Sjeverna Koreja je jutros ispalila neidentifikovani projektil prema moru ispred svoje istočne obale, saopštila je vojska Južne Koreje.
Obalska straža Japana je, odvojeno, saopštila da je registrovala ono što bi moglo biti balistička raketa lansirana iz Sjeverne Koreje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila projektil prema moru

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un istakao je u novogodišnjoj čestitiki ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako su njegova država i Rusija „dijelile krv, život i smrt“ ratujući u Ukrajini.
U toj poruci koju je objavila danas državna novinska agencija KCNA, Kim je rekao da je 2025. bila „značajna godina“ za njihov bilateralni savez koji je „učvršćen deljenjem krvi, života i smrti u istom rovu“, prenosi britanski ljevičarski list Gardijan na svom portalu.
Sjeverna Koreja je u aprilu potvrdila da je poslala svoje vojnike da podrže ruske u ratu protiv Ukrajine i da su i oni ginuli u borbama, a ovog mjeseca je objavila da ih je u avgustu poslala da uklanjaju mine u Kurskoj oblasti u Rusiji, na granici Ukrajine, koju su ukrajinske trupe zaposjele avgusta 2024. i držale do prvih mjeseci 2025.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Sjevernokorejski lider čestitao Putinu Novu godinu, podsjetio da su 2025. zajedno ratovali u Ukrajini

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung rekao je da razmatra izvinjenje Pjongjangu zbog prekograničnih provokacija koje je navodno naredio njegov prethodnik.
Li je u srijedu rekao da smatra da je izvinjenje potrebno nakon optužnice protiv bivšeg predsjednika Jun Suk-jeola prošlog mjeseca zbog navodnog naređenja dronovima s propagandnim letcima da lete iznad Sjeverne Koreje, u pokušaju, kažu tužitelji, da izazove napetosti i poveća svoju političku podršku.
Komentari su stigli dok je Seul obilježavao godišnjicu Junovog proglašenja vanrednog stanja, koje je podstaknuto sličnim namjerama, ali je umjesto toga dovelo do duboke krize u Južnoj Koreji.
Li je tražio dijalog s Pjongjangom nakon što je postao predsjednik, ali njegove ponude sjevernokorejski vođa Kim Džong Un do sada je ignorisao.
- Osjećam da bih se trebao izviniti, ali oklijevam to reći naglas. Bojim se da bi se, ako to učinim, to moglo iskoristiti kao materijal za ideološke bitke ili optužbe da sam pro-Sjever - rekao je Li na konferenciji za novinare u Seulu.
Sjeverna Koreja optužila je Junovu vladu da je u oktobru 2024. tri puta letjela dronovima iznad Pjongjanga kako bi bacala propagandne letke, prenosi Al Jazeera.

Južnokorejski predsjednik razmatra izvinjenje Sjevernoj Koreji

Sjeverna Koreja je kao obavezni predmet od četvrtog razreda osnovne škole uvela ruski jezik.
Ruski ministar za zaštitu životne sredine i jedan od predsjedavajućih međuvladine komisije Rusije i Sjeverne Koreje Aleksander Kozlov, rekao je da je ruski jedan od tri najpopularnija strana jezika u Severnoj Koreji.
On je dodao da u Rusiji 3.000 đaka i 300 studentata uči korejski jezik.
Kozlov je takođe izjavio i da je prošle godine 96 građana Sjeverne Koreje primljeno na ruske univerzitete, kao i da Rusija u Sjevernoj Koreji gradi centar koji će služiti za učenje ruskog jezika.
Tradicionalno jake, ruske veze sa Sjevernom Korejom dodatno su ojačane od invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Sjeverna Koreja snabdijeva Rusiju oružjem i šalje trupe da se bore na frontu i da razminiraju Kursku oblast, rusku teritoriju koju je Ukrajina nakratko okupirala, piše Politiko.
Takođe je primijećeno da dvije od najproduktivnijih sajberkriminalnih grupa povezanih sa državama, ruski Gamaredon i sjevernokorejski Lazaru kako razmjenjuju resurse.
U avgustu 2025. ruski turisti pohrlili su u sjevernokorejska ljetovališta nakon što su ruske aviokompanije uspostavile direktne letove za Pjongjang, dodaje portal.

U Sjevernoj Koreji ruski jezik uveden kao obevazan predmet u školama

Sjeverna Koreja ispalila je balističku raketu istočno od svoje obale, saopštile su Južna Koreja i Japan.
Južnokorejska vojska izvijestila je da je riječ o raketi kratkog dometa lansiranoj iz sjeverozapadne regije zemlje, u blizini kineske granice. Raketa je preletjela oko 700 kilometara, a južnokorejski i američki nadzorni sistemi uočili su pripreme za lansiranje i pratili projektil tokom leta.
Informacije su podijeljene i s Japanom, čija je vlada saopštila da je raketa vjerovatno pala izvan japanskog isključivog ekonomskog pojasa.
<h3>Tramp izrazio spremnost na novi susret s Kimom</h3>
Američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje posjetio je Južnu Koreju, gdje je izrazio spremnost na ponovni susret sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Džong Unom. Do posljednjeg trenutka vjerovalo se da bi se sastanak mogao održati tokom Trampove azijske turneje, ali do susreta nije došlo. Tramp je, međutim, poručio da je spreman ponovo posjetiti regiju kako bi se sastao s Kimom.
<h3>Pjongjang najavio odgovor na sankcije</h3>
Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca, uoči posjete Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga južnoj susjednoj zemlji, lansirala nekoliko raketa kratkog dometa, uključujući jednu za koju tvrdi da je nadzvučna.
Dan prije novog lansiranja, sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da Trampova administracija „antagonizira“ Pjongjang uvođenjem sankcija protiv njenih institucija i pojedinaca zbog navodnog pranja novca. Ministarstvo je najavilo odgovor, ali nije preciziralo kakav.

Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu kratkog dometa

Kim Jong Nam, bivši ceremonijalni šef države Sjeverne Koreje i doživotni pristalica vladajuće dinastije, preminuo je u 98. godini, javili su danas državni mediji.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un odao je poštu preminulom, prenijela je zvanična novinska agencija KCNA.
Od 1998. do 2019, Kim Jong Nam je bio na čelu Vrhovne narodne skupštine, ceremonijalne funkcije koja mu je davala simboličnu ulogu šefa države, dok su stvarnu moć u Sjevernoj Koreji držali Kim Džong Un i članovi njegove porodice.
Godine 2018, Kim Jong Nam je predvodio sjevernokorejsku delegaciju na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Južnoj Koreji.
Južnokorejski mediji su tada prenijeli da je Kim Jong Nam ustupio počasno mjesto Kim Jo Džong, sestri Kim Džon Una, tokom sastanka sa južnokorejskim zvaničnicima.
To je pokrenulo spekulacije da su mu takvi gestovi pomogli da decenijama zadrži poziciju na političkoj sceni Pjongjanga.

Preminuo Kim Jong Nam, bivši ceremonijalni šef države Sjeverne Koreje

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je 27. oktobra u Kremlju najvišeg sjevernokorejskog diplomatu, dok su ruske snage nastavile svoj prodor u istočnoj Ukrajini, prodirući u ključni grad usred žestokih borbi.
Sjevernokorejski mediji su izvijestili da je ministarka vanjskih poslova Čo Son Hui razgovarala o "mnogim budućim projektima za stalno jačanje i razvoj" bilateralnih odnosa. Putinu je prenijela poruku lidera Kim Džong Una o "bratskom odnosu", bez mnogo detalja.
Sjeverna Koreja postala je ključni pomagač skoro četverogodišnje ruske invazije na Ukrajinu, šaljući artiljeriju, rakete i trupe svom većem susjedu. Pjongjang je zauzvrat dobio rusku vojnu tehnologiju i ekonomsku pomoć.
Posjeta sjevernokorejske ministarke dolazi u trenutku kada se Rusija bori da održi nivo regrutacije usred rastućih gubitaka i nižih finansijskih podsticaja. Rusija je prošle sedmice saopštila da će nastojati da koristi rezerviste za odbranu civilne infrastrukture nakon porasta ukrajinskih napada dronova dugog dometa.
Takav potez bi potencijalno omogućio Moskvi da oslobodi više trupa za borbu na frontu, gdje trpi značajne gubitke dok nastoji da zauzme dobro branjenu ukrajinsku teritoriju. Navodno Rusija takođe nastoji regrutirati više stranih boraca kako bi popunila prazninu.
Sjeverna Koreja je do sada bila najveći dobavljač stranih trupa Rusiji, poslavši prošle godine, prema izvještajima, 11.000 vojnika kako bi pomogli Moskvi da potisne ukrajinske snage iz ruske Kurske regije. Sjevernokorejski mediji nisu rekli da li je Čo razgovarala o slanju dodatnih vojnika u Rusiju.
Uprkos ogromnim gubicima na frontu, ruske oružane snage nastavljaju napredovati u istočnoj Ukrajini. Oko 200 ruskih vojnika ušlo je u ključni logistički grad Pokrovsk u Donjeckoj regiji.
U svom noćnom obraćanju 27. oktobra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija koncentrirala svoje najveće napadne snage izvan Pokrovska. Rekao je da trenutno postoji "značajna napadačka aktivnost" oko Pokrovska, uključujući i unutar grada, ali nije dao procjenu situacije.
Rusija pokušava zauzeti grad više od godinu.
Zelenski je rekao da je održao sastanak s proizvođačima dronova i raketa dugog dometa, rekavši da je spreman potpisati trogodišnje ugovore s kompanijama koje proizvode najefikasnije oružje. Ukrajinski lider je naveo da je finansiranje oružja osigurano.
Ukrajina smatra oružje dugog dometa ključnim alatom za okončanje najdužeg rata u Evropi u posljednjih nekoliko decenija i koristila je domaće dronove i rakete za izvođenje dubokih udara na ruske rafinerije nafte, ključni izvor državnih prihoda. Međutim, tražila je snažnije zapadne rakete, uključujući Tomahavke američke proizvodnje, kako bi uništila ta postrojenja.
Izvoz ruske nafte čini oko trećine ukupnih prihoda saveznog budžeta i stoga je ključan za finansiranje rata Kremlja. Udari na rafinerije dolaze usred pada cijena nafte i najtežih zapadnih sankcija protiv Rusije u posljednjih nekoliko mjeseci, što pogoršava ekonomske probleme zemlje.
Prošle sedmice, Sjedinjene Američke Države sankcionisale su dva najveća ruska proizvođača nafte i signalizirale da bi treće strane koje kupuju njihovu proizvodnju - poput Kine i Indije - mogle biti kažnjene. Američke sankcije uslijedile su nakon sličnog koraka Velike Britanije, a uslijedile su sankcije EU ruskoj naftnoj industriji.
- Globalne sankcije i naša preciznost praktično se sinhronizuju kako bi se ovaj rat okončao pod uslovima koji su fer za Ukrajinu - rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 27. oktobra.
Prethodno je istog dana kazao da Ukrajina i Evropska unija namjeravaju pripremiti plan prekida vatre u roku od sedam do deset dana.
Na sastanku Koalicije voljnih, grupe od više od 20 zemalja koje podržavaju Ukrajinu u Londonu prošle sedmice, britanski premijer Kir Starmer i lideri EU izložili su četiri koraka za koje se nadaju da će prisiliti Putina za pregovarački sto: finansijska podrška Ukrajini zamrznutim ruskim rezervama, nametanje strožih sankcija, isporuka više oružja dugog dometa i pružanje veće protivvazdušne odbrane.
Otkako je drugi put preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Tramp pokušava da navede Putina da pristane na prekid vatre, ali ga je lider Kremlja svaki put odbijao, kladeći se - kažu stručnjaci - da će se zapadna koalicija s vremenom raspasti.
Nakon posljednjeg poziva s Putinom ranije ovog mjeseca, Tramp je prvobitno rekao da će se sastati s ruskim liderom u narednim sedmicama u Budimpešti, ali je kasnije odustao od toga, rekavši da nije vidio napredak u mirovnom procesu.
Tramp je potom uveo potencijalno snažne sankcije za naftu, što je prvi put da je uveo kazne Rusiji od povratka u Bijelu kuću.
Rusija je prošle sedmice poslala specijalnog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju Kirila Dmitrijeva, tečnog govornika engleskog jezika koji je studirao u Sjedinjenim Državama, u Vašington na razgovore. Nije jasno kakav je bio ishod tih razgovora.
U videu koji je objavio na Telegramu 26. oktobra, Dmitrijev je rekao da je Moskva "posvećena konstruktivnom dijalogu i jasnom saopštavanju stava Rusije".
Usred toga što se Zapad, čini se, ujedinjuje s Kremljem, Rusija je ove sedmice objavila da je uspješno testirala novu interkontinentalnu krstareću raketu sposobnu za nuklearno oružje, što je izazvalo kritike Vašingtona.
Kremlj se tokom rata više puta okrenuo zveckanju nuklearnim oružjem kako bi potkopao odlučnost Zapada i stvorio podjele unutar koalicije. Tramp je ponekad upozoravao da se ne šalje snažna vojna pomoć Ukrajini, rekavši da bi to moglo izazvati nuklearni rat. Međutim, ovaj put je uzvratio Putinu.
- Morate okončati rat. Rat koji je trebao trajati jednu sedmicu sada je u svojoj skoroj četvrtoj godini. To je ono što biste trebali učiniti, umjesto testiranja raketa - rekao je Trump putujući iz Kuala Lumpura u Tokio.&nbsp;

Putin se ponovo fokusira na Pjongjang, Zelenski na oružje dugog dometa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da bi želio da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom tekuće posjete Aziji.
- Želio bih, otvoren sam za to - rekao je američki predsjednik novinarima u avionu na putu za Maleziju, dodajući da je „imao odličan odnos“ sa Kimom, prenosi BiBiSi (BBC).
Tramp je ušao u istoriju tokom svog prvog mandata, postavši prvi aktuelni američki predsjednik koji je kročio u Sjevernu Koreju 2019. godine.
Njih dvojica su se sastali tri puta tokom Trampovog prethodnog mandata, ali nisu uspjeli da se dogovore o programu denuklearizacije. Sjeverna Koreja je od tada sprovela više testova interkontinentalnih raketa.
Na pitanje da li bi priznao Sjevernu Koreju kao nuklearnu državu, Tramp je rekao: „Mislim da su oni neka vrsta nuklearne sile. Imaju mnogo nuklearnog oružja, samo ću to reći“.
Kim je rekao da je otvoren za novi sastanak sa Trampom, pod uslovom da SAD prestanu da iznose svoj „apsurdni zahtjev“ da Sjeverna Koreja odustane od svog nuklearnog oružja.
- I dalje imam dobro sjećanje na predsjednika Trampa - rekao je Kim u govoru prošlog mjeseca, prema državnim medijima.
Trampova prva stanica na azijskoj turneji biće Malezija, gdje će prisustvovati samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), a potom će u Busanu, u Južnoj Koreji, biti na samitu APEK-a, gdje će sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Tramp želi sastanak sa Kim Džong Unom

Najmanje je dvoje mrtvih, a veliki broj povrijeđenih nakon pucnjave na zabavi u kojoj je najmanje 13 ljudi pogođeno hicima iz vatrenog oružja.
Pucnjava se desila u Sjevernoj Karolini, u subotu rano ujutru.
- U ovom trenutku znamo da je 13 upucanih, dvoje mrtvih, a nekoliko ljudi u veoma ozbiljnom stanju, ljekari im se bore za život - rekli su iz policije.
Policija je saopštila da je pucnjava bila na ogromnoj zabavi, a da je nakon prvih hitaca čak 150 ljudi se razbježalo i nije dočekalo dolazak snaga reda na lice mjesta.

Sjeverna Koreja: U pucnjavi na zabavi najmanje dvoje mrtvih, 13 povrijeđenih

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore zatražilo je i preuzelo cjelokupne spise predmeta koji se vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju protiv okrivljene Olivere Krivokapić, a u slučaju masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece.
Oliveri Krivokapić sudi se za nepokretanje upravnog postupka protiv Borilovića radi oduzimanja oružja, za koje se kasnije uspostavilo da ga je koristio prilikom masakra u Medovini.
Advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica čiji su članovi stradali u ovoj tragediji, kazao je Televiziji E da je današnje ročište u Osnovnom sudu, na kojem je trebalo da budu iznešene završne riječi, odloženo.
- Ni mi, ni sud nemamo informaciju koji su razlozi zbog kojih je Specijalno državno tužilaštvo tražilo predmet koji se vodi protiv Krivokapić. Smatramo da je bilo primjerenije da se sačeka okončanje prvostepenog postupka jer su bile ostale samo završne riječe koje je trebalo da se daju na današnjem ročištu - istakao je Đukanović.&nbsp;
On je dodao da iz njemu nepoznatih razloga predmet još nije vraćen cetinjskom Sudu, ali da očekuje da se to što prije desi nakon što SDT izvrši uvid u njega, kako bi mogla biti izrečena prvostepena presuda.
Đukanović je istakao da bi svi državni organi i SDT morali da sve radnje preduzimaju sa hitnošću jer se mora imati visok nivo poštovanja prema tragediji koju su doživjele porodice oštećeni.
- Ova situacija je jako rijetka, ali ćemo mi predmet voditi krajnje temeljno i ozbiljno i u vezi svih saznanja koje se tiču uzroka tragedije u Medovini blagovremeno informisati sredtsva javnog informisanja - poručio je Đukanović.

SDT oduzelo predmet cetinjskom sudu uoči završnih riječi; Đukanović: Tužilaštvo mora imati visok nivo poštovanja prema porodicama žrtava

Vijeće Višeg suda osudilo je bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i njenog sina Miloša na 10 godina zatvora.
Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Miloš Medenica se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka Vesna.
Osim Miloša i Vesne Medenice, na optužnici su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Stevo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Vojin Perunović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda.
Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Vesna i Miloš Medenica osuđena na po 10 godina zatvora

U godini očekivanog pristupanja EU, Crna Gora je spremna da pokaže da može biti dobar domaćin Evropskog prvenstva za odbojkaše 2028, poručio je premijer Milojko Spajić.
-Predstavnicima Odbojkaškog saveza Crne Gore saopštio sam da će Vlada snažno podržati kandidaturu naše zemlje da, uz Srbiju, Hrvatsku i Letoniju, bude domaćin muškog odbojkaškog šampionata Evrope, rekao je Spajić.
Kako je kazao, sjajna energija, volja i profesionalizam naših odbojkaša i rekordna ulaganja u sport podsticaj su "da ugostimo najbolje evropske odbojkaše i istovremeno promovišemo Crnu Goru njenu ljepotu i potencijal."

Spajić najavio podršku kandidaturi da Crna Gora bude jedan od domaćina evropskog prvenstva u odbojci

Sara Malali je u srijedu i zvanično potvrđena za nadbiskupicu Kanterberija, čime je postala prva žena na čelu Engleske crkve.
Anglikanska zajednica širom svijeta, koja uključuje i Episkopalnu crkvu u SAD-u, nema formalnog poglavara, ali se nadbiskup Kanterberija tradicionalno smatra njenim duhovnim vođom.
Malali, 63-godišnja bivša medicinska sestra za onkološke pacijente koja je kasnije postala svećenica, i službeno je preuzela odgovornosti nove funkcije nakon što su sudije predsjedavale pravnom ceremonijom kojom je potvrđeno njeno imenovanje, objavljeno prije skoro četiri mjeseca.
Takva ceremonija, poznata kao služba Potvrde izbora (Confirmation of Election), predstavlja važnu prekretnicu za Englesku crkvu, koja je svoje prve žene svećenice zaredila 1994. godine, a prvu biskupicu 2015. godine.
Crkva svoje korijene vuče iz 16. stoljeća, kada se u vrijeme vladavine kralja Henrika VIII odvojila od Rimokatoličke crkve.

Tag: sjeverna-koreja