Južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung rekao je da razmatra izvinjenje Pjongjangu zbog prekograničnih provokacija koje je navodno naredio njegov prethodnik.
Li je u srijedu rekao da smatra da je izvinjenje potrebno nakon optužnice protiv bivšeg predsjednika Jun Suk-jeola prošlog mjeseca zbog navodnog naređenja dronovima s propagandnim letcima da lete iznad Sjeverne Koreje, u pokušaju, kažu tužitelji, da izazove napetosti i poveća svoju političku podršku.
Komentari su stigli dok je Seul obilježavao godišnjicu Junovog proglašenja vanrednog stanja, koje je podstaknuto sličnim namjerama, ali je umjesto toga dovelo do duboke krize u Južnoj Koreji.
Li je tražio dijalog s Pjongjangom nakon što je postao predsjednik, ali njegove ponude sjevernokorejski vođa Kim Džong Un do sada je ignorisao.
- Osjećam da bih se trebao izviniti, ali oklijevam to reći naglas. Bojim se da bi se, ako to učinim, to moglo iskoristiti kao materijal za ideološke bitke ili optužbe da sam pro-Sjever - rekao je Li na konferenciji za novinare u Seulu.
Sjeverna Koreja optužila je Junovu vladu da je u oktobru 2024. tri puta letjela dronovima iznad Pjongjanga kako bi bacala propagandne letke, prenosi Al Jazeera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Južnokorejski predsjednik razmatra izvinjenje Sjevernoj Koreji

Sjeverna Koreja je kao obavezni predmet od četvrtog razreda osnovne škole uvela ruski jezik.
Ruski ministar za zaštitu životne sredine i jedan od predsjedavajućih međuvladine komisije Rusije i Sjeverne Koreje Aleksander Kozlov, rekao je da je ruski jedan od tri najpopularnija strana jezika u Severnoj Koreji.
On je dodao da u Rusiji 3.000 đaka i 300 studentata uči korejski jezik.
Kozlov je takođe izjavio i da je prošle godine 96 građana Sjeverne Koreje primljeno na ruske univerzitete, kao i da Rusija u Sjevernoj Koreji gradi centar koji će služiti za učenje ruskog jezika.
Tradicionalno jake, ruske veze sa Sjevernom Korejom dodatno su ojačane od invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Sjeverna Koreja snabdijeva Rusiju oružjem i šalje trupe da se bore na frontu i da razminiraju Kursku oblast, rusku teritoriju koju je Ukrajina nakratko okupirala, piše Politiko.
Takođe je primijećeno da dvije od najproduktivnijih sajberkriminalnih grupa povezanih sa državama, ruski Gamaredon i sjevernokorejski Lazaru kako razmjenjuju resurse.
U avgustu 2025. ruski turisti pohrlili su u sjevernokorejska ljetovališta nakon što su ruske aviokompanije uspostavile direktne letove za Pjongjang, dodaje portal.

1250x600

U Sjevernoj Koreji ruski jezik uveden kao obevazan predmet u školama

Sjeverna Koreja ispalila je balističku raketu istočno od svoje obale, saopštile su Južna Koreja i Japan.
Južnokorejska vojska izvijestila je da je riječ o raketi kratkog dometa lansiranoj iz sjeverozapadne regije zemlje, u blizini kineske granice. Raketa je preletjela oko 700 kilometara, a južnokorejski i američki nadzorni sistemi uočili su pripreme za lansiranje i pratili projektil tokom leta.
Informacije su podijeljene i s Japanom, čija je vlada saopštila da je raketa vjerovatno pala izvan japanskog isključivog ekonomskog pojasa.
<h3>Tramp izrazio spremnost na novi susret s Kimom</h3>
Američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje posjetio je Južnu Koreju, gdje je izrazio spremnost na ponovni susret sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Džong Unom. Do posljednjeg trenutka vjerovalo se da bi se sastanak mogao održati tokom Trampove azijske turneje, ali do susreta nije došlo. Tramp je, međutim, poručio da je spreman ponovo posjetiti regiju kako bi se sastao s Kimom.
<h3>Pjongjang najavio odgovor na sankcije</h3>
Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca, uoči posjete Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga južnoj susjednoj zemlji, lansirala nekoliko raketa kratkog dometa, uključujući jednu za koju tvrdi da je nadzvučna.
Dan prije novog lansiranja, sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da Trampova administracija „antagonizira“ Pjongjang uvođenjem sankcija protiv njenih institucija i pojedinaca zbog navodnog pranja novca. Ministarstvo je najavilo odgovor, ali nije preciziralo kakav.

Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu kratkog dometa

Kim Jong Nam, bivši ceremonijalni šef države Sjeverne Koreje i doživotni pristalica vladajuće dinastije, preminuo je u 98. godini, javili su danas državni mediji.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un odao je poštu preminulom, prenijela je zvanična novinska agencija KCNA.
Od 1998. do 2019, Kim Jong Nam je bio na čelu Vrhovne narodne skupštine, ceremonijalne funkcije koja mu je davala simboličnu ulogu šefa države, dok su stvarnu moć u Sjevernoj Koreji držali Kim Džong Un i članovi njegove porodice.
Godine 2018, Kim Jong Nam je predvodio sjevernokorejsku delegaciju na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Južnoj Koreji.
Južnokorejski mediji su tada prenijeli da je Kim Jong Nam ustupio počasno mjesto Kim Jo Džong, sestri Kim Džon Una, tokom sastanka sa južnokorejskim zvaničnicima.
To je pokrenulo spekulacije da su mu takvi gestovi pomogli da decenijama zadrži poziciju na političkoj sceni Pjongjanga.

Preminuo Kim Jong Nam, bivši ceremonijalni šef države Sjeverne Koreje

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je 27. oktobra u Kremlju najvišeg sjevernokorejskog diplomatu, dok su ruske snage nastavile svoj prodor u istočnoj Ukrajini, prodirući u ključni grad usred žestokih borbi.
Sjevernokorejski mediji su izvijestili da je ministarka vanjskih poslova Čo Son Hui razgovarala o "mnogim budućim projektima za stalno jačanje i razvoj" bilateralnih odnosa. Putinu je prenijela poruku lidera Kim Džong Una o "bratskom odnosu", bez mnogo detalja.
Sjeverna Koreja postala je ključni pomagač skoro četverogodišnje ruske invazije na Ukrajinu, šaljući artiljeriju, rakete i trupe svom većem susjedu. Pjongjang je zauzvrat dobio rusku vojnu tehnologiju i ekonomsku pomoć.
Posjeta sjevernokorejske ministarke dolazi u trenutku kada se Rusija bori da održi nivo regrutacije usred rastućih gubitaka i nižih finansijskih podsticaja. Rusija je prošle sedmice saopštila da će nastojati da koristi rezerviste za odbranu civilne infrastrukture nakon porasta ukrajinskih napada dronova dugog dometa.
Takav potez bi potencijalno omogućio Moskvi da oslobodi više trupa za borbu na frontu, gdje trpi značajne gubitke dok nastoji da zauzme dobro branjenu ukrajinsku teritoriju. Navodno Rusija takođe nastoji regrutirati više stranih boraca kako bi popunila prazninu.
Sjeverna Koreja je do sada bila najveći dobavljač stranih trupa Rusiji, poslavši prošle godine, prema izvještajima, 11.000 vojnika kako bi pomogli Moskvi da potisne ukrajinske snage iz ruske Kurske regije. Sjevernokorejski mediji nisu rekli da li je Čo razgovarala o slanju dodatnih vojnika u Rusiju.
Uprkos ogromnim gubicima na frontu, ruske oružane snage nastavljaju napredovati u istočnoj Ukrajini. Oko 200 ruskih vojnika ušlo je u ključni logistički grad Pokrovsk u Donjeckoj regiji.
U svom noćnom obraćanju 27. oktobra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija koncentrirala svoje najveće napadne snage izvan Pokrovska. Rekao je da trenutno postoji "značajna napadačka aktivnost" oko Pokrovska, uključujući i unutar grada, ali nije dao procjenu situacije.
Rusija pokušava zauzeti grad više od godinu.
Zelenski je rekao da je održao sastanak s proizvođačima dronova i raketa dugog dometa, rekavši da je spreman potpisati trogodišnje ugovore s kompanijama koje proizvode najefikasnije oružje. Ukrajinski lider je naveo da je finansiranje oružja osigurano.
Ukrajina smatra oružje dugog dometa ključnim alatom za okončanje najdužeg rata u Evropi u posljednjih nekoliko decenija i koristila je domaće dronove i rakete za izvođenje dubokih udara na ruske rafinerije nafte, ključni izvor državnih prihoda. Međutim, tražila je snažnije zapadne rakete, uključujući Tomahavke američke proizvodnje, kako bi uništila ta postrojenja.
Izvoz ruske nafte čini oko trećine ukupnih prihoda saveznog budžeta i stoga je ključan za finansiranje rata Kremlja. Udari na rafinerije dolaze usred pada cijena nafte i najtežih zapadnih sankcija protiv Rusije u posljednjih nekoliko mjeseci, što pogoršava ekonomske probleme zemlje.
Prošle sedmice, Sjedinjene Američke Države sankcionisale su dva najveća ruska proizvođača nafte i signalizirale da bi treće strane koje kupuju njihovu proizvodnju - poput Kine i Indije - mogle biti kažnjene. Američke sankcije uslijedile su nakon sličnog koraka Velike Britanije, a uslijedile su sankcije EU ruskoj naftnoj industriji.
- Globalne sankcije i naša preciznost praktično se sinhronizuju kako bi se ovaj rat okončao pod uslovima koji su fer za Ukrajinu - rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 27. oktobra.
Prethodno je istog dana kazao da Ukrajina i Evropska unija namjeravaju pripremiti plan prekida vatre u roku od sedam do deset dana.
Na sastanku Koalicije voljnih, grupe od više od 20 zemalja koje podržavaju Ukrajinu u Londonu prošle sedmice, britanski premijer Kir Starmer i lideri EU izložili su četiri koraka za koje se nadaju da će prisiliti Putina za pregovarački sto: finansijska podrška Ukrajini zamrznutim ruskim rezervama, nametanje strožih sankcija, isporuka više oružja dugog dometa i pružanje veće protivvazdušne odbrane.
Otkako je drugi put preuzeo dužnost u januaru, američki predsjednik Donald Tramp pokušava da navede Putina da pristane na prekid vatre, ali ga je lider Kremlja svaki put odbijao, kladeći se - kažu stručnjaci - da će se zapadna koalicija s vremenom raspasti.
Nakon posljednjeg poziva s Putinom ranije ovog mjeseca, Tramp je prvobitno rekao da će se sastati s ruskim liderom u narednim sedmicama u Budimpešti, ali je kasnije odustao od toga, rekavši da nije vidio napredak u mirovnom procesu.
Tramp je potom uveo potencijalno snažne sankcije za naftu, što je prvi put da je uveo kazne Rusiji od povratka u Bijelu kuću.
Rusija je prošle sedmice poslala specijalnog izaslanika za investicije i ekonomsku saradnju Kirila Dmitrijeva, tečnog govornika engleskog jezika koji je studirao u Sjedinjenim Državama, u Vašington na razgovore. Nije jasno kakav je bio ishod tih razgovora.
U videu koji je objavio na Telegramu 26. oktobra, Dmitrijev je rekao da je Moskva "posvećena konstruktivnom dijalogu i jasnom saopštavanju stava Rusije".
Usred toga što se Zapad, čini se, ujedinjuje s Kremljem, Rusija je ove sedmice objavila da je uspješno testirala novu interkontinentalnu krstareću raketu sposobnu za nuklearno oružje, što je izazvalo kritike Vašingtona.
Kremlj se tokom rata više puta okrenuo zveckanju nuklearnim oružjem kako bi potkopao odlučnost Zapada i stvorio podjele unutar koalicije. Tramp je ponekad upozoravao da se ne šalje snažna vojna pomoć Ukrajini, rekavši da bi to moglo izazvati nuklearni rat. Međutim, ovaj put je uzvratio Putinu.
- Morate okončati rat. Rat koji je trebao trajati jednu sedmicu sada je u svojoj skoroj četvrtoj godini. To je ono što biste trebali učiniti, umjesto testiranja raketa - rekao je Trump putujući iz Kuala Lumpura u Tokio.&nbsp;

Putin se ponovo fokusira na Pjongjang, Zelenski na oružje dugog dometa

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da bi želio da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom tekuće posjete Aziji.
- Želio bih, otvoren sam za to - rekao je američki predsjednik novinarima u avionu na putu za Maleziju, dodajući da je „imao odličan odnos“ sa Kimom, prenosi BiBiSi (BBC).
Tramp je ušao u istoriju tokom svog prvog mandata, postavši prvi aktuelni američki predsjednik koji je kročio u Sjevernu Koreju 2019. godine.
Njih dvojica su se sastali tri puta tokom Trampovog prethodnog mandata, ali nisu uspjeli da se dogovore o programu denuklearizacije. Sjeverna Koreja je od tada sprovela više testova interkontinentalnih raketa.
Na pitanje da li bi priznao Sjevernu Koreju kao nuklearnu državu, Tramp je rekao: „Mislim da su oni neka vrsta nuklearne sile. Imaju mnogo nuklearnog oružja, samo ću to reći“.
Kim je rekao da je otvoren za novi sastanak sa Trampom, pod uslovom da SAD prestanu da iznose svoj „apsurdni zahtjev“ da Sjeverna Koreja odustane od svog nuklearnog oružja.
- I dalje imam dobro sjećanje na predsjednika Trampa - rekao je Kim u govoru prošlog mjeseca, prema državnim medijima.
Trampova prva stanica na azijskoj turneji biće Malezija, gdje će prisustvovati samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), a potom će u Busanu, u Južnoj Koreji, biti na samitu APEK-a, gdje će sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Tramp želi sastanak sa Kim Džong Unom

Najmanje je dvoje mrtvih, a veliki broj povrijeđenih nakon pucnjave na zabavi u kojoj je najmanje 13 ljudi pogođeno hicima iz vatrenog oružja.
Pucnjava se desila u Sjevernoj Karolini, u subotu rano ujutru.
- U ovom trenutku znamo da je 13 upucanih, dvoje mrtvih, a nekoliko ljudi u veoma ozbiljnom stanju, ljekari im se bore za život - rekli su iz policije.
Policija je saopštila da je pucnjava bila na ogromnoj zabavi, a da je nakon prvih hitaca čak 150 ljudi se razbježalo i nije dočekalo dolazak snaga reda na lice mjesta.

Sjeverna Koreja: U pucnjavi na zabavi najmanje dvoje mrtvih, 13 povrijeđenih

Sjeverna Koreja zaobilazi sankcije UN koristeći kriptovalute za trgovinu robom i oružjem, dok šalje IT radnike u inostranstvo da peru novac i generišu prihod.
Pod Kim Džong Unom, Pjongjang je pojačao sajber napade, način na koji zemlja, koja je pod višestrukim međunarodnim sankcijama zbog svojih zabranjenih vojnih programa, prikuplja devize.
Tim za praćenje multilateralnih sankcija (MSMT), zadužen za praćenje sprovođenja sankcija UN protiv Sjeverne Koreje, utvrdio je da su sjevernokorejski hakeri pronevjerili najmanje 1,65 milijardi dolara između januara i septembra 2025. godine.
Od ovog iznosa, 1,4 milijarde dolara je pronevjereno u februaru sa berze kriptovaluta Bybi, prema izvještaju MSMT.
Ove pronevjere su dodatak ilegalnim dobicima Sjeverne Koreje od kriptovaluta, koji su iznosili 1,2 milijarde dolara u 2024. godini, navodi MSMT.
Pjongjang ulaže ova sredstva u "nelegalni razvoj svojih programa oružja za masovno uništenje i balističkih raketa", navodi se u izvještaju.
Dodaje se da su sjevernokorejski zvaničnici koristili kriptovalute za transakcije vezane za nabavku, uključujući prodaju i transfer vojne opreme i sirovina poput bakra, koje se koriste u proizvodnji municije.
Zemlja je takođe zaobišla sankcije UN slanjem državljana specijalizovanih za IT u najmanje osam zemalja.
Većina je otišla u Kinu, ali ostali u Rusiju, Laos, Kambodžu, Ekvatorijalnu Gvineju, Gvineju, Nigeriju i Tanzaniju.
MSMT je otkrio da Pjongjang navodno razmatra slanje "40.000 radnika u Rusiju, uključujući nekoliko delegacija IT radnika".
Prema sankcijama UN, sjevernokorejskim radnicima je zabranjeno da zarađuju novac u inostranstvu.
Pjongjang je posljednjih godina dobio ključnu podršku od Rusije, šaljeći i hiljade sjevernokorejskih vojnika da se bore zajedno sa ruskim snagama protiv Ukrajine.
MSMT je osnovan u oktobru 2024. godine. Uključuje Australiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Holandiju, Novi Zeland, Južnu Koreju, Veliku Britaniju i SAD.

Sjeverna Koreja koristi kriptovalute da bi zaobišla sankcije

Sjeverna Koreja danas je ispalila najmanje jednu balističku raketu, saopštila je južnokorejska vojska.
Taj "neidentifikovani" projektil ispaljen je u pravcu istoka prema genaralštabu južnokorejske vojske, navedeno je u saopštenju.
Ovo je, koliko je poznato, prvi put da Pjongjang ispaljuje balističku raketu od juna, kada je inaugurisan južnokorejski predsjednik Li Džae-mjung, koji je rekao da nastoji da poboljša odnose svoje zemlje sa Sjevernom Korejom.
Raketa je ispaljena uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (Apek), koji treba da se održi u južnokorejskom gradu Gjeongdžuu 31. oktobra i 1. novembra, a tom skupu treba da prisustvuje i predsjednik SAD Donald Tramp.
Američki predsjednik je rekao ranije da se nada da će se sastati sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, možde i ove godine, poslije više razgovora sa njim tokom svog prvog mandata.
Sjevernokorejski lider je rekao da je spreman ponovo da stupi u kontakt sa SAD ako Vašington odustanu od ideje da njegovoj zemlji uskrate pravo na nuklearno oružje.
Ranije ovog mjeseca Sjeverna Koreja predstavila je svoju, kako je rečeno "najmoćniju" interkontinentalnu balsističku raketu, tokom vojne parade u Pjongjangu održane povodom 80. godišnjice vladajuće partije, a kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Rusije i Kine.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un nadgledao je veliku vojnu paradu na kojoj je pred međunarodnim dužnosnicima predstavio novu interkontinentalnu balističku raketu, izvijestio je u subotu državni medij KCNA. 
 
Parada, koja je započela kasno u petak, obilježila je 80. godišnjicu osnivanja vladajuće Radničke stranke, a uslijedila je nakon proslave u četvrtak.
Kineski premijer Li Qiang, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, kao i čelnik vijetnamske Komunističke partije To Lam, viđeni su uz Kima na paradi. 
 
Na vojnoj paradi, Sjeverna Koreja koja posjeduje nuklearno oružje predstavila je svoju najnapredniju interkontinentalnu balističku raketu Hwasong-20, koju je KCNA opisala kao "najjači nuklearni strateški sistem naoružanja". 
 
Serija interkontinentalnih balističkih raketa Hwasong dala je Sjevernoj Koreji mogućnost ciljanja bilo gdje na američkom kopnu, ali ostaju pitanja o sofisticiranosti njenog sistema navođenja za dosezanje cilja i sposobnosti bojeve glave koju nosi da izdrži ponovni ulazak u atmosferu.
- Trebali bismo očekivati da će sistem biti testiran prije kraja ove godine- rekao je za Reuters Ankit Panda iz američke Carnegiejeve fondacije za međunarodni mir.
Ostalo oružje koje je bilo izloženo uključivalo je hipersonične balističke rakete, krstareće rakete, novu vrstu višecijevnog bacača raketa i lanser za samoubilačke dronove, rekao je Hong Min, sjevernokorejski analitičar u Korejskom institutu za nacionalno ujedinjenje. 
 
Kim je ranije u petak razgovarao s Medvedevom, koji je rekao da žrtva sjevernokorejskih vojnika koji se bore za Rusiju u njenoj vojnoj kampanji u Ukrajini dokazuje povjerenje u odnose između dviju zemalja. 
 
Kim je rekao Medvedevu da se nada nastavku jačanja saradnje s Rusijom i bliskom sudjelovanju u raznolikim razmjenama kako bi se postigli zajednički ciljevi, navela je KCNA. 
 
Vijetnam i Sjeverna Koreja takođe su potpisali sporazume o saradnji u raznim područjima, uključujući između ministarstava odbrane, vanjskih poslova i zdravstva, saopštila je KCNA bez navođenja detalja.

Sjeverna Koreja pokazala novu interkontinentalnu balističku raketu

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sjeverna-koreja