Meni je žao što je protest u Botunu instrumentalizovan i od strane političkih struktura koje očigledno preko ovog pitanja žele na neki način da destabilizuju političke prilike u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Miodrag Laković u emisiji "Načisto" na televiziji "Vijesti".&nbsp;
Prema njegovim riječima, priča o Botunu je krenula od ekološkog pitanja i ekološke teme, a onda je vremenom prerasla u političko pitanje.
On je istakao da je strah Botunjana koji se plaše Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razumljiv zato što imaju loše iskustvo s Kombinatom aluminijuma (KAP) i bazenom crvenog mulja.&nbsp;
- Ovdje imamo učešće predstavnika Vlade ili ministara u Vladi, poslanika na tom javnom skupu gdje se prijeti da će se životima braniti njihovo pravo da se ne izgradi kolektor. Ja mislim da je to instrumentalizacija ovih ljudi koji su izašli zbog tog straha od postrojenja - istakao je Laković.&nbsp;
<h2>Obaveza i nadležnost institucija je da sprovode zakone&nbsp;</h2>
Laković je, govoreći o Botunu, kazao i da institucije treba da sprovode zakone.
- To je njihova nadležnost i njihova obaveza. To nekad nije lako, ali se moramo ponašati državno odgovorno - naveo je Laković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, institucije moraju u sprovođenju zakona da imaju maksimalnu komunikaciju sa lokalnom zajednicom u sprovođenju zakona.
- I tome smo svjedočili juče kada je gradonačelnik Podgorice decidno objasnio stavku po stavku o postrojenju...sve ono što bi trebalo jednog iskreno zabrinutog građanina Zete da brine ili interesuje - podvukao je Laković.&nbsp;
Ovaj projekat, ističe, ima benefite i za Botun, i za Zetu, i za Podgoricu i za Crnu Goru kad je u pitanju integracioni proces.&nbsp;
- Onaj ko bude djelovao protiv toga direktno djeluje protiv crnogorskih nacionalnih interesa - zaključio je Laković.&nbsp;
Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.
Podršku im svakodnevno pruža i poslanik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Laković: Političari instumentalizuju protest u Botunu kako bi destabilizovali političke prilike u Crnoj Gori

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu saslušaće danas vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, povodom postupanje nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičen pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta Andrije Mandića. 
 
Zahtjev za kontrolno saslušanje Odboru su uputili poslanici opozicionih partija, navodeći u obrazloženju da je potrebno utvrditi činjenice i okolnosti u vezi sa pucnjavom koja se desila 19. aprila u Podgorici, u kojoj su ranjene dvije osobe, a u kojoj je učestvovao Danilo Mandić, bratanić i pripadnik obezbjeđenja Andrije Mandića. 
 
- Te utvrditi da li je došlo do eventualnog pokušaja prikrivanja dokaza ili uklanjanja tragova krivičnog djela, sa ciljem da se na nezakonit način osumnjičenom olakša pozicija u predstojećem krivičnom postupku- piše u zahtjevu. 
 
Ističe se da je to saslušanje od ključnog značaja za očuvanje povjerenja građana u institucije sistema i za jačanje vladavine prava u Crnoj Gori. 
 
Više državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom pucnjave 19. aprila i utvrdilo da u radnjama Danila Mandića nema elemenata krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju, za koje je vođena istraga. 
 
Tužilaštvo je ocijenilo da su u eventualno izvršena krivična djela izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. 
 
Sjednica Odbora trebalo bi da počne u deset sati.

Portal ETV

Odbor za bezbjednost i odbranu danas saslušava Markovića i Šćepanovića

Poslanici Građanskog pokreta URA predložiće povećanje svih penzija, uključujući i minimalne, za 40 eura u okviru budžeta za 2026. godinu, saopštio je šef poslaničkog kluba URE Miloš Konatar.
Konatar je kazao da bi svi penzioneri uvećane penzije za 40 eura primili već od 1. aprila ove godine i da za to povećanje nije neophodno izdvojiti nova sredstva u budžetu.
On je naglasio da će prijedlog URA osim povećanja minimalne i svih drugih penzija za 40 eura obuhvatiti i povećanje broja usklađivanja penzija tokom godine sa tri na četiri usklađivanja, što je bio jedan od zahtjeva većine udruženja penzionera u Crnoj Gori.
- Penzioneri se sa pravom osjećaju razočarani, jer povećanje penzija od 0,38 odsto ili 1,74 &nbsp;eura ne može pokriti rast cijena niti omogućiti dostojan život penzionerima, a svakako nije ni ono što je Vlada obećavala. Zbog toga nam je potrebno ovo vanredno usklađivanje, tj. povećanje svih penzija za 40 eura - istakao je Konatar.
Konatar je poručio da će se Građanski pokret URA boriti za poboljšanje standarda penzionera i ispravljanje višedecenijskih nepravdi.
- To ostaje jedna od ključnih odrednica našeg programa "Crna Gora 365" - zaključio je poslanik URE Miloš Konatar.

Konatar: URA će predložiti povećanje svih penzija za 40 eura u okviru budžeta za 2026.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video-poruku povodom četvrte godišnjice početka ruske operacije u Ukrajini.
U videu je pokazao i unutrašnjost bunkera u Ulici Bankova u Kijevu, odakle je u prvim danima sukoba zvao svjetske lidere i tražio oružje, prenose Nezavisne.
- Dan je kada se navršavaju tačno četiri godine otkako je Vladimir Putin pokrenuo svoj trodnevni pohod na Kijev. To samo po sebi mnogo govori o našem otporu, o tome kako se Ukrajina sve ovo vrijeme borila. Iza tih riječi stoje milioni naših ljudi. Iza tih riječi stoje ogromna hrabrost, nevjerovatno težak rad, izdržljivost i dug put kojim Ukrajina ide od 24. februara - rekao je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCnAU4HFE2yI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Vojni brifinzi</h2>
Zelenski je u videu pokazao dugačke hodnike i kancelarije bunkera u kojem su on i stotine saradnika svakodnevno održavali vojne brifinge, obavljali telefonske razgovore.
- Naš narod nije podigao bijelu zastavu, branio je plavo-žutu. A okupatori, koji su mislili da će ih ovdje dočekati mase s cvijećem, umjesto toga vidjeli su redove ispred regrutnih centara. Naš narod izabrao je otpor - naveo je Zelenski.
Zelenski je odao počast i poginulim ukrajinskim vojnicima.
Dodao je da se Ukrajina suočava s "najtežom zimom u istoriji", ali i da je "manje od sedam dana do proljeća".
- Putin nije ostvario svoje ciljeve. Nije slomio Ukrajince. Nije dobio ovaj rat. Sačuvali smo Ukrajinu i učinićemo sve da osiguramo mir i pravdu - zaključio je Zelenski.

(VIDEO) Zelenski objavio snimak iz bunkera u Kijevu

Crnogorski forum reagovao je povodom, kako navode, sve učestalijih političkih poruka i različitih tumačenja identitetskih pitanja u Crnoj Gori, poručujući da se Ustav mora poštovati u cjelini i da se ne smije selektivno primjenjivati kada je riječ o statusu i pravima manjinskih naroda.
U saopštenju se navodi da su u javnosti prisutni različiti stavovi pojedinih poslanika Bošnjačke stranke o položaju i identitetu Bošnjaka u Crnoj Gori, te da je važno podsjetiti na, kako ističu, ustavne i istorijske činjenice.
Iz Foruma podsjećaju da je prema popisu stanovništva iz 1948. godine više od 90 odsto građana tadašnje Crne Gore bilo izjašnjeno kao Crnogorci tri vjere, te da su Crnogorci do 1991. godine činili apsolutnu većinu stanovništva. Kategorija „Bošnjaci“, kako navode, prvi put se pojavljuje na popisu 2003. godine, dok prema posljednjem popisu iz 2024. godine Crnogorci čine oko 43 odsto stanovništva.
Navode da su ti podaci javno dostupni i da, prema njihovoj ocjeni, ukazuju na demografske i identitetske promjene u posljednjim decenijama.
Crnogorski forum podsjeća da Ustav Crne Gore državu definiše kao multietničku, demokratsku, sekularnu i građansku, te da član 79 garantuje posebna prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, uključujući pravo na očuvanje identiteta, jezika, pisma, obrazovanja i informisanja na maternjem jeziku, kao i pravo na osnivanje savjeta.
Navode da su na osnovu tih ustavnih odredbi formirani manjinski nacionalni savjeti i vijeća, te da su im obezbijeđena budžetska sredstva za rad. U Ustavu, kako ističu, ne postoji termin „manjebrojni narodi“, već isključivo „manjinski narodi“, te da svako drugačije tumačenje predstavlja odstupanje od ustavnog okvira.
U saopštenju se navodi da crnogorski narod nikada nije osporavao manjinska prava, ali da se postavlja pitanje na koji način je normirana posebna zaštita većinskog crnogorskog naroda, koji, kako ističu, nema drugu matičnu državu.
– Građanska država znači jednakost svih pred Ustavom i zakonima. Ali građanski model ne znači brisanje istorijske činjenice da je crnogorski narod bio i ostao nosilac državnosti – navodi se u saopštenju.
Crnogorski forum poručuje da se ustavni poredak mora poštovati dosljedno i jednako za sve, te da se ne može selektivno tumačiti u zavisnosti od političkih interesa.
– Ako neko tvrdi da nije manjinski narod, onda se mora otvoriti i pitanje dosljednosti u odnosu na status i prava koja proizilaze iz člana 79 Ustava, uključujući finansiranje nacionalnih savjeta iz budžeta države. Ustavni poredak mora biti jednak za sve – ili se poštuje u cjelini, ili se ne može selektivno tumačiti – poručuju iz Foruma.
U zaključku navode da Crna Gora ima mjesta za sve njene građane i da ravnopravnost podrazumijeva međusobno poštovanje, bez, kako ističu, revizionizma istorije i narušavanja ustavnog poretka.

Crnogorski forum: Ustav mora važiti jednako za sve, bez selektivnih tumačenja

Sistem Aleksandra Vučića je dvoličan, ocjenjuje za Dojče vele Mihael Galer, poslanik njemačke CDU u Evropskom parlamentu. Na jednoj strani, kaže, predsjednik Srbije formira tijelo čiji je zadatak ubrzavanje pregovora sa Evropskom unijom, a na drugoj istovremeno vrši pritisak na mirne demonstrante, pravosuđe i slobodne medije.
- To je klasično Janusovo lice. Nama se pokazuje lijepo lice i govore nam da je Srbija na putu u EU, da se sprovode reforme i ispunjavaju preduslovi – a kod kuće se koristi represija. Mediji koji su mu (Vučiću, prim.red.) naklonjeni, raspiruju antievropsko raspoloženje. Dakle, ne radi to on sam, tu postoji podjela posla - rekao je Galer.
<h2>"Ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja"</h2>
CDU-ovac Galer, jedan od najglasnijih kritičara aktuelne vlasti u Srbiji u redovima Evropske narodne partije (EPP), tokom nedavno održanog kongresa njemačkih konzervativaca u Štutgartu, za Dojče vele je naglasio da Beograd mora da se odluči gdje želi da pripada.
- Ili će se posjećivati gospodin Maduro, kao gospođa Brnabić, ili ćete kao gospodin Vulin položiti vijenac na Staljinovom grobu – to jednostavno nije to. Osim toga, mora se u potpunosti razjasniti šta se dogodilo u Novom Sadu. A ljudi imaju osjećaj da se tu nešto mulja - kazao je on.
Zbog te sumnje, ali i represije vlasti prema pobunjenom (mirnom) dijelu srpskog društva, EPP je u jesen prošle godine pokrenula postupak interne provjere rada Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS) – partije koja je pridruženi član evropskih narodnjaka.
Kako je na kongresu CDU potvrđeno za Dojče Vele iz više izvora, taj postupak bi uskoro trebalo da bude okončan. EPP planira da održi još najmanje jednu sjednicu na kojoj će se saslušati relevantni akteri i čuti procjene određenih organizacija. Mihael Galer je učestvovao na svim dosadašnjim sastancima.
O detaljima postupka koji još traje ne može da govori javno, ali za Dojče vele kaže da će EPP "u prvoj polovini ove godine morati o tome da donese zaključak".
- Nedavno je u Beogradu bila delegacija Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, i kolege koje su bile na licu mjesta kažu da je njihova percepcija relativno negativna. To će sigurno uticati na ishod postupka - dodao je on.
Galer je dugogodišnji poslanik CDU u parlamentu Evropske unije i naglašava da EPP "ne može više da odugovlači s donošenjem odluke".&nbsp;
- Mi smo prije nekoliko godina u Evropskoj narodnoj partiji imali takođe jednu stranku iz Srbije – to je bila stranka gospodina Koštunice, koju smo onda izbacili, i to zbog manjih prekršaja (od SNS-a, prim.red) - podsjetio je on.
<h2>Studenti su "prilično raznolika grupa"</h2>
Tilman Kuban, poslanik CDU u Bundestagu, u intervjuu za Dojče vele poslao je jasnu poruku SNS-ovom rukovodstvu i predsjedniku Vučiću.
- Ko želi da bude dio našeg kluba u EPP, mora da ispuni određene preduslove. To smo jasno rekli našim prijateljima u Srbiji. Ja se u svakom slučaju nadam i za zemlju, ali i za ljude u Srbiji, da će u tome i uspjeti - istakao je Kuban.
Mihael Galer je, međutim, skeptičan.
- Riječi i djela moraju da se podudaraju. Što se tiče aktuelne vlade u Srbiji, odnosno aktuelne pravne situacije i demokratskih standarda, to prema mom mišljenju nažalost nije slučaj - kazao je on.
A što se studentskog pokreta u Srbiji tiče, taj član CDU-a ocjenjuje da se radi o "prilično raznolikoj grupi" po pitanju njihovih političkih stavova.
- Među njima ima i onih koji žele više Evrope i koji žele prema Evropi. Ali ima i onih koji kritikuju Vučića zbog toga što nije dovoljno oštar po pitanju Kosova i smatraju da bi trebalo da bude još više prijateljski nastrojen prema Moskvi. Tu moramo jasno da pravimo razliku - rekao je Galer.
Elmar Brok, bivši predsjednik Odbora za spoljne poslove u Evropskom parlamentu, osvrnuo se na ideju o ulasku novih članica u EU, ali bez prava veta. Za Dojče vele kaže da bi to stvarno mogla da bude ozbiljna ideja koja bi omogućila proširenje Unije. I to, kaže, funkcionalne EU.
- Prihvatiti deset novih članica i onda s 37 zemalja biti u situaciji da nijeste sposobni da djelujete – to nije rješenje, to niko ne želi. Najbolje rješenje bi, po meni, bilo ukidanje prava veta za sve članice – kako se ne bi pravila razlika između starih i novih članica - zaključio je Brok.

Poslanik CDU: Vučićev sistem je dvoličan, klasično Janusovo lice

Politika

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Hronika

Pod lupom Tužilaštva iskaz sutkinje Rade Kovačević zbog sata

Društvo

Završnica obračuna Daria Vraneša i Milana Lekića

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu