Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je, povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva, akciju "Zajedno protiv siromaštva" čiji je cilj da se, uz podršku privrednih subjekata i odgovornih pojedinaca, obezbijedi pomoć za 6.000 porodica u stanju socijalne potrebe širom zemlje.
On je, kako se navodi u saopštenju, pozvao sve kompanije i pojedince koji svojim radom i uspjehom nose odgovornost i najveću mogućnost da mijenjaju Crnu Goru nabolje, da se pridruže akciji kao zajedničkom činu solidarnosti i zajedništva.&nbsp;
Time se, istakao je, pokazuje da Crna Gora može biti zemlja u kojoj niko nije zaboravljen, niti prepušten sam sebi.
- Uz podršku najvećih kompanija u Crnoj Gori cilj je da se prikupe sredstva koja će biti transferisana Crvenom krstu Crne Gore - instituciji koja kroz istoriju pruža pomoć najugroženijima. Prema njihovim evidencijama, trenutno 5.927 porodica u zemlji živi u stanju potpune socijalne potrebe - precizirano je u saopštenju.
Za ove svrhe Ministarstvo finansija je otvorilo namjenski račun kod CKB banke, broj: 510-0000000217482-16 na ime Ministarstvo finansija - projekat „Borba protiv siromaštva“.&nbsp;
- Rok za uplatu sredstava je 17. novembar, nakon čega će kompletan iznos biti preusmjeren Crvenom krstu Crne Gore, a račun zatvoren. Sve donacije biće u potpunosti transparentne, a Crveni krst će javno objaviti izvještaj o utrošku prikupljenih sredstava - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Svaka donacija, bez obzira na iznos, predstavlja čin solidarnosti i povjerenja, poruku da zajednički gradimo društvo u kojem dostojanstvo svakog čovjeka ima vrijednost.
- Sredstva će biti iskorišćena za jednokratnu podršku svakoj porodici koja se nalazi u siromaštvu. Namjera nije samo pružanje pomoći, već i slanje snažne poruke: da je Crna Gora zemlja u kojoj uspjeh postaje šansa za druge - navodi se u saopštenju.
Milatović je pozvao privrednike da se priključe ovoj akciji i time pokažu da se istinski uspjeh ne mjeri samo profitom, već i spremnošću da pomognu onima koji su danas najslabiji.
- Zahvaljujem vam na povjerenju, odgovornosti i spremnosti da zajedno gradimo Crnu Goru u kojoj svaka porodica ima šansu za dostojanstven život - poručio je on.
Ovim se nastavlja niz uspješnih humanitarnih akcija u organizaciji institucije Predsjednika Crne Gore. U prošloj je, kako podsjećaju, prikupljeno 170.000 eura sredstava za pomoć 2.300 porodica koje se suočavaju sa teškom ekonomskom situacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović pokrenuo akciju "Zajedno protiv siromaštva": Cilj da se obezbijedi pomoć za 6.000 porodica

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Crna Gora i ove godine dočekuje bez unapređenja sistemskog pristupa i bez ključnih podataka koji bi omogućili efikasno suzbijanje siromaštva, saopštili su iz Agencije za ljudska prava. (HRA).
Država, kako navode, nema preciznih podataka o broju siromašnih, o broju beskućnika, o broju osoba bez pristupa osnovnim životnim uslovima – električnoj energiji, vodovodu, sanitarnim uslovima i bezbjednom stanovanju – što sve onemogućava efikasno planiranje i sprovođenje javnih politika.
Uprkos brojnim upozorenjima i domaće stručne i međunarodne javnosti, tvrde iz HRA, Crna Gora do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade za period 2024–2027.
Takođe, dodaju, nije usvojen nijedan podzakonski akt koji bi regulisao zbrinjavanje beskućnika, njihova prava i pristup uslugama. Zbog toga, navode, službenici centara za socijalni rad i dalje nemaju jasno propisane protokole u radu s ovom najranjivijom kategorijom.
- U međuvremenu, troškovi života nezaustavljivo rastu. Inflacija je u septembru 2025. iznosila 4,9 odsto, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu koštala 2.000 eura još u prvom kvartalu. Istovremeno, ukupna mjesečna socijalna davanja za takve ugrožene porodice iznose 227,51 eura (167,51 eura materijalnog obezbjeđenja + 60 eura dječjeg dodatka), što je samo 11,4 odsto iznosa potrebnog za podmirivanje osnovnih mjesečnih troškova. Drugim riječima, sredstva koje država obezbjeđuje za socijalnu pomoć nisu dovoljna da pokriju ni samo dvije potrošačke korpe u jednoj godini, pa je jasno da je sistem socijalne zaštite duboko neadekvatan- saopštili su iz HRA.
Posebno zabrinjava, kažu, to što Crna Gora ni posle čitave jedne decenije nije primijenila preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine.
Komitet Ujedinjenih nacija je, podsjećaju, tada pozvao državu da poveća socijalna davanja, obezbijedi pristup osnovnim uslugama i uspostavi sistem za praćenje ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava. Prema našim saznanjima, nijedna od ovih preporuka nije primjenjena.
- HRA je u februaru protestovala zbog odbijanja amandmana poslanika Socijaldemokrata (Evropski savez) na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu. Ovi amandmani su predviđali povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije i besplatan prevoz i užinu za djecu iz ugroženih porodica. Amandmani su odbijeni bez obrazloženja, iako su mogli da se finansiraju i smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, a bez povećanja budžetskih rashoda- istuču u saopštenju.
Ponovo apeluju na nadležnu Vladu da hitno pristupi reformi sistema socijalne zaštite.
Kako kažu, neophodno je povećati iznose socijalnih davanja u skladu s realnim troškovima života, usvojiti Strategiju borbe protiv siromaštva sa mjerljivim ciljevima, uspostaviti transparentan sistem prikupljanja podataka koji će omogućiti bolje planiranje i sprovođenje javnih politika.
- Bez ovih koraka, Crna Gora neće moći da garantuje osnovna ekonomska i socijalna prava svojim građanima, niti da ispuni međunarodne obaveze koje je preuzela kao članica Ujedinjenih nacija- zaključili su iz HRA.

HRA: Crna Gora i dalje bez sistemskog odgovora na siromaštvo – preporuke UN i dalje nisu primjenjene

- U narednom periodu će djelovanje Građanskog pokreta URA biti usmjereno na borbu protiv siromaštva i da će njihovi poslanici u oktobru imati više inicijativa koje će za cilj imati smanjenje siromaštva i zaštitu svakog djeteta od društvene izolacije kao posljedice siromaštva. Crna Gora je na samom začelju u svijetu, ali i u regionu, kada se govori o socijalnoj zaštiti najsiromašnijih u državi, saopštila je danas poslanica i potpredsjednica Građanskog pokreta URA Milena Vuković.
Kako je navela, obezbijediti osnovne uslove za život, pogotovo onima u stanju potrebe, obaveza je države koja je po Ustavu država socijalne pravde.&nbsp;
- Zato ćemo u oktobru aktuelizovati pitanje rješavanja stambenih potreba podstanara i građana koji na tržištu ne mogu da riješe ovo pitanje. To je preduslov za dostojanstven život - istakla je Vuković.&nbsp;
Navela je da će URA insistirati da Vlada napokon završi pitanje socijalnog kartona kao glavnog preduslova za pravedniju raspodjelu društvenih dobara.
- Moramo pomoći onima kojima je to potrebno, pogotovo ako govorimo o djeci. Kao društvo moramo da nastavimo sa uvođenjem mjera koje će djeci obezbijediti bezbjedno odrastanje bez obzira na socijalni status. Država pokazuje svoju snagu tako što brine o onima kojima je pomoć potrebna. Vrijeme je da se Crna Gora umjesto nacionalnih svađalačkih tema okrene svojim građanima i da zaštiti svu djecu u cilju razvoja našeg društva - zaključuje.

Vuković: Kao društvo nećemo dozvoliti da svako treće dijete bude u riziku od siromaštva

Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu - poručila je socijalna radnica Jovana Došljak osvrnuvši se na podatke Monstata od prošle godine da je 28.4 odsto djece u Crnoj Gori u riziku od siromaštva.
UNICEF upozorava da najmanje svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu, &nbsp;što uključuje ne samo nedostatak novca, već i ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama.&nbsp;
- Djeca u Crnoj Gori odrastaju uz puno izazova, što uključuje emocionalnu zapuštenost, nasilje, razne digitalne opasnosti, ali i, siromaštvo, nedostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga - ukazala je Došljak gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Posebno, podvlači ona, zabrinjava što nepovoljni uslovi u kojima ta djeca odrastaju utiču na njihov rast i razvoj.
- Vidljiva je razlika između ruralnih i urbanih sredina, gdje su obično djeci koja odrastaju u ruralnim sredinama sve stvari teže dostupne, a kako novo doba donosi nove tehnologije to predstavlja izazov u smislu što djeca imaju mnogo brži i lakši pristup različitim informacijama, pa često i onim koje nijesu u skladu sa njihovim uzrastom i njihovom dobi, pa sa su samim tim izloženi različitim pritiscima - rekla je Došla.
Izazova, kako je ustvrdila, ima mnogo.
- Oni nijesu nimalo jednostavni, čak štoviše kompleksni su, &nbsp;i obično vuku jedno drugo. Moramo napraviti društvo koje brine o djeci i moramo se posvetiti zajedničkim snagama rješavanju problema i izazova sa kojima se današnja djeca susreću - poručila je Došljak.
Skoro trećina djece u Crnoj Gori se nalazi u riziku od siromaštva, podsjeća Došljak i dodaje da su to alarmantni podaci koji,ističe ona, nikoga ne bi smjeli da ostave ravnodušnim.
&nbsp;- Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu - dodala je socijalna radnica.
Iako postoji zakonski okvir koji štiti prava djeteta koji je jasno postavljen, bitno je, poručuje Došljak, kako on zapravo funkcioniše u praksi.
- Kada govorimo konkretno o centrima za socijalni rad, svaki centar i svaki zaposleni u centru ima obavezu da štiti prava djeteta, da negdje svakodnevnim radom sa djecom pdocjeni stanje i potrebu korisnika, da izradi plan koji odgovara konkretno svakom djetetu pojedinačno i njegovim potrebama, da pruža podršku kako djeci, tako i roditeljima, kroz savjetodavni rad, da sarađuje sa drugim institucijama kako bi uključio kako djecu, tako i roditelje u sve potrebne sektore društva i sistema, a sve se to radi u najboljem interesu djeteta - istakla je Došljak.
O mentalnom zdravlju se govori više nego ikad, cijeni Došljak, ali ipak nedostaje dovoljan broj stručnjaka koji bi u tom segmentu, naglašava ona, radio sa djecom.
- Kao što je potrebno da se razvijaju razni servisi podrške u zajednici kada je u pitanju samo mentalno zdravlje, jer djeca koja odrastaju u okruženju gdje su im određeni resursi manje dostupni i nijesu uopšte dostupni, trpe zaista veliki pritisak. Odrastajući pod tim pritiskom, sa tako malo godina njima nije nimalo lako i zaista jeste jako važno da svako od nas iz struke negdje &nbsp;iz svog dijela obavlja svoj zadatak prvo u prepoznavanju takvih stvari, koje je u nekom segmentu jako teško prepoznati, jer takva djeca nerijetko ostaju ispod radara - zaključila je Došljak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Došljak: Moramo napraviti društvo koje brine o djeci

Podaci koji nam jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina imati problem sa radno aktivnim stanovništvom, imaćemo manje radnika a više penzionera, što će biti veliki udar za naše finansije - kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Od 2019. godine se bilježi pad siromaštva, kaže Mulešković, ali, dodaje on, siromaštvo je najizraženije u ruralnim područjima, što je, ističe, pokazao popis stanovništva i najveće migracije iz tih dijelova zemlje.
&nbsp;- Moramo da kažemo da svako treće dijete 1.septembra nije imalo uslove kao ostala djeca u Crnoj Gori, što je alarmantan podatak, koji moraju naši donosioci odluka da uzmu u obzir. A ako bi pričali o stopi nezaposlenosti, ona je direktno povezana sa siromaštvom, jer upravo nezaposlena lica jesu jedna od kategorija koja spadaju u grupu ljudi u riziku od siromaštva, kao i djeca. 2024.godine došlo je do pada te nezaposlenosti, iako moramo da kažemo da ekonomija nije rasla, da bi se regulisao problem kako siromaštva, tako nezaposlenosti, mi moramo da radimo više na jačanju realne ekonomije - rekao je Mulešković.
Ukoliko ne postoji razvijena ekonomija, poručuje Mulešković, kao i razvijena privreda, ne može se očekivati poboljšanje po pitanju siromaštva, jer, ističe on, država ne može da bude najveći poslodavac.
Socijalna politika ne može da bude u potpunosti efikasna, smatra Mulešković, i karakteristično je, ističe on, što socijalna politika mora iz dana u dan da se unapređuje, a za to, kako kaže, služe podaci popisa stanovništva.
- Ove podatke, kao i sve godišnje podatke koje objavljuje Monstat, moramo da iskoristimo, da vidimo koje su to familije kojima je neophodna pomoć, koje su to grupe kojima je neophodna pomoć u Crnoj Gori, jer moramo da budemo svjesni činjenice da postoje određene kategorije kojima je ta pomoć mnogo više potrebna u odnosu na neke druge kategorije, i da upravo te kategorije moraju da budu primat u rješavanju problema. Ne možemo da rješavamo problem na mjesec dana, ne možemo da rješavamo problem na godinu dana, moramo da napravimo određene održive alate, koji će na duži period da daju rješenje, jer jedino na taj način možemo da računamo da smo problem sanirali - poručio je Mulešković.
Neformalna ekonomija i neformalno zapošljavanje su, objašnjava Mulešković, jedan od najvećih problema, jer ta ekonomija, ističe Mulešković, uzima ono što je dobro od države, a to je, kako kaže, novac i predstavlja nelojalnu konkurenciju za registrovane privrednike.
- Ako pričamo o radnicima, upravo oni koji su u neformalnoj ekonomiji nemaju sva prava, kao što imamo mi koji smo u formalnoj ekonomiji, koji imamo registrovana svoja radna mjesta, jer oni, ukoliko su neformalnoj ekonomiji, nijesu zakonom zaštićeni,njima se ne uplaćuju doprinosi i imamo veliki problem u nekom dugoročnom periodu, iako možemo pretpostaviti da novac koji dobijaju na ruke, ako bi pričali o tome, jeste vjerovatno veći u odnosu na ono što se dobija preko računa - naglasio je Mulešković.
Međunarodne institucije su doprinijele da se situacija sa siromaštvom popravi, podsjeća Mulešković, jer su obezbjeđeni veliki projekti i fondovi, dodaje on, što Crna Gora teško da bi mogla sama bez njihove pomoći.
- Kroz tu saradnju Crna Gora mora da ojača, kako ulogu države, da se najbolje primjene najbolji primjeri iz &nbsp;međunarodnih institucija ostalih zemalja, kako bi se rješavao ovaj problem. Održavanje dobrih odnosa, sa međunarodnim institucijama i jačanje kapaciteta naših službenika, da se što više novca koristi u tom dijelu, jeste jedan od prioriteta - istakao je Mulešković.
U nekom prethodnom periodu Crna Gora nije iskoristila fondove koji su bili dostupni, a odnosi se na fondove Evropske unije, kaže sagovornik Budilnika, i, dodaje on, to je greška, jer Crna Gora kao mali ekonomski sistem zavisi od takvih fondova, od direktnih stranih investicija, kako kaže, pa samim tim korišćenje tih bespovratnih sredstava je veoma bitno za Crnu Goru.
Za vrijeme kovida smo imali najveći pad BDP-a u regionu, podsjeća Mulešković, što je pokazatelj da se ekonomija ne može bazirati isključivo na turizam, dodaje on, neophodno je raditi na diversifikaciji naše ekonomije, i raditi na razvijanju, kako kaže svih ostalih sektora.
- Podaci koji nam sad govore jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina da imamo problem sa radno aktivnom radnom snagom, jer populaciona piramida koja je predstavljena na popisu pokazuje da se grupacije koje su starije šire, dok mlađe se sužavaju, pa ćemo.samim tim imati mnogo manje mogućnosti zapošljavanja u Crnoj Gori, to jest mnogo manje radnika, a sa druge strane ljudi koji će primati penziju se povećavaju, samim tim će to biti veliki udar na naše javne finansije. Upravo takve politike treba da se planiraju na vrijeme, kako ne bi došli u problem - rekao je Mulešković.
Obrazovanje jeste jedan od elemenata u borbi protiv siromaštva, objašnjava Mulešković, &nbsp;i treba da bude glavni, kako kaže, alat u državi sa kojim ćemo da se borimo protiv siromaštva.
- Ukoliko jačamo svaku individuu, naravno da će ta individa imati veće mogućnosti na tržištu rada - zaključio je Mulešković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Mulešković: Svako treće dijete u Crnoj Gori 1. septembra nije imalo iste uslove za polazak u školu

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Tag: siromastvo