Južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung rekao je da razmatra izvinjenje Pjongjangu zbog prekograničnih provokacija koje je navodno naredio njegov prethodnik.
Li je u srijedu rekao da smatra da je izvinjenje potrebno nakon optužnice protiv bivšeg predsjednika Jun Suk-jeola prošlog mjeseca zbog navodnog naređenja dronovima s propagandnim letcima da lete iznad Sjeverne Koreje, u pokušaju, kažu tužitelji, da izazove napetosti i poveća svoju političku podršku.
Komentari su stigli dok je Seul obilježavao godišnjicu Junovog proglašenja vanrednog stanja, koje je podstaknuto sličnim namjerama, ali je umjesto toga dovelo do duboke krize u Južnoj Koreji.
Li je tražio dijalog s Pjongjangom nakon što je postao predsjednik, ali njegove ponude sjevernokorejski vođa Kim Džong Un do sada je ignorisao.
- Osjećam da bih se trebao izviniti, ali oklijevam to reći naglas. Bojim se da bi se, ako to učinim, to moglo iskoristiti kao materijal za ideološke bitke ili optužbe da sam pro-Sjever - rekao je Li na konferenciji za novinare u Seulu.
Sjeverna Koreja optužila je Junovu vladu da je u oktobru 2024. tri puta letjela dronovima iznad Pjongjanga kako bi bacala propagandne letke, prenosi Al Jazeera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Južnokorejski predsjednik razmatra izvinjenje Sjevernoj Koreji

Sjeverna Koreja je kao obavezni predmet od četvrtog razreda osnovne škole uvela ruski jezik.
Ruski ministar za zaštitu životne sredine i jedan od predsjedavajućih međuvladine komisije Rusije i Sjeverne Koreje Aleksander Kozlov, rekao je da je ruski jedan od tri najpopularnija strana jezika u Severnoj Koreji.
On je dodao da u Rusiji 3.000 đaka i 300 studentata uči korejski jezik.
Kozlov je takođe izjavio i da je prošle godine 96 građana Sjeverne Koreje primljeno na ruske univerzitete, kao i da Rusija u Sjevernoj Koreji gradi centar koji će služiti za učenje ruskog jezika.
Tradicionalno jake, ruske veze sa Sjevernom Korejom dodatno su ojačane od invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Sjeverna Koreja snabdijeva Rusiju oružjem i šalje trupe da se bore na frontu i da razminiraju Kursku oblast, rusku teritoriju koju je Ukrajina nakratko okupirala, piše Politiko.
Takođe je primijećeno da dvije od najproduktivnijih sajberkriminalnih grupa povezanih sa državama, ruski Gamaredon i sjevernokorejski Lazaru kako razmjenjuju resurse.
U avgustu 2025. ruski turisti pohrlili su u sjevernokorejska ljetovališta nakon što su ruske aviokompanije uspostavile direktne letove za Pjongjang, dodaje portal.

1250x600

U Sjevernoj Koreji ruski jezik uveden kao obevazan predmet u školama

Sjeverna Koreja ispalila je balističku raketu istočno od svoje obale, saopštile su Južna Koreja i Japan.
Južnokorejska vojska izvijestila je da je riječ o raketi kratkog dometa lansiranoj iz sjeverozapadne regije zemlje, u blizini kineske granice. Raketa je preletjela oko 700 kilometara, a južnokorejski i američki nadzorni sistemi uočili su pripreme za lansiranje i pratili projektil tokom leta.
Informacije su podijeljene i s Japanom, čija je vlada saopštila da je raketa vjerovatno pala izvan japanskog isključivog ekonomskog pojasa.
<h3>Tramp izrazio spremnost na novi susret s Kimom</h3>
Američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje posjetio je Južnu Koreju, gdje je izrazio spremnost na ponovni susret sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Džong Unom. Do posljednjeg trenutka vjerovalo se da bi se sastanak mogao održati tokom Trampove azijske turneje, ali do susreta nije došlo. Tramp je, međutim, poručio da je spreman ponovo posjetiti regiju kako bi se sastao s Kimom.
<h3>Pjongjang najavio odgovor na sankcije</h3>
Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca, uoči posjete Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga južnoj susjednoj zemlji, lansirala nekoliko raketa kratkog dometa, uključujući jednu za koju tvrdi da je nadzvučna.
Dan prije novog lansiranja, sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da Trampova administracija „antagonizira“ Pjongjang uvođenjem sankcija protiv njenih institucija i pojedinaca zbog navodnog pranja novca. Ministarstvo je najavilo odgovor, ali nije preciziralo kakav.

Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu kratkog dometa

Kim Jong Nam, bivši ceremonijalni šef države Sjeverne Koreje i doživotni pristalica vladajuće dinastije, preminuo je u 98. godini, javili su danas državni mediji.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un odao je poštu preminulom, prenijela je zvanična novinska agencija KCNA.
Od 1998. do 2019, Kim Jong Nam je bio na čelu Vrhovne narodne skupštine, ceremonijalne funkcije koja mu je davala simboličnu ulogu šefa države, dok su stvarnu moć u Sjevernoj Koreji držali Kim Džong Un i članovi njegove porodice.
Godine 2018, Kim Jong Nam je predvodio sjevernokorejsku delegaciju na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Južnoj Koreji.
Južnokorejski mediji su tada prenijeli da je Kim Jong Nam ustupio počasno mjesto Kim Jo Džong, sestri Kim Džon Una, tokom sastanka sa južnokorejskim zvaničnicima.
To je pokrenulo spekulacije da su mu takvi gestovi pomogli da decenijama zadrži poziciju na političkoj sceni Pjongjanga.

Preminuo Kim Jong Nam, bivši ceremonijalni šef države Sjeverne Koreje

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je 27. oktobra u Kremlju najvišeg sjevernokorejskog diplomatu, dok su ruske snage nastavile svoj prodor u istočnoj Ukrajini, prodirući u ključni grad usred žestokih borbi.
Sjevernokorejski mediji su izvijestili da je ministarka vanjskih poslova Čo Son Hui razgovarala o "mnogim budućim projektima za stalno jačanje i razvoj" bilateralnih odnosa. Putinu je prenijela poruku lidera Kim Džong Una o "bratskom odnosu", bez mnogo detalja.
Sjeverna Koreja postala je ključni pomagač skoro četverogodišnje ruske invazije na Ukrajinu, šaljući artiljeriju, rakete i trupe svom većem susjedu. Pjongjang je zauzvrat dobio rusku vojnu tehnologiju i ekonomsku pomoć.
Posjeta sjevernokorejske ministarke dolazi u trenutku kada se Rusija bori da održi nivo regrutacije usred rastućih gubitaka i nižih finansijskih podsticaja. Rusija je prošle sedmice saopštila da će nastojati da koristi rezerviste za odbranu civilne infrastrukture nakon porasta ukrajinskih napada dronova dugog dometa.
Takav potez bi potencijalno omogućio Moskvi da oslobodi više trupa za borbu na frontu, gdje trpi značajne gubitke dok nastoji da zauzme dobro branjenu ukrajinsku teritoriju. Navodno Rusija takođe nastoji regrutirati više stranih boraca kako bi popunila prazninu.
Sjeverna Koreja je do sada bila najveći dobavljač stranih trupa Rusiji, poslavši prošle godine, prema izvještajima, 11.000 vojnika kako bi pomogli Moskvi da potisne ukrajinske snage iz ruske Kurske regije. Sjevernokorejski mediji nisu rekli da li je Čo razgovarala o slanju dodatnih vojnika u Rusiju.
Uprkos ogromnim gubicima na frontu, ruske oružane snage nastavljaju napredovati u istočnoj Ukrajini. Oko 200 ruskih vojnika ušlo je u ključni logistički grad Pokrovsk u Donjeckoj regiji.
U svom noćnom obraćanju 27. oktobra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija koncentrirala svoje najveće napadne snage izvan Pokrovska. Rekao je da trenutno postoji "značajna napadačka aktivnost" oko Pokrovska, uključujući i unutar grada, ali nije dao procjenu situacije.
Rusija pokušava zauzeti grad više od godinu.
Zelenski je rekao da je održao sastanak s proizvođačima dronova i raketa dugog dometa, rekavši da je spreman potpisati trogodišnje ugovore s kompanijama koje proizvode najefikasnije oružje. Ukrajinski lider je naveo da je finansiranje oružja osigurano.
Ukrajina smatra oružje dugog dometa ključnim alatom za okončanje najdužeg rata u Evropi u posljednjih nekoliko decenija i koristila je domaće dronove i rakete za izvođenje dubokih udara na ruske rafinerije nafte, ključni izvor državnih prihoda. Međutim, tražila je snažnije zapadne rakete, uključujući Tomahavke američke proizvodnje, kako bi uništila ta postrojenja.
Izvoz ruske nafte čini oko trećine ukupnih prihoda saveznog budžeta i stoga je ključan za finansiranje rata Kremlja. Udari na rafinerije dolaze usred pada cijena nafte i najtežih zapadnih sankcija protiv Rusije u posljednjih nekoliko mjeseci, što pogoršava ekonomske probleme zemlje.
Prošle sedmice, Sjedinjene Američke Države sankcionisale su dva najveća ruska proizvođača nafte i signalizirale da bi treće strane koje kupuju njihovu proizvodnju - poput Kine i Indije - mogle biti kažnjene. Američke sankcije uslijedile su nakon sličnog koraka Velike Britanije, a uslijedile su sankcije EU ruskoj naftnoj industriji.
- Globalne sankcije i naša preciznost praktično se sinhronizuju kako bi se ovaj rat okončao pod uslovima koji su fer za Ukrajinu - rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 27. oktobra.
Prethodno je istog dana kazao da Ukrajina i Evropska unija namjeravaju pripremiti plan prekida vatre u roku od sedam do deset dana.
Na sastanku Koalicije voljnih, grupe od više od 20 zemalja koje podržavaju Ukrajinu u Londonu prošle sedmice, britanski premijer Kir Starmer i lideri EU izložili su četiri koraka za koje se nadaju da će prisiliti Putina za pregovarački sto: finansijska podrška Ukrajini zamrznutim ruskim rezervama, nametanje strožih sankcija, isporuka više oružja dugog dometa i pružanje veće protivvazdušne odbrane.
Otkako je drugi put preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Tramp pokušava da navede Putina da pristane na prekid vatre, ali ga je lider Kremlja svaki put odbijao, kladeći se - kažu stručnjaci - da će se zapadna koalicija s vremenom raspasti.
Nakon posljednjeg poziva s Putinom ranije ovog mjeseca, Tramp je prvobitno rekao da će se sastati s ruskim liderom u narednim sedmicama u Budimpešti, ali je kasnije odustao od toga, rekavši da nije vidio napredak u mirovnom procesu.
Tramp je potom uveo potencijalno snažne sankcije za naftu, što je prvi put da je uveo kazne Rusiji od povratka u Bijelu kuću.
Rusija je prošle sedmice poslala specijalnog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju Kirila Dmitrijeva, tečnog govornika engleskog jezika koji je studirao u Sjedinjenim Državama, u Vašington na razgovore. Nije jasno kakav je bio ishod tih razgovora.
U videu koji je objavio na Telegramu 26. oktobra, Dmitrijev je rekao da je Moskva "posvećena konstruktivnom dijalogu i jasnom saopštavanju stava Rusije".
Usred toga što se Zapad, čini se, ujedinjuje s Kremljem, Rusija je ove sedmice objavila da je uspješno testirala novu interkontinentalnu krstareću raketu sposobnu za nuklearno oružje, što je izazvalo kritike Vašingtona.
Kremlj se tokom rata više puta okrenuo zveckanju nuklearnim oružjem kako bi potkopao odlučnost Zapada i stvorio podjele unutar koalicije. Tramp je ponekad upozoravao da se ne šalje snažna vojna pomoć Ukrajini, rekavši da bi to moglo izazvati nuklearni rat. Međutim, ovaj put je uzvratio Putinu.
- Morate okončati rat. Rat koji je trebao trajati jednu sedmicu sada je u svojoj skoroj četvrtoj godini. To je ono što biste trebali učiniti, umjesto testiranja raketa - rekao je Trump putujući iz Kuala Lumpura u Tokio.&nbsp;

Putin se ponovo fokusira na Pjongjang, Zelenski na oružje dugog dometa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da bi želio da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom tekuće posjete Aziji.
- Želio bih, otvoren sam za to - rekao je američki predsjednik novinarima u avionu na putu za Maleziju, dodajući da je „imao odličan odnos“ sa Kimom, prenosi BiBiSi (BBC).
Tramp je ušao u istoriju tokom svog prvog mandata, postavši prvi aktuelni američki predsjednik koji je kročio u Sjevernu Koreju 2019. godine.
Njih dvojica su se sastali tri puta tokom Trampovog prethodnog mandata, ali nisu uspjeli da se dogovore o programu denuklearizacije. Sjeverna Koreja je od tada sprovela više testova interkontinentalnih raketa.
Na pitanje da li bi priznao Sjevernu Koreju kao nuklearnu državu, Tramp je rekao: „Mislim da su oni neka vrsta nuklearne sile. Imaju mnogo nuklearnog oružja, samo ću to reći“.
Kim je rekao da je otvoren za novi sastanak sa Trampom, pod uslovom da SAD prestanu da iznose svoj „apsurdni zahtjev“ da Sjeverna Koreja odustane od svog nuklearnog oružja.
- I dalje imam dobro sjećanje na predsjednika Trampa - rekao je Kim u govoru prošlog mjeseca, prema državnim medijima.
Trampova prva stanica na azijskoj turneji biće Malezija, gdje će prisustvovati samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), a potom će u Busanu, u Južnoj Koreji, biti na samitu APEK-a, gdje će sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Tramp želi sastanak sa Kim Džong Unom

Najmanje je dvoje mrtvih, a veliki broj povrijeđenih nakon pucnjave na zabavi u kojoj je najmanje 13 ljudi pogođeno hicima iz vatrenog oružja.
Pucnjava se desila u Sjevernoj Karolini, u subotu rano ujutru.
- U ovom trenutku znamo da je 13 upucanih, dvoje mrtvih, a nekoliko ljudi u veoma ozbiljnom stanju, ljekari im se bore za život - rekli su iz policije.
Policija je saopštila da je pucnjava bila na ogromnoj zabavi, a da je nakon prvih hitaca čak 150 ljudi se razbježalo i nije dočekalo dolazak snaga reda na lice mjesta.

Sjeverna Koreja: U pucnjavi na zabavi najmanje dvoje mrtvih, 13 povrijeđenih

Sjeverna Koreja zaobilazi sankcije UN koristeći kriptovalute za trgovinu robom i oružjem, dok šalje IT radnike u inostranstvo da peru novac i generišu prihod.
Pod Kim Džong Unom, Pjongjang je pojačao sajber napade, način na koji zemlja, koja je pod višestrukim međunarodnim sankcijama zbog svojih zabranjenih vojnih programa, prikuplja devize.
Tim za praćenje multilateralnih sankcija (MSMT), zadužen za praćenje sprovođenja sankcija UN protiv Sjeverne Koreje, utvrdio je da su sjevernokorejski hakeri pronevjerili najmanje 1,65 milijardi dolara između januara i septembra 2025. godine.
Od ovog iznosa, 1,4 milijarde dolara je pronevjereno u februaru sa berze kriptovaluta Bybi, prema izvještaju MSMT.
Ove pronevjere su dodatak ilegalnim dobicima Sjeverne Koreje od kriptovaluta, koji su iznosili 1,2 milijarde dolara u 2024. godini, navodi MSMT.
Pjongjang ulaže ova sredstva u "nelegalni razvoj svojih programa oružja za masovno uništenje i balističkih raketa", navodi se u izvještaju.
Dodaje se da su sjevernokorejski zvaničnici koristili kriptovalute za transakcije vezane za nabavku, uključujući prodaju i transfer vojne opreme i sirovina poput bakra, koje se koriste u proizvodnji municije.
Zemlja je takođe zaobišla sankcije UN slanjem državljana specijalizovanih za IT u najmanje osam zemalja.
Većina je otišla u Kinu, ali ostali u Rusiju, Laos, Kambodžu, Ekvatorijalnu Gvineju, Gvineju, Nigeriju i Tanzaniju.
MSMT je otkrio da Pjongjang navodno razmatra slanje "40.000 radnika u Rusiju, uključujući nekoliko delegacija IT radnika".
Prema sankcijama UN, sjevernokorejskim radnicima je zabranjeno da zarađuju novac u inostranstvu.
Pjongjang je posljednjih godina dobio ključnu podršku od Rusije, šaljeći i hiljade sjevernokorejskih vojnika da se bore zajedno sa ruskim snagama protiv Ukrajine.
MSMT je osnovan u oktobru 2024. godine. Uključuje Australiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Holandiju, Novi Zeland, Južnu Koreju, Veliku Britaniju i SAD.

Sjeverna Koreja koristi kriptovalute da bi zaobišla sankcije

Sjeverna Koreja danas je ispalila najmanje jednu balističku raketu, saopštila je južnokorejska vojska.
Taj "neidentifikovani" projektil ispaljen je u pravcu istoka prema genaralštabu južnokorejske vojske, navedeno je u saopštenju.
Ovo je, koliko je poznato, prvi put da Pjongjang ispaljuje balističku raketu od juna, kada je inaugurisan južnokorejski predsjednik Li Džae-mjung, koji je rekao da nastoji da poboljša odnose svoje zemlje sa Sjevernom Korejom.
Raketa je ispaljena uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (Apek), koji treba da se održi u južnokorejskom gradu Gjeongdžuu 31. oktobra i 1. novembra, a tom skupu treba da prisustvuje i predsjednik SAD Donald Tramp.
Američki predsjednik je rekao ranije da se nada da će se sastati sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, možde i ove godine, poslije više razgovora sa njim tokom svog prvog mandata.
Sjevernokorejski lider je rekao da je spreman ponovo da stupi u kontakt sa SAD ako Vašington odustanu od ideje da njegovoj zemlji uskrate pravo na nuklearno oružje.
Ranije ovog mjeseca Sjeverna Koreja predstavila je svoju, kako je rečeno "najmoćniju" interkontinentalnu balsističku raketu, tokom vojne parade u Pjongjangu održane povodom 80. godišnjice vladajuće partije, a kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Rusije i Kine.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un nadgledao je veliku vojnu paradu na kojoj je pred međunarodnim dužnosnicima predstavio novu interkontinentalnu balističku raketu, izvijestio je u subotu državni medij KCNA. 
 
Parada, koja je započela kasno u petak, obilježila je 80. godišnjicu osnivanja vladajuće Radničke stranke, a uslijedila je nakon proslave u četvrtak.
Kineski premijer Li Qiang, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, kao i čelnik vijetnamske Komunističke partije To Lam, viđeni su uz Kima na paradi. 
 
Na vojnoj paradi, Sjeverna Koreja koja posjeduje nuklearno oružje predstavila je svoju najnapredniju interkontinentalnu balističku raketu Hwasong-20, koju je KCNA opisala kao "najjači nuklearni strateški sistem naoružanja". 
 
Serija interkontinentalnih balističkih raketa Hwasong dala je Sjevernoj Koreji mogućnost ciljanja bilo gdje na američkom kopnu, ali ostaju pitanja o sofisticiranosti njenog sistema navođenja za dosezanje cilja i sposobnosti bojeve glave koju nosi da izdrži ponovni ulazak u atmosferu.
- Trebali bismo očekivati da će sistem biti testiran prije kraja ove godine- rekao je za Reuters Ankit Panda iz američke Carnegiejeve fondacije za međunarodni mir.
Ostalo oružje koje je bilo izloženo uključivalo je hipersonične balističke rakete, krstareće rakete, novu vrstu višecijevnog bacača raketa i lanser za samoubilačke dronove, rekao je Hong Min, sjevernokorejski analitičar u Korejskom institutu za nacionalno ujedinjenje. 
 
Kim je ranije u petak razgovarao s Medvedevom, koji je rekao da žrtva sjevernokorejskih vojnika koji se bore za Rusiju u njenoj vojnoj kampanji u Ukrajini dokazuje povjerenje u odnose između dviju zemalja. 
 
Kim je rekao Medvedevu da se nada nastavku jačanja saradnje s Rusijom i bliskom sudjelovanju u raznolikim razmjenama kako bi se postigli zajednički ciljevi, navela je KCNA. 
 
Vijetnam i Sjeverna Koreja takođe su potpisali sporazume o saradnji u raznim područjima, uključujući između ministarstava odbrane, vanjskih poslova i zdravstva, saopštila je KCNA bez navođenja detalja.

Sjeverna Koreja pokazala novu interkontinentalnu balističku raketu

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 nastavlja se danas bogatim programom: u Podgorici će biti prikazane tri nove premijere, dok se beransko izdanje festivala svečano otvara večeras u Centru za kulturu, filmom „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije. Upravo ovaj film sinoć je na otvaranju u Podgorici ostavio publiku u tišini i suzama, potvrđujući snažan emotivni naboj kojim je obilježio početak ovogodišnjeg festivala.i
Program drugog dana u Crnogorskoj kinoteci počinje u 17:30, premijerom filma „Zečji nasip“ autorke Čejen Černić Čanak. Film prati Slavena, koji se vraća u rodni kraj zbog očeve sahrane i neočekivano obnavlja vezu sa Markom – svojom zabranjenom ljubavlju iz mladosti. Dok zajednica gradi nasipe da bi se odbranila od nadolazećih voda, njih dvojica pokušavaju da izgrade vlastite emocionalne barijere. Priča donosi intiman i suptilan prikaz ranjivosti, identiteta i potisnutih emocija.
U 19:15 na programu je film „Potpuno različito, skroz isto“ rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, snažan dokumentarni portret Sabine Talović – feminističke aktivistkinje koja se neumorno suprotstavlja patrijarhalnom nasilju. Kroz njen glas prelamaju se iskustva poslijeratnog Balkana, savremenog rasizma, nacionalizma i borbe za ravnopravnost. Nakon projekcije, Sabina Talović razgovaraće sa publikom.
Filmski program u Podgorici završava se u 20:00, prikazivanjem filma „Na ivici snova“ autora Ajmana El Amira i Nade Rijad. Dokumentarac prati grupu tinejdžerki koje, prkoseći društvenim normama, osnivaju uličnu pozorišnu trupu. Film je nježna, dirljiva i inspirativna priča o odrastanju, prijateljstvu, gubicima i malim pobjedama u borbi za slobodu izražavanja i vlastiti prostor pod suncem.

Drugi dan festivala UBRZAJ 2025: Tri nove premijere u Podgorici

Crnogorski dugometražni dokumentarni film „Planina“ (To Hold a Mountain), u režiji Biljane Tutorov i Petra Glomazića, selektovan je za predstojeće izdanje Filmskog festivala Sandens u okviru takmičarskog programa međunarodnog dokumentarnog filma. Film će premijerno biti prikazan 26. januara 2026. godine, što predstavlja istorijski uspjeh – riječ je o prvom crnogorskom filmu ikada selektovanom na Sandensu.
Projekat je inicijalno podržan od strane Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje kinematografskih djela 2018. godine.
<h2>Priča o ženama koje brane planinu i tradiciju</h2>
Radnja filma smještena je u zabitim predjelima Crne Gore, gdje majka i kćerka uporno čuvaju svoju nomadsku stočarsku tradiciju i brane planinu od planiranog pretvaranja u vojni poligon NATO-a, suočavajući se istovremeno sa nasiljem nad ženama i nad prirodom.
Selektor Sandensa ovako opisuje film:
„U filmu Planina, korežiseri Biljana Tutorov i Petar Glomazić oblikuju nježan, vizuelno zadivljujući portret udaljene planinske zajednice žena koje pokreće naporan rad i snažna želja za otporom. Uprkos svakodnevnim teškoćama i trajnim posljedicama generacijske traume, one ostaju pune ljubavi i dostojanstva, njegujući ne samo jedna drugu, već i životinje od kojih zavisi njihov opstanak. Film snažno dočarava značaj ljubavi i istrajnosti u vremenu kada prošlost progoni, a budućnost djeluje neizvjesno.“
<h2>Međunarodni tim i snažna produkcija</h2>
Autorsku i produkcijsku ekipu filma čine:
Koscenaristi i koreditelji: Biljana Tutorov i Petar Glomazić
Direktorka fotografije: Eva Kraljević
Montažer: Žorž Kreg (George Cragg)
Originalna muzika: Draško Adžić
Dizajn zvuka: Julij Zornik
Kolor korekcija: Emil Svetlik
Producentkinja filma je Biljana Tutorov, a izvršne producentkinje Megan Gelštajn i Bianka Oana. Producenti su Petar Glomazić, Kentin Loran i Rok Biček, koproducentkinja Dijana Cetina Mlađenović, a pridruženi producent Veliša Popović.
U filmu glavne uloge nose protagonistkinje Mileva Gara Jovanović i Nada Stanišić.
<h2>Međunarodna koprodukcija i široka institucionalna podrška</h2>
„Planina“ je međunarodna koprodukcija Crne Gore, Srbije, Slovenije i Francuske. Nakon inicijalne podrške Filmskog centra Crne Gore, projekat su podržali i:
Filmski centar Srbije
CNC France – Cinéma du Monde
Slovenački filmski centar
Hrvatski audiovizuelni centar
PACA fond regiona Južna Francuska
RTV Slovenija
Tax Shelter Belgium program
InMaat fondacija
Doc Society Climate Story Fund
Uniqua See Future Fondation
Catapult Film Fund
Chicken &amp; Egg Films
Diane Weyermann Fellowship
IDA Enterprise Grant
Eurimaž
Film je sniman od 2018. godine, a prethodno je razvijan kroz brojne prestižne radionice i filmske markete.
<h2>Sandens – kuća američkog nezavisnog filma</h2>
Filmski festival Sandens, osnovan 1978. godine, najznačajniji je globalni festival američkog nezavisnog filma, sa fokusom na autorska ostvarenja nastala izvan sistema velikih filmskih studija. Ovogodišnje izdanje biće održano u Park Sitiju, Utah, od 22. januara do 1. februara 2026. godine.

Crnogorski dokumentarni film „Planina“ selektovan za Filmski festival Sandens

Ministarstvo javne uprave – Odjeljenje upravne inspekcije potvrdilo je za Standard da je otvoren predmet povodom inicijative za provjeru ispunjenosti uslova za imenovanje Miloša Rajkovića za v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i da je slučaj, “saglasno proceduri”, dodijeljen nadležnom inspektoru, koji provjerava navode iz prijave.
To je najvažnija nova činjenica u slučaju koji već duže izaziva kontroverze u javnosti, a sada dobija i jasnu institucionalnu dimenziju. Pitanje imenovanja Rajkovića više nije samo političko ili kadrovsko, već i formalno-pravno, sa mogućim posljedicama po zakonitost odluka koje Uprava donosi dok je on na čelu institucije.
<h2>INSPEKCIJSKI TRAG OD 2023. GODINE</h2>
U istom odgovoru, Upravna inspekcija podsjeća na raniji slučaj iz aprila 2023. godine, kada je elektronskim putem podnijeta anonimna inicijativa da je u tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija za v.d. generalnog direktora Direktorata za drumski saobraćaj imenovano lice koje ne ispunjava uslove.
Nakon sprovedenog nadzora, Upravna inspekcija je u zapisniku konstatovala nepravilnosti koje se odnose na radno iskustvo i stručni ispit. Prema navodima inspekcije, nijesu dostavljeni dokazi o najmanje dvije godine rukovodećeg iskustva na traženom nivou kvalifikacija, a od dana diplomiranja do sačinjavanja zapisnika nije protekao propisani period, uz napomenu da nije dostavljen ni dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
Drugim riječima, država je već jednom formalno utvrdila problem u vezi sa ispunjenošću uslova u jednom Rajkovićevom ranijem imenovanju. Upravo zbog toga, nova inicijativa koja se odnosi na sektor šumarstva ima dodatnu težinu. Ne polazi se od glasina, već od ranije institucionalno zabilježenog nalaza koji otvara legitimnu sumnju da isti obrazac može biti ponovljen.
<h2>KANKARAŠEVA INICIJATIVA</h2>
Inspekcija u dopisu Standardu navodi da je inicijativu za provjeru ispunjenosti uslova za imenovanje Rajkovića na čelo Uprave za gazdovanje šumama i lovištima podnio Ranko Kankaraš, načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Predmet je, kako je saopšteno, dodijeljen u rad nadležnom inspektoru.
Ovaj detalj pokazuje da se spor unutar samog resora prelio u formalni nadzor. U pitanju nije samo javna polemika o učinku Uprave ili odnosu prema Zakonu o šumama, već direktno osporavanje zakonitosti kadrovskog rješenja na vrhu institucije.
<h2>JAVNI INTERES</h2>
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima upravlja resursom od ogromnog ekonomskog, ekološkog i bezbjednosnog značaja. Sve odluke o planovima sječe, kontroli terena, odnosu prema koncesijama i državnim šumama imaju neposredne posljedice po lokalne zajednice, budžet i zaštitu prirode.
Zato pitanje da li v.d. direktor ispunjava propisane uslove nije birokratska formalnost. Ako se utvrdi da uslovi nijesu ispunjeni, otvara se prostor za sumnje u zakonitost rukovođenja i za političku odgovornost onih koji su takvo imenovanje predložili i usvojili.
Dodatni problem je u načinu na koji se institut “vršioca dužnosti” često koristi kao dugotrajno rješenje, umjesto kao privremeni mehanizam do izbora direktora u punom mandatu. Takva praksa slabi povjerenje u sistem i ostavlja prostor za sumnju da se formalni uslovi zaobilaze radi partijske ili političke lojalnosti.
U ovom trenutku, ključna činjenica je da inspekcijski postupak traje i da nadležni inspektor provjerava navode iz inicijative. Ishod te provjere mora biti jasan, obrazložen i javno saopšten, jer je riječ o instituciji koja upravlja jednim od najosjetljivijih državnih resursa.

Otvorena istraga o imenovanju Rajkovića za v.d. direktora Uprave za šume

U prethodnom periodu imali smo različite prijedloge o pristupanju regiona – od tretiranja Zapadnog Balkana kao cjeline do ideja o ulasku nekoliko država zajedno. Ti modeli, međutim, nisu dali rezultate, jer nijesu bili zasnovani na pojedinačnom napretku svake države, poručuje ministarka evropskih poslova Maida Gorčević u odgovoru Anteni M na pitanje da prokomentariše ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da cijeli Zapadni Balkan uđe zajedno u Evropsku uniju.
- Sa novom metodologijom proširenja Evropske unije i jasnim pristupom zasnovanim na zaslugama, konačno vidimo konkretne pomake. Svaka država napreduje onoliko brzo koliko ispunjava obaveze, i taj princip se pokazao kao najefikasniji. Crna Gora snažno podržava evropsku perspektivu cijelog regiona i vjeruje da sve države Zapadnog Balkana treba da budu članice Evropske unije – ako to žele i ako isporučuju rezultate - &nbsp;kazala je Gorčević.
Dodaje da je Crna Gora na svom evropskom putu odlučna, posvećena i potpuno fokusirana na ispunjavanje obaveza.
- Kao država koja je najdalje odmakla u procesu pristupanja, spremni smo da podijelimo svoje znanje i iskustva sa svima u regionu, jer uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti i napretku cijelog Zapadnog Balkana. Crna Gora će nastaviti da bude ozbiljan i odgovoran partner Evropskoj uniji i državama regiona - &nbsp;zaključila je Gorčević.
Nakon Vučićeve izjave, podsjetimo, oglasio se premijer Milojko Spajić.
On je na Iksu predsjedniku Srbije poručio:&nbsp;
- Saglasan sam da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica. Međutim, mi ćemo vas tamo čekati već od 2028. godine i navijamo da istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz okruženja.
Predsjedniku crnogorske Vlade sinoć je Vučić odgovorio.&nbsp;
- Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi što sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to. Ja sam govorio to iz racionalnih razloga, ne iz iracionalnih ili političkih, ne zato što će neko prije nas da bude, nego zbog toga što mislim da je to najbolje rješenje. Ja nisam rekao da mi svi čekamo svi zajedno, nego da svi mi na vrijeme ili prije vremena budemo dio EU. Zašto je to nekome zasmetalo? - naveo je Vučić.
Povodom Vučićeve ideje oglasio se i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, poručujući da Crna Gora, kao lider u regionu, nema pravo zbog svog prosperiteta da bilo koga čeka na putu ka Uniji.

Gorčević o Vučićevoj ideji: Sve države ZB treba da budu članice Unije ako to žele i ako isporučuju rezultate

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: sjeverna-koreja