Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja doprinijelo bi većoj zaposlenosti i povećanju kvaliteta života žena na dugi rok, naročito u opštinama sjevera Crne Gore, koje imaju najveće stope nezaposlenosti, ocijenili su u Centru za ekonomske i evropske studije (CEES).
Uprkos tome, kako kažu u CEES-u, rodna dimenzija još nije adekvatno integrisana u budžetske procese lokalnih samouprava, niti su strateški planovi razvoja dovoljno usklađeni s realnim potrebama žena, posebno u oblastima koje su najosjetljivije na klimatske promjene, poput poljoprivrede i turizma.
- Jedan od ključnih problema jeste neprilagođenost regulatornog okvira za uvođenje rodno odgovornog budžetiranja na lokalnom nivou. Za razliku od pojedinih zemalja u regionu, opštine u Crnoj Gori nemaju zakonsku obavezu izrade programskog budžeta, koji je preduslov za integraciju rodne perspektive u budžetski ciklus. Takođe, u postojećim lokalnim budžetima nije jasno prepoznat uticaj klimatskih promjena, poput suša, poplava i odsustva snijega, na zaposlenost i prihode žena u sektorima poljoprivrede i turizma - ocijenjeno je u saopštenju CEES-a.
Centar za ekonomske i evropske studije kroz projekat „Rodno odgovorno finansiranje otpornosti na klimatske promjene u opštinama sjevera Crne Gore“ radi na pripremi preporuka za izmjene podzakonskih akata, kako bi se rodno odgovorno budžetiranje integrisalo u strateško planiranje i budžetske procese lokalnih samouprava.
- Izmjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i dodatna regulativa, stvoriće pravne pretpostavke za usvajanje ovog modela u lokalnim budžetima, posebno u kontekstu sve većeg uticaja klimatskih promjena na finansijsku stabilnost opština - naveli su u saopštenju.
Paralelno sa normativnim izmjenama, neophodno je, navode, jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za sprovođenje rodno odgovornog budžetiranja, kroz edukaciju kadrova, unapređenje informacionih sistema i uvođenje transparentnijih budžetskih procesa.
Projekat CEES-a se implementira u saradnji sa NVO „Ženska akcija“, uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), Gender Budget Watchdog Network (GBWN) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

CEES: Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja važno za povećanje zaposlenosti žena na sjeveru

U Crnoj Gori su aktivna 43 kapitalna projekta iz oblasti ekologije, a njihova ukupna predračunska vrijednost je više od 185 miliona eura, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
On je to kazao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Posebnog kluba Radinke Ćinćur šta će preduzeti za bolji i kvalitetniji život žena, a time i opstanak društva na prostoru sjevera.

Ćulafić je rekao da je na sjeveru Crne Gore, prema podacima koji su aktuelni u Upravi za kapitalne projekte, aktivno više od 150 kapitalnih projekata, u različitim oblastima.

On je podsjetio da je Vlada 8. novembra usvojila informacije kojima je utvrdila listu novih prioritetnih infrastrukturnih projekata, kao i listu projekata od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Kako je kazao Ćulafić, Informacija o Predlogu liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz kapitalnog budžeta u narednoj godini obuhvata 27 novih projekata, od kojih 14 u sjevernom dijelu Crne Gore.

Prema njegovim riječima, Informacijom o Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u narednoj godini definisano da je od 14 novih „zrelih“ projekata, deset na sjeveru Crne Gore.

Ćulafić je kazao da su, prema tome, od 41 novoopredijeljenog kapitalnog projekta, 24 projekti iz različitih oblasti, a koji će se realizovati na sjeveru Crne Gore.

- U ovom trenutku u Upravi za kapitalne projekte aktuelna su 43 projekta koja potpadaju pod program ekologije, a njihova ukupna predračunska vrijednost je iznad 185 miliona eura - naveo je Ćulafić.

Od te ukupne vrijednosti, kako je dodao, oko 106 miliona eura „otpada“ na projekte koji se realizuju ili će biti realizovani u opštinama na sjeveru Crne Gore.

- Dakle, ako se uzme u obzir jedan od bazičnih strateških dokumenata Vlade – Platforma ekonomskog oporavka 2022-2026, koja opštu ekonomsku aktivnost naslanja na kapitalne investicije, smatram da se konkretnim koracima Vlade demonstrira jasna opredijeljenost da se sjever države razvija - kazao je Ćulafić.

On je ocijenio da se oporavak sjevera dešava, da je proces u toku, ali da nije jednostavan, uzimajući u obzir kolio dugo je bio zapostavljen.

- Ipak, ohrabruje me činjenica da se Vlada vrlo jasnim koracima okrenula sjeveru, i očekujem da i u pogledu demografskih indikatora dobijemo pozitivan efekat - naveo je Ćulafić.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana koliko iznosi kapitalni budžet za narednu godinu za sjever u oblasti ekologije, i koji iznosi su po opštinama, kazao da u Beranama ukupna vrijednost planiranih projekata iznosi 35 miliona eura.

Ćulafić je rekao da ukupna vrijednost planiranih projekata u Petnjici iznosi sedam miliona, a u Andrijevici dva miliona eura.

Kako je naveo, vrijednost planiranih projekata u Kolašinu iznosi pet miliona eura, pri čemu se čeka konačna procjena vrijednosti sanacije odlagališta otpada u Bakovićima.

Ćulafić je kazao da vrijednost planiranih projekata u Pljevljima iznosi 30 miliona eura, na Žabljaku 2,2 miliona, u Plavu 2,5 miliona, Mojkovcu 13,5 miliona, Rožajama 550 hiljada, a u Plužinama 600 hiljada eura.

On je rekao da su Bijelom Polju planirani projekti vrijedni ukupno 6,9 miliona eura, dodajući da se čeka dostavljanje projekta za izgradnju vodovoda i postrojenja za prečišćavanje vode za piće.

- Prethodno navedeni podaci ne uključuju vrijednost projekata koji će na sjeveru biti realizovani u narednoj godini, a koji su definisani na sjednici Vlade od 8. novembra - naveo je Ćulafić.

On je, odgovarajući na pitanje Ćinćur o novom Zakonu o upravljanju otpadom, rekao da se ne radi o nametu građanima, nego o podsticaju cirkularnog kretanja novca i multiplikacije njegove potrošnje u pozitivnom smjeru.

- U izvjesnom smislu, građani plaćaju podsticajne programe za podizanje nivoa svijesti o značaju životne sredine - naveo je Ćulafić.

On je kazao da je cilj zabrane upotrebe plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, da se smanji upotreba plastičnih kesa, imajući u vidu da njihovo nepropisno odlaganje ima negativne efekte po životnu sredinu.

- Smatramo da će se tom zabranom značajno unaprijediti postojeće stanje upravljanja otpadom, na način da će se onemogućiti odlaganje velikih količina otpadnih kesa na javnim i drugim površinama - dodao je Ćulafić.

500x500

1250x600

1084x550

Ćulafić: Aktivna 43 kapitalna projekta iz oblasti ekologije vrijedna 185 miliona eura

U &nbsp;Bošnjačkoj stranci ocijenili su da je Crna Gora od njihovog ulaska u Vladu Crne Gore značajno bliža Evropskoj uniji i najavili razvojne projekte na sjeveru naše zemlje.
- Nakon što su ministri u 44. Vladi Crne Gore koji dolaze iz Bošnjačke stranke, odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore, još jednom jasno i nedvosmisleno potvrdili i kroz konkretne rezultate pokazali - što je uglavnom i priznato od strane parlamentarne opozicije, da u Vladi štite inetrese svih građana Crne Gore, te nezavisnu, građansku, NATO i evropsku Crnu Goru jučerašnje odluke Vlade o listama projekata od izuzetnog državnog značaja i o prioritetnim projektima za finansiranje u 2025. godini potvrdile su i da je Bošnjačka stranka uspjela da u razvojni fokus vrati sjever Crne Gore i projekte koji su značajni za ravnomjerni regionalni razvoj i razvoj nerazvijenih opština - poručili su u saopštenju.
Navode da ovim saopštenjem žele da podsjete javnost u Crnoj Gori da su, kada su donijeli odluku o ulasku u 44. Vladu Crne Gore, kroz pisani sporazum sa premijerom Milojkom Spajićem i pokretom Evropa sad insistirali upravo na ova dva ključna uslova: Nezavisna i građanska Crna Gora kao članica NATO saveza sa jasnom evropskom agendom i bez promjene spoljnopolitičkih prioriteta i ubrzani razvoj sjevera Crne Gore i ostalih nerazvijenih ili manje rezviienih područja kroz jasno definisane prioritetne projekte u cilju smanjenja regionalnih razlika u razvoju i zaustavljanja migracija stanovništva.
- Crna Gora je od ulaska BS u Vladu do danas značajno bliža Evropskoj uniji i ima jasan evropski put, snagu da sprovodi reforme u cilju ispunjenja evropske agende i najjasniju evropsku perspektivu od početka pristupnog procesa. S druge strane, pored projekata koji su već u fazi realizacije, Vlada Crne Gore je na juče održanoj sjednici definisala kao projekte od izuzetnog državnog značaja ili prioritetne projekte za finansiranje iz budžeta za 2025. godinu i one projekte iz Sporazuma koji Bošnjačka stranka ima sa PES-om, koji nisu u fazi realizacije, a za koje je postojao minimum pretpostavki da dobiju takav status - istakli su u Bošnjačkoj stranci.
Najavljuju da će u narednom periodu, pored posvećenosti sprovođenju reformi koje će nas 2028. godine učiniti novom članicom EU, biti snažno fokusirani na rješavanje demografskih izazova sa kojima je naročito suočen sjever Crne Gore.
- A najviše bošnjačka populacija, čemu svjedoče i rezultati popisa stanovništva, za šta &nbsp;je važan snažniji i brži ekonomski rast, otvaranje novih, održivih radnih mjesta i stvaranje boljih uslova za život građana - dodali su u saopštenju.

BS: Crna Gora je od ulaska naše stranke u Vladu značajno bliža EU, kreću razvojni projekti na sjeveru države

Kad 17. septembra jedan od dvojice sudija u rožajskom Osnovnom sudu ode u penziju, biće dosta problema kad je riječ o funkcionisanju pravosuđa u toj pograničnoj opštini.
Naime, u Osnovnom sudu u Rožajama tada će ostati samo Mirsad Mujević, koji je ujedno i predsjednik suda i portparol. Primjer Rožaja najbolje odslikava probleme sa deficitom sudijskog kadra na sjeveru države. Za sud u Rožajama konkursi su redovno raspisivani, ali sudija zainteresovanih za rad u gradu na Ibru odavno nema. Zbog nedostatka sudijskog kadra, dalji rad Osnovnog suda u gradu sa oko 25 hiljada stanovnika pod velikim je opterećenjem, ali i pod znakom pitanja.
Kompletan teret dijeljenja pravde u Rožajama uskoro će pasti na leđa sudije Mujevića, koji za Dan kaže da radi bez odmora – danonoćno.
– Nije lako, ali se mora. Valjda će se nešto promijeniti nabolje – kaže Mujević.
Podsjeća da je ne tako davno sudijsku funkciju u rožajskom Osnovnom sudu obavljalo šest sudija i predsjednik suda.
– To je optimalan broj sudija, s obzirom na broj predmeta koje ovaj sud ima u radu. Međutim, od početka 2022. godine, u ovom sudu su upražnjena tri sudijska mjesta, tako da sudijsku funkciju trenutno obavljamo ja, kao predsjednik suda, i jedan sudija koji će za koji dan u penziju – rekao je Mujević.
Problem je utoliko ozbiljniji jer je Rožaje opština s pojačanom međugraničnom frekvencijom, što sudske predmete čini težim, a njihov priliv je iz godine u godinu sve veći.
– Mi smo 2023. godine imali u radu 3.689 predmeta, od kojih je u prošloj godini primljeno 2.725, a 944 predmeta su prenijeta iz prethodnog perioda, tako da su sudije ovog suda prosječno bile opterećene sa po 1.844 predmeta – istakao je Mujević.
Sudija bjelopoljskog Višeg suda i član Sudskog savjeta Sanja Konatar ukazala je u izjavi za Dan na opšti deficit kadrova u crnogorskom pravosuđu. Prema njenim riječima, trenutno je upražnjeno 59 sudijskih mjesta.
– Od toga je u osnovnim sudovima upražnjeno 39 mjesta, od čega 20, ili polovina, na sjeveru. U višim sudovima u Bijelom Polju i Podgorici upražnjena su četiri sudijska mjesta, s tim što u Bijelom Polju funkciju ne obavlja ni sudija koji je udaljen zbog krivičnog postupka koji je protiv njega pokrenut – objašnjava Konatar.
Prema njenim riječima, sve tri grane vlasti u sinergiji moraju uložiti napor da se pronađe rješenje za popunjavanje sudijskog kadra u manje atraktivnim gradovima.
– Treba da im se obezbijedi dodatak na zaradu i riješi stambeno pitanje. Neophodno je, takođe, da Ministarstvo pravde prihvati predlog Sudskog savjeta za skraćivanje perioda inicijalne obuke za sudije osnovnih sudova na šest mjeseci. Sve to je neophodno što prije preduzeti da bi se popunio sistem, koji je trenutno preopterećen, prije potpunog kolapsa – upozorava Konatar.

Osnovnim sudovima na sjeveru fali 20 sudija

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Andrija Nikolić, poručio je da će već sjutra predati Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) spisak od preko 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju.
- S obzirom na to da se neobaviješteni MUP aktivno uključio u predizbornu kampanju u korist parlamentarne većine - kazao je Nikolić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMNikolic%2Fstatus%2F1909274380468642282&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.0645%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmup-spekulacija-koja-podsjeca-na-onu-koja-je-sa-iste-adrese-dosla-uoci-izbora-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Sjutra predajemo spisak birača koji uporedo glasaju i u Nikšiću i u Trebinju

Visoka predstavnica EU i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas najavila je danas paket vojne pomoći Crnoj Gori u iznosu od 6 miliona eura u okviru Evropskog mirovnog fonda, potvrđujući posvećenost EU jačanju odbrambenog sektora zemlje, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Tokom posjete Vojnom aerodromu u Podgorici, Kalas se sastala sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem i prisustvovala demonstraciji dijela opreme crnogorske vojske za traganje i spašavanje, alpinizam i zaštitu od atomsko-biološko-hemijskih prijetnji (ABHO).
Vojna oprema finansirana iz EU sredstava unaprijediće operativnu spremnost Vojske Crne Gore, poboljšaće njenu sposobnost da odgovori na opasne prijetnje i ojačati njene kapacitete, uz podršku učešću u EU misijama i operacijama.
Paket podrške, koji je usvojio Savjet EU 28. februara 2025. godine, uključuje opremu za rad u ekstremnim hladnim uslovima, opremu za hemijske, biološke, radiološke i nuklearne operacije, opremu za helikoptersko traganje i spašavanje, kao i prateće zalihe, usluge i obuke.
Visoka predstavnica Kaja Kalas ponovila je snažnu podršku EU putu Crne Gore ka članstvu. "Ova pomoć je puno više od simboličnog izraza solidarnosti – to je strateški podsticaj bezbjednosti i otpornosti Crne Gore. Dok Crna Gora pravi krupne korake ka EU, produbljujemo naše zajedničko opredjeljenje za mir i stabilnost u regionu", izjavila je ona.
Ministar odbrane Krapović je istakao da će ovom donacijom Crna Gora unaprijediti nacionalne odbrambene i vojne kapacitete u dijelu ABHO sposobnosti, potrage i spašavanja i opreme za ekstremne vremenske uslove, što će biti benefitno i u kontekstu smjernica koje Vojska Crne Gore dobija i kroz NATO Ciljeve sposobnosti.
Navedeni paket vojne podrške dopunjava šire napore EU za sigurnost i otpornost na Balkanu, uključujući regionalnu inicijativu za pomoć razvoju vojnih medicinskih kapaciteta, koja takođe uključuje Crnu Goru.

EU obezbijedila Crnoj Gori 6 miliona eura podrške za vojnu opremu

Živimo u svijetu koji se bori da opstane, pa bi trebalo da u tu borbu uđemo ozbiljno i shvatimo da sve što nas okružuje ima veliku tendenciju da nestane, &nbsp;da samo borba čovjeka može da spasi i da moramo da sačuvamo ono što se sačuvati može - kazala je politikološkonja i kulturološkinja Minja Marđonović, u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E.
U Kolašinu će se ,13.aprila u 20 sati, održati promocija romana u jednom &nbsp;zanimljivom konceptu.
- Volim malo da izađem iz formalnosti institucija, iako je to sada najpopularnija riječ na Balkanu. Ja sam se malo deinstitucionalizovala i odlučila da to bude u jednom kafiću, crnogorsko- francuskog prijateljstva, koji je jedan od najstarijih na sjeveru Crne Gore, iz 1982.godine. Tamo ću se družiti malo sa publikom. Volim da forsiram tu ideju da ako želimo razvoj moramo ravnomjerno da napredujemo i da se razvijamo. Kad govorimo o sjeveru Crne Gore, to je najsiromašniji sjever u Evropi i to je taj politički ekonomski paradoks koji je naša odgovornost. Želim da doprinesem i počnem od onoga čime se bavim, a to je kultura. Mali su budžeti ali srce je veliko i ideja postoji i mnogo se radujem. Prvi put u Kolašinu sa romanima - rekla je Marđonović.
Smatra da su i porazi za ljude, jer bez njih pobjede nema i dodaje da više voli da bude poražena nego da porazi.&nbsp;
- &nbsp;Volim da budem poražena i da se onda iz toga dignem kao feniks, da kažem da u tome ima pobjede. Čovjek je smrtan i mora umrijeti, što bi rekao Njegoš, a ja bih rekla čovjek je grešan i mora griješiti. I to može biti poraz, ali volim da probam da pobijedim. Važno da vjerujem, da u toj vjeri i nadanju može nešto biti bolje je suština života i suština promjene, ali da nema samo crno ili bijelo. Nije čovjek samo dobar ili loš nego je i dobar i loš, a gdje će više da nagne to je do nas samih i ja se trudim &nbsp;da više nagnem na ovo dobro - istakla je Marđonović.
Borba je smisao njenog života, dodaje, i ističe da život može biti bajka.
,Živimo u svijetu koji se bori da opstane, pa sad bi mi trebalo da u tu borbu uđemo ozbiljno i da shvatimo da sve što nas okružuje ima veliku tendenciju da nestane. Mislim da nema recepta, jer ne znam sad šta je sve lijek, ali želim da budem bolja, želim da priznam da sam pogriješila, ne želim više da trpim i nosim breme žrtve i moranja. To su sve male a zapravo velike borbe. Ja što na um to i na drum a od svog druma dalje ne mogu, jer taj drum utabao je ovaj um - zaključila je Marđonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2U_RQQp5Q40&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Marđonović: U kulturi su mali budžeti, ali srce je veliko i ideja postoji

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić, i danas je iskoristio akademski momenat Forum „Pitaj ministra“ kako bi studentima u uvodnom izlaganju, između ostaloga, kazao kako su za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) stipendije, studentski domovi, laboratorije pretvarane u novac za finansiranje mafije.&nbsp;
Iako je Forum organizovan kao platforma za dijalog između studenata i predstavnika vlasti, bez političke agende, Bečićevo izlaganje poprimilo je snažan politički ton, usmjeren na borbu protiv bivših struktura vlasti koje, kako je rekao, više ne upravljaju strahom građana.
On je kazao da je Crna Gora zemlja koja je izgubila 500 miliona eura u posljednjih deset godina od neplaćenih akciza za švercovane cigarete, i dodao da je to više od budžeta za obrazovanje za tri godine.&nbsp;
- Zemlja u kojoj su ključne institucije sistema bili i uhapšeni i procesuirani direktori i pomoćnici direktora policije, najviši policijski funkcioneri, direktori ANB-a, specijalni državni tužilac, predsjednica Vrhovnog suda, predsjednik Privrednog suda, ministri i brojni drugi koji su sada već od strane nadležnih optuženi za stvaranje teških krivičnih djela – kazao je Bečić.&nbsp;
Studentima je u uvodnom izlaganju kazao i da je Crna Gora zemlja u kojoj su milijarde eura opljačkane kroz šverc cigareta, šverc oružja i opojne droge, te da su to desetine hiljada eura za svakog studenta u Crnoj Gori.&nbsp;
- To su vaši startapovi, programi mobilnosti, vaše stipendije, otete, pregažene - pretvorene u jahte i blindirane automobile - naglasio je Bečić.&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku je mišljenja da su studenti u Crnoj Gori vrednovani po prezimenu, ne i po znanju, ističući da je došlo vrijeme da se to promijeni.&nbsp;
- Neću vas lagati... Nije lako, borimo se protiv onih koji imaju duboke džepove, jake kontakte i strašnu naviku nekažnjivosti - kazao je Bečić tokom izlaganja.&nbsp;
Posebno kontadiktorno je zvučala njegova izjava: "Znate šta više nemaju - strah građana, vas i nas, i zato vam danas govorim kao neko ko zna da se preokreti ne dešavaju kad promijeniš vlast nego kad se probudi generacija, a vi ste ta generacija.
Upravo je "probuđenu generaciju" okupljenu oko pokreta Kamo śutra, koja je tražila njegovu i ostavku njegovog partijskog druga Danila Šaranovića, njegova partija satanizovala u jednoj od najbesprizornijih medijskih kampanja viđenih na ovim prostorima od 90-ih godina prošlog vijeka.
Neformalna studentska grupa "Kamo śutra?" formirana je kao reakcija na društvene i političke okolnosti u Crnoj Gori, nakon masakra na Cetinju u koji se dogodio 1. januara ove godine, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Njihov izlazak u javni prostor i protesti bili su pokušaj da se izvrši pritisak na institucije i političke lidere, za koje su smatrali da ne preuzimaju odgovornost za sistemske propuste.

Bečić studentski forum iskoristio za političku propagandu

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: sjever