Klub odbornika DPS u Skupštini opštine Nikšić saopštio je da su građani danas svjedočili „bahatosti, osionosti, neprofesionalizmu i neodgovornosti“ lokalne vlasti, nakon što se odbornici vladajuće koalicije nijesu pojavili na sjednici lokalnog parlamenta.
U saopštenju se navodi da je izostanak odbornika vlasti sa sjednice – koju su, kako ističu, sami zakazali prije više od 20 dana – jasan pokazatelj njihovog odnosa prema građanima i prema temama važnim za funkcionisanje opštine.
– Da li su nastali problemi u raju zbog podjele kolača vlasti, da li je riječ o bahatosti i neodgovornosti, ili o nespremnosti da se suoče sa katastrofalnim rezultatima, na koje ih iz sjednice u sjednicu podsjeća opozicija – pitanja su na koja ćemo uskoro dobiti odgovore – poručili su iz DPS-a.
Dodaju da će, kao opozicija, nastaviti da rade u interesu grada, da prate rad vlasti i upozoravaju na sve, kako navode, njene propuste i nepočinstva.
– Sve ono što čine doći će na naplatu kad-tad – zaključuje se u saopštenju Kluba odbornika DPS u SO Nikšić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Nikšić: Nedolaskom na sjednicu vlast je pokazala bahatost i neodgovornost prema građanima

Skupština Crne Gore danas je usvojila više važnih zakonskih rješenja, među kojima su Zakon o igrama na sreću, izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kao i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Skupština je usvojila i Predlog Zakona o dopunama Zakona o tužilaštvu i predlog Zakona o dopunama zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kao i predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Većinom glasova prihvaćen je i Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju.
Usvojen je i Zakon o privrednim društvima. Kada su u pitanju amandmani na taj akt, povodom kojih je danas bilo mnogo rasprave, nijesu prošli oni koje su predložili iz bloka "Za budućnost Crne Gore" i Demokrata - opozicija je bila protiv, a uzdržani su bili iz Evrope sad i dijela manjinskih stranaka.
Zakon o porezu na dobit pravnih lica nije dobio potrebnu podršku u Skupštini Crne Gore. Taj akt nijesu ga podržali iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
Da iz tog bloka neće glasati za pomenuti akt, ranije je najavio Milan Knežević (DNP), pošto prethodno iz BS i dijela PES-a nijesu podržali Zakon o amnestiji.
Kada je riječ o Predlogu zakona o privrednim društvima, iz Ministarstva ekonomskog razvoja naglašeno je da je riječ o sistemskom aktu ključnom za funkcionisanje tržišne ekonomije.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva Renata Milutinović kazala je da zakon precizno uređuje sve važne aspekte poslovanja – od osnivanja i organizacije, preko načina upravljanja i restrukturiranja, do prestanka rada privrednih društava.
– Zakon obuhvata i preduzetnike, kao i ogranke stranih firmi koje posluju u Crnoj Gori. Njime se postavljaju jasna pravila za funkcionisanje tržišta i obezbjeđuje se zaštita ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim principima – navela je Milutinović.
Opozicioni poslanici kritikovali su zakon ukazujući na, kako su naveli, i dalje prisutne primjere partijskog zapošljavanja i uticaja politike na ekonomski sistem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK9ndmpy0cUg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skupština usvojila Zakon o igrama na sreću i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, Zakon o porezu na dobit pravnih lica nije dobio potrebnu podršku

U Skupštini Glavnog grada Podgorice u toku je sjednica na kojoj se razmatra 16 odluka, uključujući i Program uređenja prostora za 2024. godinu. U sali je prisutno 43 odbornika, a kvorum za rad obezbijedila je opozicija – odbornici Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza, Stranke evropskog progresa i Preokreta..
Tokom rasprave o Programu uređenja prostora, odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša ukazao je na ozbiljna odstupanja u dokumentu. Kako je naveo, predviđeni iznos za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa iznosi šest miliona eura, dok se na drugom mjestu u dokumentu pominje čak 82 miliona.
– Znamo da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda „vruć krompir“, ali želimo da znamo da li će se do kraja godine utrošiti 17 miliona eura koji su predviđeni – kazao je Mugoša.
Andrija Klikovac (DPS) kritikovao je to što se dokument usvaja tek krajem jula, uz ocjenu da se odbornicima onemogućava kontrolna uloga.
– Ovaj dokument gubi pravnu snagu kada se projekti već realizuju. Gradnja Bulevara Vojislavljevića, planirana za 12. maj, počela je uprkos činjenici da imovinsko-pravni odnosi nijesu bili riješeni. Imamo i tender za Jugozapadnu obilaznicu na kojem se prijavila firma koja se bavi proizvodnjom namještaja – poručio je Klikovac.
On je postavio i pitanje zašto direktorica Direkcije za imovinu Milica Kadović nije bila uključena u rad na dokumentu, kao i da li je Opština Zeta konsultovana u procesu izrade Programa.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović odgovorio je da je kašnjenje rezultat usklađivanja budžeta, koji je prethodno povučen sa javne rasprave.
– Nisam zatekao „med i mlijeko“. Pitanje je, kakvu mi poruku šaljete ako sam bio spreman da uvažim vaše primjedbe tokom usvajanja budžeta, a sada me prozivate za posljedice tog kašnjenja? Kada je riječ o Bulevaru Vojislavljevića, iz Uprave za saobraćaj mi je rečeno da eksproprijacija jeste završena i da su 12. maja počeli pripremni radovi – izjavio je Mujović.
Zatim je &nbsp;kazao odborniku Maškoviću i Đuričkoviću da je ružno da se gradonačelniku Podgorice, kako god se zvao, zviždi i prijeti.
- Nije lijepo da Mašković i Đuričković vrijeđaju gradonačelnika. Gospodin (Budimir) Mugoša treba da vam bude primjer, a ne Đuričković, kojeg sam 13. jula vidio da mi iz trećeg reda maše i prijeti - kazao je Mujović.
Odbornik Miloš Đuričković (Evropski savez) osvrnuo se na događaj na Gorici, rekavši da gradonačelnik pogrešno tumači kritike.
– Niko vam nije prijetio. Poruku da ne govorite na Gorici nisu vam uputili odbornici, već građani. Shvatili ste to lično, a ne politički – rekao je Đuričković.
Odbornik Evropskog saveza u Skupštni Glavnog grada Miloš Mašković je istakao da &nbsp;&nbsp;odbornici ne treba da brane Mujovića, kao i da se ne bi usudio da osuđuje građane koji su izrazili svoje nezadovoljstvo.
- Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović zaslužio zvižduke tokom svečanosti obilježavanja 13. jula – Dana državnosti, na brdu Gorica kod Spomenika Partizanu-borcu. Njegovo izlaganje nije primjereno njegovoj funkciji - kazao je Mašković, naglasivši da univerzitetski profesor ne bi trebalo da se ponaša na takav način.
Na njegovu izjavu reagovala je šefica odborničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Anđela Mićović.
- Ko je Mašković da univerzitetskom profesoru, intelektualcu i porodičnom čovjeku poručuje da je fašista? - pitala je Mićović.
Uslijedio je Maškovićev odgovor.
- Nema potrebe da od gospodina Mujovića pravite još veću žrtvu. A vi ste, očigledno, naučili ono što vam je neko napisao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXizSDNlxNXM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đuričković Mujoviću: Na Gorici Vam niko nije prijetio, građani su poslali jasnu poruku; Mašković: Zaslužili ste zvižduke

Završena je burna sjednica Skupštine Grada Beograda. Ispred zgrade je došlo do tuče i incidenata sa pripadnicima privatnog obezbjeđenja. &nbsp;Intervenisala i policija, došlo je i do koškanja i tuče sa pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), a uhapšena su najmanje petorica aktivista.
Privedeni su iz inicijative "Most ostaje" Dejan Atanasković, Ilija Vučević, Nebojša Petrović, Dušan Janković i peti je Srđan Marković iz udruženja "Zaštitimo Blok 4", a koji je bio jedan od članova organizacije "1 od 5 miliona", njega je policija sa najvećom silom ubacila u policijsku maricu, javlja reporter N1.
Oni su odvezeni u PU Novi Beograd, ispred koje su se okupili građani, aktivisti i političari.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1897595311700275355&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2Fregion%2F358068-incidenti-ispred-skupstine-beograda-tuca-privodjenja-jaja-brnabic-to-je-akt-terorizma&amp;sessionId=f4c28f40dd04d7602c3faaa10902d1896ecda1b6&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1897595311700275355" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 552px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
Od ranog jutra, odbornike su na Trgu Nikole Pašića dočekale metalne ograde i veliki broj pripadnika obezbjeđenja. Odbornici opozicije su, kada je sjednica trebalo da počne, izašli ispred klupe predsjedavajućeg, sa zastavama Srbije i konstatno emitovali i pjevali himnu Srbije. Za to vrijeme odbornici vlasti su sjedjeli. Plan je, kako su ranije rekli predstavnici opozicije, bio da se spriječi rad u gradskom parlamentu, ali da se izbjegne bilo kakvo nasilje i upadi u zgradu.
Odbornici vladajuće većine usvojili su dnevni red, dok su odjekivali taktovi „Bože pravde“ i nastavili rad, kao da je sve u redu. Potom su i ekspresno završili rad i usvojili sve tačke dnevnog reda.
Istovremeno dogodio se incident ispred Skupštine, kada je došlo do tuče pripadnika privatnog obezbjeđenja i okupljenih građana. Građani su bacali jaja i crvenu farbu. Onda je policija zamijenila privatno obezbjeđenje ispred zgrade i uslijedila su hapšenja.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-1" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-1&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1897593644950921284&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2Fregion%2F358068-incidenti-ispred-skupstine-beograda-tuca-privodjenja-jaja-brnabic-to-je-akt-terorizma&amp;sessionId=f4c28f40dd04d7602c3faaa10902d1896ecda1b6&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1897593644950921284" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 576px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
<h2>Brnabić: Akt terorizma onih koji su pokušali da spale Skupštinu 
</h2>
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ocijenila je da današnji incident ispred Skupštine Beograda predstavlja "akt terorizma" koji su, po njenim riječima, izveli predstavnici opozicije.
Ona je na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije rekla da su današnji incident izazvali „isti oni koji su u Skupštini Srbije učestvovali u pokušaju blokade, spaljivanja i nasilnog preuzimanja državnih institucija“.
- Isti ljudi su nastavili brutalno nasilje ispred Skupštine Beograda - rekla je Brnabić.

Incident u Beogradu nakon sjednice, uhapšena najmanje petorica aktivista, Brnabić: Akt terorizma onih koji su pokušali da spale Skupštinu

Skupština Crne Gore danas je usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima i Prijedlog zakona o elektronskim komunikacijama.
Za Zakon o autorskom i srodnim pravima glasala su 54 poslanika, a Zakon o elektronskim komunikacijama 53 poslanika.&nbsp;
Sjednica će biti nastavljena u utorak u 11 sati.

Poslanici usvojili izmjene Zakona o autorskom i srodnim pravima i Zakon o elektronskim komunikacijama

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: sjednica-skupstine