjeća Kovačević.
U saopštenju Suda, naglasak je stavljen na proceduralne propuste, na koje je i CDT ukazao – Skupština opštine Nikšić nije pribavila saglasnost Vlade prije donošenja odluke, što je suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi. Međutim, Kovačević napominje da je problem mnogo dublji od procedure.
Uloga Ustavnog suda, naglašava ona, ne može i ne smije biti ograničena samo na proceduralna pitanja – od njega očekuju da bude garant jednakosti i pravde za sve građane.
CDT je uvjeren da je Skupština opštine Nikšić uvođenjem “slave grada” pripadnike pravoslavne vjerske zajednice dovela u privilegovan položaj u odnosu na druge građane – pripadnike drugih vjerskih zajednica i ateiste, i time povrijedila princip jednakosti građana, njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti, kao i njihovo ustavno pravo da budu zaštićeni od bilo kojeg akta posredne ili neposredne diskriminacije
- Očekujemo da će Ustavni sud Crne Gore uspjeti da se odupre pritiscima i željama političkih aktera i da će donijeti odluku utemeljenu na ustavnim principima, pravnom znanju i nepristrasnom razumijevanju pravde. Time će poslati poruku svim opštinama koje razmatraju ili planiraju slične diskriminatorne mjere. Njegova nezavisnost i sposobnost da odlučuje isključivo u interesu zaštite vladavine prava i prava građana ključni su za očuvanje demokratskog poretka i povjerenja građana u institucionalni okvir države - poručila je Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud pred testom: Odluka o „slavi grada“ kao ispit nezavisnosti i zaštite ustavnih vrijednosti

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke poginulog u padu nadstrešnice, nastavlja štrajk glađu šesti dan. Srednjoškolci, studenti i građani dolaze da joj pruže pomoć i podršku, prenosi N1.
Dok Dijana Hrka štrajkuje glađu, iz Ćacilenda danima se pušta muzika kojoj je, čini se, cilj da isprovociraju majku koja više od godinu dana traži pravdu za smrt poginulog sina.
Učenici brojnih beogradskih škola bojkotuju nastavu u znak podrške Hrki. Udružena prosvjeta Srbije pozvala je sve prosvjetne radnike da se priduže podršci.
I sinoć su zabilježena hapšenja studenata. Policija obezbjeđuje kamp ispred Skupštine u kojem se okupljaju pristalice vlasti.

Dijana Hrka šesti dan štrajkuje glađu: Srednjoškolci i prosvjetari pružaju podršku

Japanski proizvođač automobila Nissan motor u prvih šest mjeseci fiskalne godine, od aprila do septembra, zabilježio je neto gubitak od 221,92 milijarde jena odnosno oko 1,25 milijardi EUR.
Razlozi za to su, kako je saopšteno, pad globalne prodaje vozila i uvođenja visokih američkih carina, prenosi Tanjug.
U pitanju je veliki pad u odnosu na isti period prošle godine kada je kompanija ostvarila profit od 19,22 milijarde jena.
Prihod za šest mjeseci iznosio je 5,58 biliona jena, što je pad od 6,8 odsto na godišnjem nivou, dok je operativni rezultat prešao iz profita od 32,91 milijardu jena u gubitak od 27,65 milijardi jena.
&nbsp;Prodaja automobila kompanije Nissan motor globalno je pala 7,3 odsto, na 1,48 miliona vozila, pri čemu je pad posebno izražen na tržištima Kine i Japana.
&nbsp;Japanska kompanija je saopštila da nastavlja sa značajnom restrukturalizacijom, što podrazumijeva smanjenje broja fabrika sa 17 na deset i planirano ukidanje oko 20 hiljada radnih mjesta do fiskalne 2027. godine.
&nbsp;Proces konsolidacije već obuhvata pogone u Argentini, Japanu, Indiji i Meksiku, kao i zajedničku fabriku sa Mercedes-Bencom u Meksiku, gdje se proizvodnja obustavlja krajem novembra.

Nissan prijavio polugodišnji gubitak od 1,25 milijardi EUR

Lake ili teške droge? Zabava ili početak životnog haosa?
&nbsp;Svijest o gubitku kontrole, ili ubijeđenost da možemo da prestanemo kad god poželimo?&nbsp;
Bolest zavisnosti ili život?&nbsp;
Naš gost u večerašnjoj emisiji Linija života je Boban Sekulić. 

Liniju života možete pratiti u terminu od 18h na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNxt9K51G55w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

''Linija života'' na TV E: Gost Boban Sekulić

Kolektivna ćutnja donosilaca odluka u vezi sa incidentom na Zabjelu, u kojem su učestvovali strani i crnogorski državljani, bila je izuzetno opasna, jer u takvim situacijama ne smije da bude neutralnosti. Ta ćutnja, odsustvo osude, izostanak demantovanja bilo čega, u tom momentu je djelovalo kao potvrda da su građani u pravu. To za Antenu M kaže Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje, osvrćući se u emisiji Mentalna higijena na sukob dvije grupe muškaraca, koji je za posljedicu imao otvorene izlive mržnje prema državljanima Turske u Crnoj Gori.
- Iz svega navedenog možemo zaključiti da građani i te kako jesu bili dezinformisani, ali ne samo kroz medije, već i kroz kombinaciju različitih političkih poruka koje su kreirane od Beograda, odakle je krenulo sve to, sav taj haos, odakle se generalno i kreira političko mnjenje vlasti u Crnoj Gori, onda je nastavak bio taj lokalni populistički narativ i izostanak brze institucionalne reakcije i, na kraju, dio medija je dodatno huškao građane i podsticao netrpeljivost. Mi već dugo živimo u društvu koje je duboko podijeljeno, a sada je ovo eskaliralo tako da možemo svi da vjerujemo da nažalost živimo u društvu koje samo po sebi vjeruje da se nasiljem i otvorenim ksenofobnim rješavanjem problema sve to može nama lako podvući kao odbrana tradicije, što je sve samo ne upravo to- naglašava Knežević.
Ističe da DF i njima slične partije zastupaju diskurs odbrane tradicije - odbrane tradicionalnih vrijednosti u Crnoj Gori, odbrane od svega što je tuđe, od svega što je za njihovo političko poimanje, njihovo sociološko-psihološko poimanje stvarnosti njima daleko.
- S druge strane imamo političku strukturu koju okuplja PES, i oni su već u više navrata pokazali da njima fali dosta političke edukacije, da njima fali da razumiju uopšte šta je politika,šta je vođenje jednog društva, prevashodno ovdje mislim i na premijera Milojka Spajića, i oni podliježu tom populizmu, tom prividnom, maskiranom dodvoravanju javnosti, da kratkoročnim akcijama koje su danas za sjutra, oni misle da će na taj način da se dugo pozicioniraju na političkoj sceni u Crnoj Gori, a upravo kombinacije tog populizma i jedne radikalne struje, desničarske, dovodi do ogromne konfuzije građana, a s druge strane do ogromne želje da njihovi simpatizeri urade upravo ovo što su uradili sad, a to je da samoinicijativno osnuju nekakvu gardu koja će sama da rješava probleme. U tom momentu znamo svi šta se dešava u tako anarhičnoj situaciji u jednom društvu, i ono što treba da nas ne brine je da je ovo samoinicijativno kupranje građana koje je bilo nakuškano od strane i ovih populista i ovih radikalnih struja, upravo nama opomena da ako smo ovo sad uradili prema turskim državljanima, da treba da se samo zapitamo koja je sljedeća grupa zbog koje će se okupiti- poručio je Knežević.

Knežević: Ksenofobno rješavanje problema ne može biti odbrana tradicije

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: slava-grada

Ustavni sud pred testom: Odluka o „slavi grada“ kao ispit nezavisnosti i zaštite ustavnih vrijednosti

Dijana Hrka šesti dan štrajkuje glađu: Srednjoškolci i prosvjetari pružaju podršku

Nissan prijavio polugodišnji gubitak od 1,25 milijardi EUR

''Linija života'' na TV E: Gost Boban Sekulić

Knežević: Ksenofobno rješavanje problema ne može biti odbrana tradicije

PRATITE TVe UŽIVO