Nenad Rašić, predsjednik stranke Za slobodu, pravdu i opstanak, izabran je za potpredsjednika Skupštine Kosova iz redova srpske zajednice, piše Danas.
Time je poslije gotovo pola godine završena konstitutivna sjednica devetog saziva, prenosi Kossev.
Za Nenada Rašića glasao je 71 poslanik, devet je bilo protiv, a 24 uzdržana.
Njegova stranka ima samo jedan mandat dok ostalih devet, prema Ustavu Kosova, pripada Srpskoj listi, čiji kandidati nisu prethodno dobili dovoljan broj glasova za ovu funkciju.
- Od danas, Skupština Republike Kosova je potpuno konstituisana - rekao je Dimalj Baša, predsjednik kosovske skupštine iz Pokreta Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija.
Time je, kako kaže, ispunjena i obaveza prema Ustavnom sudu, koji je prije samo dva dana dao rok od 12 dana da se okonča konstituisanje.
Međutim, Srpska lista ima pravo na žalbu, čime bi se ponovio scenario – privremene mjere Ustavnog suda, a potom nova procedura i mogućnost novih izbora, koji bi mogli i da se čak spoje i sa predsjedničkim.
Rašić je jedan od pet potpredsjednika Skupštine Kosova.
Aljbuljena Hadžiju iz Pokreta Samoopredjeljenje, Fljora Čitaku iz Demokratske partije Kosova i Kujtim Šalja iz Demokratskog saveza Kosova izabrani su u avgustu.
Za potpredsjednicu iz redova drugih manjinskih naroda tada je izabrana Emilija Redžepi.
U avgustu, šest mjeseci poslije održavanja izbora i isto toliko duge institucionalne krize, izabran je i predsjednik kosovske skupštine na rekordnom 57. zasijedanju.
Poslanicima su prije nekoliko mjeseci potvrđeni mandati, ali je višemjesečni izbor prvog čovjeka parlamenta nedjeljama kočio proces kako bi skupština bila formalno konstituisana.
Na sjednici 26. avgusta izabran je Dimalj Baša, poslanik Pokreta Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, sa 73 glasa za i 30 poslanika protiv.
Dobio je glasove i Demokratske partije Kosova (PDK), iako su pojedini poslanici unaprijed izjavili da ga „ne smatraju kompetentnim“, prenosi Kossev.
Podržali su i ga i pojedini poslanici stranke Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.
Prema pisanju medija, među onima koji su bili protiv su Demokratski savez Kosova (LDK), Srpska lista i Nisma Fatmira Ljimaja.
Baša je četvrti predloženi kandidat Samoopredjeljenja za predsjednika skupštine, pošto podršku većine nisu dobile Aljbuljena Hadžiju, Donika Gervala i Hekuran Murati.
U prvom obraćanju u Skupštini, Baša je pozvao Srbiju, za koju je rekao da ima „pretenzije na teritoriji njihove zemlje“, da prizna Kosovo.
- Pozivam na demokratizovanu Srbiju, koja priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, na dobrosusjedske odnose koje gradimo, da razmišljamo o izgradnji generacija sa međusobnim poštovanjem i tolerancijom, a ne sa mržnjom i sukobima - rekao je on, prenosi Kosovo onlajn.
<h2>Kako je tekla saga?</h2>
Sjednice skupštine su zakazivane i prekidane nedjeljama.
Ustav, pa i zakoni su mnogo loše napisani i njima nisu predviđene situacije poput ove, objasnio je ranije Ognjen Gogić, politikolog iz Kosovske Mitrovice.
- To je pravna praznina. Nedorečenost i nepotpunosti su, između ostalog, dovele do ovakve situacije - kaže on za BBC na srpskom.
Najvišim pravnim aktom Kosova propisano je da predsjednika skupštine predlaže stranka sa najviše glasova na izborima, što nigdje drugdje nije ustanovljeno kao odredba, ukazuje Gogić.
Navodi primjer Srbije, gdje se skupština konstituiše potvrdom mandata dvije trećine poslanika.
<h2>Politički inat</h2>
Ova pravna saga imala je i drugu stranu medalje – političku.
Po osvajanju najvećeg broja glasova na februarskim parlamentarnim izborima, Kurti je najavio da će sa prethodnim koalicionim partnerima napraviti vladu.
Ali bez konstituisane skupštine, ne može ni da se napravi vlada.
Kurtijev plan remetilo i to što veće opozicione stranke ne žele u koaliciju sa njim.
U opoziciji su ostale Demokratska partija Kosova (PDK) sa 24 mandata, Demokratski savez Kosova (LDK) sa 20 i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja sa osam poslanika.
Manjine imaju po 10 zagarantovanih mjesta – 10 srpski predstavnici i 10 ostali – Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije, Egipćani.
Srpskoj listi, bliskoj vlastima u Beogradu, pripalo je devet, a jedan mandat osvojio je Nenad Rašić, nekadašnji ministar u Kurtijevoj vladi.
- Niko iz opozicije nije rekao da hoće da formira vladu i da hoće predsjednika skupštine. Mogli su da ponude Kurtiju kandidata, ali nisu. Niko i neće sa Kurtijem, opozicija nije zadovoljna rezultatima i hoće nove izbore - ukazuje Gogić.
Poslanici opozicionih partija optuživali su Kurtija da namjerno sabotira formiranje skupštine.
- Igra oko neformiranja Skupštine Kosova postala je sramotna, ne samo za izabrane poslanike, već i za državu Kosovo. Sjednice koje se ponavljaju svakih 48 sati, bez bilo kakve odluke, postale su simbol naše državne nezrelosti - poručio je ranije Ramuš Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova (AAK).
Poslije jedne od prethodnih sjednica skupštine, Kurti je pismom pozvao predsednika LDK na koaliciju, što je Ljumir Abdidžiku odbio i predložio prelaznu vladu, ujedinjenje i dogovor svih albanskih stranaka zastupljenih u parlamentu.
Kurti je odbacio ovaj prijedlog, a nije odustao od ekskluzivnog prava predlaganja predsjedavajuće parlamenta, što je opozicija tražila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština Kosova konačno konstituisana, potpredsjednik iz srpske zajednice

Poslanici u Skupštini Kosova ni danas, u 57. pokušaju, nisu izabrali predsjednika parlamenta iako su pred njima bila tri kandiadata, od kojiih dva nova, zbog čega će naredni pokušaj konstituisanja uslijediti za 48 sati, piše portal Kossev.
Poslije neuspješne kandidature Aljbuljene Hadžiju, a potom Donike Gervale i Hekurana Muratija na prethodnim sjednicama, poslanicima u kosovskoj skupštini ponovo je predložen Murati, koji nije dobio dovoljan broj glasova.
Sjednici je prisustvovalo 106 poslanika, Avni Dehari kao najstariji poslanik u novom sazivu skupštine, ponovo je pozvao Samoopredjeljenje – pobjedničku stranku na izborima, da predloži kandidata za predsjednika parlamenta.
Poslanicima se obratila Donika Gervala, koja je ponovo predložila Hekurana Muratija i pozvala okupljene da glasaju.
Od 106 prisutnih poslanika, za Muratija ruku je podiglo 55, protiv je bilo 46, a pet se uzdržalo glasanja.
Zatim je izašao Hekuran Murati i predložio novog kandidata – ministarku obrazovanja, nauke, tehnologije i inovacije u tehničkom mandatu Arberie Nagavci.
Ni ona nije dobila dovoljan broj glasova – 55 poslanika je bilo za, 47 protiv, dok su četiri poslanika bila uzdržana.
Dehari je potom ponovo pozvao Samoopredjeljenje da predloži novog kandidata, pa je Nagavci predložila poslanika Dimalja Bašu, koji takođe nije izglasan, jer je dobio podršku samo 57 poslanika.
Protiv njegovog izbora bilo je 25 poslanika, a 24 poslanika uzdržana.

Skupština Kosova ni u 57. pokušaju nije izabrala predsjednika parlamenta

Skupština Kosova nije konstituisana ni iz 45. pokušaja, jer političke partije i dalje insistiraju na svojim stavovima, tvrdeći da imaju pravo na njih.
Sjednici održanoj 11. jula prisustvovala su 93 poslanika.
Abelard Tahiri iz Demokratske partije Kosova (PDK) optužio je predsjedavajućeg sjednice Avnija Deharija iz pokreta Samoopredjeljenje za kršenje Ustava.
- Ovo je neprihvatljivo - rekao je Tahiri sa skupštinske govornice, dok je Dehari zatražio da mu se isključi mikrofon.
Optužbe na račun Deharija iznijeli su i predstavnici drugih stranaka, kojima je takođe isključen mikrofon.
Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i Srpska lista – najveća stranka Srba na Kosovu – odbijaju da predlože kandidate za formiranje komisije za tajno glasanje, navodeći da je način izmjene procedure glasanja protivustavan.
Pokret Samoopredjeljenje, koji je osvojio najviše glasova na izborima održanim 9. februara, traži da se za Aljbuljena Hadžiu, koja je predložena za predsjednicu Skupštine, glasa samo jednom putem tajnog glasanja, te ako ne osvoji potrebnih 61 glas, povući će se iz trke.
Ona u više uzastopnih sjednica, na kojima se glasalo javno, nije uspjela da obezbijedi dovoljan broj glasova. Za neke političke partije, ona je neprihvatljiv kandidat.
Pripadnici civilnog društva ponovo su protestovali ispred zgrade Skupštine, pozivajući poslanike na odgovornost.
Strane i dalje ne uspijevaju da postignu kompromis, iako ističe rok koji je odredio Ustavni sud za konstituisanje Skupštine.
Iako je sud odredio 26. juli kao krajnji rok za konstituisanje, nije dao dodatna pojašnjenja o tome šta će se desiti ako se političke partije do tada ne dogovore.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani sastala se s predstavnicima političkih partija prije nekoliko dana u nadi da će se pronaći rješenje, ali situacija se nije promijenila.
Ona je spomenula i mogućnost da se obrati Ustavnom sudu za dodatna pojašnjenja.

Propao i 45. pokušaj formiranja Skupštine Kosova

Ustavni sud Kosova saopštio je u četvrtak da poslanici moraju da zaključe konstitutivnu sednicu Skupštine najkasnije u roku od 30 dana, izborom predsjednika i potpredsjednika.
Konstitutivna sjednica, novog parlamentarnog sastava poslije februarskih izbora, počela je 15. aprila i do sada je održana 37 puta, ali poslanici nisu uspjeli da izaberu predsjednika i pet potpredsjednika.
Slučaj su Ustavnom sudu uputili poslanici Alijanse za budućnost Kosova i nekoliko drugih poslanika koji su bili u opoziciji u prošlom mandatu.

Ustavni sud Kosova: Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana

Poslanici u kosovom parlamentu ni danas, u 17. pokušaju, nisu glasali za formiranje izborne komisije za tajno glasanje za predsjednika Skupštine Kosova.
Poslanici bivših opozicionih stranaka nisu predložili članove izborne komisije, a nisu ni glasali za sastav komisije, što je dovelo do prekida sjednica.
Za formiranje komisije je glasalo 53 poslanik, jedan glas je bio protiv, a na sjednici bilo prisutno 99 od 120 poslanika.
Nastavak naredne sjednice je zakazan za 19. maj.

Skupština Kosova nije konstituisana ni poslije 17. pokušaja

Poslanici Skupštine Kosova ni 16. put zaredom nisu uspjeli da završe konstitutivnu sjednicu i formiraju deveti saziv Parlamenta nakon februarskih izbora.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je za četvrtak sazvala konsultativni sastanak sa predstavnicima političkih stranaka, kako bi se pokušalo naći rješenje i deblokira put za formiranje novih institucija.
Konstitutivna sjednica, koja je počela 15. aprila, prekinuta je opet 15. maja zbog nesuglasica najvećih albanskih partija, dok pobjednička partija na izborima, Pokret Samoopredjeljenje, nije dobila dovoljan broj glasova za formiranje odbora za tajno glasanje za predsjednika Skupštine.
Samoopredjeljenje od 1. maja predlaže tajno glasanje jer njihova kandidatkinja za predsjednicu Skupštine Aljbuljena Hadžiju ne uspijeva da dobije 61 glas, koliko je potrebno da bude izabrana.
Na februarskim izborima nijedna stranka nije osvojila većinu da samostalno formira nove institucije. Pokret Samoopredjeljenje je pobijedio, osvojivši 48 od 120 mandata, 13 manje od minimalnih 61, koliko je potrebno da se formira nova Vlada.
Blokada formiranja novih institucija nastala je u procesu konstituisanja Skupštine, odnosno izbora predsjednika tog tijela. Samoopredjeljenje ne odustaje od svog kandidata, Aljbuljene Hadžiju, koju ne prihvataju najveće albanske parlamentarne stranke -– Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, te koalicija Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa.
Zemlje Kvinte i EU su pozvali na deblokadu i brzo formiranje novih institucija.

Skupština Kosova nije konstituisana ni iz 16. pokušaja

Poslanici Skupštine Kosova ni danas, tokom trinaestog nastavka konstitutivne sjednice, nijesu uspjeli da izaberu predsjednika i potpredsjednike parlamenta.
Predsjedavajući konstitutivnom sjednicom Avni Dehari je ponovo stavio na glasanje predlog za formiranje izborne komisije, ali predlog nije dobio potreban broj glasova.
Za formiranje Komisije je glasalo 56 poslanika dok je jedan bio protiv.
Bilo je potrebno da za predlog glasa 61 poslanik.
Kako je ranije najavljeno, poslanici Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza Kosova, Srpske lista i Alijanse za budućnost Kosova - Inicijativa nisu glasali za formiranja komisije za tajno glasanje o izboru predsednika.
Nastavak sjednice je najavljen za 11. maj.

Bez uspjeha 13. put: Skupština Kosova i dalje bez predsjednika

Novi saziv Skupštine Kosova nije konstituisan ni danas, jer nije izabran predsjednik parlamenta, na predlog Pokreta Samoopredjeljenja koji je pobjednik na februarskim izborima. 
 
Konstitutivna sjednica je počela 15. aprila, ali je danas prekinuta osmi put zbog nesuglasica parlamentarnih stranaka oko izbora predsjednika Skupštine. 
 
Pobjednička partija na izborima, u ovom slučaju Pokret Samoopredjeljenje, ima ekskluzivno pravo da predloži kandidata za predsjednika Skupštine, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Najveće albanske opozicione stranke ne prihvataju njihovu kandidatkinju Aljbuljenu Hadžiju, već traže da se predloži neko drugi, što Samoopredjeljenje odbija da uradi. 
 
Hadžiju je u utorak dobila 54 glasa za, dok je na prethodnim sjednicama imala 57 glasova poslanika. 
 
Poslanik Pokreta Samoopredjeljenje Hekuran Murati rekao je da je njegova stranka ponudila kompromisno rješenje - da se u paketu izglasa Aljubuljena Hadžiju za predsjednicu i tri potpredsjednika parlamenta koje će predložiti druge partije. 
 
On je odbacio optužbe da Samoopredjeljenje želi da se Hadžiju "izglasa na silu" za predsjednicu Skupštine, dodajući da su pojedini poslanici drugih partija promijenili stav ali da ne mogu da glasaju za njihovu kandidatkinju jer su njihove stranke ostale pri svojim pozicijama. 
 
Murati je ponovio da Samoopredjeljenje ne želi nove izbore, ali da je spremno da se ide na novo glasanje ukoliko je to jedina opcija za izlazak iz trenutne situacije. 
 
Lider Demokratske partije Kosova Memlji Krasnići rekao je da Samoopredjeljenje ima "mentalitet nametanja" i da ta stranka ima pravo da predloži predsjednika Skupštine, ali ne i da nameće način glasanja izabranih predstavnika naroda. 
 
On je optužio Pokret Samoopredjeljenje da namjerno blokira proces formiranja novih institucija. 
 
Krasnići je poručio Samoopredjeljenju da demokratija funkcioniše većinom, a ne nametanjem. 
 
- Institucije pripadaju narodu, a ne određenoj političkoj stranci - rekao je Krasnići i istakao da svi moraju da shvate da je vrijeme jednopartijske vladavine završeno. 
 
Konstitutivna sjednica, prema pravilniku Skupštine, završava se izborom predsjednika i potpredsjednika parlamenta, a da bi bio izabran predsjednik potreban je 61 glas od ukupno 120 poslanika.

Neuspješan i osmi pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Skupština Kosova konstituisana je danas iz trećeg pokušaja, nakon što je 119 od 120 poslanika glasalo za izvještaj Komisije za verifikaciju mandata, poslije čega su poslanici položili zakletvu, prenose prištinski mediji.
Sjednicom predsjedava i dalje najstariji poslanik Avni Dehari iz Pokreta Samoopredjeljenje, jer nije uspio izbor Aljbuljene Hadžiju iz Pokreta Samoopredjeljenje za predsjednicu parlamenta.
Za njen izbor je glasalo 57 poslanika, protiv je bilo 20, a tri poslanika su bila uzdržana, nakon čega je određena pauza od 15 minuta.

Skupština Kosova konstituisana iz trećeg pokušaja

Skupština Kosova po drugi put nije uspjela da konstituiše sastav novog zakonodavnog tijela, nastalog na parlamentarnim izborima održanim 9. februara.
Predsjedavajući konstitutivne sjednice, Avni Dehari, pozvao je na konsultacije predstavnike političkih stranaka. Međutim, nakon konsultacija, rekao je da nije postignut konsenzus o tome kako nastaviti dalje. Najavio je da će se sjednica nastaviti 19. aprila u 12 sati.
Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) optužuju Pokret Samoopredjeljenje (LVV) da, prekidajući sjednice, pokušava "kupiti vrijeme za političke dogovore", jer, prema njihovim riječima, stranka Aljbina Kurtija nema potrebne glasove za izbor predsjednika Skupštine niti za formiranje Vlade.
Ove stranke insistiraju da članovi vladinog kabineta, koji su podnijeli ostavke kako bi dali zakletvu kao poslanici, ne mogu nastaviti rad u izvršnoj vlasti.
Premijer u ostavci, Aljbin Kurti, smatra zahtjev za ostavku besmislenim, jer tvrdi da je njegova vlada u ostavci od 23. marta.
Demokratski institut Kosova (KDI) izrazio je zabrinutost što poslanici ponovo nisu uspjeli usvojiti izvještaj Privremenog komiteta za verifikaciju mandata – prvi korak ka konstituisanju Skupštine.
- Neformalna ostavka premijera i ministara koji su izabrani za poslanike, osim što predstavlja jasno kršenje principa podjele vlasti, onemogućava glasanje o izvještaju, direktno ugrožavajući funkcionalnost institucija Skupštine - rekao je KDI nakon prekida sjednice.
KDI je podsjetio da prema Zakonu o Vladi, članovi izvršne vlasti moraju dati ostavke, "čak i prije potvrđivanja rezultata izbora".
- Takođe, KDI smatra da odluka Avnija Deharija da prekine današnju konstitutivnu sjednicu predstavlja kršenje poslovnika i parlamentarne prakse, jer je sjednica prekinuta bez glasanja o izvještaju Privremenog komiteta i bez razmatranja bilo koje tačke dnevnog reda. Ovakav postupak, koji zaobilazi procedure bez formalne odluke Skupštine, ozbiljno ugrožava legitimitet procesa i dodatno stvara nesigurnost u vezi sa radom sjednice - navedeno je u reagovanju KDI.

Propao drugi pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Mještani Zete uputili su otvoreno pismo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću povodom izjava sa pres-konferencije, na kojoj je pored njega govorio i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Pismo prenosimo integralno:
Poštovani gospodine Mujoviću,
Obraćamo Vam se javno povodom teksta na portalu Borba, u kojem se prenosi Vaša izjava, kao i izjava Ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa konferencije za medije koju ste održali povodom „situacije u Botunu“.
Odmah na početku želimo da vam kažemo: „Sram vas bilo!“ Ono što je izrečeno tokom ove konferencije je toliko sramotno da je nedostojno pozicije jednog gradonačelnika. Onim što ste rekli na ovoj konferenciji, ponizili ste građane Zete.
Kako biste branili projekat kolektora i spalionice, vi ste se opredijelili za strategiju obmanjivanja, patetisanja i poluistina.
Prije svega – nudite nam vlasnički udio u postrojenju, priključke, mjesto predsjednika Upravnog odbora za postrojenje i prednost pri zaposlenju u Spalionici. Pa čekajte – da li vi stvarno mislite da bismo mi prodali svoju budućnost i zdravlje naše djece zarad funkcija i plata? Sram Vas bilo, gospodine Mujoviću! Ovim ste pljunuli u lice svih građana Zete.
Odjednom ste se sjetili značaja saniranja bazena crvenog mulja i kažete da kolektor i spalionica neće biti otvoreni dok se bazen ne sanira. Sad ste se sjetili, kada vam gori pod nogama? Sram vas bilo! Nismo mi djeca kojoj obećavate igračke i slatkiše kada ih vodite kod doktora. Vrijeđate našu inteligenciju gospodine Mujoviću.
Vaša tvrdnja za „izduvne gasove dva kamiona“ bi bila komična, da je ne koristite kako biste obmanuli građane Zete o stvarnim opasnostima. Kako ste uspjeli da u isti koš stavite produkte sagorijevanja fekalnog otpada i emisiju štetnih gasova iz kamiona?
Prvo, ako su to samo „dva kamiona“, pa napravite spalionicu ispred svoje kuće! Drugo, poredite „babe i žabe“. Zagađivači iz motornih vozila nisu isti kao štetne materije koje nastaju sagorijevanjem otpada. Dioksini i furani, koji nastaju sagorijevanjem fekalnog mulja, su visoko toksični i rizični.
Obećavate da ćete gasiti spalionicu ukoliko dođe do prekoračenja praga „emisije štetnih gasova“. Međutim, prag o kom pričate je samo pravni prag. Ispod tog praga rizik se smatra „prihvatljivim“, ali i dalje postoji. Globalne studije i analize su pokazale da spalionice fekalnog mulja nisu „bezopasne“, već da su postrojenja visokog rizika. Opasnost je najveća za radnike i ljude koji žive u neposrednoj blizini.
Nije istina da „negiramo ono što već postoji u EU“. Ovdje ste jedino vi negirali naše pravo da odlučujemo o stvarima koje se nas tiču, što je jedan od osnovnih principa Evropske unije. Mi nismo protiv razvoja i protiv EU. Ali, niko ne smije da koristi razvoj i put u EU kao opravdanje da nam ispred kuća izgradi nešto što će nas trovati.
Izjava ministra Ćulafića „da su svi uzeli učešće u odlukama Vlade za pomenuto postrojenje“ je još jedan šamar za građane Zete. Koji su to svi ministre? O našim životima su izgleda odlučivali svi drugi osim nas. O budućnosti Zete mogu da odlučuju samo građani Zete. Ne gradonačelnici Podgorice, ne ministri u Vladi, ne ambasadori Evropske unije. Tačka.
Jedna od rijetkih tačnih tvrdnji koje su izrečene je da je „prilikom sastanaka sa mještanima Botuna naš stav bio glasan. Nema gradnje postrojenja u Botunu“. Mi nećemo odustati od borbe za budućnost naših porodica. Mi podržavamo prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, ali ne po cijenu zdravlja mještana Zete.
Spalionice i kolektora u Zeti neće biti!
Na kraju, da vam odgovorimo na pitanje koje ste postavili tokom ove konferencije: „Ako idem da uništim nekoga, gdje će mi ostatak života?“ Mi taj ostatak, nakon svega što ste uradili i izgovorili, svakako ne vidimo na poziciji gradonačelnika glavnog grada.

Građani Zete pisali Mujoviću: Vrijeđate našu inteligenciju, zar mislite da bismo prodali budućnost i zdravlje djece zarad funkcija i plata?

Televizija E i ove subote donosi novo izdanje emisije „Vikend popodne“, uz dinamične razgovore i priče koje, kako najavljuju iz redakcije, oslikavaju teme važne za svakodnevnicu.
U emisiji će najprije gostovati mlada rediteljka, sa kojom će biti riječi o savremenim filmskim trendovima, uz osvrt na to kako se filmska industrija mijenjala – od nekadašnjih vremena do današnjih produkcijskih i distributivnih modela.
Zatim će se publici predstaviti dugogodišnji novinar, koji će govoriti o izazovima i „tajnama“ novinarskog posla, ali i vještinama neophodnim za vođenje intervjua „jedan na jedan“ sa poznatim i relevantnim sagovornicima.
U nastavku emisije, razgovor će biti posvećen i civilnom sektoru. Gošća iz nevladinog sektora predstaviće projekat unapređenja saradnje institucija i građana, realizovan u 15 opština, sa ciljem jačanja društvene kohezije.
Za kraj, uz dobru energiju i opuštenu atmosferu, gledaoci će imati priliku da kuvaju zajedno sa Sandrom Manojlović.
„Vikend popodne“ pratite kao i svakog vikenda od 17 sati na Televiziji E.

„Vikend popodne“ na Televiziji E: Film, novinarstvo, civilni sektor i kuvanje

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

U najnovijem izdanju podkasta „Dres nacija – reprezentacija“, koji se emituje ove sedmice, gošća je uspješna sportistkinja Andrea Berišaj.
Gledaoci će imati priliku da čuju razgovor o njenim zapaženim rezultatima, sportskom putu, iskustvima i takmičenjima na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Emisija će biti emitovana večeras od 21 sat na Televiziji E, dostupnoj na sljedećim kanalima: 
 – Total TV – kanal 8 
 – Telekom – kanal 13 
 – Mtel – kanal 15 
 – Telemach – kanal 20
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpULqPm5rz4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Andrea Berišaj gošća podkasta „Dres nacija – reprezentacija“

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: skupstina-kosova