Sjevernokorejski lider Kim Džong Un ponovio je pozive na "neograničeno" proširenje vojnog nuklearnog programa zemlje kako bi se suprotstavio prijetnjama iz Sjedinjenih Država i drugih zemalja, objavila je državna agencija Nort njuz (North News).
Na brifingu s vojnim zvaničnicima u petak, Kim je osudio odluku Sjedinjenih Država da ažuriraju zajedničku strategiju nuklearne odbrane s Južnom Korejom, kao i da ojačaju trilateralnu vojnu saradnju sa Južnom Korejom i Japanom.
On je tu saradnju opisao kao "azijski NATO" koji povećava tenzije i nestabilnost u regionu.
Kim je kritizirao Sjedinjene Države zbog podržavanja Ukrajine, koja se bori protiv invazije Rusije.
On je rekao i da Vašington i njegovi zapadni saveznici koriste Ukrajinu kao "elitne trupe" za vođenje rata protiv Moskve i širenje američkog vojnog uticaja, objavila je sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA.
Posljednjih mjeseci Kim je jačanje odnosa sa Rusijom stavio kao prioritet.
Vašington, Seul i Kijev kažu da je više od 10.000 sjevernokorejskih vojnika u Rusiji kako bi podržali Kremlj u njegovom ratu protiv Ukrajine, te da su neki od njih uključeni u borbe u Kursku, ruskoj regiji koja graniči s Ukrajinom.
Kim još nije direktno priznao da isporučuje vojnu opremu i trupe Rusiji kako bi podržao njen rat protiv Ukrajine.
Američki predsjednik Džo Bajden, predsjednik Južne Koreje Jon Suk Jeol i japanski premijer Šigeru Išiba osudili su odluku Sjeverne Koreje i Rusije da "opasno prošire" ukrajinski rat na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Peruu.
Bajdenova administracija dozvolila je Ukrajini da koristi oružje proizvedeno u SAD za napad duboko u Rusiju, rekli su izvori Rojtersu, označivši značajan preokret u politici i odgovor na rusko raspoređivanje sjevernokorejskih kopnenih trupa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su sjevernokorejske trupe pretrpjele gubitke u borbi sa snagama njegove zemlje, a prve borbe između njih "otvaraju novu stranicu nestabilnosti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kim Džong Un želi proširiti nuklearne snage Sjeverne Koreje

Poljska ponovo otvara svoju ambasadu u Sjevernoj Koreji koja je bila zatvorena od početka pandemije koronavirusa, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u Varšavi.
Ovaj potez otvara kanal komunikacije između Poljske, koja je članice NATO-a, i Pjongjanga bliskog saveznika Rusije, koji je poslao svoju vojsku da ratuje na strani Moskve u Ukrajini.
- Posjeta je tehničke i političke prirode i jedan od njenih glavnih ciljeva je obnavljanje stalnog diplomatskog prisustva - saopštilo je poljsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Poljska ambasada zatvorena je u decembru 2020. godine nakon što su sjevernokorejske vlasti najavile potpuno zatvaranje državne granice zbog pandemije koronavirusa.
Poljska je druga evropska država koja je ponovo otvorila ambasadu u Pjongjangu, nakon Švedske koja je to uradila u septembru.

Poljska ponovo otvara ambasadu u Sjevernoj Koreji

Američki državni sekretar Entoni Blinken poručio je da učešće vojnika Sjeverne Koreje u ratu u Ukrajini zahtijeva "čvrst odgovor" saveznika.
- Ovaj dodatni element, kada su sjevernokorejske snage ubačene u bitku i sada bukvalno u borbu, zahtijeva i dobiće čvrst odgovor - poručio je američki državni sekretar nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom.
Blinken je ponovio odlučnost odlazećeg američkog predsjednika Džoa Bajdena da radi na jačanju sjevernoatlantskog saveza koji je, kako je rekao, kritičan za bezbjednost Sjedinjenih Država i Evrope.
- Mi ćemo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu, kako bismo bili sigurni da može efikasno da se odbrani od ove ruske agresije - poručio je Blinken.
Posjeta Blinkena Briselu se održava sedam dana poslije američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio republikanac Donald Tramp.
Blinken će ponovo posjetiti Brisel sredinom decembra, kada se održava sastanak ministara inostranih poslova Alijanse.
Biće to, najvjerovatnije, posljednja Blinkenova posjeta u svojstvu državnog sekretara Briselu.
Šef NATO-a je poručio da Alijansa treba da uradi više kako bi se spriječio eventualni uspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
Osvrćući se na učešće sjevernokorejskih vojnika u ratu, Rute je ocijenio da to ima svoju cijenu.
- Ovi sjevernokorejski vojnici predstavljaju dodatnu prijetnju Ukrajini i povećaće potencijal Putina da nanese štetu. Ali, istovremeno, on to mora da plati i on to plaća tehnologijom, na primjer, raketnom tehnologijom koja ide kroz Sjevernu Koreju. A to predstavlja prijetnju ne samo Evropljanima - naglasio je Rute.

Blinken: Učešće Sjeverne Koreje u ruskom ratu u Ukrajini zahtijeva čvrst odgovor saveznika

Sjeverna Koreja je ratifikovala sporazum o odbrani sa Rusijom, kojim se zapečatilo njihovo zbližavanje oko ruskog rata u Ukrajini, javila je danas sjevernokorejska agencija KCNA.
Sporazum je ratifikovan u obliku dekreta koji je u ponedjeljak potpisao sjevernokorejski lider Kim Džong Un, dodala je je KCNA.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao sporazum o međusobnoj odbrani, saopštio je Kremlj proteklog vikenda.
Sporazum ozvaničava višemesečno produbljivanje bezbjednosne saradnje između dvije zemlje, komunističkih saveznika tokom Hladnog rata.
Rusija i Sjeverna Koreja su se zbližile početkom ruske invazije na Ukrajinu, 2022. godine.
Prema navodima ukrajinskih vlasti, oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika je već raspoređeno u Rusiji i počeli su da se bore protiv Ukrajinaca na ruskoj teritoriji, u Kurskoj oblasti. Mali dio te oblasti su ukrajinske snage okupirale u ofanzivi započetoj u avgustu.
Stručnjak u južnokorejskom Institutu za nacionalno ujedinjenje Hong Min ocijenio da će Pjongjang i Moskva tražiti legitimitet raspoređivanja sjevernokorejske vojske u Rusiji i potvrditi da je ta akcija opravdana na osnovu ratifikovanog sporazuma.
Prema njegovim riječima, sporazum ukazuje na „dodatno i potencijalno veće raspoređivanje sjevernokorejskih vojnika u Rusiji“.
Sjevernokorejska ministarka spoljnih poslova Čoe Son Hui nedavno je posetila Moskvu gdje je rekla da će njena zemlja „čvrsto stajati uz ruske drugove do Dana pobjede“.
Ona je ofanzivu na Ukrajinu nazvala svetom borbom. 
&nbsp;

Sjeverna Koreja ratifikovala sporazum o odbrani sa Rusijom

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o stupanju na snagu sporazuma sa Sjevernom Korejom koji uključuje odredbe o međusobnoj odbrani.
Sporazum, koji su Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong Un potpisali u junu nakon samita u Pjongjangu, traži od zemalja da dođu u pomoć onoj drugoj u slučaju oružanog napada.
Ruski gornji dom je ratifikovao sporazum ove sedmice, dok ga je donji dom podržao prošlog mjeseca. Putin je potpisao ukaz o toj ratifikaciji, što se danas pojavilo na sajtu ruskih vlasti koji objavljuje dokumente iz oblasti zakonodavstva.
Sporazum dodatno učvršćuje veze Moskve i Pjongjanga, koji su se dodatno zbližili nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Izvještaji iz Južne Koreje i zapadnih zemalja navode da Sjeverna Koreja snabdijeva Rusiju naoružanjem. Ukrajinski forenzički eksperti tvrde da su pronašli tragove oružja na mjestima ruskih napada.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u četvrtak rekao da je Sjeverna Koreja poslala 11.000 vojnika u Rusiju, te da su neki od njih bili žrtve borbi sa snagama Kijeva, u ruskoj južnoj regiji Kursk.
Rusija nije potvrdila prisustvo sjevernokorejskih trupa.

Stupio na snagu sporazum Rusije i Sjeverne Koreje koji uključuje i odredbe o međusobnoj odbrani

Raspoređivanje sjevernokorejskih trupa u ruskoj regiji Kursk predstavlja opasno jačanje podrške te države Rusiji u ratu protiv Ukrajine, navodi se u zajedničkoj izjavi država članica NATO-a.
U izjavi 32 članice, objavljenoj danas, upozorava se da produbljivanje vojne saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje duboko utiče na evroatlantsku bezbjednost, a sa implikacijama na Indopacifik, prenosi Rojters.
Izjavu NATO-a podržale su i Australija, Japan, Novi Zeland, Južna Koreja i Ukrajina.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je ranije da su sjevernokorejske trupe poslate u Rusiju i da su vojne jedinice te zemlje raspoređene u ruskoj regiji Kursk.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak, nakon sastanka s Ruteom, da je "potreban odlučniji odgovor zapadnih zemalja na novu ulogu Sjeverne Koreje u rusko-ukrajinskom ratu".

NATO: Raspoređivanje trupa Sjeverne Koreje opasno jačanje podrške te države Rusiji

Severnokorejski vojnici su se prvi put sukobili sa ukrajinskim snagama na frontu, prenosi jutros BiBiSi (BBC), pozivajući se na izjave zvaničnika Ukrajine.
U intervjuu za južnokorejsku televiziju KBS, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov rekao je da je napadnuta „mala grupa“ sjevernokorejskih vojnika.
Većina sjevernokorejskih vojnika je još na obuci, rekao je Umerov.
- Oni nose ruske uniforme, prolaze taktičku obuku i raspoređeni su pod raznim komandama ruske vojske na linijama fronta - rekao je Umerov.
On je rekao da je vjerovatno da će pet jedinica, od kojih svaka ima oko 3.000 vojnika, biti raspoređeno u Ukrajini.
Umerov nije govorio o eventualnim žrtvama.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ove „prve bitke sa Sjevernom Korejom otvaraju novo poglavlje nestabilnosti u svijetu“.
On je rekao da se oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u pograničnom regionu Kurska.

BiBiSi: U Ukrajini prve borbe u kojima učestvuju i sjevernokorejski vojnici

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da je 11.000 sjevernokorejskih vojnika raspoređeno u ruskoj Kurskoj oblasti da podrži rusku vojsku, u pokušaju da se potisnu ukrajinske snage koje su prodrle u tu pograničnu teritoriju.
- Ima ih već 11.000 u regionu Kurska. Vidimo povećanje broja Sjevernokorejaca, ali ne i povećanje reakcije naših partnera - rekao je Zelenski večeras u svom dnevnom obraćanju.
Zelenski koji je već više puta govorio o dolasku sjevernokorejskih vojnika traži od svojih saveznika da pomognu Ukrajini prije nego što sjevernokorejske trupe raspoređene u Rusiji stignu na ratište.
Bijela kuća saopštila je prošlog četvrtka da se oko 8.000 sjevernokorejskih vojnika sada nalazi u ruskoj oblasti Kursk u blizini granice sa Ukrajinom i da se spremaju da pomognu Kremlju u ratu protiv Kijeva.

Zelenski: U ukrajini raspoređeno 11.000 sjevernokorejskih vojnika

Južna Koreja i Evropska unija u ponedjeljak su zajednički osudile činjenicu da Sjeverna Koreja snabdijeva Moskvu oružjem, te su zatražile da povuče trupe koje je onamo poslala dok Rusija ratuje sa Ukrajinom.
EU i Južna Koreja održale su u Seulu prvi sastanak "strateškog dijaloga" nedugo nakon što su Vašington i Seul alarmirali svijet zbog činjenice da Sjeverna Koreja šalje vojnike u pomoć Rusiji, piše Rojters.
U zajedničkoj izjavi su visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj i južnokorejski ministar vanjskih poslova Čo Ta Jul osudili sjevernokorejske "nezakonite transfere oružja Ruskoj Federaciji za upotrebu u napadima na Ukrajinu".
Zatražili su prekid "protivzakonite vojne saradnje" i povlačenje sjevernokorejskih vojnih snaga.
Borelj se sastao i sa južnokorejskim ministrom odbrane Kim Jong Hjunom.
- Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja egzistencijalnu prijetnju - napisao je Borelj u objavi na mreži Iks (X) uz fotografiju na kojoj se rukuje sa Kimom.
- Republika Koreja to najbolje može razumjeti. Ujedinjeni smo u podrški Ukrajini - dodao je Borelj.
Dvije zemlje su potpisale i dokument o bezbjednosnom i odbrambenom partnerstvu koje pokriva 15 područja. Među njima su sajber sigurnost i razoružanje.
Čo je prošle sedmice na novinarsko pitanje može li Seul da pošalje oružje Ukrajini kao reakciju i odgovor na činjenicu da Sjeverna Koreja pomaže Rusiji, odgovorio da se razmatraju svi mogući scenariji.
Južna Koreja je Ukrajini omogućila pomoć koja ne uključuje oružje, a među njom je i oprema za onesposobljavanje mina, ali je odbila zahtjev za slanjem oružja.
Seul očekuje da će Sjeverna Koreja dobiti kompenzaciju od Moskve u vojnoj i civilnoj tehnologiji, dok nastoji da lansira svoj špijunski satelit i unaprijediti raketne sposobnosti zemlje, podsjeća Rojters.
Prošle je sedmice Sjeverna Koreja pokazala svoju vojnu snagu testiravši velike nove interkontinentalne balističke rakete na kruto gorivo pod nazivom Hvasong-19.
Vašington očekuje da će sjevernokorejske trupe uskoro ući u borbu protiv ukrajinskih snaga u ruskoj oblasti Kursk, čiji je dio zauzela Ukrajina, rekao je prošle sedmice američki državni sekretar Entoni Blinken.
Tokom razgovora održanih u petak u Moskvi sjevernokorejska ministarka vanjskih poslova Čo Son Hui je rekla da će njena zemlja podržavati Rusiju sve dok ne realizuje pobjedu nad Ukrajinom.

Brisel i Seul pozvali na povlačenje sjevernokorejskih trupa koje pomažu Rusiji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je svoje saveznike da pomognu Ukrajini prije nego što sjevernokorejske trupe raspoređene u Rusiji stignu na ratište.
Zelenski je ukazao na „izglede za preventivni ukrajinski udar“ na kampove u kojima se obučavaju sjevernokorejske <a href="https://n1info.rs/tag/vojnici/">trupe</a>.
Međutim on je dodao da Ukrajina to ne može da uradi ako joj Zapad ne odobri da koristi oružje dugog dometa za pogađanje ciljeva duboko u Rusiji.
- Ali umjesto toga, Amerika gleda, Britanija gleda, Njemačka gleda. Svi samo čekaju da vojska Sjeverne Koreje počne da napada Ukrajince - napisao je Zelenski na Telegramu.
Bijela kuća saopštila je u četvrtak da se oko 8.000 sjevernokorejskih vojnika sada nalazi u ruskoj oblasti Kursk u blizini granice sa Ukrajinom i da se spremaju da pomognu Kremlju u ratu protiv Kijeva.
U subotu je ukrajinska vojna obavještajna služba, saopštila da se sjevernokorejske trupe obučavaju na pet lokacija u Rusiji.
Zapadni lideri opisali su učešće Sjeverne Koreje u ukrajinskom ratu kao značajnu eskalaciju koja bi takođe mogla da uzdrma odnose u indo-pacifičkom regionu i otvori vrata za transfer tehnologije iz Moskve u Pjongjang.
Sjevernokorejska ministarka spoljnih poslova Čoe Son Hui sastala se u petak u Moskvi sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovim.
Ukrajina je više puta govorila da joj je potrebna dozvola da koristi zapadno oružje za napade na aerodrome i vojne baze daleko od granice kako bi primorala Rusiju da traži mir.
Kao odgovor, američki zvaničnici su tvrdili da je broj projektila ograničen i da Ukrajina već koristi sopstvene bespilotne letilice dugog dometa da pogodi u Rusiji.

Zelenski pozvao Zapad da pomogne Ukrajini prije nego što sjevernokorejski vojnici dođu na front

Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj u selu Sokolac kod Bijelog Polja, za kojim se tragalo više od 25 dana, uhapšen je jutros nedaleko od Priboja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTiqyNYQFWCs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> To je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. - Jutros oko 3.05 sati, u selu Pribojska Goleša, pripadnici SAJ-a, uz sadejstvo svih drugih policijskih snaga, uhapsili su Aliju Balijagića - saopštio je tamošnji ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121081152_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121081152_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886" data-rendition-name="original" width="720" height="1559" loading="lazy" alt="Uhapšen Alija Balijagić"> <figcaption>Uhapšen Alija Balijagić</figcaption> </figure>  Balijagić je, kako je kazao, zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi. - Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić. Brat i sestra Jovan i Milanka Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja u selu Sokolac kod Bijelog Polja Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju. Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije. Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako su navodili, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.

VIDEO: Alija Balijagić uhapšen u Srbiji

U Crnoj Gori danas se očekuje kratkotrajna stabilizacija vremena, a tokom noći ponovo naoblačenje sa kišom. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u ranim jutarnjim satima će u istočnim i sjeveroistočnim predjelima još biti padavina. 
 
Tokom dana na sjeveru promjenljiva oblačnost, a u južnim predjelima sunčani intervali. 
 
Tokom noći se očekuje jače naoblačenje sa kišom. 
 
U jutarnjim satima umjeren do jak sjeverni vjetar, a u noći na petak duvaće pojačan i jak, na udare olujne jačine vjetar, južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura od minus pet do 11, najviša dnevna od nula do 15 stepeni.

Danas kratkotrajna stabilizacija vremena

nasilju koje vrše združene bande u glavnom gradu Haitija Port-o-Prensu sa ciljem da preuzmu kontorolu nad cijelim gradom, od prošle sedmice je poginulo najmanje 150 ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije (UN). 
 
Navodi se da je broj smrtnih slučajeva u toj karipskoj državi ove godine premašio 4,5 hiljada. 
 
- Posljednji porast nasilja u glavnom gradu Haitija je nagovještaj da gore tek dolazi - upozorio je u saopštenju visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
On je poručio da se nasilje bandi mora odmah zaustaviti.
- Haitiju se ne smije dozvoliti da dalje zapadne u haos. Najmanje 150 ljudi je ubijeno, 92 osobe su povrijeđene i oko 20 hiljada je primorano da napusti svoje domove tokom protekle nedelje - navodi se u Tirkovom saopštenju. 
 
On je rekao da se procenjuje da se četiri miliona ljudi Port-o-Prensa praktično drže kao taoci pošto bande kontrolišu sve glavne puteve u prijestonici i van njega. 
 
Nasilje je dramatično intenzivirano u Port-o-Prensu od 11. novembra, pošto združene bande nastoje da zadobiju punu kontrolu nad glavnim gradom Haitija. 
 
Naoružane bande, koje kontrolišu oko 80 odsto Port-o-Prensa, rutinski napadaju civile, uprkos međunarodnim snagama koje predvodi Kenija i koje su raspoređene da pomognu policiji da uspostavi red. 
 
U glavnom gradu Haitija prošle sedmice borbe je obnovio savez bandi Viv Ansanma koji je u februaru pomogao u svrgavanju tadašnjeg premijera Ariela Anrija.

Najmanje 150 ljudi stradalo za sedmicu sukoba u Haitiju

Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, za vrijeme svog mandata, osim što je nezakonitim smjenama direktora obrazovnih ustanova oštetila državu za više milionski iznos, nostrifikovala je 6.000 sumnjivih diploma sa raznoraznih Univerziteta i fakulteta iz regiona, saznaje nezvanično portal Standard od izvora iz MInistarstva prosvjete.
Bratić je još 2021.godine odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini, najavila da će provjeriti lažne diplome koje su kupovane u bh. entitetu Republici Srpskoj i Srbiji, no osim provjere, kako kaže izvor Standarda, za vrijeme njenog mandata je nostrifikovano njih 6.000.
Nakon odrađene nostrifikacije osobe koje su imale ove diplome mogle su bez ikakvih problema da se zaposle u javnoj upravi Crne Gore, što je postalo gorući problem.
Kako je Standard ranije pisao, najviše lažnih diploma se otkrilo u sistemu zdravstva, što je posbno šokantna činjenica, jer se radi o ljudima koji trebaju da brinu o zdravlju građana, a u stvari nemaju nikakvo znanje iz tih oblasti, već su diplome kupili u regionu.
Najviše diploma stiglo je sa univerziteta iz Republike Srpske.
U tom entitetu Bosne i Hercegovine septembra mjeseca krenula su masovna hapšenja, kad je otkriveno da su rukovodeće osobe sa tih Univerziteta prodavale diplome po cijenam od 3.000 konvertibilnih maraka do 10.000 u zavisnosti od duzine trajanja dobijanja diplome.
Na diplome se u zavisnosti od cijene čekalo od tri do devet mjeseci.
Na listi obrazovnih ustanova našli koje su prodavale diplome našli su se NUBL” Banja Luka; visoka škola za primijenjene i pravne nauke ,,Prometej” Banja Luka; ,,Victoria International University” iz Mostara, kao i visoka škola ,,Union” u Mostaru.
Osim ovih, diplome su prodavali i Internacionalni univerzitet Brčko i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment ,,PIM” Banja Luka.
Zbog prodavanja diploma početkom septembra u Bosni i Hercegovini uhapšeni su rektor banjalučkog Nezavisnog univerziteta (NUBL) Zoran Kalinić, poznat i po tome da je nekada bio čak i kandidat za predsjednika Republike Srpske., zatim suvlasnik Visoke škole za primijenjene i pravne nauke „Prometej” Banjaluka Dragan Ilić.
U ekipi koja je štancala i prodavala diplome kao polovna auta, našao se i v. d. rektora na Univerzitetu modernih nauka “CKM” i direktor na Visokoj školi “Union” Mostar Vladimir Stojanović, kao i rektor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment “PIM” Banjaluka Dragan Đuranović.
U Crnoj Gori, se prema riječima izovra Standarda, upravo sa ovih obrazovnih ustanova dolazi najveći broj kupljenih ili lažnih diploma, pa se sada postavlja pitanje koliko je ljudi bez formalnog znanja, ali sa kupljenim diplomama zaposleno u javnoj upravi.
Kao kontramjeru u borbi protiv lažnih diploma Ministarstvo prosvjete je ove obrazovne ustanove iz regiona stavilo na crnu listu i njihove diplome više neće biti priznate u Crnoj Gori, no šteta je već napravljena u mandatu Vesne Bratić koja je nostrifikovala prethodnih 6.000.
Sada, kako je i ministarstvo ranije najavilo, slijedi detaljno preispitivanje nostrifikovanih diploma i podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba za lažne i neistinite obrazovne isprave.

Vesna Bratić nostrifikovala 6.000 sumnjivih diploma

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: sjeverna-koreja