Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E večeras, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Odjek zahtjeva sa Kruševog ždrijela 
 
- Građani Cetinja i dalje protestuju blokadom puta na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Nakon razgovora s premijerom Milojkom Spajićem, porodice žrtava dobile su obećanja, ali bez konkretnog dogovora. Ekipa TV E prati da li ima pomaka 
 
- Suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović završio iznošenje odbrane, ističući da to kako je on sarađivao sa pripadnicima klanova najbolje pokazuju skaj poruke u kojima vođe te kriminalne grupe navode da njega i Katnića treba zapaliti. 
 
- Suđenje po tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije prekinuto nakon što su tužilac i odbrana kazali da žele da se upoznaju sa spisima predmeta koji su stigli iz Privrednog suda
- Može li biti gradnje kolektora u Botunu? Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević najavljuje izlazak iz gradske vlasti ukoliko radovi počnu bez saglasnosti građana
Gost današnje Informativne emisije 24 sata je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
Emisiju vodi Amra Tahirović.

1250x600

1084x550

Informativna emisija 24 sata: Gost Siniša Vuković

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner i demokrata Šeli Pingri.
Ova inicijativa, prema ocjeni profesora na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniše Vukovića, ima simbolički karakter, ali je veoma jaka politička poruka, kojom se održava politika kontinuiteta, koju su SAD zastupale decenijama unazad.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Frezolucija-americkih-kongresmena-o-podrsci-prijemu-crne-gore-u-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Više je savjetodavnog karaktera i služi da uputi očekivanja prema Stejt departmentu i Bijeloj kući da se sa posebnom pažnjom odnose upravo na ona očekivanja koja su zacrtana u toj rezoluciji. Samim tim, da Stejt department u svakoj prilici ima na umu i stavlja kao prioritet vrste podrški koje bi bile od koristi za Crnu Goru na njenom daljem putu prema Evropskoj uniji i da bude u tom zapadnom bloku, koji se očigledno formira u realnom vremenu kao neka vrsta antiteze ili protivteže onim blokovima ili blokovskim podjelama koje vuku ka Pekingu ili Moskvi - ističe Vuković.&nbsp;
Rezolucija se, naglašava, može tumačiti na tri nivoa. Prvi je, pojašnjava, da se, uprkos mnogim promjenama koje su se desile na planu vanjske politike SAD-a, i dalje ostaje na istom kursu kada je riječ o integracionom procesu država Zapadnog Balkana.
- Ovo je i jedna vrsta političke poruke, ne samo Crnoj Gori već i Bijeloj kući i Stejt departmentu, da makar kad je u pitanju taj konsenzus unutar Kongresa, on je nedvosmislen i konkretan - Zapad je jedina destinacija za države Zapadnog Balkana, samim tim i Crne Gore. Ovim se poručuje i da se Crna Gora izdvaja kao država na koju treba posebno obratiti pažnju i dati joj dodatnu podršku, kako bi ostvarila zacrtani cilj i postala primjer svim ostalim državama - kaže Vuković.
Istovremeno, ovo je poruka i trećim akterima, navodi Vuković, da Crna Gora i države Zapadnog Balkana nijesu zaboravljene i da se neće naći u raskoraku između promjena na geopolitičkom planu od strane SAD-a, već da trajektorija koja je uspostavljena opstaje i opstaće u narednom periodu. Vuković ne očekuje da će se američki predsjednik Donald Tramp i državni sekretar Mark Rubio protiviti ukoliko ova rezolucija prođe Kongres.
- Ovo je isto jedna poruka kojom se očekuje da se Zapadni Balkan uključi u američku sferu uticaja. I to možemo čitati na način da se ohrabri Trampova administracija da radi sa pretpostavkom da Zapadni Balkan ostaje u američkoj sferi uticaja, a ne da padne u sferu uticaja Kine, Rusije ili nekih drugih trećih strana - naglašava Vuković.
Treba uvijek imati u vidu, smatra on, da kolika god neslaganja bila između Amerike i Evropske unije, one su i dalje ključni partneri koji su upućeni jedni na druge.
- Evropa je upućena na SAD u onoj mjeri u kojoj se to i odslikava kada je u pitanju pronalaženje rješenja za izlazak iz krize koju je izazvla ruska agresija na Ukrajinu, kolektivna bezbjednost, međusobni trgovinski odnosi. Ne treba zaboraviti da, uprkos svim tim natezanjima i jednoj veoma neočekivano oštroj inicijalnoj retorici koju je Tramp imao prema Evropskoj uniji, prvi veći trgovinski dogovor koji su napravile SAD su bili sa Evropskom unijom - pojašnjava naš sagovornik.
To što Sjedinjene Američke Države podržavaju evropski put Crne Gore, nije hendikep za našu zemlju, uprkos činjenici da postoje zatezanja između Amerike i Evrope, naglašava Vuković i dodaje da Amerika nije oponent Evropskoj uniji. &nbsp;

Vuković: Rezolucija kongresmena je poruka da Crna Gora nije zaboravljena i da se neće naći u raskoraku na geopolitičkom planu

Postavljanje spomenika kvislingu Pavlu Đurišiću u beranskom selu Gornje Zaostro jedan je od skandala koji je je obilježio mjesec za nama. Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković, ocijenio je da je taj slučaj slikovit prikaz degradacije crnogorskih državnih prerogativa.
On je razgovoru za Portal Analitika upozorio da je Srpska pravoslavna crkva pokazala ne samo da je jača od same države, već da joj se država samoinicijativno i dobrovoljno podredila.
Osvrnuvši se na najnoviju protestnu notu iz Zagreba, rekao je kako su tenzije sa Hrvatskom očekivane i da je bilo pitanje vremena kada će se ogoliti sva suštinski radikalno-miloševićevska ideologija iz koje je, podsjeća on, pronikao veći dio vlasti u Crnoj Gori.
Pokušaj Andrije Mandića da se približi novoj administraciji u Bijeloj kući kroz autorski tekst u časopisu The National Interest, opisao je kao njegov pokušaj da obezbijedi stabilnost svoje trenutne pozicije, kako bi umanjio kritike da vodi Crnu Goru u rusku sferu uticaja.
<h2>Slučaj u Gornjem Zaostru pokazao da je vlast institucija ograničena</h2>
Jedan od fotoreportera koji su napadnuti na crkvenom skupu u Gornjem Zaostru, Stevo Vasiljević, nakon incidenta je izjavio da država faktički ne kontroliše teritoriju sjeverno od Kolašina. Vuković je kazao slaže li se sa ovom ocjenom i kako ocjenjuje reakciju domaćih institucija, ali i diplomatskog kora.&nbsp;
- Počeo bih jednom veoma važnom definicijom - onoj o državnom suverenitetu, koja pretpostavlja da je suverenitet zasnovan na četiri ključna principa. To je, pod broj jedan, jasno definisana populacija, koja živi, pod broj dva, najasno definisanoj državnoj teritoriji, na kojoj, pod broj tri, država ima autoritet i monopol moći da sprovodi i primjenjuje pravila, i istovremeno je, pod broj četiri, u stanju da stupa u međunarodne ugovore sa drugim državama. Dakle teritorija i monopol moći su elementarni prerogativi jedne suverene države. Izostanak istih predstavlja simptom propalih ili propadajućih država- naveo je Vuković.
Ističe kako je slučaj u Gornjem Zaostru od ključne važnosti kao slikovit prikaz degradacije crnogorskih državnih prerogativa.&nbsp;
- Prije svega, već sad je jasno da su adekvatna i sveobuhvatna reakcija izostali, javni red i mir nijesu zaštićeni, i sve je rezultiralo nekim vaninstitucionalnim kompromisom koji zapravo pokazuje da sadašnja vlast nema niti političke volje niti političkog kapitala da istinski sprovodi zakon kojim bi se omogućila vladavina prava. U ovom slučaju pravo i pravdu su definisali crkvena lica, jasno stavljajući do znanja cjelokupnoj crnogorskoj javnosti da su u stanju zaustaviti sprovođenje zakona i da su kadri samostalno odlučiti šta je adekvatna alternativa zakonskim odlukama- istakao je Vuković.
Kaže kako je u pitanju prikaz da je djelovanje crkve ne samo jače od same države, već da se država samoinicijativno i dobrovoljno podredila crkvi.&nbsp;
- U formalno sekularnoj državi, koja je ustavno definisana kao država vladavine prava, ovaj slučaj je pokazao kako domaćoj tako i međunarodnoj zajednici da vlast crnogorskih institucija se ne proteže do međunarodnih granica, već je istovremeno ta ista vlast ograničena i unutar same teritorije Crne Gore- kazao je Vuković.
S obzirom na to da se radi o odnosu države i jedne vjerske organizacije, smatra da je teško očekivati da će međunarodna zajednica imati volje da se direktno umiješa.&nbsp;
- Ali poruka iz Crne Gore je poslata, i ona je nedvosmislena, i glasi Vlada i koalicija na vlasti dobrovoljno prihvataju da crnogorske institucije nemaju sav autoritet nad državnom teritorijom- naveo je Vuković.
<h2>SPC stvara teren koji obiluje tenzijama</h2>
Vuković se osvrnrnuo i da li bi eventualni nastavak popuštanja zahtjevima i pritiscima SPC u bliskoj budućnosti mogao dovesti do još dubljih podjela i tenzija u društvu.
- Društvo je već podijeljeno, i dok god institucije budu ovako djelovale ono će ostati takvo, jer je jasno da postoji selektivni odnos prema vaninstitucionalnom i vansistemskom djelovanju SPC. Sklonost crkvenih vlasti ka jednostranom definisanju društvenih normi, i istovremeno aktivno osporavanje validnosti postojećih zakona, zapravo su polazne osnove za eskalaciju i konflikt koji nijesu neizgledni na srednjem i dužem roku- upozorava Vuković.
Ističe kako svakom konfliktu prethodi upravo ovakva dinamika u kojem određeni društveni činioci, svojim jednostranim djelovanjem žele obesmisliti normativni i društveni status kvo.
- Svojim upornim opiranjem pravilima stvaraju teren koji obiluje tenzijama, koje se ubrzo pretvore u eskalaciju istih, a rezultiraju sveobuhvatnim konfliktom. Dakle ovo su sad takozvani rani upozoravajući signali, i dužnost je upravo tih istih institucija da spriječe bilo kakvu dalju tenzičnost i eskalaciju. Međutim, imajući u vidu da su upravo institucije dobrovoljno prepustile prostor crkvi za takvo vaninstitucionalno djelovanje, onda su i manje šanse da može doći do efikasnog suzbijanja tenzija ukoliko se ovaj trend nastavi- smatra on.
<h2>Fingiranja evropskog puta veoma oportuno za opstanak na vlasti</h2>
Komentarišući posljednju u nizu protestnih nota iz Zagreba, Vuković je kazao da su tenzije sa Hrvatskom očekivane.
- Bilo je pitanje vremena kada će se ogoliti sva suštinski radikalno-miloševićevska ideologija iz koje je pronikao veći dio vlasti u Crnoj Gori, prvenstveno partije bivšeg Demokratskog fronta i Demokratska Crna Gora. Posebno za Demokrate ovo je jedna vrsta konačnog ideološkog auto-definisanja, jer je vođstvo te partije dugo insistiralo da su oni zapravo politički projekat koji nadilazi ideologije, podjele i programe. Oni su se dugo promovisali kao partija neke nejasno definisane centrističke orijentacije, i to su prvenstveno prikazivali time što nijesu htjeli da se jasno definišu kada bi se govorilo o identitetskim temama- podsjeća Vuković.
Međutim, dodaje on, upravo je njihov otvoreni sukob sa Hrvatskom pokazao njihov suštinski identitetski okvir.
- Otvorili su teme kojima su pokazali da su privrženi identitetu koji vidi Hrvatsku kao direktnog oponenta, a taj identitet je u direktnoj koliziji sa prozapadnim, evropskim, pa na koncu i građanskim identitetom. Potreba da se inate sa Hrvatskom, i naprasno otvaranje niza pitanja kojima su aktivno tražili kontrareakciju iz Zagreba, govori da je njima suštinska polazna osnova ostala ista a to je upravo ta radikalsko-miloševićevska ideologija. I kad imate takvu partiju na vlasti, zajedno sa partijama bivšeg Demokratskog fronta (DF) koje otvoreno definišu drugu državu kao svoju maticu, jasno je da su prioriteti nešto drugo a ne deklarativno zacrtani evropski put- ocijenio je Vuković.
Ono što je paradoksalno, ukazuje on, trenutna geopolitička situacija je dovela do toga da Evropska unija (EU) toliko snažno insistira da od Crne Gore napravi pozitivan primjer „da se i Demokrate i bivši DF moraju nevjerovatno puno truditi da obesmisle crnogorski put ka EU, i tim djelovanjem zapravo ogole svoje fingiranje zapadnog kursa koji su deklarativno obećali kad su formirali koaliciju prije pet godina“.&nbsp;
- Utiska sam da je nivo legitimiteta koji trenutna vlast crpi iz Brisela dovoljno jaka da su i oni iskreno najeuroskeptičniji na vlasti svjesni da nekoliko mjeseci pa čak i godina fingiranja evropskog puta veoma oportuno za opstanak na vlasti- kazao je Vuković.
Samim tim, smatra da je za očekivati da će formalno ispunjavati minimum neophodnog.&nbsp;
- Prije svega na nivou nekih zakonskih rješenja ili donošenju određenih mjera, kako bi taj kurs bio i dalje prividno evropski, a suštinski i sa velikom dozom zadovoljstva nastaviti da ispoljavaju svoje radikalsko-miloševićevske afinitete ka konfrontaciji sa Hrvatskom, a za očekivati da to urade i sa ostalim susjedima kad to bude korisno za mobilizaciju biračkog tijela- kazao je za Portal Analitika.
<h2>Populizam ne miruje, otpor izostaje</h2>
Vuković je mišljenja da u jednom dijelu crnogorskog društva postoji spremnost da se odupre talasu populističkog revizionizma, ali je ukazao kako „spremnost bez sposobnosti, strategije i vizije nije ništa drugo do performativna projekcija nadanja da će neko drugi preuzeti inicijativu, artikulisati strategiju i predstaviti viziju kako stati na put populističkoj destrukciji“.&nbsp;
- Dosadašnji otpor uslovljen je nizom strukturnih, sistemskih i programskih izazova. Prije svega ono što je najvidljivije je da je sistem u potpunosti podređen populističkim elitama, i da ono što bi morala biti institucionalan brana populističkom djelovanju ne postoji. Samim tim, teško je očekivati da će se elite na vlasti ustručavati od svojih populističkih nagona, jer ne postoji ništa sistemsko što bi ih pozvalo na bilo kakvu odgovornost- naveo je Vuković.
Istovremeno, dodaje on, na nivou društvenih odnosa, u ekstremno polarizovanoj zajednici kakva je crnogorska, iluzorno je očekivati da će postojati neki društveni konsenzus koji bi mogao generisati pritisak kojim bi se ograničavalo populističko djelovanje kroz pozivanje na društvene norme, principe, pa čak i običaje.&nbsp;
- I na kraju, fragmentiranost društva otvara veliki prostor za politički oportunizam, kojim se dobijaju sitni kratkoročni politički poeni, i ostvaruje privid podrške unutar svog biračkog tijela. Kada sve to spojite, jasno se može razumjeti zašto je niz donedavnih istinskih pokušaja bio osuđen na propast, uprkos činjenici da su bili vođeni moralno uzvišenim ciljevima, poput pozivanja na odgovornost zbog dva monstruozna masakra na Cetinju, ili zbog ekstremnog istorijskog revizionizma kojim se direktno legitimiše i odobrava protofašistička ideologija- naglasio je naš sagovornik.&nbsp;
U međuvremenu, napominje on, populizam ne miruje.
- I mukotrpno radi na stvaranju temelja istinski autoritarnom modelu vladanja, đe će svaki vid budućeg otpora biti ne samo obesmišljen već sistemski onemogućen. Rješenje je u vraćanju i jačanju principa solidarnosti, odlučnosti, masovnosti i upornosti. Sve to za sad izostaje- naveo je Vuković.
<h2>Mandić administraciji u Vašingtonu govori ono što žele da čuju</h2>
Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je krajem juna objavio autorski tekst za američki „National Interest" u kojem je, između ostalog, naveo kako želi saradnju sa SAD – bližu nego ikad. Može li se vjerovati u iskrenost njegovih riječi?&nbsp;
- Pitanje iskrenosti u politici je uvijek kompleksno i nezahvalno, i samim tim korisnije je analizirati prvenstveno motive i strateške interese koji stoje iza takvih poteza. Ovdje se ne radi o pukoj promjeni retorike, već o jednoj vrsti oportunističke adaptacije Andrije Mandića, koji sa pozicije moći vidi veliku korist da šalje poruke koje će mu omogućavati širi međunarodni legitimitet- kazao je Vuković.
Istovremeno, dodaje on, te poruke su neobavezujuće.
- Samim tim veoma je lako razumjeti da se ovi potezi ne mogu tumačiti kao suštinska ideološka transformacija. Ova adaptacija dešava se u specifičnom međunarodnom kontekstu koji joj ide na ruku. Ključno je razumjeti da sadašnjoj administraciji u Vašingtonu prioritet više nije promovisanje politike zasnovane na vrijednostima, već ono što se naziva „transakcionim i stabilokratskim odnosima“. SAD sve više izbjegavaju metode uslovljavanja u partnerskim zemljama i umjesto toga stabilizuju odnose na način koji je transakciono-oportun- objašnjava Vuković i kaže kako u tom kontekstu treba posmatrati i „otvoreno pismo“ koje je Mandić objavio u uticajnom časopisu The National Interest.&nbsp;
Ističe da je to bio savršen primjer prije svega neobavezujuće poruke, skrojene upravo onako kako administracija u Vašingtonu želi da čuje: fokus je stavljen na ekonomsku saradnju, potpuno su ignorisani saveznički odnosi kroz NATO i politika bazirana na vrijednostima, a kao model se predlaže kontroverzni sporazum sa UAE. Time je poslata jasna poruka da je vođstvo bivšeg DF-a spremno na saradnju po ovim novim, transakcionim principima. Ta poruka je, sasvim moguće, prihvaćena sa razumijevanjem u Stejt Departmentu.
Ipak, kaže, ključno pitanje ostaje otvoreno.
- Da li će se to razumijevanje, izgrađeno na oportunističkim signalima, na kraju razviti u nešto više od protokolarne kurtoazije i pozivanja na Dan nezavisnosti. Kad se sve ovo uzme u obzir, jasno je da se su oportunizam i tajming prvenstveno usmjereni ka konsolidaciji vlasti, jer ovim retoričkim i neobavezujućim približavanjem SAD, Mandić i njegova koalicija pokušavaju obezbijediti stabilnost svoje trenutne pozicije, kako bi umanjili kritike da vode Crnu Goru u rusku sferu uticaja- kazao je Vuković.
Samim tim, dodaje on, manje je vjerovatno da je Mandić doživio "prosvjetljenje" i odbacio svoja dugogodišnja uvjerenja.&nbsp;
- Vjerovatnije je da je shvatio da je za opstanak na vlasti i ostvarivanje dugoročnih političkih ciljeva u datom trenutku bolje biti politički oportunista a ne ideološki zelot- smatra Vuković.
<h2>Konsenzus o proširenju EU se još gradi</h2>
Vukovića je objasnio ii kako gleda na optimistične najave i vlasti i opozicije da bi Crna Gora pregovore sa EU mogla završiti do 2028. ili 2030. godine.
- Teško je govoriti o rokovima. To su prvenstven političke poruke, i ništa što je dosad rečeno nije pravno obavezujuće. Ne postoji politička volja za tako nečim u Briselu, jer konsenzus o proširenju se još gradi među državama članicama- kazao je Vuković.&nbsp;
Napominje kako ne treba zaboraviti da krajnju odluku o članstvu ne donosi Brisel, već 27 članica.
- Sve što se može čuti iz Komisije je korisno ali nije obavezujuće. Mnogo je važnije razumjeti da i ta ista Hrvatska, ukoliko bude smatrala za shodno, može usporiti, zaustaviti pa čak i u potpunosti blokirati crnogorsku kandidaturu, i da u tom slučaju Komisija nema mehanizme da prevaziđe tu blokadu jednostranim mjerama. Dakle dok god su partije na vlasti sklone destruktivnom djelovanju i narušavanju odnosa sa državama članicama EU, ne bih se puno oslanjao na poruke iz Brisela kao jedine mjerodavne- ocijenio je Vuković.
Podsjeća da je Brisel dobio politički mandat da ohrabri proširenje, i to, kaže, trenutno i radi kroz ovakve poruke.&nbsp;
- Ali i Crna Gora mora pokazati da je u stanju sarađivati sa ostalim članicama a ne samo sa Briselom. EU je ipak međudržavna organizacija u kojoj međusobno povjerenje između država članica je od primarne važnosti- istakao je Vuković.
<h2>Osnove mira u Ukrajini oblikovaće normativni okvir na globalnom nivou</h2>
Na kraju, osvrnuvši se na aktuelnu agresiju Rusije na Ukrajinu, sagovornik Analitike ja kazao da je taj sukob osuđen na dalje eskalacije i pokušaje promjena na terenu, kako bi se u nekim narednim rundama pregovaralo sa boljih pozicija.&nbsp;
- I toga su svjesni i u Moskvi i u Kijevu, i obje strane su odlučne da odbrane ono što su trenutno ostvarili i daljim djelovanjem na terenu ostvare ono što smatraju izvodljivim. Ni jedna runda pregovara do sada nije donijela ništa novo, ili makar ponudila privid formule kojom bi se ostvario pravedan i dugotrajan mir. To prvenstveno nije moguće jer Rusija, koja je agresor u ovom konfliktu i dalje je u stanju da drži pozicije na jugu i istoku koje je zauzela u prethodnih 11 godina, i to koristi kao pregovarački žeton, tražeći ustupke na transakcionom nivou, istovremeno obesmišljavajući teze da kao agresor mora da se povuče iz svih okupiranih teritorija prije nego se bilo što ispregovara- naveo je Vuković.
 
 Kaže kako „pregovori pod takvim uslovima liče na scenario u kojem kad uhvatite lopova koji je prethodno nekom ukrao novčanik, vi pregovarate sa lopovom koliko će novca iz novčanika da vrati stvarnom vlasniku, umjesto da vrati cio novčanik i da jedini pregovor bude o tome da li da ide u zatvor ili je dovoljna neka nezatvorska kazna“.&nbsp;
- I upravo osnove na kojima će se ispregovarati mir u Ukrajini oblikovaće normativni okvir na globalnom nivou. Jer ukoliko se dozvole ustupci Rusiji da zadrži teritorije koje je osvojila, to će biti kraj pravnog okvira koji je onemogućavao vojnu agresiju i okupaciju tuđih teritorija. Ta norma trenutno stoji na putu novom sukobu na Balkanu. Ako Ukrajina bude žrtva nekog novog kompromisa, za očekivati je da će i na Balkanu neko uzeti za pravo da redefiniše granice i postavi neke nove. Svi znamo kako je to završilo devedesetih. Ostaje da vidimo jesu li devedesete bile samo prvo poluvrijeme- zaključio je Vuković..

Vuković: Postavljanje spomenika Đurišiću slikovit prikaz degradacije crnogorskih državnih prerogativa

Snage koje su na vlasti u Crnoj Gori su mahom socijalizovane u duhu obnove “miloševićevskog” obrasca vladanja, a inspirisane prividom uspjeha “vučićevskog” modela današnjej Srbije. To je, kaže Siniša Vuković profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu, već viđen scenario u mnogim državama širom svijeta gdje su populisti pod plaštom takozvane izborne volje demontirali demokratske sisteme.
&nbsp;
Trenutna bezbjednosna situacija i politički haos, kaže, nijesu slučajnost već direktan odraz suštine populizma koji je dominantan u posljednje vrijeme u Crnoj Gori i u njegovoj osnovi je izbjegavanje odgovornosti.
&nbsp;
- To je mehanizam prebacivanja odgovornosti na neke druge, koji se po pravilu moraju pokazati kao suštinska, egzistencijalna prijetnja poretku koji populistički lideri obećavaju da će ostvariti. Populizam i neodgovornost stupaju u jednu vrstu hronične simbioze i uspjeh populista je direktno uslovljen time koliko su njegovi lideri vješti u izbjegavanju političke, društvene, zakonske i svake druge odgovornosti. Ta neodgovornost kod njih se manifestuje kao ogromna destruktivna snaga, kojom se potpuno ignoriše, ili, ako je moguće ruši cijeli pravni i institucionalni okvir na kojem sistem počiva. Populistima je taj sistem potreban samo onoliko koliko služi da hrani njihovu legitimaciju neodgovornosti - rekao je Vuković u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E.
&nbsp;
Dodaje da je karakteristika populističkih pojava i pokreta njihova opsjednutost sudskom granom vlast. Matrica ponašanja svih populista je ista - sklonost da improvizuju i djeluju van sistema, uvođenja niza vanrednih privremenih mjera, a sve, kako kaže, pod izgovorom postizanja brzih rezultata.
&nbsp;
- Brza rješenja, zaobilaženje zakona, donošenje nekih i liberalnih i neustavnih zakona, oslanjanje na v.d.stanje, to su sve potezi kojima oni obećavaju takozvanu bezbjednost naroda, pa su pored pravosuđa populisti opsjednuti kontrolom bezbjednosnog sektora, jer im to omogućava da sve prijetnje koje dolaze ka njima označe kao egzistencijalno bezbjednosne i da se sa njima bore vanrednim mjerama. Strašno je važno razumjeti da populistima nije populizam cilj sam po sebi, već sredstvo da na perfidan način dođu do autoritarnog modela vladanja i to je ono što se dešava u Crnoj Gori, gradi se sistem koji nije liberalan u suštini, represivan &nbsp;u formi, autoritaran u namjeri i prije svega suštinski hronično neodgovoran - istakao je Vuković.
PES - pokret koji je dozvolio, legitimisao i promovisao regresivne politike&nbsp;
&nbsp;
Vuković navodi da se Pokret Evropa sad u javnosti i kod dijela međunarodnih partnera ne tretira kao ono što zaista jeste, a to je, kako kaže, populistički pokret.
&nbsp;
Sve što je taj pokret uradio je, navodi on, dovelo crnogorski sistem do demokratske regresije i ekonomske neodrživosti, stvara se lažna slika njihove progresivnosti dok se istovremeno potkopavaju temelji na kojima sistem počiva.
&nbsp;
- Često se PES tretira kao mogući, potencijalni partner svima koji žele da Crnu Goru oslobode upravo tih populističkih politika. To je jedna opasna zabluda, jer uvijek treba imati na umu da je upravo taj pokret dozvolio, legitimisao i promovisao sve te regresivne politike u prethodnom periodu. Nakon niza izbornih obećanja o njihovom takozvanom trećem putu, PES je uvijek i bez izuzetka završavao u zagrljaju bivšeg Demokratskog fronta i to uvijek treba podcrtati - podsjeća Vuković.&nbsp;
&nbsp;
Prema njegovim riječima PES je uvijek bio prvi da trivijalizuje sve ključne probleme u državi kad god neko pokuša da ukaže na njih, pogotovu ako dolaze iz bivšeg Demokratskog fronta, ili od Demokrata.&nbsp;
&nbsp;
- Najveći paradoks u vezi PES-a jeste činjenica da su njihovi dosadašnji uspjesi, prije svega na vanjsko političkom planu zapravo samo politike kontinuiteta iz perioda vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) - naglasio je Vuković.
&nbsp;
Sličan nastup imale su, podsjeća, i Demokrate, koje su na zapadu često viđeni kao neka snaga spremna za koaliciju čak i sa DPS-om, ali se ubrzo pokazalo da nijesu validan partner i da se ne može osloniti na njih. Kao partija koja upravlja bezbjednosnim sektorom daju sebi za pravo da uvode vanredne mjere koje su, kaže, u skladu sa njihovim političkim ciljevima.
&nbsp;
- Demokrate u jednoj fenomenološkoj terminologiji sekuritizuju bezbjednosni sektor, oni će od svakoga ko se sa njima nije usaglasio na političkom nivou napraviti bezbjednosnu prijetnju i odstraniti ih iz sistema, kako bi u sistemu ostali samo oni najlojalniji, koji će bespogovorno, prije svega, sprovoditi njihovu politiku pa onda vidjeti do koje mjere mogu sprovoditi zakon, pravo i pravdu - istakao je Vuković.
Istorijski revizionizam kao legitimacija nadolazećeg autoritarnog sistema
&nbsp;
Komentarišući nadolazeći istorijski revizionizam kaže da je projekat koji je direktna spona sa fundamentalnom potrebom populista da legitimišu nadolazeći, kako tvrdi, autoritarni sistem kojem teže.
&nbsp;
To se, dodaje Vuković, radi kroz populističku demagogiju, plasiranje nekih novih istorijskih “činjenica”, nuđenja alternativnog tumačenja istorijskih tokova i cilj je da se stvori poredak u kojem takozvana istorijska žrtva dobija šansu da ostvari pravdu.
&nbsp;
- Tu žrtvu u ovom slučaju poistovjećuju sa narodom, kako to oni vole da kažu, u čije ime i govore, ta žrtva dobija šansu da ostvari pravdu i to je pravda koja je revolucionarnog karaktera, to nije pravda koja se oslanja na postojeće vrijednosti, pravila, procedure, na kojem počiva svako konsolidovano demokratsko društvo. Ta revolucionarna pravda je u svojoj prirodi depresivna, isključiva i u krajnjem sklona je nekim totalitarnim sagledavanjima stvarnosti, to su oni principi “ili mi, ili oni”. Ništa se u Crnoj Gori ne dešava novo, to je jedan talas populističkog revizionizma koji vidimo širom svijeta - zaključio je Vuković.

Vuković: U Crnoj Gori se gradi sistem koji nije liberalan u suštini, represivan u formi, autoritaran u namjeri

Crna Gora može biti članica Evropske unije u planiranom roku, ali se postavlja pitanje da li to želi. U turbulentnim, sistemskim i vrijednosnim krizama, vrijeme je majstorsko rešeto, u kojem se pokazuje ko zaista čemu teži, ko se na što oslanja i ko u šta vjeruje. Bojim se da trenutno Crna Gora promoviše nekonzistentnu, izrazito transakcionu, materijalističku politiku, koja se ne bazira na principima vrijednosti. Kada politička elita dobije šansu da se pridruži Evropskoj uniji i ispuni određene kriterijume po lakšim oklnostima, a istovremeno se ogluši o procedure, zakone, Ustav, krši formu koja ne treba da se krši, šalje se signal da joj je EU prioritetna samo onoliko koliko će je održavati na vlasti, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" naTelevizije E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
<h2>Pozicija Zapadnog Balkana&nbsp;</h2>
Pozicija Zapadnog Balkana u geopolitičkim previranjima predstavlja interesantnu studiju slučaja, a teren koji je podložan malignom uticaju trećih strana može biti pogodan za devijantno ponašanje i skretanje sa zacrtanog zapadnog i transatlantskog kursa, objašnjava profesor Vuković. Smatra da su signali koje Vašington šalje Zapadnom Blakanu nedvosmilseni.
- Prije svega milslim na Bosnu i Hercegovinu. Signali su sve učestaliji, sve nedvosmisleniji, sve precizniji i sve konkretniji. Vidimo da postoji određena vrsta kako nervoze, tako i razočarenja upravo onih koji su očekivali da će admnistracija američkog predsjednika Donalda Trampa biti neka vrsta slamke spasa, kako bi se zadržale autoritarne pozicije, prije svega u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, a možda i šire - kaže Vuković.
Dodaje da, ni na nivou principa, ne postoji podrška američke administracije autoritarnim režimima Zapadnog Balkana, iako se tako nešto očekivalo.
- Očekivanje je bilo da će američki izolacionizam, protekcionizam, etnonacionalizam potencijalno biti karika koja je nedostajala kako bi se održale i očuvale autoritarne vlasti na Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan trenutno nije prioritet, nije u ključnom fokusu, ne koristi se kao moneta za potkusurivanje. Mogu se primijetiti politike kontinuiteta, koje frustriraju upravo one aktere koji su očekivali da će mnogo više dobiti od promjene vlasti u Vašingtonu - ocijenio je Vuković.
<h2>Odnos Vašingtona prema Podgorici</h2>
Govoreći o odnosu nove američke administracije prema Crnoj Gori, Vuković kaže da je riječ o politici kontinuiteta, karakterističnoj za tradicionalne republikanske partije, bez većih odstupanja, drugačijih očekivanja ili novih principa.
- Samim tim, može se reći da ohrabruje upravo to što ništa novo nije dovedeno u prvi plan, a što bi moglo biti remetilačko ili stvorilo okolnosti neizvjesnosti. Najveće iznenađenje je upravo za one koji su imali mnogo drugačija očekivanja od Trampove administracije. Da li to znači da se ta očekivanja dugoročno neće ispuniti, veoma je teško predvidjeti. Ali, s obzirom na to da se, u ovom trenutku, Zapadni Balkan ne tretira kao korisna meta za potkusurivanje u transaltantskom odnosu, Zapadni Balkan se i dalje može oslanjati na podršku kako Brisela, tako i Vašingtona, koji su međusobno kompatibilni i konzistentni - smatra Vuković.
<h2>Crna Gora, susjedi, šanse i želje</h2>
Heterogena vlast u Crnoj Gori narušila je odnose sa susjedima – Hrvatskom, BiH, Kosovom, iako se, deklarativno, vodi dobrosusjedskom vanjskom politikom. Vuković objašnjava da to ne može voditi u eru stabilnosti i pouzdanosti.
- Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner. Treba postaviti stvari na svoje mjesto. Crna Gora i Hrvatska nijesu samo komšijske zemlje, koje su nekada bile u državnoj zajednici već su, prije svega, i vojni saveznici. Odraz je vlasti u Crnoj Gori to što odnosi sa Hrvastskom mogu biti narušeni do krajnjih granica. Jer, koristi im politički, to je ono čime mogu da hrane svoje glasačku bazu, opravdavaju nepopularne poteze. Skreće se tema sa egzistencijalnih, prioritetnih pitanja na ona koja nikada ne bi trebalo da budu otvorena. Tako se otvaraju teme koje ne zaslužuju pažnju, otvaraju motivi koji, zapravo, ne postoje. Riječ je o devijantnom, remetilačkom ponašanju koje krajnji cilj ima blokadu Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - istakao je Vuković.
Ne treba, kaže, zaboraviti da Crna Gora ima istorijsku šansu, a da su evropski zvaničnici pokazali jasnu političku volju o pitanju proširenja kao geopolitičkom i geostrateškom, a prvenstveno, političkom.
- Nije riječ o tehničkom pitanju. Vlast u Podgorici i dalje želi tako da ga tretira, ne želi da prihvati geopolitičke, geostrateške, političke odgovornosti i principe koji se nameću u ovom trenutku. Maskirajući formu tehničkih pitanja, prikrivaju suštinu da se njima ne žuri u Evropsku uniju, na onaj način na koji to od njih očekuje Brisel - objašnajva Vuković.
Smatra da je važno da se u procesu evropskih integracija potenciraju pojedinačni primjeri i doprinosi država koje teže zapadnoj agendi, a ne da se govori o paketu - Zapadni Balkan.
- Mislim da trenutne vlasti u Podgorici nerijetko insistiraju na tom narativu, u kojem se Crna Gora gura u kolektivni paket Zapadnog Balkana i traži se neka konzistentnost, do koje se nikada neće doći, jer je previše otvorenih i nerazriješenih pitanja, previše tinjajućih konflikata sa kojima ne mora Crna Gora da se nosi. Crna Gora je samostalna, suverena država koja ima svoj geopolitički pravac i mora ga se držati, unutar tog konfuznog mozaika. Poruka za elite u Crnoj Gori, koje dolaze sa različitih strana, je da prestanu sa insistiranjem kolektivnog odnosa prema zapadnim, istočnim ili drugim integracijama. Treba da se postave samostalno i autonomno i kažu čemu teže - poručuje Vuković.
<h2>EU i protesti u Srbiji</h2>
Vjeruje da Evropska unija nije do kraja definisala stratešku poziciju u odnosu na višemjesečne studnetske proteste u Srbiji. Podsjeća da je tek nedavno stigla jasna poruka od komesarke za proširnje Marte Kos, koja je rekla da Evropska unija od vlasti u Srbiji očekuje isto što i studenti. Vuković ukazuje i na to da u okviru samih protesta u Srbiji postoji, kako kaže, zbunjujuća antievropska retorika.
- Ta retorka odbacuje simboliku Evropske unije i pravi otklon od Zapada od kojeg, istovremeno, traži podršku. Ostaje da se vidi da li će u okviru protesta evropske poruke imati primat u odnosu na one etnonacionalističke, čija se koreografija nerijetko može vidjeti. Teško je u Srbiji zauzeti decidan stav, jer populacija u velikoj mjeri mora proći kroz jednu vrstu detoksikacije od etnonacionalističkog narativa, narativa autoviktimizacije, koji dominiraju srpskim javnim mnjenjem makar trideset godina unazad - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTBzsqrFz5Ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Crna Gora postaje slaba karika na Zapadnom Balkanu i nepouzdan partner

Hrvatska nije usamljena unutar Evropske unije (EU) u kalkulaciji da se trenutne vlasti u Crnoj Gori ne mogu tolerisati u svom destruktivnom ponašanju, koliko god Unija željela da od Crne Gore napravi pozitivan primjer, smatra profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, Siniša Vuković.
- Stiče se utisak da se pokušava poslati poruka Pokretu Evropa sad (PES) i (Milojku) Spajiću da se što je moguće više ograde od destruktivnog uticaja bivšeg Demokratskog fronta (DF), jer je koaliranje sa njima pogubno po dalji evropski put Crne Gore - rekao je Vuković u intervjuu Agenciji Mina komentarišući odluku zvaničnog Zagreba da blokira zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja.
On je kazao da je jedini razlog zbog kojeg se danas o Crnoj Gori uopšte priča u kontekstu evropskih integracija potreba EU da od Crne Gore napravi privid pozitivnog primjera kojim želi održati privid da politika proširenja nije mrtvo slovo na papiru.
Vuković je rekao da je svima odavno poznato da je ruska invazija na Ukrajinu pokrenula ozbiljne rasprave unutar EU da se politika proširenja mora oživjeti.
- Crna Gora, je samo bila prva u redu, jer je do sad uradila formalno najviše u odnosu na konkurenciju na Zapadnom Balkanu - naveo je Vuković.
Kako je dodao, ovo je prvi put da se otvaraju evropska vrata na način na koji postoji jasna volja da se pošalje geopolitička poruka da evropski projekat nije zamro, i da je i dalje atraktivan za potencijalno proširenje.
- Međutim, ako u takvom ambijentu vi uspijete zavrijediti blokadu otvaranja poglavlja, to bez ikakve sumnje samo govori da smo došli u apsurdnu situaciju gdje EU više želi vidjeti Crnu Goru kao uspješnu priču, nego što to žele crnogorske vlasti - rekao je Vuković.
<h2>Kulminacija poteza</h2>
On je kazao da je odluka zvaničnog Zagreba da Crnoj Gori blokira zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja bila očekivana i planirana.
- Očekivana, jer se ne radi o izolovanoj odluci, već o kulminaciji slijeda poteza koji su prethodno preduzeti kojima su se slale jasne poruke o problematičnoj prirodi politika koje je Crna Gora sprovodila u prethodnom periodu - naveo je Vuković.
On je kazao da od početka zatezanja odnosa sa Hrvatskom nije postojala ni jedna istinska inicijativa za smirivanjem tenzija, i to na način koji bi zaista bio suštinski i dobronamjeran.
Naprotiv, kako je dodao, stiče se utisak da se kod vlasti u Crnoj Gori ovom problemu pristupilo na jedan, prije svega simboličan i površno-transakcionalan način, koji se ogleda u nekim inicijativama o očuvanju postojeće ploče u Morinju ili ustupanju Hrvatskoj doma kulture u Tivtu.
- Kao što vidimo, takvi potezi su neučinkoviti, što se moglo i pretpostaviti, jer suština problema je upravo u veoma dobro promišljenoj strategiji da se na talasu istorijskog revizionizma i anti-hrvatizma blokira dalji put Crne Gore ka EU - rekao je Vuković.
Kako je rekao, da se radi o simbolici, onda bi te inicijative vlade možda imale nekog efekta u smirivanju tenzija.
- Ali ovdje se ne radi o simbolici, već o anti-zapadnoj tendenciji koja se samo manifestovala kroz autodestruktivne inicijative koje su rezultirale odgovorom Hrvatske - dodao je Vuković.
Vuković je kazao da je sasvim izvjesno da Hrvatska nije usamljena unutar EU u svojoj kalkulaciji da se trenutne vlasti u Crnoj Gori ne mogu tolerisati u svom destruktivnom ponašanju, koliko god EU željela da od Crne Gore napravi pozitivan primjer.
- Stiče se utisak da se pokušava poslati poruka PES-u i Spajiću da se što je moguće više ograde od destruktivnog uticaja bivšeg DF-a, jer je koaliranje sa njima pogubno po dalji evropski put Crne Gore - rekao je Vuković.
On je kazao i da je odavno lako uočljiva diskrepanca između retorike i forme koja postoji na crnogorskoj političkoj sceni, naročito kada su u pitanju vanjskopolitički prioriteti.
Vuković je rekao da Crna Gora trenutno prolazi kroz veoma složen politički period kojim, kako je naveo, preovladava zaprepašćujući stepen beskrupuloznosti vladajućih struktura.
- Stiče se utisak da je stvoren implicitan konsenzus među njima da su svima date odriješene ruke da provode kako svoje usko-partijske interese, tako i nerijetko interese oblikovane ličnim afinitetima i animozitetitma, bez obzira na štetu i destruktivnost po institucionalni okvir i društvo u cjelini - kazao je Vuković.
On je rekao da se taj konsenzus odražava manipulativnom taktikom koja u engleskom jeziku ima naziv gaslighting, kojom političari na vlasti neumorno koriste spinove i dezinformacije kojima ubjeđuju cjelokupno društvo da je realni društveni doživljaj stanja samo varka, navodno posljedica zloćudnih i zluradih interesnih grupa koje žele da uruše progres koji samo što nije došao, i da je stvarnost zapravo ono što im oni svakodnevno serviraju kroz svoja sapoštenja.
Na taj način se, prema riječima Vukovića, obesmišljavaju trendovi koji su objektivno dokazivi, od urušavanja finansijske sigurnosti, urušavanja energetske sigurnosti, vanjsko-političke orijetacije, institucionalnog integriteta, pa sve do dramatične polarizacije u društvu.
On je istakao da je odlika ozbiljnih demokratija da se u situacijama kada postoje ozbiljni indikatori da dolazi do negativnih trendova, poput prethodno pomenutih, da se donosioci odluka postave kao odgovorni pojedinci i prihvate političku odgovornost za učinjeno.
<h2>Problemi se ignorišu</h2>
Vuković je naveo da je u Crnoj Gori već neko vrijeme stvorena uhodana praksa da se problemi ignorišu ili obesmišljavaju time što će se samo pojačati sa besmislenim obećanjima i slatkorječivim vizijama koje nemaju realan plan, program i analizu kojim bi se mogli sprovesti u djelo.
On je podsjetio da je u julu prošle godine aktuelna Vlada najavila veoma ambicioznu viziju da će Crna Gora za dvije godine zatvoriti deset poglavlja u procesu pregovora, dok je uspjela da za jednu godinu zatvori samo tri i da istovremeno bude upoznata da joj je zatvaranje jednog poglavlja formalno blokirano.
Ta činjenica, kako je rekao Vuković, nije uznemirila nikog iz vlasti da preuzme odgovornost za neučinjeno i neostvareno.
- Da stvar bude gora, jasno je da je blokada došla isključivo zbog aktivnosti i djelovanja upravo partija na vlasti koje su bez ikakvog ustručavanja revnosno radile na urušavanju bilateralnih odnosa sa jednom državom članicom, gurajuči joj prst u oko, očekivajući upravo ishod kao što je blokada pregovora - naveo je Vuković.
On je kazao da se Spajić i njegov kabinet utrkuju da objasne da je zatvaranje tri poglavlja uspjeh, i da blokada ne treba nikoga da brine, i da su svi i dalje nedvosmisleno usredsređeni na evropske integracije.
- Da su partije na vlasti iskreni u svojoj namjeri da Crna Gora nastavi svoj put ka EU, ovakav ishod pregovora bi minimalno rezultirao padom vlade i raskidanje koalicionog sporazuma sa onim političkim subjekima koji su izazvali ovu krizu svojim činjenjem - smatra Vuković.
Kako je rekao, odavno je bilo jasno da sa euro-skeptičnim, desno-konzervativnim, anti-zapadnim, iliberalnim i pro-ruskim partijama koje su nekada činile Demokratski front (DF) ne može se očekivati ništa svrsishodno na putu ka EU.
- Samim tim, odgovornost za činjenicu da je Crnoj Gori sad blokiran evropski put, da su ugrožene integracije, da su bilateralni odnosi sa jednom zemljom članicom EU dovedni do nivoa duboke krize, ne treba traziti u onima koju su je prouzrokovali, jer su to uradili upravo onako kako se i znalo da će uraditi, već je odgovornost prvenstveno na onima koji uporno zamajavaju (gaslighting) crnogorsko društvo da je sa tim destruktivnim snagama i dalje moguće graditi bilo kakvu evropsku priču - rekao je Vuković.
<h2>Politička simbioza</h2>
On je kazao da je njihova politička simbioza dovedena do kraja, i samim tim se kod PES-a, Demokrata, i bivšeg DF-a ne mogu naći razlike u suštinskoj anti-evropskoj formi.
- Jedino u čemu se razlikuju je retorika, od demagoške pro-evropske retorike PES-a i Demokrata do ciničnog i farsičog narativa lidera bivšeg DF-a koji se sad slavodobitno rugaju time da su oni perjanice pro-evropskog puta Crne Gore - rekao je Vuković.
On je kazao da sve opstrukcije koje su se mogle vidjeti prethodnih mjeseci, "od insistiranja na aspolutno samoubilačkoj rezoluciji o Jasenovcu, do zatezanja odnosa između ministarstava odbrane Crne Gore i Hrvatske, su samo bile početak onoga što će postati trend i tendencija".
- Ovim presedanima se otvara mogućnost da se još dublje uđe u otvaranje još kompleksnijih tema, poput morskog razgraničenja, jačanja istorijskog revizionizma i samo-viktimizirajućih narativa o ratovima 90ih - ocijenio je Vuković.
On je rekao i da su donosioci odluka na zapadu svjesni da je Crna Gora u prethodne četiri godine izgubila ogromno vrijeme, da je u dubokoj institucionalnoj krizi.
Prema njegovim riječima, urušavanje autoriteta i nezavisnosti Ustavnog suda je samo jedan u nizu primjera te institucionalne krize, i metoda kojim se te krize stvaraju i održavaju.
- Kriza je posljedica svjesnog zanemarivanja procedura i kršenja postoječih praksi, kako bi se isprovocirala reakcija koja sama po sebi stvara krizu. Zatim se donosi neko ad hoc rješenje, kojim se navodno sve vraća u redovne procedure, međutim jedini ostvareni efekat je da oni koji su prekršili proceduru ostaju nekažnjeni, a samim tim ohrabreni da to isto ponove prvom prilikom - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, već odavno svjedočimo da se procedure prvo krše, pa se onda prilagođavaju, kako bi se imenovali partijski kadrovi koji nijesu kvalifikovani, i kako bi se stvarale ili gasile institucije mimo postoječih procedura.
- Stvara se realnost da su institucije prolazne i potrošne, da su slabije od političke volje onih koji su na vlasti, i da je snaga političkog raskusurivanja zapravo konačna mjera institucionalno prihvatljivog - rekao je Vuković dodajući da je takav sistem osuđen da ostane hibridni antiliberalni partitokratski sistem.
<h2>Blokada parlamenta</h2>
Na pitanje da li Crna Gora u ovom trenutku smije dozvoliti blokadu parlamenta i kako bi to uticalo na evropski put države, Vuković je istakao da je svaka institucionalna kriza prepreka daljem evropskom putu.
- Izgledno je da ne postoji inicijativa da se iz krize izađe - rekao je Vuković.
On smatra da je, s obzirom da je Crnoj Gori data prilika da po ubrzanoj proceduri pristupi EU, najveća odgovornost na onim političkim snagama koje imaju izvršnu i zakonodavnu vlast da država što prije izađe iz krize.
Vuković je kazao da ova kriza najviše odgovara trenutnim vlastima, jer na taj način svu krivicu za dalju blokadu institucija i zaustavljanju evropskog puta mogu svesti na opoziciono djelovanje.
- I njihova nespremnost da nađu rješenje zapravo govori da oni ni ne žure sa evropskim procesima, jer na papiru im je dana šansa, a druge mogu da krive za ono što zaista i žele, a to je institucionalno blokiranu državu koja kao takva ne može dalje napredovati na putu integracija - rekao je Vuković.
<h2>Protesti u Srbiji još nijesu politički oblikovani</h2>
Govoreći o protestima u Srbiji i o tome kako bi se potencijalna smjena vlasti u susjednoj zemlji mogla odraziti na Crnu Goru i region, Vuković je kazao da je još teško razumjeti u kom pravcu će se odvijati situacija u Srbiji, jer su trenutni protesti masovni ali politički još uvijek nijesu jasno oblikovani.
- U takvim okolnostima, ukoliko zaista dođe do nekog revolucionarnog zaokreta, poluge moći će preuzeti oni koji već imaju jasne političke i organizacione sposobnosti, a koji su se vješto infiltrirali u masu i čekaju pogodan trenutak - naveo je Vuković.
Pitanje je, kazao je on, ko može kapitalizirati od trenutne situacije u Srbiji, i koje političke organizacije čekaju svoju priliku.
Vuković je rekao da se, za sada, vidi da su sve teme ili inicijative koje na bilo koji način mogu profilisati te proteste kao pro-evropske ili pro-zapadne u startu ugušene.
- S druge strane, masa već uveliko flertuje sa desno-konzervativnim, klerikalnim, i etno-nacionalističkim narativima. Ako takve snage kapitaliziraju od eventualnog revolucionarnog obrta, ne vidim da će to suštinski na bilo koji način poboljšati odnose u regionu ili doprinijeti rješavanju niza otvorenih pitanja - naveo je Vuković.

Vuković: Koaliranje sa destruktivnim snagama pogubno po evropski put Crne Gore

Postoje naznake što se može očekivati od drugog mandata Donaldna Trampa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog štaba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu koji očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji društva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, Siniša Vuković, za 24 sata Televizije E.&nbsp;
U tranzicionim društvima, navodi profesor, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda...
Vuković smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.
- U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome što je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvršne odluke, koje je spreman odmah da potpiše - kaže Vuković.
<h2>Na što je Tramp spreman</h2>
Tramp je, objašnjava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, što može imati dalekosežne posljedice na standard američkog društva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, što je to što bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.
- Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podršku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti “u ovom trenutku”. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt “u ovom trenutku” zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimiše, nego i legalizuje okupacija, što je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata - objašnjava Vuković.
Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija širom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.
- To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, što bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete - ističe Vuković.
Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).
- Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideološke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati - smatra Vuković.
<h2>Ko slavi Trampovu pobjedu</h2>
Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao što to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.
- Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da poboljšanje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju društava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma oštar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba više da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podrške i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država - kaže Vuković.
Takve okolnosti najviše idu na ruku, objašnjava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova društva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju što je mjera demokratije. U tranzicionim društvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.
- To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima prošlosti da se redefinišu granice, da se redefinišu odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu - istakao je Vuković.
<h2>Tramp, NATO i Crna Gora</h2>
Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog ponašanja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.
- Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama - kaže Vuković.
Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutrašnje bezbjednost.
- Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO miješati u unutrašnja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutrašnjim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom štapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo društvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i društvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutrašnjem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se društveni odnosi oblikovati - poručio je Vuković.
Dodaje da u društvima koja su prepuštena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava društva postaju zatovrenija, isključivija.
- Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije društva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, nešto internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu – evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja - zaključio je Vuković.

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberlanim snagama

Zapadni Balkan je na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju politika novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa i moguća su dva scenarija njegovog odnosa prema ovom regionu - da se i dalje tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, ili projektovanje etno-nacionalističke i transakcione vizije MAGA vanjske politike, u kom slučaju ne treba isključiti dominaciju veoma opasnih tema poput redefinisanja granica, razmjene teritorija i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika, ocijenio je za Portal ETV profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Republikanac Donald Tramp porazio je trenutnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon što ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je "novo zlatno doba Amerike".
Dan nakon proglašenja rezultata izbora u SAD-u, Vuković za Portal ETV komentariše šta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodišnja vladavina imati na globalne prilike, te šta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
<h2>Alarm za Demokrate</h2>
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podršci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
- Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se teško pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva društva čini da je isuviše ljevičarska i elitistička - ocijenio je Vuković.&nbsp;
On je mišljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja društvenih odnosa.&nbsp;
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.&nbsp;
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.&nbsp;
- Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod više od 65 odsto birača - istakao je naš sagovornik.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
- Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih šansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura - ocijenio je Vuković.
Sve u svemu, Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.&nbsp;
- Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, možda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u sunčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne - smatra on.
<h2>Period duboke neizvjesnosti</h2>
Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lakši za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.&nbsp;
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žarišta u ovom trenutku.
- Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, što bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile - stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe išlo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
- Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod još većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike - kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike. &nbsp;
- Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, što bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama - naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da je Amerika po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.&nbsp;
- Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost - naglašava sagovornik Portala ETV.
<h2>Frojdovski lapsus Spajića</h2>
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika - istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
- Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda što su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, što i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama - konstatovao je Vuković, poručujući da je još rano govoriti o tome kako će se četvorogodišnji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan - status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

Prijedlog zakona o stranim agentima je smislen okvir kroz koji se targetiraju neistomišljenici i ućutkuje svaki vid odgovora i kontra argumenta, kazao je u razgovoru za Antenu M profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković.
Govoreći o tome da li se isti ili sličan prijedlog zakona primjenjuje u drugim državama, Vuković kaže da je takvo rješenje u direktnoj koliziji sa bilo čim što se može nazvati Evropska agenda Crne Gore.&nbsp;
- Sličan zakon je donešen u Gruziji i zbog tog zakon je Evropska unija zatvorila bilo kakav vid pregovora sa Gruzijom. Takav zakon u sličnoj formi postoji u Mađarskoj, koji je pao na Evropskom sudu pravde. Nakon toga vi imate u Slovačkoj zakon koji je sličan takav u pripremi i već postoji signal iz Brisela da će Slovačka zbog toga bitii sankcionisana. Ovo je signal u kojem se pokazuje da postoji mehanizam unutar vlasti u Crnoj Gori kako bi se što efekasnije blokirao Evropski put Crne Gore - kazao je Vuković.
PES, Demokrate, Bošnjačka stranka i Albanski forum su najavili da neće podržati prijedlog zakona koalicije za Budućnost Crne Gore. Na pitanje da li je očekivao takvu reakciju vladajuće većine, sagovornik Antene M odgovara da nema komunikacije unutar vladajućih struktura nego da oni moraju to u javnosti da objavljuju.
- Bivši DF javno istakne svoju nameru, pa onda PES kaže da je protiv toga i onda se PES na taj način pozicionira kao da su oni proevropski, a DF da je istinski i dalje konzervativan, desno-orijentisan, zagledan ka istoku. Oni su i dalje ista vlast, oni zajedno zadržavaju poluge vlasti i samo u neozbiljnim državama se može desiti da partije koje su u koaliciji i koje su u vlasti šalju tako disonantne tonove. Ovdje se radi o nečemu drugom, a to je da svako kupuje sopstvenu podršku, kako na domaćen, tako i na međunarodnom planu - ocjenjuje Vukopvić.
On smatra da će bivši DF tražiti neki vid kompezacije kako bi odustali od prijedlog zakona.
- Ko zna šta će biti ta kompenzacija, šta će biti koncesija, koju je PES spreman da da, zato što i PES isto razmišlja, jer kod njih je sve transakciono, tu ne postoji nikakav sistem vrijednosti koji bi mogao da se pronađe, ne postoji crvena linija o stvarima o kojim oni ne žele ni da razgovaraju. Ako ste zajedno u vlasti, vi makar morate imati neke crvene linije na osnovu koje bi glasači i javno mnjenje znalo šta je prihvatljivo, šta je neprihvatljivo. U ovom trenutku, za ovu vlast, sve teme su prihvatljive, što je po automatizmu apsolutno neprihvatljivo ponašanje Vlade - zaključio je Vuković.

Vuković: ZBCG će za Prijedlog zakona o stranim agentima tražiti kompezaciju

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Protiv podgoričke firme „L-E.“ i izvršne direktorice K.D. (49) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 206.007 eura.
- Sumnja se da su u periodu poslovne 2024. - 2025. godine Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Na taj način su oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 206.007 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su naglasili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala u kontinuiranoj multisektorskoj saradnji i kroz nacionalni projekat trajnog karaktera pod kodnim nazivom “Evazija”, nastavljaju da preduzimaju intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednih aktivnosti čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem države.
- Sve aktivnosti sprovode se sa ciljem zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore, uz odlučnu posvećenost jačanju integriteta institucija - zaključili su u policiji.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i direktorici zbog utaje poreza od preko 200.000 eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sinisa-vukovic