Specijalno državno tužilaštvo do 24. oktobra treba da dostavi Višem sudu u Podgorici izdvojene poruke koje su, prema tvrdnjama SDT, razmjenjivale osobe koje se terete da su članovi kriminalne grupe biznismena Aleksandra Mrkića koji je u bjekstvu.
Osim Mrkića koji se terti da je formirao kriminalnu organizaciju zbog šverca cigareta i pranja novca na optužnici je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović.&nbsp;
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je da zaista smisla nema da Sud čeka godinu da izdvoje poruku. Postupajući tužilac u ovom predmetu je tužilac Jovan Vukotić.
- Sve smo vam dostavili, a izdvajanje poruka je samo tehnička pomoć sudu. Ali dostavićemo ih – rekao je tužilac Vukotić.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva osim Veljovića i Mrkića su i bivši načelnik kriminalistike Ilija Vasović, Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borsilav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su postali članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.
Svi optuženi su kategorično odbacili navode optužnice.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sutkinja: Nema smisla da godinu čekamo Tužilaštvo da izdvoji skaj poruke

Specijalno državno tužilaštvo već duže ćuti na upit Portala ETV da li je formiralo predmet protiv visokorangiranih osoba iz kavačke kriminalne grupe koje su sa, nekad zaštićene Skaj aplikacije, tokom 2020. i 2021. godine pravile plan da ubiju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, da mu sina poliju kiselinom i da likvidiraju specijalnog tužioca Sašu Čađenovića.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva, kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, ostali smo uskraćeni za odgovor da li su analizirali te poruke i da li je pokrenuta istraga protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe.&nbsp;
<h2>DOKAZI DEMANTUJU OPTUŽBE</h2>
Portal ETV i Televizija E objavili su dio tih poruka sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Čađenovića i to upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije 19. juna sudskom vijeću, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, predočio je i pritvoreni Katnić, a koje je zastupnik optužnice specijalni tužilac Miloš Šoškić očito prikrio. Upravo te poruke ruše do temelja navode optužnog akta da je nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović formirao kriminalnu grupu čiji članovi su navodno postali Katnić, Čađenović i Lazovićev sin Petar Lazović, službenik Uprave policije.&nbsp;
Cilj grupe koja je, prema porukama, formirana u martu 2020. godine, bio je da se spriječi krivično procesuiranje visokorangiranih članova kavačkog mafijaškog klana i da se simulira njihovo gonjenje.
Ipak, poruke koje nijesu bile plod interesovanja tužioca Šoškića i koje su se nalazile među milion i dvjesta hiljada komunikacija, do kojih je došao pravni savjetnik Katnića, advokat iz Zagreba Anto Nobilo, upravo ruše tezu Tužilaštva da su Lazović, Katnić, Čađenović podredili svoje službene položaje u korist te mafijaške organizacije.
Zato je i jasno zbog čega Specijalno državno tužilaštvo ne odgovara na upit Portala ETV: prema zakonu, Novović i ekipa specijalnih tužilaca morali bi, po službenoj dužnosti, odmah da formiraju predmet na osnovu skaj komunikacija kao što su upravo na desetine procesa pokrenuli na osnovu tih razgovora.&nbsp;
No, čelnici SDT svjesno nijesu postupali shodno ingerencijama, jer bi u suprotnom praktično sami urušili optužnicu koja je bez uporišta u dokazima i podignuta. Od ,,predmeta vijeka“, kako je to predstavljeno javnosti, jedino bi ostali tačni i vjerodostojni podaci o godini, danu rođenja i funkcijama koje su pokrivali Lazović, Katnić, Čađenović.&nbsp;
I tada bi se praktično potvrdilo ono što, ne samo odbrana, već i brojni pravnici tvrde - da se radi o motivisanom progonu i procesu protiv nekada čelnih ljudi u borbi protiv organizovanog kriminala.
U prilog ovoj tezi je i da u optužnom aktu nema nijedne poruke da su nekom uputili Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović. Sa druge strane, osobe iz kavačke kriminalne grupe čije su vođe, prema evidecijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan, smatraju Katnića neprijateljem broj jedan.
Zašto je onda optužnicom Katnić predstavljen kao član kavačkog kriminalnog klana iako su on i njegov pomoćnik Čađenović procesuirali više desetina ,,kavčana“? Na to pitanje specijalni tužilac Miloš Šoškić uporno ćuti.&nbsp;
<h2>MORBIDNE PRIJETNJE</h2>
U sudnici je 19. juna Katnić pročitao brojne poruke prijeteće sadržine upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Ne samo što su ga doživljavali kao progonitelja, smatrali su, prema navodima Skaj prepiski, da je Katnić blizak sada ubijenom Jovanu Vukotiću, koji je prema procjenama bezbjednosnih službi bio vođa škaljarskog klana.&nbsp;
Ključni ,,dokaz“ za tu tvrdnju tužilaštvo vidi u podatku da su i Katnić i Vukotić iz Čeva, te i da je o tome glavni specijalni tužilac „vodio računa“.
<h2>,,NEPRIJATELJ BROJ 1“</h2>
Katnić je u sudnici pročitao poruke Između Duška Roganovića i Radovana Mujovića visokorangiranih članova kavačke kriminalne rupe od 18. jula 2020. godina, a kada je Roganović saznao da je tužilac Čađenović pokrenuo izviđaj protiv njega.
Roganović je, prema Katnićevim riječima, podstrekavao Mujovića da napadnu tužioca Čađenovića i nanesu mu teške tjelesne povrede.
- Čuvam lave samo da me ne spakuju zbog Kankaraša. A, meni Čađenović sve pakuje - piše Roganović Mujoviću.
Da je planiran napad na tužioca Čađenovića, Katnić je naveo i poruku Roganovića od 29. oktobra 2020. godine: „Samo po glavi, da mu glavu oštete, da ga invalidima ostavi daću para koliko zinu“.
Katnić je ukazao i da ga tužilac tereti da nije gonio Ljuba Milovića, suspendovanog službenika policije, koji je sarađivao sa kavačkom kriminalom grupom već da je stvarao privid da „postupa po zakonu i da ga je štitio kao i druge“.
<h2>KAD ŠOŠKIĆ SELEKTIVNO ČITA SKAJ</h2>
- Da to nije istina potvrđuje komunikacija kada Ljubo Milović šalje poruku Zviceru 25. februara 2021. godine: „Radonjić (Dragan) satire, namješta, fingira. Direktno na vezi sa neprijateljem i mene je na mjere držao" - kazao je Katnić.
Nije samo ove poruke, prema riječima Katnića, prikrio Šoškić u optužnici. Nije naveo ni poruke između Zvicera i Igora Božović, koji slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe.
Jedna od tih komunikacija je da Zvicer konstatuje: „Ko? On nam je neprijatelj broj jedan“.
Nakon te poruke Božović odgovara: „Mene je ubacio u priču na silu, đece mi. Katnić mi je rekao da moraju oni odlučiti što će sa mnom i sje... me sa procesom".
On je dodao da su osobe iz kavačke kriminalne grupe odlučile da njega i Čađanovića ubiju i nanesu im zlo koje će se pamtiti u Crnoj Gori -proizilazi iz komunikacije od 22. septembra 2022. godine.
- Taj dokaz je tužilac sakrio u 1,2 miliona komunikacija. Iz poruka je jasno da su planirali da mene i Čađenovića ubiju i da mi dijete poliju kiselinom - kazao je Katnić.
On je u prilog ovim tvrdnjama naveo poruke nepoznate osobe i Zvicera u kojima se navodi: „Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba sa bude kao do sad“, „Pa na sljedeće izbore neka se organizuje jer ovo je šetnja po ivici“.
Katnić će 24. jula nastaviti sa iznošenjem odbrane i analizom optužnice. On i Lazović su od 14. aprila prošle godine u pritvoru. Obojica su kategorično negirali navode optužnog akta, tvrdeći da su posao radili časno i pošteno.

Da li SDT ćuti o dokazima o planiranju ubistva Katnića i Čađenovića jer te poruke ruše optužnicu?!

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Milan Vujotić, jedan od visokopozicioniranih pripadnika organizovane kriminalne grupe „Kavač“, početkom marta 2021. godine razgovarao je u SKY ECC aplikaciji sa bivšim policajcem Goranom Stojanovićem, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti za saradnju upravo sa „kavčanima“, o tome kako da njihov zajednički prijatelj iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva može da im pomogne da Vujotićevom bratu Nikoli bude izrečena oslobađajuća presuda za nedozvoljeno držanje oružja. Prvi dio komunikacija braće Vujotić i Stojanovića M portal je objavio juče. Razgovori koje danas objavljujemo vođeni su u SKY ECC komunikaciji 5. marta 2021. godine između Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27), a kopije njihovih čatova Milan u 20 sati i 44 minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli (šifra K417D9), kako bi ga upoznao sa detaljima dogovora sa tužiocem. Na samom početku Stojanović piše Milanu Vujotiću da je bio kod „tužioca“ kući, da je „tužioc“ pogledao spise predmeta i napisao sugestije za Vujotiće, te potom detaljno objašnjava Milanu kako je do tog trenutka tekao slučaj njegovog brata Nikole, što su sve informacije poznate javnosti preko medijskog izvještavanja o slučaju: on je prvobitno bio optužen zajedno sa Milošem Vidmarom pred Osnovnim sudom u Podgorici, predmet je vodila tužiteljka Ana Radović, a sudija je bio Rade Ćetković, koji je tražio razdvajanje predmeta Vidmara i Vujotića, Vidmar je osuđen, a tužiteljka se žalila na odluku o razdvajanju predmeta. S ozbirom na to da je neposredno nakon toga Radović napredovala i prešla u Više državno tužilaštvo, Vujotićev predmet je ostao u „fazi mirovanja“ i do tog trenutka ga niko ne zadužio. Milan Vujotić potom saopštava Stojanoviću da to sve zna i razgovor se nastavlja o tome kakve je instrukcije „tužioc“ dao za advokata Nikole Vujotića. Stojanović: "Ima li on advokata?" Vujotić: "Sto kaze on? kako sad ? Moze li on zaduziti predmet. Ima advokata" Stojanović: "Kojeg?" Vujotić: "Sto treba advokat sa uradi? Mislim da je Korac, sad cu da pitam. Advokat je trazio vec da se to resava. Ali nije niko zaduzio predmet“ Stojanović: "Aj bas pitaj da bih mu to sjutra javio i sad ti pisem sto dalje. On predlaze da ode kod tog sudije i pita ga oce opet bit oslobadjujuca za Nikolu. Ali da je najbolje da se njegov advokat obrati na mail osnovnog suda i tuzilastva. Sto se desava sa predmetom Nikolinim“ Vujotić: "Zoran Mijovic je advokat. On je predao predlog tuzilastvu za sporazum i trazio od sudije da zakaze pripremno rociste" Stojanović: "I da posalje na mail tuzioca V Radonjica posto je on PR tuzilastva isto zahtjev" Vujotić: "Poslace sve sto treba advokat" Stojanović: "To nije stiglo izgleda u tuzilastvo pa neka posalje mail na PR tuzilastva V radonjica. Onda ce on moc kod Nikole Boricica (tadašnjeg rukovodioca ODT Podgorica, prim.aut) da trazi da zaduzi predmet i nece bit sumnjivo nista nikome. I sa sudijom koji mu je drug moci ce da zakaze sudjenje u odsustvu. I to nece trajat dugo mozda jedno rociste ili dva“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_23b3194381cfbb6354cef9b060940be28d87725a55e48bfc2a64827ec8b83f93.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015091032_23b3194381cfbb6354cef9b060940be28d87725a55e48bfc2a64827ec8b83f93" data-rendition-name="original" width="359" height="593" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  U ovom dijelu razgovora braća Vujotić igraju malu igru sa Stojanovićem. Naime, dok se bivši policajac trudi da detaljno prenese sve što mu je „tužioc“ rekao i napisao, Vujotići se u drugom čatu dogovaraju da li da mu kažu da poznaju sudiju i da mogu da se dogovore sa njim. Na kraju se ipak odlučuju da to preskoče i da Milan Vujotić saopšti Stojanoviću da nemaju nikakve konekcije. Ključnu poruku Nikoli Vujotiću poslaće brat Milan u 20 sati i 55 minuta: „Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću. I onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_fec78d2a4e892f0dfe6807aa0776dc64b0b86e7e7732238c0c477728f0047ee5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015091032_fec78d2a4e892f0dfe6807aa0776dc64b0b86e7e7732238c0c477728f0047ee5" data-rendition-name="original" width="553" height="500" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  Potom na kriptovani telefon Nikole Vujotića stiže nova kopija razgovora njegovog brata Milana sa policajcem Stojanovićem, kojom potvrđuje da je Stojanoviću o sudiji rekao ono što su dogovorili – da ga ne poznaju. Vujotić: "Sudija ovaj ce zakazati sudjenje on j oce da se to resava. Nismo mi dobri sa sudijom nista nego sudija upire da se zavrsi. On kaze nema dokaza nizasta a smeta mu nerijeseni predmet" Stojanović: "Ali ovako je i mislim najpametnije da posalje mail direktno njemu advokat posto je on PR i moci ce zaduzit predmet i dalje ce sve lagano ic" Vujotić: "Poslace mail. I ovaj sudija ce ga osuditi za municiju ovo sto je lezao vec u spaniju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza" Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Posto su te promjene u tuzilastvo zato niko to ne zaduzuje. Ovako mail direktno njemu i on ce imat osnova da trazi predmet itd" Vujotić: "Sudija bas trazi da se rijesi predmet jer oce da skida predmete i da napreduje . Pa da pomognemo sudiji da napreduje :)"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_bb5940d6e3bd4017102efd096af3c7e903175c30f5b32d8801b9be40b9feb7b9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015091032_bb5940d6e3bd4017102efd096af3c7e903175c30f5b32d8801b9be40b9feb7b9" data-rendition-name="original" width="362" height="523" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_5467c6674e4122c6fd1803cb88184aa20d4b0dd955d0e5146aa25094fb8f955f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015091032_5467c6674e4122c6fd1803cb88184aa20d4b0dd955d0e5146aa25094fb8f955f" data-rendition-name="original" width="356" height="388" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  Milan Vujotić je visokopozicionirani pripadnik kavačke kriminalne grupe i blizak prijatelj vođe „kavčana“ Radoja Zvicera. Oni su zajedno bili na Jahorini samo mjesec dana prije nego što su ovi razgovori vođeni, o čemu je javnost upoznata početkom februara 2021. godine, kada je u Bosni i Hercegovini uhapšena i protjerana grupa pripadnika OKG „Škaljari“ koja je, prema tadašnjim sumnjama policije, planirala da u elitnom hotelu na Jahorini ubije Zvicera i Vujotića. Milan Vujotić je uhapšen u Turskoj nakon ubistva vođe „škaljaraca“ Jovana Vukotića u septembru 2022. godine, pod sumnjom da je jedan od organizatora te likvidacije, a prije godinu dana je pušten da se brani sa slobode uz mjere nadzora u toj državi.&nbsp;

Portal ETV

Milan Vujotić: Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži

Specijalno državno tužilaštvo je u nekoliko procesa koje su pokrenuli postupalo prema SKY ECC prepiskama u kojima je, između ostalih, učestvovao i Vasko Lješković, koji je nedavno ubijen snajperskim hicem ispred svoje kuće na Cetinju. SKY ECC prepiske do kojih je M portal došao jasno ukazuju na krivična djela, pa je nejasno zašto je Lješković ostao na slobodi, dok su ostali učesnici uglavnom završili iza brave spuškog zatvora.&nbsp; SDT nije odgovorilo na pitanja M portala od kada je u posjedu ovih prepiski, kao ni na pitanje da li bi Lješković možda danas bio živ da je tužilaštvo postupalo jednako kao prema ostalima.&nbsp; Sa pokojnim Lješkovićem u SKY ECC prepiskama učestvovali su 2020. godine Boban Sjekloća i Velibor Stanišić, obojica optužena za ubistvo Petra Muhadinovića i Andrije Gazivode sa Cetinja. Sjekloća i Stanišić su hapšeni u Bosni i Hercegovini i protjerani su u Crnu Goru zbog sumnje da su na Jahorini pripremali likvidaciju Tamare Zvicer, supruge vođe kavačkog klana, danas odbjeglog Radoja Zvicera. &nbsp; Prema evidencijama službi bezbjednosti, Lješković, Sjekloća i Stanišić su visokopozicionirani pripadnici škaljarskog klana, a sa njima u SKY ECC razgovorima učestvuje i Vladan Radoman, jedan od vodećih ljudi ove organizovane kriminalne grupe. &nbsp; Upravo njih četvorica u SKY ECC aplikaciji 24. februara 2020. godine uveče, svega tri dana prije ubistva Petra Muhadinovića i šest dana nakon ubistva Andrije Gazivode, razgovaraju o oružju i municiji.&nbsp; Vasko Lješković: Evo grupa da vidimo za ovo Boban Sjekloća: Ovamo kažu da nisu dirali niti otvarall ovali je predao sa kesorm, mali nije nikako otvarao šanžer Boban Sjekloća: Znači nije očima vidio metak ni jedan ni drugi Vladan Radoman: Jedino što je moglo da se desi da se nisu očistili meci jer je bilo 15 komada&nbsp; Vladan Radoman: Moramo ponovo posrednika pitat što je napravio Vasko Lješković: Tihi jesu li očišćeni Velibor Stanišić: E da vidimo ja sam provjerio kako je očišćeno Velibor Stanišić: Kaže nikad kiksa nije bilo Vladan Radoman: I druga opcija da je čaura pala pokupila sa poda nešto Velibor Stanišíć: A ima iskustva Vasko Lješković: Znači nije 13 kako on kaže nego 15 Velibor Stanišić: On kaže i ja se sjećam 15 staje Velibor Stanišić: Da smo pričalí da stavi 13 Vladan Radoman: Koju necemo uzet sad u obzír jer je bio i punjač diran golim rukama ako punjač nije očistio mogao je prenijeti čestice na metak Velibor Stanišić: Jer ga nikad ne valja napunit ful Velibor Stanišić: Ja nisam sto posto siguran sad jel 13 ili 15 Vladan Radoman: Sve znamo. Ali niko ga nije dirao poslije posrednika Vladan Radoman: Tako da je to sigurno Velibor Stanišić: Ako je tako čekamo Vasko Lješković: E ovaj put ga je ili napunio ful ili je dao ga ne čišćenoga Vladan Radoman: Ajmo se vratiti na posrednika í pričati sve ponovo Boban Sjekloća: Nema što tu 100% je 15 nisu takli to sigurno Vladan Radoman: Ispitaj ga detaljno sve Vasko Lješković: Ako je tamo onda je on zasra Vladan Radoman: Pa javi kako je napravio Velibor Stanišić: Ne bi trebalo ni on da kiksa. Velibor Stanišić: Sve sam pitao pričao dva puta išao Vasko Lješković: Dati ne i ja mislim da nije Vladan Radoman: Možda ti je rekao da je očistio a poslao ga tako Velibor Stanišić: Kaže ovako Velibor Stanišić: Svi meci u kadicu malu i sve ih potopi u asepsol Velibor Stanišić: Da stoje u kadicu Vasko Lješković: Pođi i treći put brate i objasni mu da je 15 da ti sve objasni je li siguran, jer od njega zavisi tvoja sloboda sad Vasko Lješković: Ali ne bi opalili da ih potopi u asepsol ja mislim.&nbsp; Podsjećamo, Cetinjanin Andrija Gazivoda ubijen je u „sačekuši“ ispred jedne cetinjske teretane sa tačno 15 metaka koji su ispaljeni u njega.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005131040_580b8e0554b4fcc424472f4db1c4b098a76bfa52dfe9e274c4af1d0b8166812d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241005131040_580b8e0554b4fcc424472f4db1c4b098a76bfa52dfe9e274c4af1d0b8166812d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1488" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  26. februara 2020. godine Radoman, Lješković i Stanišić razgovaraju o eventualnom ukidanju pritvora izvjesnom „Mariju“, a u tom kontekstu pominju i smrt članova porodica sudija koje bi donijele takvu odluku.&nbsp; Vasko Lješković: Izgleda puštaju Marija Vasko Lješković: Odbijen je predlog za produženje pritvora Velibor Stanišić: Teško brate kako Vladan Radoman: Kad Vasko Lješković: Evo mi javlja advokat Vasko Lješković: Tako što treba izgleda da pogine Tomković ili Bašović ili im djete pa će onda suditi kako treba Stanišić: Znači mora kalašom se radit  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241005131040_b753c75ece2c56521f7b725ea94242cc28e80a1d2954de795652c5d18ed78ef6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241005131040_b753c75ece2c56521f7b725ea94242cc28e80a1d2954de795652c5d18ed78ef6" data-rendition-name="original" width="1335" height="438" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  &nbsp; &nbsp;

Mafijaški obračun koji je mogao biti spriječen

Specijalno državno tužilaštvo je u oktobru 2022. godine formiralo predmet po spisima koje im je dostavilo Više državno tužilaštvo o nabavci oružja koje je za Srpsku pravoslavnu crkvu, prema transkriptima komunikacije dešifrovane iz SKY ECC aplikacije, trebalo da pribave pripadnici škaljarskog klana uoči parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine, piše M portal. Dvije godine kasnije ovaj slučaj i dalje obavija tišina SDT-a, koje na pitanja M portala u vezi sa ovim slučajem nije uputilo nikakav odgovor, već jednostavno odlučilo da prećuti. Portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić ranije je u nekoliko navrata odgovarao da je izviđaj u toku i da se analiziraju SKY ECC komunikacije u kojima pripadnici škaljarskog klana razgovaraju o tome kako im je zatraženo da za potrebe Srpske pravoslavne crkve nabave 100 komada „kalašnjikova“. SKY ECC transkripte ekskluzivno je objavio M portal još 23. i 24. avgusta 2022. godine, a među porukama su i dva audio zapisa koje je visokorangirani pripadnik škaljarskog klana Risto Mijanović slao svojim sagovornicima. U prepisci kao svoju vezu sa SPC Mijanović navodi Mitra Kneževića, rođenog brat Joanikijevog ličnog sekretara i učesnika u ubistvu Ljubiše Mrdaka. Risto Mijanović sa Cetinja, pripadnik OKG „Škaljari“ sa podebelim kriminalnim dosijeom, u periodu od šestog juna 2020. do kraja septembra iste godine poslao je čak 11.315 poruka u „SKY ECC“ komunikaciji pod šifrom "4BM573, B40B01W". Službe bezbjednosti su utvrdile da je Mijanović sve poruke razmjenjivao sa Nikolom Dedovićem, rođenim bratom Igora Dedovića, jednog od vođa Škaljarskog klana, koji je ubijen u Atini 19. januara 2020. godine, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Stevanom Stamatovićem. U analizama „SKY ECC“ prepiski službe bezbjednosti, između ostalog, bilježe sljedeće: "1. 24.06.2020. Mijanović informiše Dedovića da mu je „crkva" (SPC) tražila nabavku 100 komada jurišne puške „AK-47 Kalašnjikov", u cilju organizovanja oružanog otpora (ne precizira se koji događaj zahteva oružani otpor - radna pretpostavka - u slučaju nepoželjnog ishoda na predstojećim opštim izborima u Crnoj Gori / ukoliko mirni protesti ne ishoduju poželjnim razvojem događaja). Mijanović navodi da je deo saznanja pribavio od lica Knežević Mitar (blisko lice OKG „Škaljari"), a na osnovu činjenice da je brat Knežević Mitra svešteno lice Knežević Ostoja." Tog 24. juna 2020. godine Risto Mijanović piše Nikoli Dedoviću, između 20 sati i 27 minuta i 21 sat i detaljno mu objašnjava da mu je traženo da nabavi 100 komada Kalašnjikova koji će biti upotrijebljeni za obračun sa tadašnjom vlašću, ukoliko parlamentarni izbori ne bi promijenili odnos političkih snaga. U porukama koje je poslao Mijanović jasno navodi da bi oružje platila SPC i da bi bilo skriveno u okolini Nikšića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003101032_da7ebad38815c4e22044cb436c82d0e08f8cf7dfd7f836d710cf920f55210147.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003101032_da7ebad38815c4e22044cb436c82d0e08f8cf7dfd7f836d710cf920f55210147" data-rendition-name="original" width="984" height="1439" loading="lazy" alt="Skaj prepiska"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003101032_9e681ff162ae91ff657d069507f6d4d217e7c5aae48a6a329f21c1c14088a45d.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241003101032_9e681ff162ae91ff657d069507f6d4d217e7c5aae48a6a329f21c1c14088a45d" data-rendition-name="original" width="1164" height="1346" loading="lazy" alt="Skaj prepiska"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003101032_e21f87826fc749e8c621d4ae7b27b3a8beaa4e99afbfdd4ac3b8ee4412fe1ad7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241003101032_e21f87826fc749e8c621d4ae7b27b3a8beaa4e99afbfdd4ac3b8ee4412fe1ad7" data-rendition-name="original" width="769" height="1280" loading="lazy" alt="Skaj prepiska"> </figure>  Među porukama u kojima Risto Mijanović detaljno opisuje Dedoviću kako bi izgledao početak ratnih sukoba u Crnoj Gori (crkva finansira nabavku za NK, samo da pale auta, muriji lome, lokale sve, čim oni kupuju možeš mislit, neće živi izać oni, do kraja će ić sigurno a onda građanski rat...) nalazi se i nekoliko glasovnih poruka koje je Mijanović slao zajedno sa pisanim, kako bi bolje Dedoviću objasnio situaciju. U jednoj od glasovnih poruka Mijanović kaže: „Brate, imaš u svu Crnu Goru 5000 policajaca, jer kad ti izađe u svaki grad po 10.000 ljudi oni su mrtvi. Nema tu, moraće se povukovat“. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXU1VzB5pipw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U drugoj glasovnoj poruci Mijanović objašnjava ko je Mitar Knežević i gdje se nalazi: „Brate, Mitru ti je rođeni brat iguman onaj što je hapšen u Nikšić kad su digli narod za njega, Knežević. On, i Mitar ti je već u Bosnu poša danas, on i nekolika momka, traže oružje, kupuju. Pa su mi slikali, kupili su dosta. I oće da donesu, brate, oružje blizu Nikšića u selo i da se naoružaju, da krenu“. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBSKlQNjbllM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Veza sa SPC Mitar Knežević, rođeni brat Joanikijevog ličnog sekretara, optužen za učešće u ubistvu Ljubiše Mrdaka, „branitelj“ manastira</h2> Mitar Knežević, kojeg Risto Mijanović navodi kao vezu sa SPC, crnogorskoj i regionalnoj javnosti je postao poznat nakon ubistva Ljubiše Mrdaka, pripadnika službe obezbjeđenja u pošti u Nikšiću, koju je sedmočlana grupa, čiji je Knežević bio član, pokušala da opljačka 20. oktobra 2021. godine. Mada i Knežević ima debeo kriminalni dosije mnogo prije ubistva Ljubiše Mrdaka, sada se prvi put pominje kao „blisko lice OKG Škaljari“. Mitar Knežević je bio dio grupe srpskih ekstremista koja se, pod pokroviteljstvom predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, spremala da „brani“ Cetinjski manastir tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, 5. septembra 2021. godine. Knežević je rođeni brat protojereja-stavrofora Ostoje Kneževića, ličnoga sekretara Joanikija Mićovića. Ostoja je godinama bio nastojatelj Sabornog hrama u Nikšiću, a nakon izbora Joanikija Mićovića za mitropolita, preselio se na Cetinje i sada u Eparhiji crnogorsko-primorskoj ima trostruku službenu ulogu: lični sekretar Mićovića, zatim, umjesto Gojka Perovića, namjesnik arhijerejskoga protoprezviterijata (obuhvata sve parohije na teritoriji Prijestonice) i paroh 2. parohije cetinjske. Kneževića je na mjestu nastojatelja Sabornog hrama u Nikšiću zamijenio kontroverzni sveštenik Mijajlo Backović. Cetinjanin Risto Mijanović 10-ak godina je bio redovan „član“ medijskih rubrika o crnoj hronici. Sumnja se da su ga u Turskoj ubili pripadnici kavačkog klana, ali njegovo tijelo još nije pronađeno. Još 2013. godine hapšen je, zajedno sa ocem Radovanom i tada maloljetnim bratom Filipom i još 12 osoba, u velikoj regionalnoj policijskoj akciji „Grom“, zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. U godinama nakon toga, Mijanović se pominjao isključivo kao visokorangirani pripadnik škaljarskog klana u više obračuna koji su se dešavali između ovog i njima suparničkog kavačkog klana.

Dvije godine tišine SDT-a o nabavci "kalašnjikova" za SPC

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: skaj-prepiska