Sjedinjene Američke Države &nbsp;povući će se iz agencije Ujedinjenih nacija za kulturu i obrazovanje (UNESCO), objavio je Stejt department. 
 
Stejt department je naveo da dalja saradnja s ovom specijalizovanom agencijom Ujedinjenih nacija (UN) nije u nacionalnom interesu SAD-a. 
 
U saopštenju se ocjenjuje da UNESKO promoviše podijeljene društvene i kulturne ciljeve, i da pridaje"prevelik značaj Ciljevima održivog razvoja UN, što se, kako se navodi, kosi sa spoljnopolitičkim prioritetima američke administracije, zasnovanim na principima politike "Amerika na prvom mjestu", prenosi Tanjug. 
 
Kao jedan od ključnih razloga za povlačenje, Vašington navodi odluku UNESKO-a da prizna "državu Palestinu" kao punopravnu članicu. 
 
Taj potez UNESCO-a se ocjenjuje kao problematičan, suprotan zvaničnoj politici SAD i faktor koji je doprinio širenju antiizraelske retorike u okviru organizacije. 
 
Glavna direktorica UNESCO-a Odri Azule izrazila je žaljenje zbog odluke američkog predsjednika Donalda Trampa. 
 
- Koliko god to bilo vrijedno žaljenja, odluka je bila očekivana i UNESCO se za to pripremio- istakla je Azule. 
 
Tramp je već povukao SAD iz UNESCO-a tokom svog prvog predsjedavanja 2017. godine, kao i iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Savjeta UN za ljudska prava, sporazuma o klimatskim promjenama i nuklearnog sporazuma sa Iranom. 
 
Predsjednik Džozef Bajden je poništio te odluke nakon što je stupio na dužnost 2021. godine, vrativši SAD u UNESCO, SZO i sporazumu o klimatskim promjenama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sjedinjene Američke Države se povlače iz UNESCO-a: Saradnja nije u nacionalnom interesu SAD-a

Šest mjeseci poslije povratka Donalda Trampa &nbsp;u Bijelu kuću, oštra imigraciona politika republikanskog predsjednika izgubila je podršku većine Amerikanaca, pokazale su dvije danas objavljene ankete.
Prema anketi koju je naručila američka televizijska mreža Si-En-En (CNN), 55 odsto ispitanika smatra da deportacije imigranata "idu predaleko". To predstavlja povećanje negativnih ocjena od deset odsto u odnosu na prethodnu anketu u februaru.
Većina ispitanika, 57 odsto, protivi se planovima za stvaranje desetina hiljada mjesta u pritvorskim centrima, a 26 odsto to podržava. 
 
Druga anketa, za televiziju Si-Bi-Es (CBS), pokazala je da 56 odsto ispitanika vjeruje da Trampova administracija prvenstveno cilja migrante iako nisu "opasni kriminalci", a 47 odsto ih je to smatralo mjesec dana ranije. 
 
Po toj anketi, 49 odsto odobrava radikalne imigracione mjere Donalda Trampa, što je deset odsto manje nego u februaru i pet odsto manje nego u junu.
Međutim, među pristalicama republikanaca, podrška masovnim deportacijama ostaje gotovo jednoglasna, na 91 odsto. 
 
Tramp je borbu protiv ilegalne imigracije učinio jednim od prioriteta svog drugog mandata i zauzeo je čvrst stav od povratka na vlast u januaru.
On je danas u poruci na njegovoj platformi Truth Social, sam sebi čestitao što je "potpuno oživio veliku zemlju (SAD) za šest mjeseci".
- Prije godinu dana, naša zemlja je bila mrtva, gotovo bez nade u ponovno rođenje. Danas je naša zemlja najpoštovanija na svijetu - smatra Tramp.

Opala podrška Trampovoj imigracionoj politici

Sjedinjene Američke Države &nbsp;odbile su sporazum koji su usvojile članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a čiji je cilj unaprjeđenje priprema za buduće pandemije, nakon što je globalni odgovor na pandemiju korona virusa bio haotičan, saopštila je američka vlada. 
 
Stejt department i Ministarstvo zdravlja saopštili su da su zvanično prenijeli odbijanje SAD da sprovedu sporazum, koji je usvojen u maju u Ženevi, nakon tri godine pregovora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Cilj sporazuma je da obezbijedi da ljekovi, terapije i vakcine budu dostupni širom svijeta u slučaju neke buduće pandemije. 
 
Dokument obavezuje farmaceutske kompanije koje učestvuju u sporazumu da garantuju da će 20 odsto vakcina, ljekova i testova biti podijeljeno SZO tokom pandemije, kako bi siromašne zemlje imale pristup tim sredstvima. 
 
Američki pregovarači su napustili pregovore nakon što je predsjednik SAD, Donald Tramp, pokrenuo proces povlačenja SAD iz ove agencije, ubrzo po početku svog novog predsjedničkog mandata. 
 
SAD su najveći finansijski donator SZO-a. 
 
- Terminologija korišćena u amandmanima iz 2024. godine je nejasna i opšta, što ugrožava koordinisani međunarodni odgovor SZO-a, jer se fokusira na političke pojmove poput solidarnosti, a ne na brze i efikasne akcije- navodi se u zajedničkoj izjavi američkog državnog sekretara Marka Rubija i sekretara za zdravstvo Roberta F. Kenedija Mlađeg. 
 
SZO proglasila je korona virus pandemijom 11. marta 2020. godine. 
 
Od tada je više od sedam miliona ljudi preminulo širom svijeta, a najviše žrtava zabilježile su SAD, Indija i Brazil.

500x500

1250x600

1084x550

SAD odbile sporazum SZO o unaprjeđenju priprema za buduće pandemije

Rusiju ne dotiče „teatralni ultimatum“ predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa o uvođenju sankcija kupcima ruskog izvoza ukoliko Moskva ne pristane na mirovni sporazum u Ukrajini, izjavio je danas visoki bezbjednosni zvaničnik.
Tramp je juče, sjedeći pored generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea u Ovalnom kabinetu, najavio novo naoružanje za Ukrajinu i zaprijetio sekundarnim carinama od 100% za kupce ruskih proizvoda, među kojima nafta čini najveći dio.
Američki predsjednik takođe je izrazio frustraciju zbog Vladimira Putina, rekavši da „ne želi da ga nazove ubicom, ali da je riječ o tvrdom liku“.
- Tramp je uputio teatralan ultimatum Kremlju - napisao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na mreži Iks (bivši Tviter).
Svijet se, dodaje on, trgnuo - očekujući posljedice.
- Ratoborna Evropa je ostala razočarana. Rusiju nije bilo briga - istakao je.

Rusija ne mari za Trampov „teatralni ultimatum“

Razočaran sam, ali nijesam odustao od Putina - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u telefonskom razgovoru za BBC.
Na pitanje vjeruje li Putinu, Tramp je odgovorio: „Gotovo nikome ne vjerujem“.
On je govorio samo nekoliko sati nakon što je najavio planove da pošalje oružje Ukrajini i upozorio na oštre tarife prema Rusiji ako u roku od 50 dana ne bude dogovora o prekidu vatre.
U opširnom intervjuu iz Ovalnog kabineta, Tramp je takođe podržao NATO, koji je ranije opisivao kao zastarjeli, i potvrdio svoju podršku načelu zajedničke odbrane te organizacije.
Poziv za BBC, koji je trajao 20 minuta, Tramp je ostvario nakon razgovora o potencijalnom intervjuu povodom godine od pokušaja atentata na njega tokom kampanje u Butleru, Pensilvanija.
Na pitanje da li ga je taj pokušaj promijenio, Tramp je rekao da o tome želi što manje da razmišlja.
- Ne volim da razmišljam o tome da li me je promijenilo - rekao je Tramp i dodao da bi previše razmišljanja o tome moglo biti životno promjenjivo.
Nakon sastanka sa šefom NATO-a Markom Ruteom u Bijeloj kući, predsjednik je u velikom dijelu intervjua govorio o razočaranju u ruskog lidera.
Tramp je rekao da je četiri puta vjerovao da je dogovor sa Rusijom blizu.
Na pitanje BBC-a da li je odustao od Putina, odgovorio je: „Razočaran sam u njega, ali nijesam odustao. Ipak, razočaran sam“.
Na pitanje kako će natjerati Putina da „zaustavi prolijevanje krvi“, Tramp je rekao: „Radimo na tome, Geri“.
- Biće dobra razgovora. Reći ću: ‘To je dobro, mislim da smo blizu dogovora,’ a onda on sruši zgradu u Kijevu“ - dodao je on.
Razgovor je zatim prešao na NATO, koji je Tramp ranije kritikovao kao „zastarjeli“.
Na pitanje da li i dalje tako misli, rekao je: „Ne. Sada mislim da je NATO upravo suprotno od toga“ jer savez „plaća svoje račune“.
I dalje vjeruje u kolektivnu odbranu, jer to znači da manje zemlje mogu da se odbrane od većih.
Predsjednik je odgovarao i na pitanje o budućnosti Velike Britanije u svijetu, rekavši da misli da je to „sjajno mjesto – znate, imam tamo nekretnine“.
Govorio je i o tome kako se raduje drugoj, nikada do sada viđenoj, državnoj posjeti Velikoj Britaniji u septembru ove godine.
Na pitanje što želi da postigne tokom posjete, Tramp je odgovorio: „Da se dobro provedemo i da pokažemo poštovanje kralju Čarlsu, jer je veliki gospodin“.

Tramp: Razočaran sam Putinom, ali nijesam završio s njim

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da ima „pouzdane informacije“ da je predsjednik SAD Donald Tramp nedavno spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije prema Kosovu.
Osmani je tokom predavanja u Vašingtonu kazala da se to dogodilo „nedavno“ ove godine, ali nije iznijela više detalja.
- Na osnovu bezbjednosnih informacija koje svakodnevno dobijam, shvatili smo da je predsjednik Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije - ako tako mogu da je nazovem - nedavno. Ne govorimo o 2023. godini, ni o 2020, već o vrlo, vrlo nedavnim dešavanjima - navela je Osmani.
Ona je to izjavila tokom predavanja u Vašingtonu, gdje je podsjetila i na napad u Banjskoj iz septembra 2023. godine, opisujući ga kao „čin agresije“ koji je, kako je navela, izvela Srbija i koji je u potpunosti pripremljen unutar teritorije Srbije.
- Dakle, ne bismo smjeli da isključimo mogućnost sličnih dešavanja, jer se to već dogodilo - rekla je Osmani, misleći na oružani napad grupe Srba na Kosovsku policiju, tokom kojeg je ubijen narednik Afrim Bunjaku.
Pošto se, kaže, to desilo ranije, prevencija i odvraćanje su, cijeni ona, od ključne važnosti.
- A ponekad, prevencija i odvraćanje zahtijevaju više od pukog vojnog prisustva. Takođe zahtijevaju političko vođstvo. Potreban je telefonski poziv, upozorenje - i upravo to se dešava kada Sjedinjene Američke Države preuzmu lidersku ulogu - poručila je Osmani.
<h2>Trampovo posredovanje</h2>
Donald Tramp je više puta isticao svoje posredovanje u odnosima između Kosova i Srbije kao primjer uloge SAD u sprječavanju sukoba.
Kosovo i Srbija su, tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, u septembru 2020. godine u njegovom prisustvu u Bijeloj kući potpisali Vašingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji.
Taj sporazum, koji je uključivao i priznanje nezavisnosti Kosova od strane Izraela, do danas nije u potpunosti sproveden.

Osmani u SAD: Tramp spriječio moguću eskalaciju situacije iz Srbije na Kosovo

Iranske vlasti zatražile su danas od Ujedinjenih nacija (UN) da priznaju Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD) kao odgovorne za dvanaesto-dnevni rat protiv Irana, koji je završen 24. juna prekidom vatre.
Šef iranske diplomatije Abas Aragči zatražio je to u pismu upućenom generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu. 
 
- Formalno zahtijevamo od Savjeta bezbjednosti UN da prizna izraelski režim i SAD kao inicijatore čina agresije i da prizna njihovu odgovornost, uključujući isplatu nadoknade i reparaciju - navodi se u pismu. 
 
Iranske vlasti su izrazile sumnju u namjere Izraela da nastavi da poštuje primirje koje je stupilo na snagu 24. juna poslije 12 dana rata između dvije neprijateljske zemlje. 
 
Izrael je pokrenuo neprijateljstva 13. juna napadima na Iran u kojima su poginuli visoki vojni zvaničnici zemlje, kao i naučnici povezani sa iranskim nuklearnim programom. 
 
Izrael tvrdi da je djelovao kako bi spriječio Iran da nabavi atomsku bombu, ambiciju koju iranska vlada žestoko odbacuje, a koja ipak polaže pravo na civilnu nuklearnu energiju, posebno za proizvodnju električne energije. 
 
Izraelski napad se dogodio u vrijeme kada je Iran vodio pregovore o toj temi sa SAD, saveznikom Izraela. 
 
- Nijesmo započeli rat, ali smo odgovorili agresoru svom snagom - rekao je danas načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga Abdolrahim Musavi. 
 
Poslije 12 dana bombardovanja prekid vatre između Irana i Izraela stupio je na snagu u utorak. 
 
- Imamo ozbiljne sumnje u izraelsko poštovanje prekida vatre, i spremni smo za snažan odgovor - rekao je Musavi tokom telefonskog razgovora sa saudijskim ministrom odbrane, princom Haledom bin Salmanom. 
 
SAD, koje su se pridružile izraelskoj ofanzivi, bombardovale su tri nuklearna postrojenja u Iranu tokom noći između 21. i 22. juna.

Iran traži od UN da priznaju odgovornost Izraela i SAD za rat

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da odmah prestaju trgovinski pregovori njegove zemlje sa Kanadom jer ona nema namjeru da odustane od takse za američke tehnološke firme.
Tramp je tu taksu nazivao „direktnim napadom“ na SAD.
U objavi na svojoj društvenoj mreži Trut soušl, Tramp je napisao da je Kanada upravo obavijestila SAD da će nastaviti sa planom uvođenja takse koje na snagu treba da stupi u ponedjeljak.
- S obzirom na ovu nevjerovatno lošu taksu, prekidamo sve razgovore o trgovini sa Kanadom, što stupa na snagu ovog trena. Obavijestićemo Kanadu u narednih sedam dana o Carini koju će plaćati za poslovanje sa Sjedinjenim Državama - napisao je Tramp.
Kanadska taksa na digitalne usluge primjenjuje se na domaće i strane kompanije kada one imaju odnos sa korisnicima interneta u Kanadi.
Ova taksa će pogoditi kompanije kao što su Amazon, Gugl, Meta, Uber i Er-bi-en-bi i iznosiće tri odsto od prihoda ostvarenih preko kanadskih korisnika. Njena primjena biće retroaktivna, što znači da će krajem mjeseca američke kompanije dugovati dvije milijarde dolara Kanadi po osnovu sporne takse.
Trgovinski sukob Amerike i Kanade počeo je po Trampovom dolasku na vlast, kada je on prvo počeo da naziva Kanadu 51. američkom državom i da joj prijeti da će je ekonomskim mjerama prinuditi da se pridruži SAD, a onda joj je uveo visoke iznose carina.
Tema pregovora je smanjivanje Trampovih carina.

Tramp: Prekidamo trgovinske pregovore sa Kanadom jer ne odustaju od digitalne takse

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija u proteklim sedmicama preduzela značajne korake ka rješavanju međunarodnih sukoba, uključujući, kako je naglasio, odnose između Kosova i Srbije.
- Posljednjih nekoliko sedmica radimo na Indiji i Pakistanu, Kosovu i Srbiji. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu - to je bio brutalan rat koji je dugo trajao. Uradili smo još dvije velike stvari uz to. Niko nikada nije uradio ovako nešto - rekao je Tramp na današnjoj konferenciji za medije tokom samita NATO-a u Hagu.
U intervjuu za Fox News Tramp je ranije rekao da je, između ostalog, zaslužio Nobelovu nagradu za doprinos u rješavanju pitanja Kosova i Srbije.
- Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Mogli biste pomenuti i Srbiju i Kosovo. Mogli biste navesti mnogo ovakvih primjera. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje da li bi mogao da dobije Nobelovu nagradu ako uspije da riješi sukob između Izraela i Irana.
Ranije je, na društvenoj mreži Truth Social, poručio da će se ponovo uključiti u dijalog između Kosova i Srbije, dodajući da je njegov prethodnik Džo Bajden svojim „glupim“ odlukama nanio štetu tom procesu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F114687664442020232&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp: Radimo na rješavanju pitanja Kosova i Srbije

Sjedinjene Američke Države (SAD) pokušaće da nabave Ukrajini još sistema protivvazdušne odbrane kako bi se zaštitile od smrtonosnih ruskih napada, ali se neće obavezati da će odobriti veću pomoć za ugroženu zemlju - rekao je američki predsjednik Donald Tramp. 
 
Vidjeće, kaže, da li mogu da stave neke (Patriote) na raspolaganje.&nbsp;
- Veoma ih je teško nabaviti. I nama su potrebni. Dajemo ih Izrael - rekao je Tramp kada ga je novinar pitao da li bi prodao sisteme protivvazdušne odbrane Ukrajini. 
 
Tramp je, međutim, bio manje kategoričan kada je upitan o daljoj američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Vidjećemo što će se desiti - rekao je Tramp na pitanje o američkoj odbrambenoj pomoći Ukrajini, koja bi trebalo da se iscrpi u narednim mjesecima. 
 
Trampova Republikanska partija je duboko podijeljena po tom pitanju, a njeno izolacionističko krilo se snažno protiv pomaganju Ukrajini. 
 
Tramp je kritikovao količinu američke vojne pomoći poslate Ukrajini tokom predizborne kampanje prošle godine, ali nije isključio mogućnost prodaje oružja toj zemlji. 
 
On je razgovarao sa novinarima u Holandiji poslije završetka godišnjeg samita NATO-a, gdje su se saveznici, na zahtjev Vašingtona, saglasili da povećaju vojnu potrošnju na pet odsto bruto domaćeg proizvoda do 2035, dok je trenutni cilj dva odsto. 
 
Tramp je godinama kritikovao saveznike iz NATO-a što ne troše dovoljno na sopstvenu odbranu, prijeteći da će povući SAD iz Alijanse ili da neće braniti zemlje koje ne ispunjavaju ciljeve potrošnje. 
 
Strah od gubitka američke vojne podrške u vrijeme kada se Rusija naoružava primorao je saveznike da pristanu na veće ciljeve potrošnje. 
 
Tramp je nazvao ishod samita “monumentalnom pobjedom za SAD” i “velikom pobjedom za zapadnu civilizaciju”. 
 
Predsjednik SAD je rekao da su članice NATO-a sada spremne da povećaju vojnu potrošnju za hiljadu milijardi dolara do 2035. godine u skladu sa sporazumom. 
 
Na pitanje da li podržava Član 5 povelje NATO-a, koji navodi da će saveznici braniti svaku članicu koja je napadnuta, Tramp je rekao da je povećanje potrošnje promijenilo njegovo mišljenje o Alijansi. 
 
- Otišao sam odavde drugačiji. Otišao sam odavde rekavši da ovi ljudi zaista vole svoje zemlje. To nije prevara i mi smo ovdje da im pomognemo da zaštite svoju zemlju - rekao je Tramp. 
 
Tramp se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama samita. 
 
Tramp, koji je godinama imao sporne odnose sa ukrajinskim liderom, rekao je da je sastanak bio “dobar”. 
 
Tramp je okončanje rata u Ukrajini učinio glavnim prioritetom spoljne politike, šaljući svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu najmanje tri puta da se sastane s rukim predsjednikom Vladimirom Putinom. 
 
Međutim, lider Kremlja je dosad odbio da pristane na Trampov predloženi 30-dnevni prekid vatre. 
 
- Putin je teži - rekao je Tramp, dodajući da je imao i “nekih problema” sa Zelenskim. 
 
Smatra, kaže, Putina osobom koja je u zabludi.
- Veoma sam iznenađen. Zapravo, mislio sam da ćemo to (rat) lako riješiti - rekao je Tramp. 
 
Američki predsjednik je rekao da će uskoro opet razgovarati telefonom s Putinom i pozvao je ruskog lidera da okonča borbe. 
 
- Putin zaista mora da okonča taj rat. Ljudi umiru na nivoima koji nijesu viđeni dugo vremena - rekao je Tramp.

Tramp: SAD će pokušati da nabave još sistema protivvazdušne odbrane Ukrajini

Bivši agent francuske tajne službe uhapšen je u Strazburu zbog sumnje da je naručivao silovanja djece u Africi, saopštio je danas izvor blizak tom slučaju.
Muškarac od 58 godina je uhapšen u Strazburu u ponedjeljak, naveo je izvor za AFP.
On je osumnjičen za "tešku trgovinu ljudima, silovanje i seksualni napad na maloljetnice" i za "snimanje, uvoz i širenje pornografske slike jednog maloljetnika korišćenjem elektronske komunikacione mreže", prenijeli su francuski mediji.
Taj čovjek, vojni penzioner, osumnjičen je da je naručivao silovanje djece u Africi, posebno u Keniji, gdje je putovao u profesionalne misije i da je plaćao i daljinski organizovao seksualno zlostavljanje, snimao scene koje je potom gledao da bi zadovoljio svoje kriminalne nagone, objavili su mediji. 
 
Te video snimke je na internetu primijetila američka fondacija za borbu protiv dječjeg kriminala, koja je potom upozorila francusku policiju, posebno Kancelariju za maloljetnike, koja je vodila istragu i koja ga je uhapsila.

Bivši agent francuske tajne službe uhapšen zbog sumnje da je naručivao silovanja djece

Sjedinjene Američke Države kritikovale su Francusku zbog odluke da iz francuskog zatvora puste libanskog teroristu i protivnika Izraela, Džordža Ibrahima Abdalaha, koji je proveo više od 40 godina iza rešetaka zbog ubistva dvojice diplomata, od kojih je jedan bio Amerikanac.
Abdalah je uhapšen 1984. godine, a 1987. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog umiješanosti u ubistva američkog vojnog atašea Čarlsa Roberta Reja i izraelskog diplomate Jakova Barsimantova u Parizu, prenosi Tajms of Izrael.
Početkom mjeseca, francuski Apelacioni sud naredio je Abdalahovo puštanje na slobodu pod uslovom da napusti francusku teritoriju i da se nikada ne vrati.

SAD kritikovale Francusku zbog puštanja libanskog teroriste na slobodu

Ujedinjene nacije su spremne da povećaju pomoć u slučaju prekida vatre u Pojasu Gaze, uvjerava prvi čovjek svjetske organizacije i upozorava na alarmantne podatke u vezi sa glađu.
- U Gazi ne vlada samo humanitarna kriza već i moralna koja predstavlja izazov za globalnu savjest. Nastaviću o tome da govorim na svakom mjestu, ali riječi svakako ne mogu da nahrane gladnu djecu. U svijetu vlada nevjerovatna ravnodušnost i neaktivnost kada je riječ o Pojasu Gaze, nedostatak saosjećanja, istine, čovječnosti, to je za mene neobjašnjivo - istakao je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
U Izraelu su se okupili građani arapskog porijekla i demonstrirali, pružili su podršku Palestincima u Pojasu Gaze i zatražili okončanje gladi u enklavi.
- Moja odjeća je u skladu sa porukom koju želim da prenesem – dosta je rata, želimo život u miru. Za mir su svi, i Arapi i Jevreji, za prevazilaženje gladi - istakla je Sudžod Badran.
Danijel Milo, jedan od okupljenih građana u Izraelu, kaže da je prošle nedjelje prvi put ono što se dešava u Gazi nazvao "genocidom".
- Za mene je do tada bilo nezamislivo da prihvatim, priznam i izgovorim tu riječ, ali je to istina. Mogu samo da podržim sve one koji demonstriraju zbog toga - dodao je Danijel Milo.

Gutereš: U Gazi nije samo humanitarna kriza već i moralna, riječi ne mogu da nahrane gladnu djecu

Od ljeta prošle godine odugovlači se sa raspisivanjem oglasa za kandidate za savjete Radio Televizije Crne Gore (RTCG) i Agencije za audiovizuelne i medijske usluge (AMU), izmišljaju se razlozi da se konkursi ponište, a kulminacija se dogodila prekjuče, kada je bez ikakvog zakonskog uporišta Administrativni odbor, umjesto da sprovede proceduru, odlučio da saslušava kandidate. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao novinar i doskorašnji direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović.
Ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije podnio je, kaže, jer su medijski zakoni, usvojeni u junu 2024.godine, sabotirani od strane parlamentarne većine.
- Tu možete da podrazumijevate sve partijske lidere, njihove saradnike u Vladi i parlamentu, koji, kao što znate, od ljeta prošle godine prvo odugovlače sa raspisivanjem oglasa za kandidature za savjete RTCG i AMU, koji nakon toga izmišljaju razloge da te konkurse ponište i kulminacija je bila prekjuče, kada je bez ikakvog uporišta u zakonu Administrativni odbor odlučio da saslušava kandidate, umjesto da sprovede proceduru. Tu je potpuno jasno o čemu se radi, cilj je da se pripremi teren da u savjetima Javnog servisa i u Savjetu AMU budu ljudi koji politički odgovaraju trenutnoj parlamentarnoj većini i to je samo jedna od manifestacija gaženja, ignorisanja i sabotiranja medijskih zakona - rekao je Rudović.
Podsjeća i da se u slučaju izbora direktora RTCG-a ne poštuju presude sudova, a da na sudu i krivični postupak protiv članova Savjeta koji nijesu sproveli sudske presude.
- Imamo jednu neobjašnjivu situaciju, koja je, prije svega, teret o vratu Javnom servisu, ali očigledno je da se na tome istrajava i ne znam koje objašnjenje možemo ponuditi za takvo nešto, osim da tu postoji neki veći interes. To bi sveukupno značilo da je neko pomislio i da misli da može nastaviti onako kako se nekad radilo, da su sudovi, tužilaštva, ministarstva, uprave, zavodi, inspekcije, da je sve to kamuflaža za partijski sistem u kojem je partijska odluka, ili partijska kalkulacija jedina relevantna - &nbsp;istakao je Rudović.
To, prema njegovim riječima, dovoljno govori o tome da promjene koje su se desile 2020.godine nijesu postigle svoj efekat.
- Što je alarm za svu slobodnu javnost da nađe način da zaista doživimo suštinske demokratske promjene u Crnoj Gori, jer je to jedini način da ovo prvo bude normalno društvo, a onda &nbsp;da Crna Gora bude građanska država koja se suštinski kvalifikuje da bude dio porodice evropskih zapadnih zemalja - naveo je Rudović.
Nakon završenog mandata u Ministarstvu kulture i medija Rudović smatra da je njegov angažman bio uspješan, jer su uspjeli da urade mnogo u, kako opisuje, rovovskim bitkama za koje javnost nije znala.
- Uspjeli smo da donesemo medijske zakone koji osiguravaju da imamo institucije koje služe Crnoj Gori, javnosti, građanima, a ne partijskim nomenklaturama. Sam način izbora Savjeta je do detalja opisao kako to treba da izgleda i onemogućio, na primjer, tom istom Administrativnom odboru da sam odlučuje ko je najbolji kandidat, već Administrativni odbor sada ima mogućnost da utvrdi samo da li kandidati ispunjavaju uslove koji su propisani Zakonom i ne može da bira koga će od kandidata da predloži, nego će da bira onoga ko ima najveću podršku. Da bismo izbjegli da predlagači budu opet nekakve partijske ispostave oličene u nekim fantomskim nevladinim organizacijama, propisali smo vrlo striktne uslove da to mogu da budu isključivo relevantne nevladine organizacije - podsjetio je Rudović.
Osigurali su, dodaje, povećanu podršku komercijalnim medijima, za preko 100 odsto, pa će tako Fond za medijski pluralizam ove godine u konkursu za sve vrste medija, elektronske i štampane iznositi skoro tri miliona eura.
- Do sada je ta podrška komercijalnim medijima iznosila 600.000 eura. Kada smo pokrenuli Fond za medijski pluralizam na sve načine smo se trudili da pomognemo medijskoj industriji, ali i da promovišemo one sadržaje koji su od javnog interesa. Mediji za koje ne znamo čiji su, koji ne objavljuju vlasničku strukturu, koji ne objavljuju koliko su novca dobili iz javnih sredstava i koji nijesu u samoregulaciji, ili koji su bili sankcionisani zbog širenja govora mržnje ne mogu se kandidovati za sredstva iz Fonda za medijski pluralizam. Osigurali smo da Javni servis nacionalni i svi lokalni javni servisi, kojih je 15, ne zavise od volje Vlade ili lokalnih samouprava, nego su propisani procenti u odnosu na tekući budžet od kojih se oni na godišnjem nivou finansiraju. Što znači da su sve one norme kojima su se ranije služili da kontrolišu javne servise uklonjene i donijeli smo norme kojima se ta situacija iz korijena mijenja - naglasio je Rudović.
Komentarišući izjavu ministarke kulture i medija Tamare Vujović da Ministarstvo kulture i medija ima administrativnu ulogu kada je riječ o dodjeli Trinaestojulske nagrade, Rudović tvrdi da ta uloga i jeste administrativna, jer je uloga Ministarstva da osigura uslove za rad komisiji.
Trenutna većina u parlamentu, objašnjava Rudović, odlučuje ko će na koncu dobiti Trinaestojulsku nagradu, a na osnovu kojih kriterijuma se dodjeljuje nagrada je pitanje za parlamentarnu većinu.
- Komisiju bira parlament, takav je zakon, preko tog istog Administrativnog odbora, što znači da parlamentarna većina odlučuje o toj komisiji, ta komisija na osnovu svih prijedloga koji se dostave odlučuje ko su dobitnici Trinaestojulske nagrade - rekao je on.
Prisjeća se i da je početkom antifašizam bio na udaru nacionalizma ili kleronacionalizma iz čega je Crna Gora, tada, uspjela da se iščupa.
- Danas je vrlo slična situacija. Kada pogledamo razvoj događaja, ne samo u Crnoj Gori ili regionu, nego na nivou Evrope, na globalnom nivou, mislim da bi to vjerovatno značilo da nikada neće biti do kraja dobijena bitka protiv retrogradnih snaga koje zloupotrebljavajući neka intimna osjećanja svakog od nas pokušavaju da ostvare dominaciju i drže poluge moći. Ni borba za slobodno društvo, slobodu izražavanja, slobodno novinarstvo i slobodu medija nikada, kao što vidimo, nije završena, borba za pristojno kulturno, normalno društvo očigledno mora da se vodi svakodnevno i samim tim borba protiv onih koji ne vide ništa sporno ni u Srebrenici, ni u ostalim zločinima koji su se dešavali sa svake strane očigledno će morati da bude svakodnevna - zaključio je Rudović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRyU_BcO8Bw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Rudović: Cilj je pripremiti teren da u savjetima Javnog servisa i AMU budu ljudi koji politički odgovaraju parlamentarnoj većini

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: sjedinjene-americke-drzave