Funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP) Petar Odžić izabran je za predsjednika Skupštine opštine Budva, nakon višesatne burne rasprave odbornika koalicija "Za budućnost Budve" i "Budva naš grad". Glasao je 21 odbornik, za Odžića je ruke podiglo njih 19 iz liste "Budva naš grad", Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista (DPS), protiv su bila dva iz "Pokreta za grad". Uzdržanih nije bilo. Uoči glasanja skupštinsku salu su napustili odbornici "Za budućnost Budve" jer, kako su rekli, nijesu željeli da učestvuju "u veleizdaji". Smatraju da je izbor Odžića, uvod u koaliciju DPS-a, SDP-a i liste Nikole Jovanovića. Nakon polaganja zakletve, Odžić je rekao da je prethodne dane obilježio sijaset laži koje su plasirali mediji bliski predsjedniku državnog parlamenta i jednom od lidera koalicije "Za budućnost Crne Gore" Andriji Mandiću. - Ljudi koji me poznaju znaju što je od toga istina, a što ne. Nažalost, danas smo gotovo 90 odsto sjednice smo potrošili kao da treba da budem izabran za patrijarha, a ne predsjednika Skupštine. I to je pogubno za naše društvo. Čuli smo bezbroj manipulacija i laži gdje se srpski narod plaši mojim imenom i partijom. Mislim da sam u prethodnim godinama dokazao da ni Srbi, ni srpski narod nema potrebe da se plaše od Petra Odžića, a ni od moje partije - istakao je Odžić. On je poručio da će se truditi da ispuni očekivanja svih bez obzira na naciju, vjeru, političku ili bilo kakvu drugu pripadnost. U Budvi ima mjesta za sve nas - naglasio je Odžić. Zajednički treba da, kako je rekao, ovako posvađan narod pomire. - Ne kao što to radi Andrija Mandić kroz svoje članke gdje svađa i ne dozvoljava da brat sa bratom i kum sa kumom priča... Čuli smo bezbroj pamfleta kako će ovdje neko ugroziti postojanje nekog naroda. To je nesitina. Treba da se bavimo ovozemaljskim problemima, a sve ostalo da ostavimo crkvi. Pominjanje traktora i ćeranje naroda iz Budve je sramno. Posebno kada to dolazi od soobe koja je našla utočište u Crnoj Gori. Ljudi, ne nasijedajte na manipulacije čovjeka koji ne zna trenutno što rade, a sjeo je na mjesto predsjednika Skupštine jedne države. Nemojte da nasijedate na podvale. Ne smijemo biti podijeljeni - naglasio je Odžić. On je istakao da se moraju baviti realnim problemima građana i poručuje da će se od prvog dana truditi da posvađane strane pomiri. - Od sjutra će to biti moj prvi zadatak. Ovo su poruke koje mogu da ohrabre građane Budve i ovo je prvi korak ka stabilizaciji političkih odnosa u ovom gradu. Poslije izbora predsjednika SO i kompletiranja naših organa unutar Opštine, možemo zavrnuti rukave i krenuti u rješavanje nagomilanih problema - zaključio je Odžić. Današnju sjednicu obilježava je žustra rasprava i salve uvreda na relaciji doskorašnjih političkih saboraca nosioca liste "Budva naš grad" Nikole Jovanovića i lidera koalicije "Za budućnost Budve" Mladena Mikijelja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203170240_6033f97e814178f2e0fea46ae3e6a8d102c9116c1f7fd2a9af690e0c4a83b586.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250203170240_6033f97e814178f2e0fea46ae3e6a8d102c9116c1f7fd2a9af690e0c4a83b586" data-rendition-name="original" width="1072" height="580" loading="lazy" alt="Sa današnje sjednice SO Budva"> <figcaption>Sa današnje sjednice SO Budva(Photo: RTV Budva - stop kadar)</figcaption> </figure>  Sjednicom je predsjedavala najstarija odbornica iz GP URA Živana Mudreša. <h2>Tok rasprave:</h2> <h2> </h2> <h2>Jovanović: Vlast na državnom nivou neće potrajati jer je neprincipijelna</h2> Odbornik koalicije "Budva naš grad" Nikola Jovanović rekao je na početku sjednice da su građani Budve na izborima najbolje rekli što misle o politici PES-a. - Mislim da ste vi najveći gubitnici u Budvi. Podsjetiću da ste rekli da bi bio čisti mazohizam da idete u koaliciji sa DF-om. Danas vam je Andrija Mandić lider Pokreta. Građani Budve su vam dali jedan mandat, nastupali ste sa pozicije državne vlasti i zloupotrebljavali države resurse. U drugom krugu niste smjeli sami da izađete na izbore, pa ste u koaliciji sa Demokratama osvojili jedan mandat. Nemojte da nam spočitavate da pravimo koalciije sa bilo kim, jer smo htjeli prvo da je formiramo sa vama. - rekao je Jovanović. On je istakao i da vlast na državnom nivou neće trajati, jer je plod neprincipijelne politike. - Ne želite da učestvujete u vlasti u Budvi, i to je vaše pravo. Srećan put u opoziciju, oni koji žele da nas podrže i žele stabilizaciju su dobrodošli jer su građani Budve oba puta izabrali ko treba da vrši koje funkcije i ko treba da upravlja kojim gradom. Ne pravi ovdje niko nikakve koalicije večeras - poručio je Jovanović. <h2>Mikijelj: Armenko podnosi krivične prijave</h2> Prije današnje sjednice odbornik Ilija Armenko iz GP URA povukao je ostavku. član Građaskog pokreta URA Ilija Armenko skinut sa liste odbornika. Nosilac liste ZBB Mladen Mikijelj tvrdi da je Armenko skinut sa liste odbornika zbog čega je podnio krivičnu prijavu. Mikijelj je kazao da su "narko kartel i kriminalne bande uradile isto što su radili na prethodnoj sjednici kad je u pitanju Savo Medigović". - Gospodin Armenko je htio da bude odbornik u SO Budva na isti način na koji je Medigović prisiljen da bude odbornik. Na silu je prisiljen da bude ovdje i podnese ostavku. Gospodin Armenko po mojim saznaniima podnosi krivičnu prijavu protiv ljudi koji su ga natjerali da se vrati i podnese ostavku - kazao je Mikijelj. Mikijelj kaže da je Jovanović želio da uništi srpsku ideju u Budvi, &nbsp;da otima hramove SPC i uvede kriminal u svakodnevicu grada. Priča o pobjedniku se, navodi on, završila i u maju i novembru, tvrdeći da je to lista koju je on predvodio. - A kreće priča o izdajnicima a to su oni koji su zarad fotelja spremni da dignu ruku sa DPS-om kako bi budvu vratili na dno. Svi oni glasaju Odžića, glasali su za koaliciju sa DPS-om i Evropskim savezom i otvorili vrata povratku DPS-a - ocijenio je Mikijelj. Jovanović je odgovorio da su građani svjedočili oproštajnom, neubjedljivom govoru Mikijelja. - Ako ovako izgleda pobjednik, ja ne bih volio da ikad budem ovako pobjednik - odgovorio je Jovanović. On je kazao Mikijelju da je bio 18 mjeseci u Vladi koju je podržala Demokratska partija socijalista. - Da ima morala podnio bi ostavku - kazao je Jovanović, pozivajući Mikijelja da vrati DPS-u 54.000 eura. Nastala je žustra rasprava između Mikijelja i Jovanovića. Mikijelj je uputio Jovanoviću uvredljive riječi, nazivajući ga "džukelom", "tranjom" i lažovom. - Sram te bilo, džukelo. Od danas si tranja za vijek i vjekova - kazao je Mikijelj. <h2>Džiknić: Situacija iz Budve preslikaće se na državni nivo</h2> Odbornik koalicije „Za budućnost Budve – Budva mora naprijed” Predrag Džiknić rekao je da će se situacija iz Budve preslikati na državni nivo. - DPS, čiji su perjanici u spuškom zatvoru, će se u Budvi na mala vrata vratiti na vlast i nastaviti gdje je stala. Bojim se da će se sa srpskim narodom nastaviti istim putem - rekao je Džiknić. Jovanović je odgovorio da je tačno da je SNP bila u manjinskoj Vladi Dritana Abazovića koju je podržao DPS. - Imali su dva potpredsjednička mjesta i šest ministarstava. Časni i pošteni SNP u vlasti koju je podržao DPS. Nisam primijetio ni da ste skakali po sali, ni pravili blokade - naglasio je Jovanović. Mikijelj je ponovo upao u riječ Jovanoviću, želeći da ga ponizi riječima kako je držao kišobran Milu Božoviću i Andriji Mandiću. Jovanović mu je poručio da se obrati Andriji Mandiću i da vrati pare DPS-u. - Ne vidim ništa nečasno u tome. Ali vidim nečasno u tome kad neko morališe a on je lopov, kriminalac i izdajnik - poručio je Jovanović. <h2>Kažanegra Stanišić: Odžić je kompromis Lazovića i Božovića</h2> Dragana Kažanegra Stanišić iz Demokrata ocijenila je da je sjednica Skupštine opštine Budva, na kojoj se bira predsjednik, od samog početka krenula pogrešnim tokom, jer je, kako smatra, trebalo ponovo utvrditi dnevni red nakon što je stigao novi dokument. Ona je istakla da su u Budvi ponovo "izuzetno turbulentna politička vremena", te da građani nisu zaslužili ovakve scene i ovakav politički proces, prenosi RTV Budva. - Želim da napomenem da ni u jednom trenutku nisam imala ja, niti bilo ko od članova mog odborničkog kluba namjeru da ometamo ovaj proces. Prosto odnosili smo se onako kako smo smatrali da u odnosu na situaciju u kojoj smo se našli na prethodnoj sjednici, tako i danas, dajemo doprinos - rekla je Kažanegra Stanišić. Ona je izrazila razumijevanje za odbornike grupe građana koja predlaže Petra Odžića za predsjednika Skupštine, jer su u "prilici" da doprinesu povratku DPS-a na vlast u Budvi, gradu u kojem je ta partija prvi put pobijeđena. - Gospodin Petar Odžić koji je danas predlog za predsjednika Skupštine opštine Budva je upravo kompromis koji su uz spuškom zatvoru dogovorili Zoran Lazović i Milo Božović. Iz tog razloga politički subjekt koji ja predstavljam ne može dati podršku takvom kandidatu. Smatram da je predlog Petra Odića od strane grupe građana neprincipijalan - rekla je Kažanegra Stanišić. Ona je poručila budućem predsjedniku Skupštine opštine Budva da će koliko je sjutra na stolu imati inicijativu o smjeni Mila Božovića, te da će to, kako je rekla, biti prvi ispit prilika da se sve političke grupacije jasno odrede prema tome kako vide dalju vlast u Budvi. <h2>Kuljača: Prijedlog odluke kao koalicioni sporazum</h2> Odbornik koalicije "Za budućnost Budve" Nemanja Kuljača kazao je da prijedlog odluke o imenovanju Odžića je zapravo koalicioni sporazum koalicije "Budva naš grad", SDP-a i DPS-a.&nbsp; - Pročitajte malo kakvim pogrdnim imenima je Odžić nazivao SPC, mitropolite Amfilohija i Joanikija - rekao je Kuljača. <h2>Franeta: Ostvarenje spuškog zavjeta</h2> Odbornik Demokrata Željko Franeta kazao je da izbor Odžića predstavlja ostvarenje "spuškog zavjeta" i potvrdu interesa onih koji u pritvoru. Franeta tvrdi da su politički odnosi među odbornicima zasnovani na ličnim interesima i manipulacijama, a ne na principima odgovorne vlasti.&nbsp; On je rekao da pojedine stranke sada podržavaju vlast sa onima koji priznaju genocid u Srebrenici, što, prema njegovom mišljenju, ukazuje na nedosljednost i gubitak moralnih načela.&nbsp; - Umjesto da se odlučno suprotstave takvoj politici, danas vidimo da je fotelja predsjednika Skupštine Crne Gore važnija od principa i moralnih vrijednosti - rekao je Franeta. Mladen Mikijelj kazao je da će podnijeti ostavku na sve funkcije i da nikad neće baviti politikom ukoliko ne bude na listi 2016. kada se, kako je rekao, borilo protiv DPS-a i kada su tu vlast srušilu u Budvi. - Mija Radonjića i Nikolu Jovanovića sam vidio tek kad smo srušili DPS, a onda ste došli da ubirate blagodeti vlasti - rekao je Mikijelj. Jovanović je rekao da ljudi nijesu kratke pameti da povjeruju u priču Mikijelja. - Toliko je boraca protiv DPS-a nakon 2020. godine, da su većina bili u toj partiji pa su se tako borili da ga sruše. Oni koji su bili u DPS-a danas se nalaze u avgustovskoj većini. Ja sam se borio protiv DPS-a kad je bio vlast - kazao je Jovanović. Potom je opet krenula verbalna svađa između Jovanovića i Mikijelja. Jovanović mu je rekao da je derište, dok je Mikijelj uzvratio sa: "Ti si tranja i smeće izdajničko". <h2>Zenović: Iz principijelnih razloga nema podrške Odžiću</h2> Odbornik Pokreta za grad Đorđe Zenović na početku sjednice se izvinio građanima Budve koji su prinuđeni da gledaju scene koje su, kako je rekao degradirajuće i ponižavajuće za Budvu. - Da se sjednice moraju održavati pod punom ratnom opremom naših policijskih snaga, da inspektori od jutra kroz grad patroliraju zajedno sa policijskim snagama. Građani ne osjećaju da su bezbjedni u ovom gradu, to je ponižavajuće i sramota svih nas ovdje - rekao je Zenović. On je rekao da je njegov Pokret najavio da neće učestvovati u sjednici, ali kako je ovo novi momenat odlučili su se da dođu. - Neophodno da skromnim doprinosom dovedemo do smanjenja tenzija u gradu. Podjele moraju da prestanu - poručio je Zenović, dodajući da treba svi da rade na tome da se strasti smire.&nbsp; Besmisleno je, ističe on, da grad bude bez vlasti što je, kako je rekao, nekorektno prema građanima. - Brojne odluke su na čekanju. Moramo da se potrudimo da neke stvari ostavimo po strani, nadam se prosperitetnijoj Budvi - naglasio je Zenović. On je rekao da iz principijelnih razloga neće podržati Petra Odžića za predsjednika SO Budva. - Petar ne može dobiti našu podršku isključivo iz principijelnih razloga. Smatram da bi on više doprinio da je u izvršnoj funkciji, nego na čelu lokalnog parlamenta - naveo je Zenović. <h2>Rabrenović: Svjedočimo političkoj trgovini</h2> Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) Dejan Rabrenović kazao je da građani svjedoče političkoj trgovini i licemjerstvu, poručujući da neće dati podršku Odžiću. - DPS i Evropski savez stupaju u savez sa onima protiv kojima su spočitavali bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaze u savez sa Jovanovićem za koga su ranije iznosili brojne optužbe.Ovo je borba za očuvanje funkcija - kazao je Rabrenović. <h2>Mikijelj vikao na odbornike URA</h2> Predstavnik liste "Za budućnost Budve" Mladen Mikijelj predao je krivičnu prijavu budvanskoj policiji protiv sekretara skupštine Berislava Fabrisa jer sprečava Armenka da opet postane odbornik. On je rekao da Armenko, iako odbornik URA, ne dozvoljava da se DPS vrati na vlast u Budvi. Na snimcima koji kruže društvenim mrežama može se vidjeti dio svađe u jednoj od kancelarija SO Budva u kojoj je glavni akter nosilac upravo Mikljelj. On na snimku povišenim tonom govori jednom od odbornika da podnese odmah ostavku. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGrunaStramen_%2Fstatus%2F1886429539737260428%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1886429539737260428%7Ctwgr%5Ef29bd2b330c23500a1769bef55eab0c2d5421c39%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal RTV Budva javio je danas da je, uoči sjednice koja je trebalo da počne u 15 sati, bio prisutan veliki broj policijskih službenika kao i vozila hitne pomoći, te je stavljen akcenat na mjere bezbjednosti. Shodno tome zvanični ulaz u zgradu Opštine je bio zatvoren, a odbornici i novinari ulazili su na sporedni, gdje su se vršili pretresi iz bezbjednosnih razloga. Podsjećamo, Vlada je donijela odluku o sazivanju prve sjednice novoizabrane SO Budva, sa jednom tačkom dnevnog reda – izbor predsjednika SO Budva za 11. februar. No, u cilju obezbjeđenja funkcionalnosti u radu Opštine Budva, na telefonskoj sjednici održanoj u subotu, Vlada je donijela odluku o zakazivanju sjednice novoizabrane SO Budva za danas.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odžić na čelu SO Budva: Prvi zadatak da pomirimo posvađane strane, građani da ne nasijedaju na manipulacije Mandića

Nakon što su juće popodne u Budvi odbornici liste ,,Za budućnost Budve“ na čelu sa nosiocem liste Mladenom Mikijeljom, a skupa sa odbornicima Demokrata koje je predvodila &nbsp;potpredsjednica te stranke Dragana Kažanegra Stanišić silom prekinuli sjednicu lokalnog parlaemnta, zauzeli su prostorije sale i nijesu dozviolili nastavak sjednice.&nbsp;
U dotadašnjem toku sjednice parlamenta potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. No, čim je 11 odbornika iz grupacije ,,Budva naš grad“, Evropskog saveza i GP Ura predložilo Petra Odžića (ES) za predsjednika Skupštine Budva, krenulo se sa opstrukcijama.&nbsp;
Prvo su Mikijelj i družina prekinuli sjednicu, a potom su uveli – mimo zakona – na sjednicu tridesetak svojih pristalica među kojima je nosilac liste ,,Budva naš grad“Nikola Jovanović kazao da ima i bezbjednosno interesantnih lica.&nbsp;
Prema informacijama Portala ETV, nakon što su ,,zauzeli“ salu budvanskog paramenta pristalice koalicije ,,Za budućnost Budve“ i odbornici Demokrata su prenoćili u sali, a tokom noći im je obezbijeđena i hrana i piće.&nbsp;
Da li će Uprava policije konačno reagovati na pozive ljudi iz koalicije ,,Budva naš grad“, DPS-a, Evropskog saveza i GP Ura, nije poznato jer vrh bezbjednosnog sektora kontrolišu Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, a odborbnica te stranke Dragana Kažanegra Stanišić je istovremeno i državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova na čijem je čelu Danilo Šaranović.&nbsp;
Juče je, prije usvajanja dnevnog reda, predstavnik liste "Za budućnost Budve" Mikijelj kazao je da će prekinuti sjednicu Skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.

Draško Đuranović

BAHANALIJE: Mikijelj, pristalice koalicije ,,Za budućnost Budve“ kao i ekipa Demokrata - spavali i gostili se tokom noći u Skupštini?!

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.