Sirene za vazdušni napad oglasile su se širom Ukrajine rano 31. decembra uz eksplozije koje su se čule u nekim djelovima prijestonice dok su zvaničnici upozoravali na ruske vazdušne napade.
Upozorenja su izdata u oblastima Černihiv, Sumi, Poltava, Luhansk, Dnjepropetrovsk, Zaporožje, Kijev, Čerkasi, Kirovograd i Vinica.
Šef Vojne uprave grada Kijeva Sergej Popko izvijestio je o padu krhotina u okrugu Darnjitski. Nije bilo informacija o mogućim žrtvama.
Regionalna vojna uprava u Sumiju izvijestila je o ruskom raketnom napadu na infrastrukturu u gradu Šostka. Dodaje se da je u toku istraga kako bi se procijenila šteta i utvrdilo da li ima žrtava.
Novi napadi dolaze dan nakon što su Sjedinjene Američke Države obećale dodatnu sigurnosnu pomoć Ukrajini kako bi ojačale njenu odbranu duž linije fronta.
Bijela kuća je u izjavi 30. decembra saopštila da obećanje uključuje dodatni paket od 1,25 milijardi dolara za ukrajinsku vojsku i paket Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini od 1,22 milijarde dolara.
Nekoliko sati kasnije, Ministarstvo finansija najavilo je zasebnu isplatu od 3,4 milijarde dolara Ukrajini kao direktnu budžetsku podršku.
Najave su uslijedile dok Bijela kuća povećava podršku ratom razorenoj zemlji prije nego što sljedeći mjesec istekne mandat predsjednika Džoa Bajdena.
Bajden je obećao da će nastaviti povećavati podršku, ali je vjerovatno da će ovaj paket biti posljednji koji će biti predstavljen tokom njegove administracije usred zabrinutosti da će novoizabrani predsjednik Donald Tramp značajno smanjiti ili zaustaviti isporuke oružja Ukrajini kako bi natjerao Kijev da pregovara o mirovnom sporazumu s Rusijom.
Trampova inauguracija zakazana je za 20. januar.
Rusija već sedmicama potiskuje ukrajinske trupe na linijama fronta i 29. decembra je tvrdila da je zauzela još jedan grad u ukrajinskoj regiji Donjeck dok nastavlja svoju dugu ofanzivu protiv strateškog – ali gotovo uništenog – južnog logističkog čvorišta Pokrovsk.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihove snage zauzele Novotrojicko, naselje s prijeratnom populacijom od 6.300 stanovnika, oko 16 kilometara južno od Pokrovska.
Ukrajinska vojska nije posebno komentarisala Novotrojicko, ali je saopštila da su ruske trupe izvele 133 napada na njihove položaje, od kojih je većina bila u oblasti Pokrovska.
Analitičari su nagađali koji će biti sljedeći koraci snaga Kremlja za grad, strateško logističko čvorište za Kijev.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) je saopštio da geolokacijski podaci sugerišu da je ruska vojska oko 10 kilometara od granice između regija Donjeck i Dnjepropetrovsk.
- (Ruski predsjednik Vladimir) Putin možda vrši pritisak na rusku vojnu komandu da napreduje do granice, a ne da pokriva Pokrovsk u ovom trenutku" -napisali su.
U intervjuu za RSE bivši ukrajinski vojni komandant Viktor Muženko rekao je da bi bilo kakvo primirje između Kijeva i Moskve koje ostavlja djelove ukrajinske teritorije pod ruskom kontrolom predstavljalo pobjedu za Kremlj i "u potpunosti nadoknadilo (mu) troškove rata."
Muženko, koji je vodio vojsku od 2014. do 2019. godine, rekao je da je situacija s okupiranim teritorijama regija Donjeck i Lugansk te djelovima regija Zaporožje i Herson "kritična" ne samo zbog gubitka teritorija, već i (gubitka) polovine resursnih baza Ukrajine.
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je kasno 30. decembra da je tokom dana došlo do oko 153 borbena sukoba na linijama fronta dok Rusija nastavlja napredovati.
Američki Institut za proučavanje rata procjenjuje da je teritorijalni dobitak ruske vojske u 2024. godini dostigao oko 3.300 kvadratnih kilometara.
Ukrajina je takođe izvela protivnapade u 2024. godini, ali je samo nekoliko kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije vraćeno.
Najveći dio ruskog napredovanja, navodi se, dogodio se krajem godine, kada su ruske trupe zauzimale 20 do 30 kvadratnih kilometara dnevno, navodi Američki Institut za proučavanje rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oglasile se sirene za vazdušni napad širom Ukrajine, eksplozije u Kijevu

Najbolji dani za saradnju Crne Gore i Italije tek dolaze, a saradnja u okviru Evropske unije daće dodatni podsticaj jačanju ukupnih odnosa, poruka je susreta predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednice Savjeta ministara Italije Đorđe Meloni, na čiji poziv crnogorski premijer boravi u prvoj zvaničnoj posjeti toj zemlji.
Na sastanku je bilo riječi o zajedničkim projektima, saradnji u oblasti infrastrukture, odbrane i energetike, boljoj povezanosti te podršci Italije na evropskom putu Crne Gore.
Kako je ocijenila predsjednica Savjeta ministara Đorđa Meloni Crna Gora s pravom očekuje da bude prva naredna članica Evropske unije.&nbsp;
- Sa pažnjom pratim Vaš rad i impresionirana sam vizijom i načinom na koji vodite Crnu Goru. Uvjerena sam da će tokom italijanskog predsjedavanja Evropskom unijom u prvoj polovini 2028. godine Crna Gora postati 28. članica - kazala je Meloni.
Spajić je kazao da se Crna Gora snažno oslanja na podršku Italije u domenu eurointegracije i ukupne vanjske politike te istakao da se tradicionalno dobri odnosi mogu nadgrađivati u brojnim oblastima, posebno u energetici.&nbsp;
Na toj liniji premijer je ukazao na značaj nastavka projekta podmorskog elektroprenosnog kabla odnosno polaganja druge žile što će, kako je istakao, Crnu Goru povezati snažnije i sa Italijom i sa Evropskom unijom.&nbsp;
- Energetika je razvojna šansa Crne Gore. Stoga je posebno važno da u saradnji sa provjerenim partnerima realizujemo kapitalne projekte u ovaj oblasti kako bi u obostranom interesu valorizovali ovaj potencijal - poručio je Spajić.&nbsp;
Premijerka Italije iskazala je punu podršku nastavku ovog projekta.
Tokom susreta bilo je riječi o saradnji sa partnerima van Evrope sa akcentom na saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa kojim obje zemlje imaju potpisane Međudržavne sporazume.&nbsp;
Meloni je posebno istakla važnost saradnje sa, kako je istakla "pouzdanim partnerima iz UAE”, istakavši da novo vrijeme traži kredibilne partnere.
Na sastanku je ocijenjeno da su dobra povezanost pomorskim putem tokom ljetnje sezone i direktna avionska linija dobra baza za snažniju ekonomsku razmjenu ali je, saglasni su sagovornici, na tom planu potrebno intenzivirati aktivnosti i frekvenciju poslovnih kontakata.
Sagovornici su dogovorili organizaciju Biznis foruma sa akcentom na oblasti energetike, saobraćajne infrastrukture i odbrane, nakon čega će se pristupiti potpisivanju međudržavnog sporazuma u oblastima od zajedničkog interesa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1912113823403717022&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Meloni: Saglasni smo da je potrebno jačati partnerstva sa kredibilnim partnerima kakve su SAD i UAE

Nekoliko zatvora u Francuskoj tokom noći je pogođeno valom napada, rekao je ministar pravosuđa ove države Gerald Darmanin.
Ministar je rekao da su se zatvori suočavali s "pokušajima zastrašivanja" u rasponu od paljenja vozila do pucanja iz automatskog oružja.
La Parisien javlja da su vozila zapaljena na nekoliko zatvorskih parkinga, dok je zatvor u Toulonu bio meta pucnjave iz automatskog oružja.
Novine navode šest objekata na meti: u Toulonu, Aix-en-Provenceu i Marseilleu, Valenceu i Nîmesu, Luynesu, Villepinteu i Nanterreu.
U objavi na Iks mreži, Darmanin je rekao da putuje u Toulon kako bi pružio podršku pogođenim policajcima.
Bez direktnog pripisivanja krivnje za napade, rekao je da se francuska vlada "suočava s problemom trgovine drogom" i poduzima mjere koje bi "duboko poremetile" kriminalne mreže.
Sindikat zatvorskih čuvara, FO Justice, izrazio je svoju "najdublju zabrinutost i bijes" nakon "iznimno ozbiljnih" napada tokom noći.
Sindikat je objavio novosti nakon nekoliko napada na X, uključujući slike rupa od metaka na prozorima zatvora u Toulonu i izgorjelih vozila na drugim zatvorskim parkiralištima.
Pozvalo se na hitnu akciju vlade kako bi se zaštitilo zatvorsko osoblje.

Opšti haos u Francuskoj: Zatvori napadnuti pucnjavom iz automatskog oružja, zapaljeni automobili

Prijestonica Cetinje upoznata je sa oštećenjem kamenih stubova na Orlovom kršu i u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara radi na pripremi njihove sanacije – kaže se u odgovoru na pitanja koje je RTV Cetinje uputila gradskoj upravi prošlog petka. Pitanja se tiču oštećenja na par kamenih stubova ograde koji su se oštetili usljed uticaja atmosferskih prilika i postavljene električne instalacije po metalnoj ogradi oko mauzoleja vladici Danilu Petroviću. Prethodno, na postavljena pitanja odgovoreno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da ta institucija „nije bila upoznata sa devastacijom ograde na Orlovom kršu i da su navedeni radovi sprovedeni bez saglasnosti ove Uprave, odnosno bez konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost.“ Uprava je o navedenom obavijestila inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija koja bi trebalo da sagleda stanje i postupi u skladu sa svojim nadležnostima. Na pitanja RTV Cetinje upućena kabinetu ministarke još nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2" data-rendition-name="original" width="1536" height="691" loading="lazy" alt="Orlov krš"> </figure>  Nakon interesovanja RTV Cetinje za problem koji postoji, u poneđeljak 15.aprila, organizovan je sastanak predstavnika Lokalne uprave i predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara nakon čega je odgovoreno na naša pitanja. Radovi koji su do sada izvedeni predstavljaju hitne sanacione intervencije, koje su bile neophodne radi sprječavanja dalje devastacije, kao i zaštite lica i imovine. Naglašavamo da se radi o privremenim radovima, koji imaju karakter zaštitnih mjera dok se ne stvore uslovi za trajno rješenje. Prijestonica je u stalnoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, a sve aktivnosti biće dalje realizovane isključivo u saradnji sa nadležnim institucijama i uz prethodno pribavljene saglasnosti. Nakon dobijanja svih neophodnih odobrenja, prostor će biti trajno uređen na način koji će očuvati njegov kulturno-istorijski značaj. - Gradska uprava ostaje posvećena očuvanju kulturne baštine i kontinuiranom unapređenju javnog prostora u saradnji sa nadležnim institucijama i građanima - kaže se u odgovoru. Izostalo je pojašnjenje na pitanje koje se tiče elektroinstalacija i da li predviđene mjere podrazumijevaju i njihovo uklanjanje sa ograde.

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

EPCG Solar gradnja je prošlu godinu završila pozitivnim finansijskim rezultatom u iznosu od 92,46 hiljada eura, čime je, nakon tri godine poslovanja, ostvarena prva profitabilnost.
Izvještaj o radu za prošku godinu usvojio je na sjednici Odbor direktora.
- Ovaj uspjeh predstavlja značajan korak u ostvarivanju dugoročnih ciljeva kompanije, kao rezultat strateškog usmjeravanja i kontinuiranog ulaganja u razvoj i proširenje kapaciteta, kao i posvećenosti projektima koji podržavaju rast sektora obnovljivih izvora energije - navodi se u saopštenju kompanije.
Pored realizacije projekata masovne ugradnje krovnih solarnih elektrana, EPCG Solar gradnja je nedavno pokrenula proizvodnju potkonstrukcija i betonskih blokova za solarne elektrane na zemlji, što je dodatno proširilo djelatnost i omogućilo postavljanje solarnih sistema na tlu, pored već etabliranih instalacija na krovovima objekata.
- Ovaj iskorak predstavlja važan moment u razvoju kompanije, jer pruža veću fleksibilnost u implementaciji velikih solarnih sistema - rekli su iz kompanije.
Iz EPCG Solar gradnje su podsjetili da je do sada kroz projekte Solari montirano više od sedam hiljada solarnih elektrana širom Crne Gore, čime je ostvarena ukupna instalisana snaga više od 70 megavata (MW).
- Od tog broja, više od 300 elektrana postavljeno je na objektima preduzeća, dok je preostali broj instalacija realizovan na objektima domaćinstava, čime je ostvaren značajan doprinos energetskoj efikasnosti, ali i finansijskim uštedama na računima za električnu energiju korisnika - zaključuje se u saopštenju.

EPCG Solar gradnja prvi put pozitivno poslovala

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: sirena

Oglasile se sirene za vazdušni napad širom Ukrajine, eksplozije u Kijevu

Spajić sa Meloni: Saglasni smo da je potrebno jačati partnerstva sa kredibilnim partnerima kakve su SAD i UAE

Opšti haos u Francuskoj: Zatvori napadnuti pucnjavom iz automatskog oružja, zapaljeni automobili

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

EPCG Solar gradnja prvi put pozitivno poslovala

PRATITE TVe UŽIVO