Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je, povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva, akciju "Zajedno protiv siromaštva" čiji je cilj da se, uz podršku privrednih subjekata i odgovornih pojedinaca, obezbijedi pomoć za 6.000 porodica u stanju socijalne potrebe širom zemlje.
On je, kako se navodi u saopštenju, pozvao sve kompanije i pojedince koji svojim radom i uspjehom nose odgovornost i najveću mogućnost da mijenjaju Crnu Goru nabolje, da se pridruže akciji kao zajedničkom činu solidarnosti i zajedništva.&nbsp;
Time se, istakao je, pokazuje da Crna Gora može biti zemlja u kojoj niko nije zaboravljen, niti prepušten sam sebi.
- Uz podršku najvećih kompanija u Crnoj Gori cilj je da se prikupe sredstva koja će biti transferisana Crvenom krstu Crne Gore - instituciji koja kroz istoriju pruža pomoć najugroženijima. Prema njihovim evidencijama, trenutno 5.927 porodica u zemlji živi u stanju potpune socijalne potrebe - precizirano je u saopštenju.
Za ove svrhe Ministarstvo finansija je otvorilo namjenski račun kod CKB banke, broj: 510-0000000217482-16 na ime Ministarstvo finansija - projekat „Borba protiv siromaštva“.&nbsp;
- Rok za uplatu sredstava je 17. novembar, nakon čega će kompletan iznos biti preusmjeren Crvenom krstu Crne Gore, a račun zatvoren. Sve donacije biće u potpunosti transparentne, a Crveni krst će javno objaviti izvještaj o utrošku prikupljenih sredstava - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Svaka donacija, bez obzira na iznos, predstavlja čin solidarnosti i povjerenja, poruku da zajednički gradimo društvo u kojem dostojanstvo svakog čovjeka ima vrijednost.
- Sredstva će biti iskorišćena za jednokratnu podršku svakoj porodici koja se nalazi u siromaštvu. Namjera nije samo pružanje pomoći, već i slanje snažne poruke: da je Crna Gora zemlja u kojoj uspjeh postaje šansa za druge - navodi se u saopštenju.
Milatović je pozvao privrednike da se priključe ovoj akciji i time pokažu da se istinski uspjeh ne mjeri samo profitom, već i spremnošću da pomognu onima koji su danas najslabiji.
- Zahvaljujem vam na povjerenju, odgovornosti i spremnosti da zajedno gradimo Crnu Goru u kojoj svaka porodica ima šansu za dostojanstven život - poručio je on.
Ovim se nastavlja niz uspješnih humanitarnih akcija u organizaciji institucije Predsjednika Crne Gore. U prošloj je, kako podsjećaju, prikupljeno 170.000 eura sredstava za pomoć 2.300 porodica koje se suočavaju sa teškom ekonomskom situacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović pokrenuo akciju "Zajedno protiv siromaštva": Cilj da se obezbijedi pomoć za 6.000 porodica

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Crna Gora i ove godine dočekuje bez unapređenja sistemskog pristupa i bez ključnih podataka koji bi omogućili efikasno suzbijanje siromaštva, saopštili su iz Agencije za ljudska prava. (HRA).
Država, kako navode, nema preciznih podataka o broju siromašnih, o broju beskućnika, o broju osoba bez pristupa osnovnim životnim uslovima – električnoj energiji, vodovodu, sanitarnim uslovima i bezbjednom stanovanju – što sve onemogućava efikasno planiranje i sprovođenje javnih politika.
Uprkos brojnim upozorenjima i domaće stručne i međunarodne javnosti, tvrde iz HRA, Crna Gora do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade za period 2024–2027.
Takođe, dodaju, nije usvojen nijedan podzakonski akt koji bi regulisao zbrinjavanje beskućnika, njihova prava i pristup uslugama. Zbog toga, navode, službenici centara za socijalni rad i dalje nemaju jasno propisane protokole u radu s ovom najranjivijom kategorijom.
- U međuvremenu, troškovi života nezaustavljivo rastu. Inflacija je u septembru 2025. iznosila 4,9 odsto, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu koštala 2.000 eura još u prvom kvartalu. Istovremeno, ukupna mjesečna socijalna davanja za takve ugrožene porodice iznose 227,51 eura (167,51 eura materijalnog obezbjeđenja + 60 eura dječjeg dodatka), što je samo 11,4 odsto iznosa potrebnog za podmirivanje osnovnih mjesečnih troškova. Drugim riječima, sredstva koje država obezbjeđuje za socijalnu pomoć nisu dovoljna da pokriju ni samo dvije potrošačke korpe u jednoj godini, pa je jasno da je sistem socijalne zaštite duboko neadekvatan- saopštili su iz HRA.
Posebno zabrinjava, kažu, to što Crna Gora ni posle čitave jedne decenije nije primijenila preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine.
Komitet Ujedinjenih nacija je, podsjećaju, tada pozvao državu da poveća socijalna davanja, obezbijedi pristup osnovnim uslugama i uspostavi sistem za praćenje ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava. Prema našim saznanjima, nijedna od ovih preporuka nije primjenjena.
- HRA je u februaru protestovala zbog odbijanja amandmana poslanika Socijaldemokrata (Evropski savez) na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu. Ovi amandmani su predviđali povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije i besplatan prevoz i užinu za djecu iz ugroženih porodica. Amandmani su odbijeni bez obrazloženja, iako su mogli da se finansiraju i smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, a bez povećanja budžetskih rashoda- istuču u saopštenju.
Ponovo apeluju na nadležnu Vladu da hitno pristupi reformi sistema socijalne zaštite.
Kako kažu, neophodno je povećati iznose socijalnih davanja u skladu s realnim troškovima života, usvojiti Strategiju borbe protiv siromaštva sa mjerljivim ciljevima, uspostaviti transparentan sistem prikupljanja podataka koji će omogućiti bolje planiranje i sprovođenje javnih politika.
- Bez ovih koraka, Crna Gora neće moći da garantuje osnovna ekonomska i socijalna prava svojim građanima, niti da ispuni međunarodne obaveze koje je preuzela kao članica Ujedinjenih nacija- zaključili su iz HRA.

HRA: Crna Gora i dalje bez sistemskog odgovora na siromaštvo – preporuke UN i dalje nisu primjenjene

- U narednom periodu će djelovanje Građanskog pokreta URA biti usmjereno na borbu protiv siromaštva i da će njihovi poslanici u oktobru imati više inicijativa koje će za cilj imati smanjenje siromaštva i zaštitu svakog djeteta od društvene izolacije kao posljedice siromaštva. Crna Gora je na samom začelju u svijetu, ali i u regionu, kada se govori o socijalnoj zaštiti najsiromašnijih u državi, saopštila je danas poslanica i potpredsjednica Građanskog pokreta URA Milena Vuković.
Kako je navela, obezbijediti osnovne uslove za život, pogotovo onima u stanju potrebe, obaveza je države koja je po Ustavu država socijalne pravde.&nbsp;
- Zato ćemo u oktobru aktuelizovati pitanje rješavanja stambenih potreba podstanara i građana koji na tržištu ne mogu da riješe ovo pitanje. To je preduslov za dostojanstven život - istakla je Vuković.&nbsp;
Navela je da će URA insistirati da Vlada napokon završi pitanje socijalnog kartona kao glavnog preduslova za pravedniju raspodjelu društvenih dobara.
- Moramo pomoći onima kojima je to potrebno, pogotovo ako govorimo o djeci. Kao društvo moramo da nastavimo sa uvođenjem mjera koje će djeci obezbijediti bezbjedno odrastanje bez obzira na socijalni status. Država pokazuje svoju snagu tako što brine o onima kojima je pomoć potrebna. Vrijeme je da se Crna Gora umjesto nacionalnih svađalačkih tema okrene svojim građanima i da zaštiti svu djecu u cilju razvoja našeg društva - zaključuje.

Vuković: Kao društvo nećemo dozvoliti da svako treće dijete bude u riziku od siromaštva

Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu - poručila je socijalna radnica Jovana Došljak osvrnuvši se na podatke Monstata od prošle godine da je 28.4 odsto djece u Crnoj Gori u riziku od siromaštva.
UNICEF upozorava da najmanje svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu, &nbsp;što uključuje ne samo nedostatak novca, već i ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama.&nbsp;
- Djeca u Crnoj Gori odrastaju uz puno izazova, što uključuje emocionalnu zapuštenost, nasilje, razne digitalne opasnosti, ali i, siromaštvo, nedostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga - ukazala je Došljak gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Posebno, podvlači ona, zabrinjava što nepovoljni uslovi u kojima ta djeca odrastaju utiču na njihov rast i razvoj.
- Vidljiva je razlika između ruralnih i urbanih sredina, gdje su obično djeci koja odrastaju u ruralnim sredinama sve stvari teže dostupne, a kako novo doba donosi nove tehnologije to predstavlja izazov u smislu što djeca imaju mnogo brži i lakši pristup različitim informacijama, pa često i onim koje nijesu u skladu sa njihovim uzrastom i njihovom dobi, pa sa su samim tim izloženi različitim pritiscima - rekla je Došla.
Izazova, kako je ustvrdila, ima mnogo.
- Oni nijesu nimalo jednostavni, čak štoviše kompleksni su, &nbsp;i obično vuku jedno drugo. Moramo napraviti društvo koje brine o djeci i moramo se posvetiti zajedničkim snagama rješavanju problema i izazova sa kojima se današnja djeca susreću - poručila je Došljak.
Skoro trećina djece u Crnoj Gori se nalazi u riziku od siromaštva, podsjeća Došljak i dodaje da su to alarmantni podaci koji,ističe ona, nikoga ne bi smjeli da ostave ravnodušnim.
&nbsp;- Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu - dodala je socijalna radnica.
Iako postoji zakonski okvir koji štiti prava djeteta koji je jasno postavljen, bitno je, poručuje Došljak, kako on zapravo funkcioniše u praksi.
- Kada govorimo konkretno o centrima za socijalni rad, svaki centar i svaki zaposleni u centru ima obavezu da štiti prava djeteta, da negdje svakodnevnim radom sa djecom pdocjeni stanje i potrebu korisnika, da izradi plan koji odgovara konkretno svakom djetetu pojedinačno i njegovim potrebama, da pruža podršku kako djeci, tako i roditeljima, kroz savjetodavni rad, da sarađuje sa drugim institucijama kako bi uključio kako djecu, tako i roditelje u sve potrebne sektore društva i sistema, a sve se to radi u najboljem interesu djeteta - istakla je Došljak.
O mentalnom zdravlju se govori više nego ikad, cijeni Došljak, ali ipak nedostaje dovoljan broj stručnjaka koji bi u tom segmentu, naglašava ona, radio sa djecom.
- Kao što je potrebno da se razvijaju razni servisi podrške u zajednici kada je u pitanju samo mentalno zdravlje, jer djeca koja odrastaju u okruženju gdje su im određeni resursi manje dostupni i nijesu uopšte dostupni, trpe zaista veliki pritisak. Odrastajući pod tim pritiskom, sa tako malo godina njima nije nimalo lako i zaista jeste jako važno da svako od nas iz struke negdje &nbsp;iz svog dijela obavlja svoj zadatak prvo u prepoznavanju takvih stvari, koje je u nekom segmentu jako teško prepoznati, jer takva djeca nerijetko ostaju ispod radara - zaključila je Došljak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Došljak: Moramo napraviti društvo koje brine o djeci

Podaci koji nam jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina imati problem sa radno aktivnim stanovništvom, imaćemo manje radnika a više penzionera, što će biti veliki udar za naše finansije - kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Od 2019. godine se bilježi pad siromaštva, kaže Mulešković, ali, dodaje on, siromaštvo je najizraženije u ruralnim područjima, što je, ističe, pokazao popis stanovništva i najveće migracije iz tih dijelova zemlje.
&nbsp;- Moramo da kažemo da svako treće dijete 1.septembra nije imalo uslove kao ostala djeca u Crnoj Gori, što je alarmantan podatak, koji moraju naši donosioci odluka da uzmu u obzir. A ako bi pričali o stopi nezaposlenosti, ona je direktno povezana sa siromaštvom, jer upravo nezaposlena lica jesu jedna od kategorija koja spadaju u grupu ljudi u riziku od siromaštva, kao i djeca. 2024.godine došlo je do pada te nezaposlenosti, iako moramo da kažemo da ekonomija nije rasla, da bi se regulisao problem kako siromaštva, tako nezaposlenosti, mi moramo da radimo više na jačanju realne ekonomije - rekao je Mulešković.
Ukoliko ne postoji razvijena ekonomija, poručuje Mulešković, kao i razvijena privreda, ne može se očekivati poboljšanje po pitanju siromaštva, jer, ističe on, država ne može da bude najveći poslodavac.
Socijalna politika ne može da bude u potpunosti efikasna, smatra Mulešković, i karakteristično je, ističe on, što socijalna politika mora iz dana u dan da se unapređuje, a za to, kako kaže, služe podaci popisa stanovništva.
- Ove podatke, kao i sve godišnje podatke koje objavljuje Monstat, moramo da iskoristimo, da vidimo koje su to familije kojima je neophodna pomoć, koje su to grupe kojima je neophodna pomoć u Crnoj Gori, jer moramo da budemo svjesni činjenice da postoje određene kategorije kojima je ta pomoć mnogo više potrebna u odnosu na neke druge kategorije, i da upravo te kategorije moraju da budu primat u rješavanju problema. Ne možemo da rješavamo problem na mjesec dana, ne možemo da rješavamo problem na godinu dana, moramo da napravimo određene održive alate, koji će na duži period da daju rješenje, jer jedino na taj način možemo da računamo da smo problem sanirali - poručio je Mulešković.
Neformalna ekonomija i neformalno zapošljavanje su, objašnjava Mulešković, jedan od najvećih problema, jer ta ekonomija, ističe Mulešković, uzima ono što je dobro od države, a to je, kako kaže, novac i predstavlja nelojalnu konkurenciju za registrovane privrednike.
- Ako pričamo o radnicima, upravo oni koji su u neformalnoj ekonomiji nemaju sva prava, kao što imamo mi koji smo u formalnoj ekonomiji, koji imamo registrovana svoja radna mjesta, jer oni, ukoliko su neformalnoj ekonomiji, nijesu zakonom zaštićeni,njima se ne uplaćuju doprinosi i imamo veliki problem u nekom dugoročnom periodu, iako možemo pretpostaviti da novac koji dobijaju na ruke, ako bi pričali o tome, jeste vjerovatno veći u odnosu na ono što se dobija preko računa - naglasio je Mulešković.
Međunarodne institucije su doprinijele da se situacija sa siromaštvom popravi, podsjeća Mulešković, jer su obezbjeđeni veliki projekti i fondovi, dodaje on, što Crna Gora teško da bi mogla sama bez njihove pomoći.
- Kroz tu saradnju Crna Gora mora da ojača, kako ulogu države, da se najbolje primjene najbolji primjeri iz &nbsp;međunarodnih institucija ostalih zemalja, kako bi se rješavao ovaj problem. Održavanje dobrih odnosa, sa međunarodnim institucijama i jačanje kapaciteta naših službenika, da se što više novca koristi u tom dijelu, jeste jedan od prioriteta - istakao je Mulešković.
U nekom prethodnom periodu Crna Gora nije iskoristila fondove koji su bili dostupni, a odnosi se na fondove Evropske unije, kaže sagovornik Budilnika, i, dodaje on, to je greška, jer Crna Gora kao mali ekonomski sistem zavisi od takvih fondova, od direktnih stranih investicija, kako kaže, pa samim tim korišćenje tih bespovratnih sredstava je veoma bitno za Crnu Goru.
Za vrijeme kovida smo imali najveći pad BDP-a u regionu, podsjeća Mulešković, što je pokazatelj da se ekonomija ne može bazirati isključivo na turizam, dodaje on, neophodno je raditi na diversifikaciji naše ekonomije, i raditi na razvijanju, kako kaže svih ostalih sektora.
- Podaci koji nam sad govore jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina da imamo problem sa radno aktivnom radnom snagom, jer populaciona piramida koja je predstavljena na popisu pokazuje da se grupacije koje su starije šire, dok mlađe se sužavaju, pa ćemo.samim tim imati mnogo manje mogućnosti zapošljavanja u Crnoj Gori, to jest mnogo manje radnika, a sa druge strane ljudi koji će primati penziju se povećavaju, samim tim će to biti veliki udar na naše javne finansije. Upravo takve politike treba da se planiraju na vrijeme, kako ne bi došli u problem - rekao je Mulešković.
Obrazovanje jeste jedan od elemenata u borbi protiv siromaštva, objašnjava Mulešković, &nbsp;i treba da bude glavni, kako kaže, alat u državi sa kojim ćemo da se borimo protiv siromaštva.
- Ukoliko jačamo svaku individuu, naravno da će ta individa imati veće mogućnosti na tržištu rada - zaključio je Mulešković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Mulešković: Svako treće dijete u Crnoj Gori 1. septembra nije imalo iste uslove za polazak u školu

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Na raskrsnici u blizini Trgovinske škole u Podgorici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren motociklista, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC Uprave policije.
Povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Policija je izašla na lice mjesta i u toku je uviđaj kojim će biti utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.
Stepen povreda za sada nije poznat.

Podgorica: Povrijeđen motociklista

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: siromastvo