Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini prijedlog da mr Siniša Bjeković bude ponovo izabran za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
U obrazloženju predloga, Milatović je naveo da je postupio u skladu sa Zakonom o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, prema kojem predsjednik države sprovodi konsultacije sa naučnim i stručnim institucijama i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Javni poziv za predlaganje kandidata bio je otvoren od 1. oktobra 2025. godine, nakon čega su nevladine organizacije predložile dva kandidata, među kojima i dosadašnjeg Ombudsmana Sinišu Bjekovića.
– Nakon održanih intervjua sa predloženim kandidatima i sprovedenih konsultacija sa predstavnicima nevladinih organizacija, cijenim opravdanim da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore predložim mr Sinišu Bjekovića – naveo je Milatović u obrazloženju dostavljenom Skupštini.
<h3>Biografija kandidata</h3>
Siniša Bjeković rođen je 12. aprila 1963. godine u Pljevljima. Pravni fakultet završio je u Podgorici, gdje je stekao i zvanje magistra, dok je od 2016. doktorand na Univerzitetu Donja Gorica.
Karijeru je započeo u državnoj upravi, a od 2001. godine profesionalno je posvećen zaštiti ljudskih prava kroz djelovanje u Centru za ljudska prava Univerziteta Crne Gore. Od 2015. do 2019. bio je zamjenik Zaštitnika, a na funkciju Zaštitnika imenovan je u decembru 2019. godine.
Tokom njegovog mandata, kako se navodi u obrazloženju, rad institucije postao je vidljiviji i efikasniji, uz visok stepen rješavanja predmeta (80–90%) i unaprijeđenu saradnju sa državnim organima, medijima, civilnim sektorom i međunarodnim organizacijama.
Evropska komisija je u izvještajima o napretku isticala da je institucija Ombudsmana jedna od najpouzdanijih u očima građana.
Uspostavio je i Nezavisni monitoring mehanizam za praćenje primjene UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, u saradnji sa nevladinim sektorom.
Posebno se ističe njegova dugogodišnja međunarodna ekspertiza u okviru tijela Savjeta Evrope, gdje je radio na borbi protiv rasizma i netolerancije, te angažman u pregovaračkim radnim grupama za pristupanje EU.
<h3>Podrška civilnog sektora</h3>
Predsjednik je naglasio da je tokom konsultacija sa NVO sektorom potvrđeno da je Bjeković „opravdao povjerenje i standarde funkcije koju obavlja“, te da je izgradio visok stepen povjerenja kod organizacija koje zastupaju najranjivije društvene grupe.
Istaknuto je i da je njegovu kandidaturu iniciralo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, uz podršku još 23 organizacije civilnog društva.
– Sve navedeno smatram snažnim argumentom u prilog odluci da mr Siniša Bjeković bude ponovo imenovan – zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović predložio Bjekovića za novi mandat Zaštitnika ljudskih prava i sloboda

Svojom posvećenošću postajete glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama. Svako od vas sada nosi ne samo stečeno znanje, već i odgovornost da budete promoteri dijaloga i učenja, doprinoseći izgradnji društva koje pamti prošlost, a gradi pravedniju i bolju budućnost, poručeno je mladima koji su danas dobili diplome po uspješnom završetku Školu tranzicione pravde, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Posljednji modul pete generacije Škole tranzicione pravde počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, razgovorom sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem o ulozi ove institucije u zaštiti ljudskih prava. Bjeković je pojasnio da Zaštitnik ne može da utiče na sudske odluke, ali može da uključi u pitanja tužilačkih istraga i da prati dužinu sudskih postupaka, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Suočavanje s prošlošću je jedan od načina jačanja društvene kohezije i zato je važno da se time bavimo na stručan način. Revizionizam koji ima za cilj da rasvijetli zločine nije nepoželjan, ali revizionizam koji abolira zločine predstavlja ozbiljnu prijetnju. Treba naglasiti da svaki zločinac ima ime i prezime i da ne postoji kolektivna odgovornost - istakao je Bjeković. Nastavak programa obilježila je posjeta Skupštini Crne Gore, tokom koje je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj naglasio da „moramo graditi budućnost i ne smijemo biti robovi prošlosti, ali je jednako važno cijeniti ono što se desilo u prošlosti“, dodajući i da mu je drago što su upravo Skupština Crne Gore i on lično prepoznati kao relevantni sagovornici o ovoj temi. - Naš cilj je da iz prošlosti učimo kako se nikada više ne bi ponovili slični događaji. Prošlost ne smije kočiti budućnost, ali žrtve ne smiju biti zaboravljene, niti počinioci zločina ostati nekažnjeni - poručio je Camaj. Naglasio je i da je Crna Gora, kao multinacionalno i multikonfesionalno društvo, i u izazovnim vremenima uspijevala da ostane čojska i primjer skladnog multikulturalnog života. Program je zaokružen svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. - Tokom protekla dva mjeseca pokazali ste spremnost da se suočite sa teškim i osjetljivim nasljeđem prošlosti i da učite o ratnim zločinima, ljudskim pravima, kulturi sjećanja i procesima tranzicione pravde, i to ne kao o stvarnim i aktuelnim izazovima našeg vremena. Znam da nije bilo lako posjetiti mjesta stradanja, ali ta iskustva su bila ključna da proširite razumijevanje, preispitate percepcije i upoznate stvarnosti koje su mnogima od vas ranije bile nepoznate - kazala je Paniklova tom prilikom, čestitajući svim učesnicama i učesnicima. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je tranziciona pravda je naša obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Ona zahtijeva političku volju, ali i građansku hrabrost. U vremenu kada se prošlošću često manipuliše i kada svjedočimo snažnom talasu pokušaja ideološki indukovane revizije istorije, a rekla bih i vrijednosti, vi ste izabrali put znanja, provjerenih činjenica i kritičkog mišljenja. To nije najlakši put, ali je onaj koji vodi ka oblikovanju demokratskog društva - poručila je ona. Učesnik programa Danilo Mrvaljević opisao je svoje iskustvo na Školi tranzicione pravde kao dragocjeno, primarno zbog mogućnosti da direktno uči o događajima iz prošlosti o kojima se u društvu i dalje nedovoljno govori. - Kroz različite sesije i svjedočenja o događajima iz 90-ih shvatio sam da su bol i ljudska patnja isti za sve, bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo ili jezik. Izdvojio bih i spoznaju da Crna Gora nije ostala nije ostala bez posljedica ratova 90-ih, te da je na svima nama da se suočimo s tim i postaramo da se nešto slično nikad više ne ponovi - kazao je Mrvaljević. Slične impresije dijeli i učesnica Nađa Popović, koja ističe da joj je program značajno proširio znanje koje želi prenijeti drugima. - U našem društvu se i dalje premalo govori o zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore. Direktan susret s mjestima stradanja dao je posebnu težinu predavanjima i diskusijama, podsjećajući nas na žrtve i sudbine iza istorijskih podataka. Za mene je ovo iskustvo bilo duboko i edukativno, jer sam bolje razumjela šta se desilo, zašto je važno da o tome govorimo i koliku odgovornost svi imamo u suočavanju s prošlošću. Buduće generacije moraju ranije i sadržajnije učiti o ovim temama kako bismo spriječili ponavljanje grešaka i gradili pravednije društvo - zaključila je Popović. Prethodni modul obuhvatio je studijsku posjetu mjestima ratnih zločina, uz fokus na kulturu sjećanja i razgovore sa porodicama žrtava i aktivistima/kinjama, kao i sesije sa akademskom zajednicom i NVO sektorom. Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

1250x600

1084x550

Mladi posvećenošću postaju glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama

"Dani Zaštitnika" održani su u Danilovgradu, u cilju približavanja institucije građanima/kama, promociji nadležnosti i razmjene informacija sa rukovodstvom opštine o stanju ljudskih prava i sloboda, a institucija u kontinuitetu bilježi mali broj pritužbi koje se odnose na rad lokalnih organa i službi.
- Tokom dana 'otvorenih vrata' evidentirane su samo dvije pritužbe, dok se veći broj obraćanja odnosio na pružanje infomacija o mogućnostima ostvarivanja prava iz pravosudne nadležnosti, kao i ostvarivanja socijalne i zdravstvene zaštite. Od ukupnog broja pritužbi na godišnjem nivou najveći broj se odnosi na rad Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, koja se nalazi na teritoriji ove opštine, odnosno prava lica lišenih slobode, kao i prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje - navodi Ombudsman.
Ombudsman Siniša Bjeković sastao se sa predsjednikom Opštine Danilovgrad Aleksandrom Grgurovićem, kao i predsjednikom Skupštine Opštine Predragom Pajovićem, sa kojima je razgovarao o ostvarivanju prava građana u lokalnoj zajednici, posebno kroz prizmu prava na dobru upravu i evropskih standarda u toj oblasti.
Bjeković i Grgurović saglasni da mali broj obraćanja građana Zaštitniku ne mora nužno značiti da problema nema, već prije ukazuje na mogući nedostatak znanja građana o načinima zaštite svojih prava, kao i o nadležnostima Ombudsmana.
U tom kontekstu, ukazano je na potrebu dodatnog ohrabrivanja građana da se, u slučajevima povrede prava, obrate instituciji Zaštitnika, jer je samo kroz otvorenu komunikaciju i prijavljivanje problema moguće unapređivati kvalitet lokalne uprave i javnih usluga.
- Obostrano je izražena spremnost za dalju saradnju i zajedničko djelovanje u cilju efikasnog rješavanja konkretnih pritužbi građana, kao i preventivnog djelovanja kroz edukaciju i jačanje povjerenja u institucije. Institucija Ombudsmana pohvaljuje pristup Opštine Danilovgrad koja je na svim svojim platformama komunikacije najavila održavanje 'Dana Zaštitnika' i time pokazala transparentnost u radu i spremnost za saradnju - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Poseban segment razgovora bio je, kako je saopšteno, posvećen ulozi lokalnih samouprava u procesu evropskih integracija, gdje je istaknuto da opštine moraju imati jači glas u donošenju odluka koje ih direktno pogađaju.
Grgurović je ukazao na izazove koji se javljaju kada se zakonska rješenja i odluke na državnom nivou donose bez prethodnog konsultovanja lokalnih vlasti, što može izazvati organizacione, finansijske i operativne poteškoće u njihovoj primjeni.
U kontekstu evropskih direktiva i standarda dobre uprave, prepoznata je, kako navode, potreba za snažnijim uključivanjem lokalnih zajednica u proces donošenja odluka, čime se istovremeno jača participacija građana, odgovornost vlasti i povjerenje u institucije. S tim u vezi, predstavnici lokalne samouprave Danilovgrada predstavili su dobre primjere iz prakse u vezi sa afirmacijom rada mjesnih zajednica.
- Aktivno učešće građana i zainteresovanost za procese na lokalnom nivou, kao i nužnost međuinstitucionalne saradnje na svim nivoima vlasti, neophodni su u cilju izgradnje transparentne, odgovorne i inkluzivne uprave, što je jedan od ključnih zahtjeva na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji - rekao je zaštitnik.
On je ukazao da je obrazloženost odluka organa javne vlasti jedan od ključnih elemenata principa dobre uprave, i jedan od čestih obraćanja građana instituciji, generalno posmatrano.
Razgovarano je i o realizacijii infarstrukturnih planova, problemu vodosnadbijevanja u pojedinim djelovima tokom ljetnjih mjeseci, saradnji sa nevladinim organizacijama i sportskim klubovima, kao i servisiranju usluga socijalne i dječje zaštite iz domena nadležnosti Opštine.
Tokom razgovora akcenat je stavljen na važnost jačanja društvene kohezije na lokalnom nivou. Sagovornici su se saglasili da lokalna zajednica mora biti prostor međusobnog uvažavanja, solidarnosti i zajedničkog djelovanja, bez obzira na političke, etničke ili druge razlike.
- Prevazilaženje podjela i njegovanje kulture dijaloga ključni su preduslovi za stabilan društveni razvoj i stvaranje ambijenta u kojem se građani osjećaju uključeno i ravnopravno - naveo je Grgurović.
Takođe, posebno je naglašena potreba za usmjeravanjem napora ka stvaranju uslova za ostanak mladih u manjim sredinama, kao i njihov povratak iz većih centara ili inostranstva. To uključuje unapređenje lokalne infrastrukture, otvaranje prostora za obrazovanje, zapošljavanje i društveni aktivizam mladih, kao i aktivnu ulogu lokalnih institucija u osnaživanju mladih kao nosilaca budućih promjena.
Sa predsjednikom Skupštine Opštine zaštitnik je razgovarao o pitanjima od značaja za ostvarivanje prava građana/ki na nivou lokalnih zajednica i s tim u vezi planovima za dalji razvoj i realizaciju brojnih aktivnosti.

Bjeković sa Grgurovićem: Potrebno dodatno ohrabriti građane da se, u slučajevima povrede prava, obrate instituciji Zaštitnika

Ombudsman Siniša Bjeković je, pred Odborom za evropske integracije, govoreći o porukama Udruženja pravnika istakao da institucija ombudsmana nema nikakvog razloga da &nbsp;zauzima drugačiji stav.
- Nikakvog razloga nema da se podstiče značaj Udruženja &nbsp;pravnika jer je to jedna od, ako ne i najrenomiranija institucija kada je u pitanju, ne samo civilni sektor, već i pravnička struka. Što se tiče institucije ombudsmana, nemamo nikakvog razloga da zauzimamo drugačiji stav- kazao je Bjeković.
Po pitanju hapšenja predstavnika medija, nastavio je Bjeković, već ste barem deset puta čuli saopštenje i to treba da bude ultima ratio i samo u onim slučajevima kada postoje osnovi za takav postupak.&nbsp;
- Da li postoje osnovi u svakom konkretnom slučaju, teško je da ombudsman iz prve ruke kaže, tim prije što nijesmo upoznati sa svakim slučajem pojedinačno, a vi dobro znate da svaki slučaj, barem u krivičnom pravu jeste individualan i s njim tako treba postupati- poručio je Bjeković.

Bjeković: Hapšenje predstavnika medija treba da je ultima ratio i to samo kad postoje osnovi

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Siniša Bjeković obavljao funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković
- Njegov mandat obilježen je izostankom institucionalne hrabrosti, selektivnim pristupom ljudskim pravima i vidljivom bliskošću sa političkim i interesnim krugovima. Smatramo da Bjeković ne zaslužuje da bude ponovo izabran na tu funkciju, niti da bude kandidovan za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Marković podsjeća da Ombudsman i njegov tim nijesu reagovali na niz događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom obilježavanja Dana državnosti, 13. jula 2023. godine u Nikšiću, kada su grupe okupljene oko Srpske pravoslavne crkve pjevale pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, institucija Zaštitnika nije bila prisutna, niti se oglasila. Izostala je i reakcija tokom događaja na Belvederu 2022. godine, kada su građani bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile.
- Napadi na Bošnjake i Muslimane, kao i brojni incidenti u Baru, Podgorici i drugim gradovima, gdje su djeca bila meta nasilja motivisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, prošli su bez nezavisne istrage, javnog apela ili osude. Takvo ćutanje ozbiljno je urušilo povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude glas onih koji ne mogu sami da se odbrane- ističe Marković.
Dodaje i da se Bjeković nijednom nije jasno odredio ni prema postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Beranama, niti prema ponašanju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija, koji je podržao taj čin. Time je, izbjegavajući svaku konfrontaciju sa moćnim strukturama, poslao poruku da je moguće tolerisati fašizam i istorijski revizionizam ako dolaze iz politički uticajnih krugova.
- Pored izostanka reakcija, zabrinjava i način na koji je Bjeković personalno oblikovao instituciju. Njegove zamjenice, Mirjana Radović i Tamara Radović, dolaze iz istih interesnih i kadrovskih krugova. Mirjana Radović je, prije dolaska u instituciju, radila u Akciji za ljudska prava pod rukovodstvom Tee Gorjanc Prelević, odakle je prešla direktno na poziciju zamjenice Ombudsmana, što upućuje na kontinuitet uticaja između nevladinog sektora i institucije koja bi morala biti nezavisna- navodi Marković.
Inače, podsjeća ona, ni Mirjana Radović ni Siniša Bjeković nemaju položen pravosudni ispit, niti su radili u pravosuđu, a pokrivaju značajne pozicije u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uprkos tome, sada teže da postanu sudije Ustavnog suda. Treba podsjetiti da je Mirjana Radović bila jedna od tri žene koje su trebale biti u timu Ombudsmana na Cetinju 4. i 5. septembra 2022. godine, ali nijesu bile prisutne, dok su 5. septembra viđene pred Hramom u Podgorici, gdje su dočekivale patrijarha Porfirija. To dovoljno govori samo za sebe.
Sam Ombudsman se nedavno, gostujući na Televiziji Nikšić, pozvao na mišljenje nevladinog sektora, naglasivši da cijeni njihovu podršku. To dodatno otvara pitanje da li je institucija Zaštitnika ljudskih prava postala dio interesne mreže između pojedinaca iz civilnog sektora i državnih struktura. Bilo bi poželjno, kaže Marković, da same nevladine organizacije, poput Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, javno objasne svoj odnos prema Ombudsmanu Bjekoviću i eventualne veze koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost.
- Crnogorski forum smatra da je Siniša Bjeković svojim radom urušio povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude moralni korektiv društva. Umjesto zaštite građana, institucija je pretvorena u birokratski servis političkih i interesnih veza. Zbog toga, Bjeković ne smije biti ponovo izabran ni za Ombudsmana ni za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković.
Iz Crnogorskog foruma zaključuju da Crna Gora zaslužuje Zaštitnika ljudskih prava koji će biti nezavisan, hrabar i posvećen građanima, sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

Marković: „Leleču Turci, kukaju bule“, ćutanje Ombudsmana pred govorom mržnje i urušavanjem ljudskih prava

Vlada Crne Gore je na današnjoj, 94. sjednici razmatrala više kadrovskih pitanja, a pet imenovanja je označeno oznakom ''interno''.
Ombudsman Siniša Bjeković imenovan je za člana Savjeta za vladavinu prava.
Vlada je razriješila pa ponovo imenovala članove Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski operator tržišta električne energije“ – Podgorica u sastavu Nermin Škretović, Maksim Vučinić i Đorđije Ostojić.
Za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU u Ministarstvu pravde imenovana je Jasna Jovović, &nbsp;dok je Isadu Kurpejoviću prestao mandat v.d. generalnog direktora Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Za vršioca dužnosti rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore određen je Ranko Andrijašević, dok je Slavica Leković razriješena pozicije zamjenice Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore - Kancelarija u Podgorici. Na tu poziciju imenovana je Sandra Filipović.
Milica Musović određena je za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva ekonomskog razvoj, dok je Božidaru Pavloviću prestao mandat v.d. generalnog direktora Direktorata za energetsku efikasnost u ranijem Ministarstvu energetike.

Kadrovska rješenja Vlade: Pet imenovanja pod oznakom ''interno'', Bjeković član Savjeta za vladavinu prava

Roditelji učenika i učenica škole The British Academy, kojoj je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) 5. septembra privremeno zabranilo rad jer je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom, obratili su se Ombudsmanu Siniši Bjekoviću otvorenim pismom apelujući na njega da reaguje da bi se nastava u toj ustanovi nastavila što prije.
- Ovim presedanom uskraćeno je redovno obrazovanje za oko 200 djece ove škole. Ovaj apel, koji potpisuju roditelji više od 160 učenika i učenica ove škole, odnosi se prije svega na kontinuitet obrazovanja djece, koji je nažalost prekinut ad-hoc odlukom usljed administrativnih propusta, a da pritom nije ponuđeno rješenje za djecu koja su upisana i pohađaju redovnu nastavu - naveli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremena-zabrana-rada-obrazovnom-centru-the-british-academy&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećaju da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, čiji članovi 28, 29 i 2 garantuju pravo svakog djeteta na obrazovanje, razvoj ličnosti i zabranu diskriminacije.
- Isto potvrđuju i domaći propisi - Ustav Crne Gore (član 75 o pravu na obrazovanje), Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (član 2a o dostupnosti i član 4 o obaveznosti osnovnog obrazovanja), Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju (član 9 o jednakosti) i Porodični zakon (član 65 o pravu djeteta na obrazovanje u skladu sa sposobnostima) - ukazali su roditelji.
Ove odredbe, kako su kazali, jasno propisuju da obrazovanje ne smije biti uskraćeno ni direktno ni indirektno, te da kontinuitet obrazovanja mora biti obezbijeđen kao osnovno pravo svakog djeteta.
- Teško je povjerovati da nije postojao način da se administrativni propusti riješe tako da se ne ugrozi pravo djece na kontinuirano obrazovanje - decidni su oni.
Vjeruju, kažu, da je kontinuitet i kvalitet obrazovanja zajednički cilj svih - roditelja, škole i nadležnih institucija.
- Istovremeno, svjesni smo i da škola mora ispuniti sve zakonske i administrativne kriterijume - jer kvalitet podrazumijeva odgovornost na svim poljima. Vjerujemo da se to može i mora obezbijediti, ali bez uskraćivanja djetetu onoga što mu pripada po pravu - kontinuiranog obrazovanja. Bez pretenzija da arbitriramo u postupcima koji su u toku, dužni smo da kao roditelji djece koja pohađaju ovu školu jasno istaknemo: kvalitet obrazovne usluge u ovoj školi je izvanredan - naveli su roditelji u otvorenom pismu Bjekoviću.
Sa djecom se, cijene oni, radi ozbiljno, posvećeno i odgovorno.&nbsp;
- Nastavnici i učitelji podstiču njihovu znatiželju, kreativnost i ljubav prema znanju. Oni im pružaju savremeno obrazovanje koje zaslužuju, i koje je u skladu sa onim što roditelji žele i očekuju - istakli su oni.
Naglasili su da ovaj apel potpisuju roditelji više od 160 đaka ove škole.&nbsp;
- Škola je jedinstvena po superiornom Kembridžovom programu po kojem se odvija nastava, a čije ime samo po sebi govori o visokim standardima obrazovanja koje otvara vrata najprestižnijih svjetskih univerziteta - naveli su roditelji.
&nbsp;Smatraju, kako su kazali, da niko nema pravo da njihovoj djeci uskraćuje mogućnost da se u Crnoj Gori obrazuju po mjeri građana svijeta, u skladu sa konceptom globalnog obrazovanja koje je usmjereno na cjelokupan razvoj ljudske ličnosti i jačanje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda.
- Zato apelujemo da urgentno reagujete kako bi nadležne institucije hitno pronašle rješenje koje će omogućiti da škola nastavi sa radom, uz istrajavanje na ispunjenju svih zakonom propisanih uslova. Djeca nemaju vremena za administrativne procedure i birokratska odlaganja - jasni su roditelji.
Njihovo obrazovanje i njihovo djetinjstvo dešavaju se, kako su kazali, sada - iz dana u dan.
- Stoga Vas pozivamo da u skladu sa Konvencijom UN o pravu djeteta, Ustavom Crne Gore kao i relevantnim nacionalnim zakonodavstvom, reagujete iz domena Vaše nadležnosti kako bi doprinijeli hitnom obezbjeđenju kontinuiteta obrazovanja djece u ovoj školi - poručili su roditelji.
Vjeruju, kako su zaključili, da će se Bjeković u donošenju odluke voditi sviješću da je očuvanje kontinuiteta obrazovanja djece iznad svega i da svaka prepreka tome ostavlja dubok trag, ne samo na njima, već i na cijelom društvu.

Roditelji đaka The British Academy pisali Bjekoviću: Urgentno reagujte, djeca nemaju vremena za administrativne procedure i birokratska odlaganja

Komitet ministara Savjeta Evrope jednoglasno je u srijedu izabrao crnogorskog zaštitnika ljudskih prava i sloboda Sinišu Bjekovića za člana - eksperta Savjetodavnog komiteta za praćenje Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. 
 
To je, kako je saopšteno iz kancelarije Zaštinika, ujedno priznanje i potvrda dugogodišnjeg ekpertskog rada i iskustva sticanog na brojnim projektima i inicijativama za zaštitu ljudskih i manjinskih prava. 
 
- A takođe potvrda institucionalnog i personalnog doprinosa zaštitnika ovim procesima, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu- dodaje se u saopštenju. 
 
Navodi se da se shodno pravilima sadržanimu u Rezoluciji SE CM/Res (2019)49, početak mandata Bjekovića u tom tijelu očekuje polovinom iduće godine. 
 
Iz kancelarije Zaštitnika su rekli da je Savjetodavni komitet nezavisno tijelo SE odgovorno za praćenje implementacije Okvirne konvencije o pravima manjina. 
 
Oni su naveli da se taj proces sastoji od detaljnih izvještaja za svaku zemlju, koji se usvajaju nakon postupka praćenja. 
 
- Postupak uključuje ispitivanje državnih izvještaja i drugih izvora informacija, kao i sastanke na licu mjesta sa predstavnicima vlade i nacionalnih manjina i drugim relevantnim društvenim akterima- kaže se u saopštenju. 
 
Savjetodavni komitet se sastoji od 18 nezavisnih stručnjaka izabranih i imenovanih na četiri godine. 
 
Navodi se da, u skladu s Rezolucijom (2019)49 Komiteta ministara, članovi Savjetodavnog komiteta moraju imati priznatu stručnost u oblasti zaštite nacionalnih manjina. 
 
Članovi, kako se dodaje, moraju služiti u svom ličnom svojstvu, moraju biti nezavisni i nepristrasni i dostupni za efikasno djelovanje i rad u Komitetu.

Bjeković izabran za člana Savjetodavnog komiteta SE

Statistika je neupitna, i što se tiče diskriminacije ona je najviše izražena u oblasti rada i zapošljavanja, istakao je ombudsman Siniša Bjeković u petoj epizodi podkasta Instituta alternativa (IA), pod nazivom (Re)Forma, ukazujući da je ta pojava zapažena i u ostalim zemljama regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;
Bjeković je precizrao da se skoro 35 odsto predmeta koji se tiču diskriminacije upravo odnosi na ovu oblast, a da se etničko svojstvo i politička pripadnost vrlo često poimaju kao najčešći oblik diskriminacije.
Govoreći o ilustrativnim primjerima diskriminacije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kako navode iz Instituta, Ombudsman je ukazao da se susrijeću i sa slučajevima tzv. političkog revanšizma, tj. da se u nepovoljan položaj dovode pripadnici ranije garniture vlasti, što je i ranije bilo na isti način percipirano od strane onih koji nisu učestvovali u vlasti.&nbsp;
Naveo je da je takvu vrstu diskriminacije teško dokazati, imajući u vidu širok spektar različitih funkcija i radnih mjesta unutar organa uprave, pa i teškoće da se nađe tzv. „uporednik“.&nbsp;
Bjeković je, kako su naveli, ukazao je i na slučaj diskriminacije pod okriljem sudskih institucija, konkretno, u Bijelom Polju, gdje su uspjeli da utvrde diskriminaciju u zapošljavanju pripravnika po nacionalnom osnovu.
- Moram da kažem da je postupak zaštite od diskriminacije vještina, jednako kao što je i pravna sposobnost da to učinite - poručio je Bjeković, zaključujući da je krajnja situacija ta da ljudi često svaku nepravdu u društvu doživljavaju kao diskriminaciju, te da je to razlog više da se javlja opšte uvjerenje da se od diskriminacije ne možete zaštititi.
<h2>Odluke bez obrazloženja</h2>
Na pitanje zašto se uporno ponavlja problem da organi uprave donose važne odluke po živote građana i građanki bez adekvatnog obrazloženja, Bjeković je istakao važnost principa dobre uprave, odnosno prava na dobru odluku.
- Bez obrazložene odluke vi u suštini ne znate na čemu se temelji odluka, i nemate načina kako da odredite, odnosno opredijelite sredstvo zaštite, kako da pravni lijek podesite sopstvenim potrebama - poručio je Bjeković.
U odnosu na procedure zapošljavanja u javnom sektoru, on je istakao da je zakonodavstvo u jednom dijelu bilo sporno, jer je predviđalo da se kandidat samo obavijesti, a ne daju posebni razlozi o tome zašto je neko primljen na rad u službu.
- To se negdje prenijelo i na našu stalnu naviku da ako je neko odradio bodovanje, ispunio formalno-pravne uslove i primijenio kriterijume – nema potrebe dalje objašnjavati šta je to navelo donosioca odluka da donese takvu odluku. To je nedopustivo iz dva razloga: jer pravo Evropske unije (pravo na dobru upravu) ne predviđa takvu odluku već traži jasno obrazloženje, ali i jer smo mi, sa druge strane, odluku sveli praktično na jedan od standarda koji se primjenjuje u samom radu Zaštitnika upravo po ovom principu. Ako smo mi to izdigli na nivo standarda, odnosno zahtjeva, onda to tako mora i biti - istakao je Bjeković.
<h2>Problem neraspoređenih službenika</h2>
Na pitanje zašto je problem neraspoređivanja službenika, posebno izražen u radu policije, toliko uporan, Bjeković je istakao da se otvara sumnja zašto jedan dio službenika Uprave policije dugo vremena nije raspoređen, te da ako postoje razlozi sadržajni u kvalitetu rada tog službenika i problema u doprinosu rada, onda to tako i treba definisati.
- Ali, ako vi uslovno rečeno nekoga držite na „stand-by“ duže vrijeme a ne objašnjavate razloge, to je samo po sebi razlog da se zapitate šta se iza toga krije. Nama se nije pojavio veliki broj službenika Uprave policije da se žali na tu, nazovimo ga, pasivnu poziciju gdje čekaju raspored na neko mjesto – valjda očekuju da će se riješiti taj problem. Pretpostavljam da nekome nije odgovarao službenik zbog nekih stvari koje nije moguće javno reći, pa je dobio takav status, što je po mom dubokom uvjerenju zaista nedopustivo, pogotovo u jednoj senzitivnoj službi kakva je Uprava policije - kazao je on.
<h2>Ugovori o djelu i ugrožavanje prava</h2>
Govoreći o problemu korišćenja mehanizma zapošljavanja po ugovoru o djelu u javnoj upravi, Bjeković je pozvao da se ovim problemom posvete i inspekcijski organi, ali i svi oni koji su dužni da prate finansijske tokove i rashodne strane budžeta.
- Postoji više načina da se spriječi ova zloupotreba: razlika između formalnog i fiktivnog rada je jedan od načina, a drugi je da dobijemo što više signala – sudskih postupaka koji će dokazivati da ono što ste obavili nije klasični posao - naglasio je Bjeković, ukazujući i na niz problema sa kojima se suočavaju lica angažovana na ovaj način, od nemogućnosti da žene ostvare pravo na porodiljsko odsustvo do uskraćivanja doprinosa kojima se zaključuje osnov penzijskog i invalidskog osiguranja.
On je istakao da ne postoji samo problem sa ugovorima o djelu, nego i sa zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, pogotovo u pogledu oročavanja ugovora na tačan period da službenik ne bi prešao u odnos na neodređeno vrijeme.
U toku je izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Na pitanje o mogućim pravcima unapređenja snage preporuka ove institucije, Bjeković se osvrnuo na praksu sudova koji, i kada imaju mišljenje Ombudsmana, kažu da ono nije pravno obavezujuće i zanemaruju ga: „To je apsolutno netačno, sama činjenica što je Ombudsman ustavna kategorija valjda govori nešto o položaju Ombudsmana i njegovih akata kada je u pitanju čitav pravni sistem, ne samo sudovi. Sa druge strane, on treba da uzme u obzir mišljenje Ombudsmana, a da li će ga prihvatiti to ostaje na sudu da odluči, s tim što ako ga ne prihvata mora da ga obrazloži kao i svaki drugi akt državnog organa.“
Bjeković je istakao važnost zadržavanja autoriteta institucije Ombudsmana, navodeći da je veliki broj urgencija tokom 2024. godine indikator da su se organi oglušavali na njihov zahtjev za izjašnjenjem, ali i da kad se izjasne – ono bude šturo i ne pogađa suštinu. Novim zakonom, kako je naveo, planirana je sankcija za slučaj da se ne izvrši preporuka Ombudsmana ili organ ne podnese izvještaj o izvršavanju preporuka, iz kojeg se može vidjet da li postoje objektivni ili subjektivni razlozi za neizvršavanje preporuka Zaštitnika. Na sljedećem linku možete pogledati epizodu podkasta.
Ovaj podkast, kako navode u saopštenju iz Instituta Alternativa je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.
Diskriminaciju prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je teško dokazati; ipak, slučajevi pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ukazuju da je diskriminacija upravo najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, dok su nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

Skandalozna odluka sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, koja održava rizičnu trudnoću, o čemu je sutkinja uredno obaviještena, još jedan je prilog neshvatljivim odlukama crnogorskih pravosudnih institucija koje nečinjenjem i spornim odlukama u značajnoj mjeri doprinose zabrinjavajućem rastu nasilja u porodici, primarno nasilja nad ženama u Crnoj Gori. Jer, akt nasilja je, u konkretnom slučaju institucionalnog, kada sud ženu koja ima rizičnu trudnoću i kojoj je naloženo strogo mirovanje, šalje u zatvor.
A mlada Podgoričanka je, po ocjeni sutkinje Hrković, kriva jer odbija da preda svoju maloljetnu kćer ocu za kojeg tvrdi da je nasilan i protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom.
Sutkinja Hrković smatra da ova žena kćer mora predati ocu, iako traju postupci protiv njega zbog sumnje da je tukao djevojčicu.
S obzirom na to da je rješenje sutkinje Hrković, donijeto 14. maja, izvršno, mlada Podgoričanka živi u strahu da je policija u svakom trenutku može uhapsiti i sprovesti u zatvor u Spuž, na izdržavanje kazne, a što bi, kako kaže za Portal ETV, moglo da bude fatalno po njenu trudnoću.
Rješenje sutkinje Hrković primila je juče i odmah je protiv nje podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana.
- Policija će sada da me traži, da me vode u Spuž. Nijedna institucija ne reaguje. Moja djevojčica i ja smo prepuštene same sebi, a sada mi direktno ugrožavaju i zdravlje – ogorčena je ona.
U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“.
- Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog pobjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u rješenju.
Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče.
U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mejsec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“.
Sutkinja Hrković je zaključila da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Sagovornica Portala ETV je istrajna u odluci da ne preda dijete ocu.
Protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu, a obratila se i predsjednici Osnovnog suda u Podgorici Željki Jovović, kao i ombudsmanu Siniši Bjekoviću.
- Obraćam Vam se zbog teške povrede mojih osnovnih prava kao trudnice u visoko rizičnom stanju, kao i prava maloljetnog djeteta, izvršene od strane sutkinje Osnovnog suda u Podgorici – Ine Hrković – napisala je ona u pritužbi ombudsmanu.
Objasnila je da je 8. maja dostavila sudu dopis sa medicinskom dokumentacijom, a sjutradan i lično predala, a kojom se potvrđuje da je u rizičnoj trudnoći (abortus imminens), uz preporuke za strogo mirovanje.
Ukaza je ombudsmanu da su joj odlukom sutkinje Hrković povrijeđena prava iz Ustava Crne Gore – čl. 73 (prava trudnice), čl. 68 (pravo na zdravstvenu zaštitu), zatim prava Evropske konvencije – član tri - zabrana nečovječnog postupanja, te član osam - pravo na porodični život. Istakla je da su joj prekršena i prava garantovana CEDAW konvencijom i Konvencijom o pravima djeteta, kao i da je prekršen Zakon o zabrani diskriminacije, jer se „odluka temelji na ignorisanju“ njenog zdravstvenog i socijalnog statusa.
Ona traži od ombudsmana da hitno pokrene postupak kontrole zakonitosti i ljudskih prava u ovom slučaju i da uputi preporuku Osnovnom sudu u Podgorici o obustavi spornog izvršenja.
Očekuje i da ombudsman utvrdi da je došlo do diskriminacije i ugrožavanja osnovnih prava trudnice i djeteta.
U trenutku objavljivanja ovog teksta Podgoričanka je još na slobodi, a odgovore od institucija kojima se obratila za pomoć, za sada, nije dobila.
Prema podacima nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici samo od januara do marta ove godine zabilježen je 101 prekršaj i 156 krivičnih djela povezanih sa nasiljem nad ženama i u porodici, a nasilnici su u 90 odsto slučajeva muškarci. Istraživanja pokazuju da su od ukupnog broja počinilaca njih više od 70 do 75 odsto „fini, ugledni muškarci koji su prihvaćeni u familiji, društvu, komšiluku“. Preostalih 30 odsto su muškarci koji imaju određene psihološke smetnje.
Centar za građansko obrazovanje ranije upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprijeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i dr. zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Kaćuša Krsmanović

Sutkinja Hrković ženu sa rizičnom trudnoćom šalje u zatvor?!

Ustavni sud Crne Gore održaće u ponedjeljak, 15. decembra, prvu javnu raspravu nakon osam godina, koja će ujedno po prvi put biti dostupna građanima putem direktnog prenosa na internetu i televizijama koje su najavile emitovanje. Ovim korakom, kako ističu iz Suda, postupci u oblasti ocjene ustavnosti biće učinjeni potpuno transparentnim.
Rasprava će se voditi povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Podnosioci inicijativa tvrde da je međunarodni ugovor ratifikovan suprotno Ustavu i da može imati ozbiljne posljedice po interese države, dok Vlada odbacuje te navode.
Ustavni sud je pozvao šest eminentnih stručnjaka iz oblasti ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Mišljenja će iznijeti:
- prof. dr Mladen Vukčević, profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda,
- prof. dr Đorđe Gardašević (Zagreb), ustavno pravo,
- prof. dr Vladimir Đurić (Beograd), ustavno pravo,
- prof. dr Nebojša Vučinić, međunarodno javno pravo i bivši sudija ESLJP,
- prof. dr Vladimir Čolović (Beograd), međunarodno privatno pravo,
- prof. dr Maja Kostić Mandić (Podgorica), međunarodno privatno i ekološko pravo.
Njihova uloga biće da rasvijetle ključna ustavnopravna pitanja istaknuta u inicijativama, kao i ona koja su sami uočili analizirajući sporni zakon i sporazum.
Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore. Sudije će imati mogućnost postavljanja pitanja stručnjacima.
Posljednja javna rasprava pred Ustavnim sudom održana je u aprilu 2017. godine, kada se odlučivalo o ustavnosti naknada za majke troje i više djece.
Iz Suda navode da je nova javna rasprava zakazana zbog složenih ustavnopravnih pitanja pokrenutih inicijativama i uočenih tokom rada na predmetima.
Javna rasprava počeće u 11 časova, a planirano je da traje najduže pet sati.

Ustavni sud nakon osam godina održava javnu raspravu: Prvi put dostupni građanima uživo

Advokat Veselin Radulović pružiće pravnu pomoć zastupanja - odbrane pred sudom za prekršaje svim osobama protiv kojih je policija podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog protesta ispred Vile Gorica, saopšteno je iz Redakcije za pravo i politički sistem STEGA-e.&nbsp;
Radulović je to, kako navode, obavijestio Redakciju.
- STEGA izražava zahvalnost advokatu Raduloviću i obavještava javnost da će kompletan pravni tim STEGA-e nastaviti sa praćenjem "procesa" protiv građana koji su na slobodan način i u duhu liberalnih demokratija izrazili protest protiv nezakonitog i suprotno njenom duhu dodjele najznačajnijeg crnogorskog državnog priznanja 13-to julske nagrade, licu za knjigu koja u trenutku dodjele nagrade nije ni postojala - ističe se u saopštenju.&nbsp;

Advokat Radulović će pružiti pravnu pomoć procesuiranima zbog protesta ispred Vile Gorica

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Prvo će biti saslušan predsjednik Skupštine.

(VIDEO) Andrija Mandić stigao na suđenje brataniću Danilu: Odbio da svjedoči

Komunalna inspekcija Glavnog grada je danas po treći put posjetila Botun i naložila uklanjanje šatora do utorka.&nbsp; Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja za prečišćavanje voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. - Ukazuje se subjektu nadzora da u roku od dva dana od dana sačinjavanja zapisnika ukloni tri šatora sa parcela - piše u današnjem zapisniku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212111256_0b2a3046bd797816d982a3f1b82bb9a0caba0ae3c0aae87f8c1184580065531c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212111256_0b2a3046bd797816d982a3f1b82bb9a0caba0ae3c0aae87f8c1184580065531c" data-rendition-name="original" width="1090" height="1453" loading="lazy" alt="Zapisnik "> </figure>

Naloženo uklanjanje šatora u Botunu do utorka

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sinisa-bjekovic