Bivša učiteljica osnovne škole u Kaliforniji, koja je bila proglašena jednim od najboljih edukatora okruga San Dijego, u petak je osuđena na kaznu zatvora od 30 godina do doživotne zbog seksualnih zločina nad dva maloljetnika, javljaju američki mediji.&nbsp;
Tužioci su naveli da je tridesetšestogodišnja Žaklin Ma (Jacqueline Ma) zavodila dvojicu dječaka te s jednim od njih započela seksualni odnos kad mu je bilo 12 godina.
Ma, koja je proglašena učiteljicom godine u okrugu San Dijego 2022. godine, uhapšena je početkom 2023.&nbsp;
Prije nego što se ranije ove godine izjasnila krivom po četiri tačke optužnice za seksualne zločine, uključujući bludne radnje nad djetetom i posjedovanje materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje maloljetnika, prijetila joj je maksimalna kazna od 165 godina do doživotnog zatvora.
Na ročištu za izricanje kazne, Ma je kroz suze uputila izvinjenje.
- Duboko se sramim svojih postupaka - poručila je ona.
Kazala je da je dječake "obmanjivala" te da su joj njihove porodice vjerovale.&nbsp;
- Uništila sam im djetinjstvo. Umjesto da slijedim put kojim bi učitelj trebao ići, dopustila sam da moj egoizam prevlada dobrobit dječaka - rekla je Ma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

SAD: Bivšoj učiteljici 30 godina zatvora zbog zavođenja maloljetnih učenika

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) održali su danas četvrtu rundu pregovora o naprednom iranskom nuklearnom programu u omanskom gradu Maskatu, uz posredovanje omanskih zvaničnika, a jedan američki i jedan iranski zvaničnik opisali su ih slično - kao ohrabrujuće razgovore, javlja AP.
- Postignut je dogovor da se nastavi sa pregovorima kako bi se radilo na tehničkim elementima. Ohrabreni smo današnjim ishodom i radujemo se sljedećem sastanku koji će se održati u bliskoj budućnosti - rekao je američki zvaničnik koji je zahtijevao anonimnost.
Pregovori imaju za cilj ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su SAD nametnule Iranu.
Tramp je više puta prijetio da će pokrenuti vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja ako dogovor ne bude postignut, dok su iranski zvaničnici više puta upozorili da bi u slučaju neuspješnih pregovora mogli da se okrenu izradi nuklearnog oružja s obzirom na svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
U međuvremenu, Izrael je zaprijetio da će sam napasti iranske nuklearne objekte ukoliko procijeni da je ugrožen, što je dodatno zakomplikovalo situaciju i podiglo tenzije na Bliskom istoku.

500x500

1250x600

1084x550

Završena četvrta runda pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči optužio je danas Izrael da pokušava da uvuče SAD u "katastrofu" na Bliskom istoku i upozorio na svaki pokušaj rata sa Iranom.
- Izraelski premijer Benjamin Netanjahu drsko pokušava da diktira šta (američki) predsjednik Donald Tramp (Trump) može, a šta ne može da radi u svojoj diplomatiji sa Iranom - napisao je Aragči na društvenoj mreži Iks.
Iran i SAD započeli su 12. aprila razgovore o osjetljivom pitanju iranskog nuklearnog programa, uz posredovanje Omana.
Netanjahu je 27. aprila pozvao SAD da postignu sporazum sa Teheranom kojim bi se Iran lišio bilo kakvih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma i spriječio ga da razvija balističke rakete.
Iran, koji te zahtjeve smatra crvenom linijom u pregovorima, optužio je Netanjahua da „diktira“ američku politiku.
- Svijet je takođe vidio kako Netanjahu direktno interveniše kod američke vlade kako bi je uvukao u još jednu katastrofu u našem regionu - dodao je iranski ministar spoljnih poslova.
Aragči je naveo nepokolebljivu podršku SAD Izraelu u ratu u Pojasu Gaze protiv palestinskog islamističkog pokreta Hamas, kao i američke napade na pobunjenike Huti u Jemenu.
Huti, koji kontrolišu velike djelove ratom razorenog Jemena, redovno gađaju izraelsku teritoriju i brodove u Crvenom moru u znak podrške Palestincima u Gazi.
- Smrtonosna podrška Netanjahuovom genocidu u Gazi i rat vođen u Netanjahuovo ime u Jemenu nisu ništa učinili američkom narodu - rekao je Aragči i upozorio „na bilo kakvu grešku protiv Irana“.
Izraelski premijer je u nedjelju obećao odmazdu protiv jemenskih pobunjenika i Irana zbog navodnog pružanja vojne podrške pobunjenicima koji su preuzeli odgovornost za raketni napad na glavni međunarodni aerodrom u Izraelu.

Iran optužio Netanjahua da pokušava da uvuče SAD u katastrofu na Bliskom istoku

Kina je danas demantovala da je u pregovorima sa administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa o carinama podvlačeći da je bilo kakva ideja o napretku po tom pitanju neosnovana. 
 
- Stav Kine je dosljedan i otvoreni smo za konsultacije i dijaloge, ali svaki oblik konsultacija i pregovora mora da se vodi na osnovu međusobnog poštovanja i na ravnopravan način - rekao je portparol ministarstva trgovine He Jadong, prenosi Beta.
Komentari iz Kine dolaze nakon što je Tramp danas rekao da stvari idu „dobro sa Kinom“ i da će konačna carinska stopa na kineski izvoz „značajno“ pasti sa sadašnjih 145 odsto.
Tramp je rekao novinarima ranije ove nedjelje da je „sve aktivno“ kada su ga pitali da li je u kontaktu sa Kinom, iako je američki ministar finansija rekao da nema formalnih pregovora.
Upitan o tome da Kina negira da su u toku razgovori sa SAD, Tramp je rekao „Jutros su imali sastanak“, prije nego što je dodao: „nije važno ko su oni“.
Tramp je izrazio interesovanje da smanji svoje ogromne carine na kineski uvoz u SAD. Sve je veća zabrinutost biznisa i potrošača da će porezi povećati inflaciju i potencijalno dovesti ekonomiju u recesiju.
Kina je jasno stavila do znanja da bi razgovori trebalo da uključuju ukidanje svih tarifa sa kojima se trenutno suočava.

Kina negira da pregovara sa SAD o carinama

Ukrajina je izgubila puno teritorija tokom rata. Biće vrlo teško povratiti Krim - poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp komentarišući informacije da njegov plan uključuje priznanje ruske kontrole nad tom teritorijom.
Govoreći konkretno o Krimu, Tramp je izjavio da je ta teritorija "predana" dok je Barak Obama bio predsjednik.
- To nema nikakve veze sa mnom - rekao je Tramp.
Američki predsjednik zatim je naglasio da "nije odan nikome", ali da ima "odanost prema spašavanju života".
- Mislim da ćemo postići dogovor, da smo vrlo blizu - dodao je Tramp.
Naveo je da misli da će ga ruski predsjednik Vladimir Putin poslušati kad je riječ o obustavi napada na Ukrajinu.
Ova izjava dolazi nekoliko sati nakon što je Tramp na platformi Truth Social uputio poruku Putinu: “Vladimire, prekini! 5000 vojnika sedmično umire. Hajdemo dovršiti mirovni sporazum.”
Podsjećamo, Rusija je tokom noći izvela masivan napad na Kijev koristeći rakete i dronove, usmrtivši najmanje 12 ljudi u najvećem napadu na ukrajinsku prijestonicu ove godine.
Napad, koji je prema riječima američkog predsjednika bio "nepotreban" i "sa veoma lošim tempiranjem" dok on traži mir, takođe je povrijedio 90 ljudi, uništio zgrade i izazvao požare. Spasioci su još izvlačili tijela iz ruševina više od 12 sati kasnije.
Navodni američki plan o kraju rata uključivao bi priznavanje Krima kao dijela Rusije, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kategorički odbacio.
- Stavljamo jak pritisak na Rusiju - rekao je Tramp novinarima, a zatim dodao da je "za tango potrebno dvoje."
Ukrajina, poručio je on, takođe mora željeti dogovor.
- Oni su jako pogođeni i vjerujem da i oni žele dogovor - naveo je Tramp.
Dodao je kako vjeruje da će Rusija pristati na mirovni sporazum.
- Mislim da ćemo ovo završiti. Nadam se. Vrlo brzo - rekao je Tramp.

Tramp: Vjerujem da će Rusija pristati na mirovni sporazum, mislim da će Ukrajina teško povratiti Krim

Američki predsjednik Donald Tramp ublažio je upozorenje državnog sekretara Marka Rubija da je strpljenje Vašingtona u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini pri kraju i nije želio da kaže da li postoji krajnji rok za to.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je na današnjoj konferenciji za medije rekao da je Rubio u pravu, ali je pokazao više optimizma oko izgleda za postizanje dogovora - na pitanje kada bi tačno SAD mogle odustati od pokušaja da se dođe do mira, Tramp je rekao da nema određenog roka, ali da želi to brzo da riješe.
- Ako, iz nekog razloga, jedna od dvije strane to veoma oteža, reći ćemo: ‘glupi ste, užasni ste ljudi’ i odustaćemo, ali se nadam da to nećemo morati da uradimo - rekao je Tramp.
On nije želio da kaže da li je spreman da potpuno odustane od pregovora i da li bi, u tom slučaju, nastavio vojno da podržava Ukrajinu.
- I dalje mislim da imamo stvarno dobre šanse da ostvarimo mir - rekao je Tramp.

Tramp: I dalje mislim da imamo dobre šanse da ostvarimo mir u Ukrajini

Nakon što je američki šef diplomatije Mark Rubio jutros upozorio da će Sjedinjene Američke Države (SAD) odustati od mirovnih pregovora oko Ukrajine ako uskoro ne dođe do napretka, potpredsjednik Džej Di Vens ipak je izjavio da su u tom pogledu optimistični.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao tokom susreta s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni u Rimu.
- Budući da su pregovori u toku, ne želim da prejudicram njihov ishod, ali osjećamo optimizam da bismo mogli privesti kraju ovaj vrlo brutalan rat - rekao je Vens novinarima.
Dan ranije, Donald Tramp je izjavio da vjeruje da je prekid vatre blizu, te da bi Moskva uskoro trebalo da dostavi odgovor na posljednji američki prijedlog. Ipak, Rubio je jutros poručio da će SAD krenuti dalje ako ne dođe do konkretnih pomaka.

Vens kontra Rubija: „Optimistični smo da bismo mogli privesti kraju rat u Ukrajini“

Iran i Sjedinjene Države će sljedeće sedmice održati dodatne pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvijestila je danas iranska državna televizija na kraju prve runde pregovora delegacija te dvije države u Omanu. 
 
Iranska državna televizija je prenijela da su američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči „kratko razgovarali u prisustvu ministra spoljnih poslova Omana“.
Američki zvaničnici nisu odmah potvrdili iranske izvještaje.
Dvije strane su razgovarale više od dva sata.
Ulozi u pregovorima su veliki: Tramp je više puta prijetio bombardovanjem nuklearnih objekata Irana ako se ne postigne dogovor, a zvaničnici Irana sve češće upozoravaju da bi mogli da naprave nuklearno oružje i od zaliha uranijuma koje već imaju.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Baghai je rekao da je cilj Irana „veoma jasan: da zaštitimo nacionalne interese Irana. Dajemo istinsku i poštenu priliku diplomatiji, tako da kroz dijalog možemo da idemo napred o pitanju nuklearnog pitanja, s jedne strane, i što je za nas važnije, ka ukidanju sankcija“ Zapada Iranu jer ne odustaje od svog programa.
Iako SAD mogu ponuditi ublažavanje sankcija Iranu, nije jasno koliko će Iran biti spreman da popusti u zamjenu za to.
Po nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Iran je mogao da održava samo male zalihe uranijuma obogaćenog 3,67 odsto, dok je za izradu nuklearnog oružja potrebno bar 90 odsto.
&nbsp;Zalihe Irana bi mogle da omoguće da napravi nuklearno oružje.
Sudeći po pregovorima otkako je Tramp 2018. godine povukao SAD iz sporazuma, Iran će vjerovatno tražiti da nastavi obogaćivanje uranijuma do najmanje 20 odsto i neće odustati od svog programa.
Zbog toga je neizvodiv predlog premijera Izraela Benjamina Netanjahua o takozvanom „libijskom rešenju“: „Uđete, dižete u vazduh objekte, demontirate svu opremu, sve pod američkim nadzorom!“.

Iran i SAD pristali na nove pregovore o nuklearnom programu Teherana

Sjedinjene Američke Države (SAD) održaće direktne razgovore sa Iranom ovog vikenda kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, rekao američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
Razgovori između specijalnog izaslanika SAD-a Stiva Vitkofa i visokog iranskog lidera zakazani su za subotu u Omanu, prenosi Rojters. 
 
- Nadamo se da će to dovesti do mira. Bili smo vrlo jasni šta Iran nikada neće imati - nuklearno oružje, i mislim da je to ono što je dovelo do ovog sastanka - rekao je Rubio tokom sastanka kabineta kojim je predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp. 
 
Tramp je u ponedjeljak iznenađujuće objavio da su SAD i Iran spremne da u subotu počnu direktne pregovore o nuklearnom programu Teherana, upozorivši da bi Iran bio u "velikoj opasnosti" ako pregovori budu neuspješni. 
 
Saopštenje je izazvalo izvjesnu zabunu jer je Iran rekao da će razgovori biti indirektni sa Omancima koji će djelovati kao posrednici. 
 
Američki zvaničnik upoznat sa planiranjem rekao je da će dvije delegacije biti u istoj prostoriji za razgovore. 
 
Tramp je u srijedu ponovio prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu ako Iran ne pristane da okonča svoj nuklearni program, rekavši da će Izrael igrati ključnu ulogu u bilo kojoj vojnoj akciji. 
 
Tramp je rekao da Iranu ne može biti dozvoljeno da ima nuklearno oružje i ako odbije da zaustavi razvojne napore, mogla bi uslijediti vojna akcija.

Rubio: SAD će za vikend održati direktne razgovore sa Iranom o nuklearnom programu

Kinesko ministarstvo finansija objavilo je dodatne carine od 84 odsto na svu robu uvezenu iz SAD.
Ministarstvo kaže da će ove nove carine stupiti na snagu 10. aprila, javlja BBC.
Ova odluka uslijedila je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp juče objavio novu rundu carina i to sa višim stopama uvoznih poreza na desetine zemalja i teritorija, među kojima je i Kina.
Trampov novi talas carina uključuje namete od 104 posto na kinesku robu.
Kina je najteže pogođena carinama, ali nije pokazala znake povlačenja, rekavši da će voditi trgovinski rat „do kraja“ i obećavajući kontramjere za odbranu svojih interesa.

Kina uzvraća Trampu: Dodatne carine od 84 odsto na svu uvezenu robu iz SAD

U okviru dvosemestralnoga projekta “Geopolis – bezbjednost i obrazovanje“ koji realizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Centar za kulturu Cetinje, WBN – Regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize i Crnogorski PEN centar, biće održano novo predavanje.
Kako je saopšteno sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), gost-predavač biće mr Emir Pilav, politikolog i građanski aktivista, koji će u srijedu, 28. maja s početkom u 12 sati u Svečanoj sali FCJK govoriti na temu: „Evropska desnica i crnogorska stvarnost“.
Predavač će, kako su naveli, izlagati o nastanku i uticaju evropske desnice na političku scenu i društvene tokove u Crnoj Gori.
- Poseban akcenat biće stavljen na porast popularnosti desničarskih ideja u Evropi te na način na koji se ti trendovi reflektuju u crnogorskoj stvarnosti – kroz političku retoriku, desničarske pokrete i stavove prema pitanjima identiteta, migracija i evropskih integracija. Cilj predavanja jeste sagledavanje problema u kojoj mjeri crnogorsko društvo prati obrasce evropske desnice i kakve posljedice to može imati na demokratiju i društvenu koheziju -navodi se u saopštenju FCJK-a.
Predavanje će biti organizovano po pravilima Chatham House čime se omogućava otvoren dijalog i razmjena mišljenja uz poštovanje privatnosti svih učesnika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1AcBay1MbF%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FCJK: Predavanje o evropskoj desnici i crnogorskoj stvarnosti u srijedu

Barska policija uhapsila je četiri vozača tokom lokalnih akcija pojačane kontrole saobraćaja, među kojima su G.V. (40), kod koga je utvrđeno prisustvo pet vrsta opojnih droga, i E.Đ. (37), koji je bježao od policije pod dejstvom kokaina i alkohola, ugrožavajući druge učesnike u saobraćaju, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
G.V. je, kako je navedeno, sankcionisan zatvorskom kaznom od 14 dana nakon što je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom amfetamina, marihuane, buprenorfina, opijata i benzodiazepina.
E.Đ. je, uprkos policijskom znaku za zaustavljanje, pokušao da pobjegne, pri čemu je preticao kolonu vozila preko pune linije, prošao kroz crveno svjetlo i aktivno pružao otpor prilikom zaustavljanja, zbog čega je procesuiran i po Zakonu o javnom redu i miru.&nbsp;
Naknadno je, dodaju, utvrđeno da je vozio pod dejstvom alkohola i kokaina, bez važeće registracije i uprkos izrečenoj zabrani upravljanja.
Uhapšeni su i S.M. (26), koji je upravljao vozilom pod dejstvom marihuane, te I.K. (35), koji je imao 1,28 g/kg alkohola u organizmu.
Iz UP poručuju da će se aktivnosti kontrole saobraćaja nastaviti, kako bi se povećao nivo bezbjednosti svih učesnika.4o

Uhapšena četiri vozača: vozili pod dejstvom više vrsta droga, jedan bježao policiji

Ženska seniorska reprezentacija odradila je prvu fazu priprema pred odlazak na Evropsko prvenstvo. Ženski Eurobasket igra se u četiri zemlje (Češka, Njemačka, Italija i Grčka) od 18. do 29.juna, a naša reprezentacija grupnu fazu igraće u Brnu, gdje će joj pored domaćina rivali biti šampion Evrope Belgija i selekcija Portugala, saopšteno je iz KCCG-a.&nbsp;
Naše košarkašice tokom prve dvije nedjelje treninga u Baru, imale su i dva prijateljska meča protiv Srbije na Zlatiboru, a sjutra putuju za Andoru, gdje će od 27. do 31.maja učestvovati na Igama malih zemalja Evrope.
- Uvodni dio protiče po planu, sa dosta taktike uz kombinaciju teretane i trčanja, tako da se spremamo fizički, a ujedno i taktički. Za sada sve ide po programu, iako imamo malih problema sa povredama, ali nijesu ozbiljnije prirode, već je nekako i očekivano u ovom dijelu priprema. Tako da sve u svemu, s obzirom na rad koji je uložen moram biti zadovoljna ovom prvom fazom priprema - kazala je selektorka Jelena Škerović.
Crna Gora je u uvodnoj fazi priprema odigrala i dva kontrolna meča na Zlatiboru, gdje je upisala dva poraza od selekcije Srbije.
- Nakon samo par dana priprema imali smo dva kontrolna meča na Zlatiboru, a te utakmice sa Srbijom pokazale su nam naš dosadašnji rad i na čemu moramo da radimo, tako da su nam koristile - dodala je selektorka Crne Gore.
Naša reprezentacija putuje sjutra za Andoru, a na startu turnira u okviru Igara malih zemalja Evrope igra protiv domaćina 27.maja, dan kasnije rival je Kipar, dok će Crna Gora 29.maja igrati protiv Luksemburga. Polufinale igra se 30.maja, a dan kasnije na programu je finale.
- Utakmice u Andori će nam još više pomoći da se fizički podignemo, kao i da odradimo taktički dio još bolje nego do sada. Upravo zbog toga, mislim da će nam Igre malih zemalja Evrope pomoći dosta - uvjerena je Škerović.
Crna Gora prvi put će igrati sa Andorom, dok su upravo na ovim Igrama rivali našim košarkašicama već bili Kipar i Luksemburg, sa kojim smo bili u grupi kvalifikacija za Eurobasket.
- Pet utakmica u pet dana i taj naporan ritam je i dobar sa jedne strane, jer na taj način možemo da podignemo formu. Možda to izgleda previše, ali tu je Luksemburg jedina ozbiljnija selekcija, koja je igrala sa nama u grupi kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Andora je prvi put nakon četiri godine na ovim Igrama, dok Kipar znamo jer je igrao i prošle godine, mada je oslabljen za Igre. Naravno, svaki od tih mečeva tretiraćemo kao utakmice normalnog tipa, a naravno da imamo i svoje ciljeve šta treba da radimo - zaključila je Jelena Škerović.
Naša reprezentacija igraće grupnu fazu Eurobasketa u Brnu, a po rasporedu prvo kolo igraće 19. juna protiv domaćina, selekcije Češke, dan kasnije rival našim košarkašicama biće Belgija, dok 22. juna u trećem kolu igraju Crna Gora - Portugal.

Crnogorske košarkašice sjutra putuju za Andoru na Igre malih zemalja

Nekoliko indijanskih plemena podnijelo je danas kolektivnu tužbu protiv sistema indijanskih internata američke vlade, koji je decenijama razdvajao porodice i lišavao autohtonu djecu njihovog jezika i kulture.
U tužbi se tvrdi da je savezna vlada koristeći novac izdvojen za plemena, upućivala domorodačku djecu u škole gde su ih tukli, zlostavljali i prisiljavali na asimilaciju.
Napominje se da preživjeli iz tih škola i njihovi nasljednici nikada nijesu dobili nadoknadu za "nepopravljive povrede" koje su pretrpjeli i zahtijevaju od vlade da "položi račun o tome kako je novac potrošen", prenosi Njujork tajms.
- Umjesto da ispune ono što je obećano i što je bila zakonska obaveza, Sjedinjene Američke Države su nasilno odvajale djecu starosjedilaca od roditelja i sistematski nastojale da izbrišu njihov kulturni identitet, ubijajući, mučeći, izgladnjujući i seksualno zlostavljajući mnoge u tom procesu - navodi se u tužbi.
Tužbu, protiv Ministarstva unutrašnjih poslova, njegovog Biroa za indijanska pitanja, Biroa za indijansko obrazovanje i njegovog sadašnjeg vođe, ministra unutrašnjih poslova Daga Burguma, podnijelo je pleme Vošo iz Nevade i Kalifornije, kao i plemena Vičita i pridružena plemena Oklahome u ime starosjedilačkih naroda čija su djeca pohađala internate.
Tužba je podnijeta saveznom sudu u centralnoj Pensilvaniji, simbolično značajnoj lokaciji koja je nekada bila dom ozloglašene Indijanske industrijske škole Karlajl, navodi američki list.
Tamo su djeca preimenovana i bila su primorana da se oblače u zapadnjačku odjeću i da se šišaju, pod motom školskog nadzornika "Ubij Indijanca u njemu i spasi čoveka".
U mnogim slučajevima, djeca nijesu preživjela. Potvrđeno je da je ukupno 973 djece umrlo dok su pohađala internate, a članovi plemena vjeruju da još stotine smrtnih slučajeva nijesu uključene u zvaničnu vladinu evidenciju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, kojim je u Bajdenovoj administraciji rukovodila prva ministarka unutrašnjih poslova za američke starosjedioce, Deb Haland, nedavno je pokušalo da istraži i objasni svoju ulogu u sistemu internata, koji je odvojio stotine hiljada djece starosjedilaca od njihovih porodica i poslao ih u mrežu od više od 400 škola, počev od ranih 19. veka do kasnih 1960-ih.
<h2>Bajden se izvinio</h2>
Bivši predsjednik Džozef Bajden izvinio se prošle godine zbog zloupotreba, nazivajući ih "jednim od najstrašnijih poglavlja u američkoj istoriji".
Ministarstvo unutrašnjih poslova je tada objavilo opsežan izvještaj koji je dokumentovao mračnu istoriju internata i pozvao na nacionalni spomenik i investicije kako bi se pomoglo domorodačkim zajednicama da se oporave.
Ali, advokati plemena tvrde da nikada nije napravljen potpuni obračun inflacijom prilagođenih 23 milijarde dolara koje je vlada potrošila na upravljanje tim školama, uključujući i koliko je došlo iz plemenskih fondova finansiranih prodajom zemlje starosjedilaca.
Plemenske vođe kažu da se šteta prenijela generacijama i da su imali pravo da uvećaju račun.
Preživjeli starosjedioci u Kanadi postigli su nagodbu vrijednu oko dvije milijarde dolara sa kanadskom vladom 2023. godine u vezi sa programom internata te zemlje.
Preživjeli su opisali kako su oteti od roditelja i poslati u škole gdje su bili udarani, svlačeni i seksualno zlostavljani, zabranjeno im je da praktikuju starosjedilačke religije i primorani da pređu u hrišćanstvo.
Izveštaji o internatima kažu da je sistem ostavio nasljeđe razorenih zajednica i dugoročnih psiholoških trauma i lošeg zdravlja.

Indijanska plemena tužila vladu SAD zbog zlostavljanja u indijanskim internatima

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: sjedinjene-americke-drzave