Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su kontrolisali osam manjih trgovinskih objekata, šest osoba i pet teretnih vozila i oduzeli 25 kilograma rezanog duvana i 75 paklica raznih vrsta cigareta sa akciznom markicom druge države, te podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe, saopšteno je iz Uprave policije.
Aktivnost u suzbijanju sive ekonomije, kako je precizirano u saopštenju, realizovano je u saradnji sa službenicima Uprave carina, sa ciljem otkrivanja osoba koje se dovode u vezu sa ovom ilegalnom aktivnošću, kao i na sprečavanje krijumčarenja i svih oblika prekograničnog kriminala.
- Nakon kriminalističke obrade, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeli krivični prijavu protiv R. R. (64) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina - navodi se u saopštenju.
Službenici Uprave carina izdali prekršajni nalog Ž. K. (50) zbog prekršaja iz oblasti u njihovoj nadležnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Suzbijanje sive ekonomije u Nikšiću: Oduzet duvan i cigarete, podnijeta krivična prijava protiv jedne osobe

Beranska policija oduzela je od državljanina Srbije N.M. (41) preko 27 hiljada eura i aparat vrijedan više od deset hiljada eura, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Iz policije su rekli da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane, sprovodeći pojačane aktivnosti u cilju suzbijanja sive ekonomije, kontrolisali teretno vozilo rožajskih registarskih oznaka kojim je upravljao N.M. iz Srbije sa privremenim boravkom u Crnoj Gori. 
 
- Pregledom vozila u tovarnom dijelu pronađeno je 27.505 eura u različitim apoenima i aparat za pružanje kozmetičkih usluga vrijedan preko deset hiljada eura, bez prateće dokumentacije- kaže se u saopštenju. 
 
Iz policije su naveli da su novac i aparat privremeno oduzeti. 
 
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio odgovarajuće provjere i vještačenja, nakon čega će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji krivičnog djela- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će ciljane kontrole u borbi protiv sive ekonomije i drugih oblika kriminala i dalje biti prioritet u radu službenika Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, u cilju jačanja vladavine prava i stvaranja sigurnijeg i uređenijeg društvenog ambijenta.

Berane: Od državljanina Srbije oduzela preko 27 hiljada eura i aparat za kozmetičke usluge vrijedan više desetina hiljada eura

U Crnoj Gori siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a suzbijanje tog problema zahtijeva sistemski pristup, jačanje institucija, digitalizaciju, edukaciju građana i stimulativan poreski okvir, poručio je direktor Poreske uprave, Sava Laketić.
On je, u drugoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Siva ekonomija – kako zaštititi legalne biznise?“ , a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada, istakao je da se neformalna ekonomija mora suzbijati sistemski, uz podršku svih društvenih aktera, od obrazovnog sistema do nadležnih institucija.
- Neki zvanični podaci govore da se siva ekonomija u Crnoj Gori kreće između 20,6 i 31 odsto. Moj lični osjećaj je da ona prevazilazi taj procenat i da postoji ogroman prostor za unapređenje. Poreska uprava ovo pitanje tretira kao jedan od strateških prioriteta - rekao je Laketić.
On je naveo da se obim sive ekonomije u poslednje vrijeme smanjuje, što potvrđuju i podaci o naplati poreza.
Laketić je upozorio da neformalna ekonomija ima izrazito negativan uticaj na legalne privrednike.
- Nelojalna konkurencija demotiviše legalni biznis. U kontaktima sa privrednicima, gotovo uvijek se kao prvi problem ističe neregistrovano poslovanje - rekao je Laketić.
Država zbog sive ekonomije gubi značajne prihode, a Laketić je istakao da borba protiv ovog problema mora uključivati cijelo društvo.
- Neformalna ekonomija prisutna je u gotovo svim sektorima, a posebno je izražena u izdavanju smještaja, građevinarstvu, uslugama frizersko-kozmetičkog sektora i ugostiteljstvu. Ogroman broj izdavaoca smještaja nije registrovan. Imamo i slučajeve gdje su firme formalno registrovane, ali ne evidentiraju sav prihod. Poseban izazov su oni koji uopšte nijesu registrovani, a aktivno posluju - upozorio je Laketić.
Ukazao je da je u sektoru građevinarstva prisutan veliki broj neprijavljenih radnika, dok u ugostiteljstvu, naročito tokom ljetnje sezone, veliki dio prometa ostaje neprijavljen.
Laketić je ocijenio da je jedan od ključnih koraka za rješavanje problema olakšavanje prijave i plaćanja poreza.
- Zakonski okvir mora biti podsticajan za prijavljivanje i evidentiranje prihoda, a istovremeno moramo raditi na razvoju poreske kulture – obrazovati buduće obveznike - istakao je Laketić.
On vjeruje da su sprovedene mjere dale rezultate, naročito na tržištu rada.
- Imamo bolje podatke o naplati. Reforma oporezivanja rada, kojom je značajno smanjen doprinos, dovela je do pozitivnih signala – sve je više radnika koji su prešli iz sive zone u formalni sektor. U prvom kvartalu ove godine ostvarena je naplata od 67 odsto u odnosu na 2024 - rekao je Laketić
Ukazao je da se Poreska inspekcija, koja je ključna u borbi protiv sive ekonomije, suočava sa nedostatkom kadra.
- Nedostaje nam 60 inspektora. Do kraja godine očekujemo još 15 penzionisanja, tako da će ostati oko 88 inspektora, a taj broj je još manji kada se uzmu u obzir bolovanja i druga odsustva - naveo je Laketić.
On je, kao jednu od najvažnijih mjera u borbi protiv sive ekonomije, izdvajio digitalizaciju.
- Elektronska fiskalizacija, uvedena 2021. godine, jedan je od najboljih alata koje imamo. Omogućava nadzor nad poslovanjem sa udaljene lokacije. Radimo na nadogradnji ovog sistema, posebno u dijelu BI (Business Intelligence) alata koji će pomoći u analizi rizika“, rekao je Laketić.
Rekao je da će se Poreska uprava u narednom periodu fokusirati na analizu rizika, kako bi rasteretila legalni sektor i proaktivno djelovala prema onima koji izbjegavaju obaveze.
- Digitalizacija je prioritet broj jedan, a sve snage su usmjerene na implementaciju integrisanog sistema za upravljanje prihodima. Od registracije firme do prinudne naplate, svi procesi biće digitalizovani. Radi se o ogromnom unapređenju, ne samo ‘farbanju fasade’. Cilj je da iz svoje fotelje možete pokrenuti biznis – bez potrebe za odlaskom u Poresku upravu“, poručio je Laketić.
Ukazao je da je jedan od izazova u borbi protiv sive ekonomije i nepovredivost stana, koju garantuje Ustav.
- Poreski inspektori nemaju pravo da uđu u privatne stanove. Do zakonskih izmjena, jedini način da se suprotstavimo toj formi poslovanja je saradnja sa drugim institucijama i jačanje međuinstitucionalne interoperabilnosti - jasan je Laketić.
Smatra da se siva ekonomija ne može u potpunosti suzbiti bez sveobuhvatne reforme.
- Potrebno je poboljšati poslovni ambijent, pojednostaviti procedure, ojačati kadrovske kapacitete i raditi na promjeni svijesti građana. Samo tada možemo očekivati istinsku promjenu - poručio je Laketić.

Laketić: Suzbijanje sive ekonomije zahtijeva sistemski pristup

Poreska inspecija je, u periodu od 1. januara do 31. marta ove godine, izrekla kazne u iznosi od 271.900 eura, od čega je naplaćeno 50.092 eura.
Iz Poreske uprave su saopštili da su poreski inspektori izvršili 354 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 45. Najveći broj utvrđenih nepravilnosti se odnosi na član 10 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, odnosno neizdavanje fiskalnih računa.
U ovom periodu, kako navode, kod devet poreskih obveznika je izrečena mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
- Poreska uprava koristi sve raspoložive kapacitete za sprovođenje postupka inspekcijskog nadzora, kako bi istim bili obuhvaćeni svi poreski obveznici, a posebno oni koji spadaju u kategoriju visokorizičnih u dijelu poštovanja poreskih propisa - kazali su u saopštenju. 
Dodaju da se, podsticanjem poreskih obveznika da posluju u skladu sa zakonskim propisima, prvenstveno na način što će se povećati stepen dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, želi ostvariti primaran cilj smanjenja sive ekonomije..
- U prvom kvartalu 2025. godine izvršeno je 124 zabrane raspolaganja novčanim sredstvima sa žiro računa zbog nepodnošenja PDV prijava (PRPDV-2) i Izvještaja o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima (IOPPD) u zakonom propisanom roku - kazali su u saopštenju. 
Tokom marta, ističu, izvršen je inspekcijski nadzor kod 15 samouslužnih perionica, tokom kojeg su utvrđene neregularnosti kod njih 8. Po tom osnovu, uručeno je 16 prekršajnih naloga i izrečeno novčanih kazni u iznosu od 74.400 eura. Već u prvoj sedmici aprila privremeno je zatvoreno 5 samouslužnih perionica.
- Poreska uprava kroz intenzivnu saradnju sa drugim relevantnim institucijama, vrši razmjenu podataka i informacija, planira i ostvaruje svakodneve zajedničke aktivnosti na terenu, kako bi se stvorili preduslovi za unapređenje efikasnosti u prevenciji i borbi protiv poreskih prevara kao i zaštiti zakonitih interesa države - zaključuje se u saopštenju.

Poreska inspekcija izrekla 271.900 eura novčanih kazni

U jutarnjoj emisiji „Budilnik“ bavimo se važnim društvenim temama i pitanjima od javnog interesa.
Razgovaraćemo o tome koliko su mladi zainteresovani za novinarstvo, šta ih privlači ovoj profesiji i na koji način ih možemo motivisati da se bave poslom koji predstavlja stub informisanja i demokratskog društva.
U fokusu emisije biće i najavljene reforme u oblasti sudskog vještačenja, uoči donošenja novog Zakona, kao i izazovi sa kojima se sistem suočava.
Otvaramo i pitanje: da li je naše društvo spremno da prihvati osobe sa autizmom – kakva je podrška, kakve su prepreke i šta je potrebno da inkluzija zaživi u punom kapacitetu.
Provjerićemo i koliko su crnogorske bolnice pripremljene za reagovanje u vanrednim situacijama, te da li zdravstveni sistem ima kapacitete da odgovori na nepredviđene izazove.
Gledajte „Budilnik“ od 7 do 9 sati na Televiziji E.

U "Budilniku" o novinarstvu, najavljenim reformama u oblasti sudskog vještačenja, vanrednim situacijama...

U jutarnjoj emisiji „Srećan dan“ otvaramo jedno od najvažnijih pitanja današnjice – odlazak iz Crne Gore. Analiziramo psihologiju odlaska i povratka: zašto ljudi odlaze, šta ih motiviše, kakva ih realnost dočeka u inostranstvu i da li se vraćaju.
Donosimo i priču o Novogodišnjoj bajci na ledu. Gošća emisije biće Valentina Mitrović, PR menadžerka ovog spektakla, koja će otkriti kako se stvara scenska magija na ledu i šta publika može očekivati od ovogodišnjeg izdanja.
U rubrici „Srećni AI“ bavimo se savremenim roditeljstvom – kako mame i tate danas vaspitavaju djecu uz podršku vještačke inteligencije, koja pitanja najčešće postavljaju i koje ih nedoumice prate u digitalnom vremenu.
Gledajte emisiju „Srećan dan“ od 9 do 11 sati na Televiziji E.

„Srećan dan“: Odlazak iz Crne Gore, novogodišnja čarolija na ledu i roditeljstvo u digitalnoj eri

Na četvrtoj sjednici Savjeta omladinskih inicijativa u Podgorici razgovarano je o konkretnim inicijativama koje spajaju vrijednosti, znanje i učešće mladih: od prevencije vršnjačkog nasilja do otvaranja kulture prema novoj publici, saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Savjet je, kako navode, predstavio inicijativu prevencije vršnjačkog nasilja sa ciljem da se gradi empatija, povjerenje u stručne službe i brza institucionalna reakcija. Plan uključuje i edukativne sadržaje koji otvaraju teške društvene teme bez partijskog okvira.
- U oblasti kulture, Savjet je najavio istraživanje navika i potreba mladih, kao i seriju događaja, razgovore sa umjetnicima, kulturne šetnje i posjete ključnim lokalitetima, uz partnerstva sa institucijama i sadržaj prilagođen mladima. Cilj je da kultura postane pristupačnija, dinamičnija i bliža novim generacijama. Crna Gora ostaje posvećena cilju EU 2028: uz više šansi za mlade, jače institucije i zajednicu koja bira rezultate, a ne izgovore - zaključuje se u saopštenju.

Četvrta sjednica Savjeta omladinskih inicijativa: Mladi za politiku koja radi i rješava

Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da kazni kompaniju sa 120 miliona eura zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama, prenio je danas BBC.
Nikita Bir, jedan od direktora kompanije, optužio je regulatore EU da su iskoristili prostor za oglašavanje na mreži kako bi u petak objavili post o kazni za Iks.
- Izgleda da mislite da se pravila ne odnose i na vaš nalog - poručio je on i dodao: „Vaš nalog je ukinut.“
Portparol Evropske komisije rekao je za BBC da Komisija „uvijek koristi društvene mreže u dobroj vjeri“.
Kazna izrečena Iksu u petak prva je novčana sankcija u skladu sa Zakonom EU o digitalnim uslugama.
Regulator EU naveo je da je sistem tzv. plavih oznaka na platformi „obmanjujući“, jer kompanija nije verifikovala korisnike, čime ih izlaže riziku od prevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacija zlonamjernih aktera.
Platforma Iks ima rok od 60 dana da odgovori Komisiji na primjedbe o „plavim oznakama“, u suprotnom će se suočiti sa dodatnim kaznama.
Vlasnik kompanije, Ilon Mask, nakon izricanja kazne izjavio je da EU „treba ukinuti“, a na mreži je podijelio i objavu drugog korisnika koji je poredi sa fašizmom.
Američki državni sekretar Marko Rubio, kao i Federalna komisija za komunikacije (FCC), optužili su regulatora EU za napad i cenzurisanje američkih kompanija, ocjenjujući da je „prošlo vrijeme cenzurisanja Amerikanaca na internetu“.

Mreža Iks blokirala oglašavanje Evropske komisije na svojoj platformi

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: siva-ekonomija