Nenad Rašić, predsjednik stranke Za slobodu, pravdu i opstanak, izabran je za potpredsjednika Skupštine Kosova iz redova srpske zajednice, piše Danas.
Time je poslije gotovo pola godine završena konstitutivna sjednica devetog saziva, prenosi Kossev.
Za Nenada Rašića glasao je 71 poslanik, devet je bilo protiv, a 24 uzdržana.
Njegova stranka ima samo jedan mandat dok ostalih devet, prema Ustavu Kosova, pripada Srpskoj listi, čiji kandidati nisu prethodno dobili dovoljan broj glasova za ovu funkciju.
- Od danas, Skupština Republike Kosova je potpuno konstituisana - rekao je Dimalj Baša, predsjednik kosovske skupštine iz Pokreta Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija.
Time je, kako kaže, ispunjena i obaveza prema Ustavnom sudu, koji je prije samo dva dana dao rok od 12 dana da se okonča konstituisanje.
Međutim, Srpska lista ima pravo na žalbu, čime bi se ponovio scenario – privremene mjere Ustavnog suda, a potom nova procedura i mogućnost novih izbora, koji bi mogli i da se čak spoje i sa predsjedničkim.
Rašić je jedan od pet potpredsjednika Skupštine Kosova.
Aljbuljena Hadžiju iz Pokreta Samoopredjeljenje, Fljora Čitaku iz Demokratske partije Kosova i Kujtim Šalja iz Demokratskog saveza Kosova izabrani su u avgustu.
Za potpredsjednicu iz redova drugih manjinskih naroda tada je izabrana Emilija Redžepi.
U avgustu, šest mjeseci poslije održavanja izbora i isto toliko duge institucionalne krize, izabran je i predsjednik kosovske skupštine na rekordnom 57. zasijedanju.
Poslanicima su prije nekoliko mjeseci potvrđeni mandati, ali je višemjesečni izbor prvog čovjeka parlamenta nedjeljama kočio proces kako bi skupština bila formalno konstituisana.
Na sjednici 26. avgusta izabran je Dimalj Baša, poslanik Pokreta Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, sa 73 glasa za i 30 poslanika protiv.
Dobio je glasove i Demokratske partije Kosova (PDK), iako su pojedini poslanici unaprijed izjavili da ga „ne smatraju kompetentnim“, prenosi Kossev.
Podržali su i ga i pojedini poslanici stranke Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.
Prema pisanju medija, među onima koji su bili protiv su Demokratski savez Kosova (LDK), Srpska lista i Nisma Fatmira Ljimaja.
Baša je četvrti predloženi kandidat Samoopredjeljenja za predsjednika skupštine, pošto podršku većine nisu dobile Aljbuljena Hadžiju, Donika Gervala i Hekuran Murati.
U prvom obraćanju u Skupštini, Baša je pozvao Srbiju, za koju je rekao da ima „pretenzije na teritoriji njihove zemlje“, da prizna Kosovo.
- Pozivam na demokratizovanu Srbiju, koja priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, na dobrosusjedske odnose koje gradimo, da razmišljamo o izgradnji generacija sa međusobnim poštovanjem i tolerancijom, a ne sa mržnjom i sukobima - rekao je on, prenosi Kosovo onlajn.
<h2>Kako je tekla saga?</h2>
Sjednice skupštine su zakazivane i prekidane nedjeljama.
Ustav, pa i zakoni su mnogo loše napisani i njima nisu predviđene situacije poput ove, objasnio je ranije Ognjen Gogić, politikolog iz Kosovske Mitrovice.
- To je pravna praznina. Nedorečenost i nepotpunosti su, između ostalog, dovele do ovakve situacije - kaže on za BBC na srpskom.
Najvišim pravnim aktom Kosova propisano je da predsjednika skupštine predlaže stranka sa najviše glasova na izborima, što nigdje drugdje nije ustanovljeno kao odredba, ukazuje Gogić.
Navodi primjer Srbije, gdje se skupština konstituiše potvrdom mandata dvije trećine poslanika.
<h2>Politički inat</h2>
Ova pravna saga imala je i drugu stranu medalje – političku.
Po osvajanju najvećeg broja glasova na februarskim parlamentarnim izborima, Kurti je najavio da će sa prethodnim koalicionim partnerima napraviti vladu.
Ali bez konstituisane skupštine, ne može ni da se napravi vlada.
Kurtijev plan remetilo i to što veće opozicione stranke ne žele u koaliciju sa njim.
U opoziciji su ostale Demokratska partija Kosova (PDK) sa 24 mandata, Demokratski savez Kosova (LDK) sa 20 i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja sa osam poslanika.
Manjine imaju po 10 zagarantovanih mjesta – 10 srpski predstavnici i 10 ostali – Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije, Egipćani.
Srpskoj listi, bliskoj vlastima u Beogradu, pripalo je devet, a jedan mandat osvojio je Nenad Rašić, nekadašnji ministar u Kurtijevoj vladi.
- Niko iz opozicije nije rekao da hoće da formira vladu i da hoće predsjednika skupštine. Mogli su da ponude Kurtiju kandidata, ali nisu. Niko i neće sa Kurtijem, opozicija nije zadovoljna rezultatima i hoće nove izbore - ukazuje Gogić.
Poslanici opozicionih partija optuživali su Kurtija da namjerno sabotira formiranje skupštine.
- Igra oko neformiranja Skupštine Kosova postala je sramotna, ne samo za izabrane poslanike, već i za državu Kosovo. Sjednice koje se ponavljaju svakih 48 sati, bez bilo kakve odluke, postale su simbol naše državne nezrelosti - poručio je ranije Ramuš Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova (AAK).
Poslije jedne od prethodnih sjednica skupštine, Kurti je pismom pozvao predsednika LDK na koaliciju, što je Ljumir Abdidžiku odbio i predložio prelaznu vladu, ujedinjenje i dogovor svih albanskih stranaka zastupljenih u parlamentu.
Kurti je odbacio ovaj prijedlog, a nije odustao od ekskluzivnog prava predlaganja predsjedavajuće parlamenta, što je opozicija tražila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština Kosova konačno konstituisana, potpredsjednik iz srpske zajednice

Poslanici u Skupštini Kosova ni danas, u 57. pokušaju, nisu izabrali predsjednika parlamenta iako su pred njima bila tri kandiadata, od kojiih dva nova, zbog čega će naredni pokušaj konstituisanja uslijediti za 48 sati, piše portal Kossev.
Poslije neuspješne kandidature Aljbuljene Hadžiju, a potom Donike Gervale i Hekurana Muratija na prethodnim sjednicama, poslanicima u kosovskoj skupštini ponovo je predložen Murati, koji nije dobio dovoljan broj glasova.
Sjednici je prisustvovalo 106 poslanika, Avni Dehari kao najstariji poslanik u novom sazivu skupštine, ponovo je pozvao Samoopredjeljenje – pobjedničku stranku na izborima, da predloži kandidata za predsjednika parlamenta.
Poslanicima se obratila Donika Gervala, koja je ponovo predložila Hekurana Muratija i pozvala okupljene da glasaju.
Od 106 prisutnih poslanika, za Muratija ruku je podiglo 55, protiv je bilo 46, a pet se uzdržalo glasanja.
Zatim je izašao Hekuran Murati i predložio novog kandidata – ministarku obrazovanja, nauke, tehnologije i inovacije u tehničkom mandatu Arberie Nagavci.
Ni ona nije dobila dovoljan broj glasova – 55 poslanika je bilo za, 47 protiv, dok su četiri poslanika bila uzdržana.
Dehari je potom ponovo pozvao Samoopredjeljenje da predloži novog kandidata, pa je Nagavci predložila poslanika Dimalja Bašu, koji takođe nije izglasan, jer je dobio podršku samo 57 poslanika.
Protiv njegovog izbora bilo je 25 poslanika, a 24 poslanika uzdržana.

Skupština Kosova ni u 57. pokušaju nije izabrala predsjednika parlamenta

Skupština Kosova nije konstituisana ni iz 45. pokušaja, jer političke partije i dalje insistiraju na svojim stavovima, tvrdeći da imaju pravo na njih.
Sjednici održanoj 11. jula prisustvovala su 93 poslanika.
Abelard Tahiri iz Demokratske partije Kosova (PDK) optužio je predsjedavajućeg sjednice Avnija Deharija iz pokreta Samoopredjeljenje za kršenje Ustava.
- Ovo je neprihvatljivo - rekao je Tahiri sa skupštinske govornice, dok je Dehari zatražio da mu se isključi mikrofon.
Optužbe na račun Deharija iznijeli su i predstavnici drugih stranaka, kojima je takođe isključen mikrofon.
Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i Srpska lista – najveća stranka Srba na Kosovu – odbijaju da predlože kandidate za formiranje komisije za tajno glasanje, navodeći da je način izmjene procedure glasanja protivustavan.
Pokret Samoopredjeljenje, koji je osvojio najviše glasova na izborima održanim 9. februara, traži da se za Aljbuljena Hadžiu, koja je predložena za predsjednicu Skupštine, glasa samo jednom putem tajnog glasanja, te ako ne osvoji potrebnih 61 glas, povući će se iz trke.
Ona u više uzastopnih sjednica, na kojima se glasalo javno, nije uspjela da obezbijedi dovoljan broj glasova. Za neke političke partije, ona je neprihvatljiv kandidat.
Pripadnici civilnog društva ponovo su protestovali ispred zgrade Skupštine, pozivajući poslanike na odgovornost.
Strane i dalje ne uspijevaju da postignu kompromis, iako ističe rok koji je odredio Ustavni sud za konstituisanje Skupštine.
Iako je sud odredio 26. juli kao krajnji rok za konstituisanje, nije dao dodatna pojašnjenja o tome šta će se desiti ako se političke partije do tada ne dogovore.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani sastala se s predstavnicima političkih partija prije nekoliko dana u nadi da će se pronaći rješenje, ali situacija se nije promijenila.
Ona je spomenula i mogućnost da se obrati Ustavnom sudu za dodatna pojašnjenja.

Propao i 45. pokušaj formiranja Skupštine Kosova

Ustavni sud Kosova saopštio je u četvrtak da poslanici moraju da zaključe konstitutivnu sednicu Skupštine najkasnije u roku od 30 dana, izborom predsjednika i potpredsjednika.
Konstitutivna sjednica, novog parlamentarnog sastava poslije februarskih izbora, počela je 15. aprila i do sada je održana 37 puta, ali poslanici nisu uspjeli da izaberu predsjednika i pet potpredsjednika.
Slučaj su Ustavnom sudu uputili poslanici Alijanse za budućnost Kosova i nekoliko drugih poslanika koji su bili u opoziciji u prošlom mandatu.

Ustavni sud Kosova: Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana

Poslanici u kosovom parlamentu ni danas, u 17. pokušaju, nisu glasali za formiranje izborne komisije za tajno glasanje za predsjednika Skupštine Kosova.
Poslanici bivših opozicionih stranaka nisu predložili članove izborne komisije, a nisu ni glasali za sastav komisije, što je dovelo do prekida sjednica.
Za formiranje komisije je glasalo 53 poslanik, jedan glas je bio protiv, a na sjednici bilo prisutno 99 od 120 poslanika.
Nastavak naredne sjednice je zakazan za 19. maj.

Skupština Kosova nije konstituisana ni poslije 17. pokušaja

Poslanici Skupštine Kosova ni 16. put zaredom nisu uspjeli da završe konstitutivnu sjednicu i formiraju deveti saziv Parlamenta nakon februarskih izbora.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je za četvrtak sazvala konsultativni sastanak sa predstavnicima političkih stranaka, kako bi se pokušalo naći rješenje i deblokira put za formiranje novih institucija.
Konstitutivna sjednica, koja je počela 15. aprila, prekinuta je opet 15. maja zbog nesuglasica najvećih albanskih partija, dok pobjednička partija na izborima, Pokret Samoopredjeljenje, nije dobila dovoljan broj glasova za formiranje odbora za tajno glasanje za predsjednika Skupštine.
Samoopredjeljenje od 1. maja predlaže tajno glasanje jer njihova kandidatkinja za predsjednicu Skupštine Aljbuljena Hadžiju ne uspijeva da dobije 61 glas, koliko je potrebno da bude izabrana.
Na februarskim izborima nijedna stranka nije osvojila većinu da samostalno formira nove institucije. Pokret Samoopredjeljenje je pobijedio, osvojivši 48 od 120 mandata, 13 manje od minimalnih 61, koliko je potrebno da se formira nova Vlada.
Blokada formiranja novih institucija nastala je u procesu konstituisanja Skupštine, odnosno izbora predsjednika tog tijela. Samoopredjeljenje ne odustaje od svog kandidata, Aljbuljene Hadžiju, koju ne prihvataju najveće albanske parlamentarne stranke -– Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, te koalicija Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa.
Zemlje Kvinte i EU su pozvali na deblokadu i brzo formiranje novih institucija.

Skupština Kosova nije konstituisana ni iz 16. pokušaja

Poslanici Skupštine Kosova ni danas, tokom trinaestog nastavka konstitutivne sjednice, nijesu uspjeli da izaberu predsjednika i potpredsjednike parlamenta.
Predsjedavajući konstitutivnom sjednicom Avni Dehari je ponovo stavio na glasanje predlog za formiranje izborne komisije, ali predlog nije dobio potreban broj glasova.
Za formiranje Komisije je glasalo 56 poslanika dok je jedan bio protiv.
Bilo je potrebno da za predlog glasa 61 poslanik.
Kako je ranije najavljeno, poslanici Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza Kosova, Srpske lista i Alijanse za budućnost Kosova - Inicijativa nisu glasali za formiranja komisije za tajno glasanje o izboru predsednika.
Nastavak sjednice je najavljen za 11. maj.

Bez uspjeha 13. put: Skupština Kosova i dalje bez predsjednika

Novi saziv Skupštine Kosova nije konstituisan ni danas, jer nije izabran predsjednik parlamenta, na predlog Pokreta Samoopredjeljenja koji je pobjednik na februarskim izborima. 
 
Konstitutivna sjednica je počela 15. aprila, ali je danas prekinuta osmi put zbog nesuglasica parlamentarnih stranaka oko izbora predsjednika Skupštine. 
 
Pobjednička partija na izborima, u ovom slučaju Pokret Samoopredjeljenje, ima ekskluzivno pravo da predloži kandidata za predsjednika Skupštine, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Najveće albanske opozicione stranke ne prihvataju njihovu kandidatkinju Aljbuljenu Hadžiju, već traže da se predloži neko drugi, što Samoopredjeljenje odbija da uradi. 
 
Hadžiju je u utorak dobila 54 glasa za, dok je na prethodnim sjednicama imala 57 glasova poslanika. 
 
Poslanik Pokreta Samoopredjeljenje Hekuran Murati rekao je da je njegova stranka ponudila kompromisno rješenje - da se u paketu izglasa Aljubuljena Hadžiju za predsjednicu i tri potpredsjednika parlamenta koje će predložiti druge partije. 
 
On je odbacio optužbe da Samoopredjeljenje želi da se Hadžiju "izglasa na silu" za predsjednicu Skupštine, dodajući da su pojedini poslanici drugih partija promijenili stav ali da ne mogu da glasaju za njihovu kandidatkinju jer su njihove stranke ostale pri svojim pozicijama. 
 
Murati je ponovio da Samoopredjeljenje ne želi nove izbore, ali da je spremno da se ide na novo glasanje ukoliko je to jedina opcija za izlazak iz trenutne situacije. 
 
Lider Demokratske partije Kosova Memlji Krasnići rekao je da Samoopredjeljenje ima "mentalitet nametanja" i da ta stranka ima pravo da predloži predsjednika Skupštine, ali ne i da nameće način glasanja izabranih predstavnika naroda. 
 
On je optužio Pokret Samoopredjeljenje da namjerno blokira proces formiranja novih institucija. 
 
Krasnići je poručio Samoopredjeljenju da demokratija funkcioniše većinom, a ne nametanjem. 
 
- Institucije pripadaju narodu, a ne određenoj političkoj stranci - rekao je Krasnići i istakao da svi moraju da shvate da je vrijeme jednopartijske vladavine završeno. 
 
Konstitutivna sjednica, prema pravilniku Skupštine, završava se izborom predsjednika i potpredsjednika parlamenta, a da bi bio izabran predsjednik potreban je 61 glas od ukupno 120 poslanika.

Neuspješan i osmi pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Skupština Kosova konstituisana je danas iz trećeg pokušaja, nakon što je 119 od 120 poslanika glasalo za izvještaj Komisije za verifikaciju mandata, poslije čega su poslanici položili zakletvu, prenose prištinski mediji.
Sjednicom predsjedava i dalje najstariji poslanik Avni Dehari iz Pokreta Samoopredjeljenje, jer nije uspio izbor Aljbuljene Hadžiju iz Pokreta Samoopredjeljenje za predsjednicu parlamenta.
Za njen izbor je glasalo 57 poslanika, protiv je bilo 20, a tri poslanika su bila uzdržana, nakon čega je određena pauza od 15 minuta.

Skupština Kosova konstituisana iz trećeg pokušaja

Skupština Kosova po drugi put nije uspjela da konstituiše sastav novog zakonodavnog tijela, nastalog na parlamentarnim izborima održanim 9. februara.
Predsjedavajući konstitutivne sjednice, Avni Dehari, pozvao je na konsultacije predstavnike političkih stranaka. Međutim, nakon konsultacija, rekao je da nije postignut konsenzus o tome kako nastaviti dalje. Najavio je da će se sjednica nastaviti 19. aprila u 12 sati.
Demokratska partija Kosova (PDK), Demokratski savez Kosova (LDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) optužuju Pokret Samoopredjeljenje (LVV) da, prekidajući sjednice, pokušava "kupiti vrijeme za političke dogovore", jer, prema njihovim riječima, stranka Aljbina Kurtija nema potrebne glasove za izbor predsjednika Skupštine niti za formiranje Vlade.
Ove stranke insistiraju da članovi vladinog kabineta, koji su podnijeli ostavke kako bi dali zakletvu kao poslanici, ne mogu nastaviti rad u izvršnoj vlasti.
Premijer u ostavci, Aljbin Kurti, smatra zahtjev za ostavku besmislenim, jer tvrdi da je njegova vlada u ostavci od 23. marta.
Demokratski institut Kosova (KDI) izrazio je zabrinutost što poslanici ponovo nisu uspjeli usvojiti izvještaj Privremenog komiteta za verifikaciju mandata – prvi korak ka konstituisanju Skupštine.
- Neformalna ostavka premijera i ministara koji su izabrani za poslanike, osim što predstavlja jasno kršenje principa podjele vlasti, onemogućava glasanje o izvještaju, direktno ugrožavajući funkcionalnost institucija Skupštine - rekao je KDI nakon prekida sjednice.
KDI je podsjetio da prema Zakonu o Vladi, članovi izvršne vlasti moraju dati ostavke, "čak i prije potvrđivanja rezultata izbora".
- Takođe, KDI smatra da odluka Avnija Deharija da prekine današnju konstitutivnu sjednicu predstavlja kršenje poslovnika i parlamentarne prakse, jer je sjednica prekinuta bez glasanja o izvještaju Privremenog komiteta i bez razmatranja bilo koje tačke dnevnog reda. Ovakav postupak, koji zaobilazi procedure bez formalne odluke Skupštine, ozbiljno ugrožava legitimitet procesa i dodatno stvara nesigurnost u vezi sa radom sjednice - navedeno je u reagovanju KDI.

Propao drugi pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova

Poslanici opozicije u Skupštini Crne Gore podnijeli su Predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 100 Zakona o klimatskim promjenama Ustavni sud Crne Gore, ocjenjujući da se tom zakonskom odredbom grubo krše ustavni principi pravne sigurnosti, zabrane povratnog dejstva zakona i jednakosti subjekata pred zakonom.
Predlog su podnijeli poslanici Nikola Milović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Zoja Bojanić Lalović, Sonja Popović, Nikola Zirojević, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.
Kako se navodi u inicijativi, osporeni član 100 propisuje da besplatno dodijeljeni emisioni krediti, stečeni na osnovu ranijeg zakonskog okvira, prestaju da važe 1. maja 2026. godine, čime se, kako tvrde poslanici, direktno zadire u zakonom stečena prava privrednih subjekata, bez jasno definisanog javnog interesa, proporcionalnosti i odgovarajuće pravne osnove.
U tom kontekstu navodi se da je Uniprom KAP zakonito stekao pravo na besplatne emisione kredite, koje je koristio za ekološku rekonstrukciju i unapređenje proizvodnih procesa, čime je, kako se ističe, značajno smanjena emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Poslanici ocjenjuju da selektivno i retroaktivno ukidanje već stečenih emisionih kredita, bez jasno obrazloženog javnog interesa, predstavlja ne samo pravno problematičan potez, već i direktan udar na ekološku politiku države, sa, kako navode, očiglednim političkim ciljem – ugrožavanjem poslovanja jednog od rijetkih industrijskih subjekata u Crnoj Gori.
U saopštenju se dodaje da se time obesmišljava osnovni cilj sistema trgovine emisijama (ETS), koji podrazumijeva smanjenje ukupnih emisija kroz tržišne mehanizme, podsticanje investicija u čiste tehnologije i sprječavanje izmještanja energetski intenzivne industrije van Crne Gore.
Takođe se upozorava da ovakvo postupanje otvara pitanje diskriminacije jednog privrednog subjekta, upravo onog koji je, kako se navodi, poštovao pravila, ulagao u ekologiju i smanjivao zagađenje, te da takva odluka predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom interesu, jer može negativno uticati na zdravlje građana Zete i Podgorice i dovesti do ponavljanja negativnih iskustava iz Pljevalja.
Poslanici podsjećaju da je Crna Gora, u okviru evropskih integracija i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uspostavila nacionalni sistem trgovine emisionim kreditima u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije i pravilima Energetska zajednica, te da je taj sistem potvrđen kao funkcionalan i usklađen sa evropskim standardima.
U inicijativi se navodi i da emisioni krediti imaju ekonomsku vrijednost i pravni karakter imovine, te da njihovo ukidanje predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine, zagarantovanog Ustavom Crne Gore i Protokolom 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Zbog rizika nastanka, kako se navodi, neotklonjive štete, predloženo je i da Ustavni sud donese privremenu mjeru obustave primjene člana 100 Zakona o klimatskim promjenama, do donošenja konačne odluke o njegovoj ustavnosti.
U zaključku se poručuje da se zaštita životne sredine ne može graditi na pravnoj nesigurnosti, retroaktivnosti i selektivnoj primjeni zakona, jer to, kako ističu poslanici, dugoročno vodi ka većem zagađenju, smanjenju povjerenja investitora i udaljavanju Crne Gore od evropskih standarda kojima teži.

Opozicioni poslanici osporili član 100 Zakona o klimatskim promjenama

Jedan šleper se danas prevrnuo na putu prema Aerodromu, u blizini Volijevog logističkog centra u Podgorici.
Iz Operativno-komunikacionog centra su za Portal ETV kazali da nema povrijeđenih, kao i da se saobraćaj odvija nesmetano.

Podgorica: Prevrnuo se šleper, nema povrijeđenih

Plodonosna karijera jednog od najpoznatijih crnogorskih glumaca Slobodana Marunovića – centralna je tema današnje emisije E-uživo.&nbsp;
Prvak i doživotni član Crnogorskog pozorišta, čovjek koji je crnogorsku kulturu uzdigao do svjetskih visina.&nbsp;
Čovjek koji je dokazao i pokazao mnogima u Crnoj Gori da se i država i kultura moraju braniti i koji nije ćutao, iako je mogao, poput mnogih, da prećuti degradaciju sistema vrijednosti i uživa u plodovima svoje slave. Ko jednom ogleda njegova ostvarenja, uvijek će se vratiti, čekaće ga iznova i iznova spoj umjetnosti koja je odavno prevazišla granice Crne Gore i emocija u koju je utkana upravo hiljadugodišnja Crna Gora.
Sagovornik TV E biće i Nikola Đurašević, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje, sa kojim ćemo razgovarati o Budžetu Skupštine, koji je, za pet godina, porastao čak 78 odsto.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

U "E uživo" pogledajte: Plodonosna karijera jednog od najpoznatijih crnogorskih glumaca Slobodana Marunovića

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) preporučio je prvom čovjeku Pljevalja Dariju Vranešu (Nova srpska demokratija) da ukloni s Instagram naloga uvredljivu objavu koju je postavio početkom decembra prošle godine, komentarišući izjavu izvršne direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Milke Tadić Mijović o njegovim nacionalističkim ispadima, pišu Vijesti.
Ombudsman je preporučio Vranešu da ubuduće ne objavljuje komentare i ne daje izjave koje podstiču diskriminaciju prema ženama, te stereotipe i predrasude koji izazivaju, šire, podstiču ili pravdaju mizogini, seksistički govor i diskriminaciju žena po osnovu pola/starosne dobi ili bilo kog drugog ličnog svojstva.
U mišljenju Ombudsmana u koje su Vijesti imale uvid, navedeno je da je Vraneš dužan da u roku 30 dana od prijema mišljenja, toj instituciji dostavi izvještaj o radnjama i mjerama koje su preduzete radi izvršenja preporuka.
U dokumentu u koji je redakcija imala uvid rečeno je da Vranešovi navodi da mu nije bila namjera da uvrijedi bilo koga, kao i da “poštuje sve žene bez obzira na lična svojstva”, nisu uzeti u razmatranje jer “namjera kao takva nije relevantna pri utvrđivanju diskriminacije”.
- Takođe, u skladu s relevantnim standardima, odlučujući značaj ima objektivni efekat i poruka koja se šalje javnosti, a ne subjektivna namjera autora, pa na kraju Zaštitnik ističe da sloboda izražavanja ne podrazumijeva pravo na korišćenje izraza koji nijesu nužni za političku debatu, a koji mogu dovesti do povrede dostojanstva ili stvaranja neprijateljskog okruženja po osnovu pola i/ili starosti - konstatovano je u mišljenju.

Tag: skupstina-kosova